Spregnute - Androic

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
1.
OPENITO O SPREGNUTIM KONSTRUKCIJAMA
1.1. RAZVOJ SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

Pod pojmom spregnute konstrukcije danas se uglavnom smatra sprezanje
elemenata izraenih od elika i betona, iako se u irem smislu mogu sprezati
elementi od istog ili razliitog materijala. Budui da vei dio nosivosti spregnutih
konstrukcija uglavnom ovisi o nosivosti elinih dijelova spregnute konstrukcije,
ove konstrukcije se uglavnom svrstavaju u podruje elinih konstrukcija
uvaavajui sve karakteristike betona kao graevinskog materijala. Upravo zbog
toga je i razvoj spregnutih konstrukcija usko povezan s razvojem i primjenom
elinih konstrukcija.
Primjena elika u graditeljstvu dobila je svoj veliki zamah mogunou
ekonominog premoivanja veih i velikih raspona, prvenstveno u mostogradnji i
kod gradnje hala. Tek nakon toga, poele su se istraivati nove mogunosti
iskoritavanja pozitivnih svojstava elika i betona u istim konstrukcijama. Naime,
to je poticala niska cijena betona i relativno visoka cijena protupoarne zatite
Tako je na temelju vlastitih istraivanja sustavna primjena spregnutih dijelova
konstrukcije zapoela u Japanu 30.-tih godina dvadesetog stoljea, kada su se za
primjenu u visokogradnji ubetoniravali tada jo zakovane eline reetke i stupovi.
Tek nakon drugog svjetskog rata zapoela je vea primjena spregnutih konstrukcija
i u Europi, prevenstveno u Velikoj Britaniji i Skandinaviji, gdje je 80.-tih godina
XX. stoljea doivjela pravi bum.
Spregnute konstrukcije su se zapoele razvijati nakon to je uoeno da postoji
odreeno meusobno djelovanje eline konstrukcije i betonske ploe, koja je
betonirana na gradilitu. Prvenstveno se to odnosilo na mostove, kod kojih su
provoena probna optereenja prije poetka koritenja mosta. Uoeno je da su
progibi konstrukcije manji od oekivanih, koji su dobiveni pod pretpostavkom da
cijelo optereenje prenosi elini nosa. injenica je da su betonske ploe bile
sidrima vezane sa elinim nosaima, ali su ona bila samo konstruktivna i nisu bila
u mogunosti prenijeti znaajniju posminu silu izmeu betonskog i elinog dijela
presjeka.
913
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
U Zagrebu je 1939. godine izgraen most preko rijeke Save u produetku Savske
ceste sa etiri raspona od po 55 metara (slika X.-1.). Most je imao simetrine
eline nosae s armiranobetonskom ploom. U to vrijeme ve su postojala
odreena saznanja o sprezanju (prvi radovi datiraju iz 1932. godine), te su ranije
predviena konstruktivna sidrenja betonske ploe za elini nosa ojaana.
Ispitivanja probnim optereenjem su pokazala da se most ponaa u potpunosti kao
spregnuta konstrukcija. Upravo radovi objavljeni u strunoj literaturi o ovom
mostu dali su poticaj za daljnje prouavanje spregnutih konstrukcija.
Slika X.-1. Stari Savski most u Zagrebu

I u naim krajevima nije se dugo ekalo na pojavu prve spregnute konstrukcije u
visokogradnji. U vrijeme dok jo nije bilo propisa iz tog podruja, 50.-tih godina
prolog stoljea je primjenjena spregnuta konstrukcija na dogradnji hotela
"Central" u Zagrebu (slika X.-2.). Naime, postojala je potreba dogradnje tadanjeg
hotela za jo jedan kat, ali dodatno optereenje od klasinog naina gradnje
postojea konstrukcija nije mogla izdrati. Stoga je sruen zadnji kat, a
nadograena su dva nova kata u laganijoj, spregnutoj izvedbi (projektant: prof.
emer. dr. sc. Vuk Mili - Metal - projekt).
S vremenom je klasina oplata sve vie ustupala mjesto elinim trapeznim
limovima kao tzv. izgubljenoj oplati, budui je elini lim nakon otvrdnjavanja
betona ostajao u konstrukciji kao sastavni dio armiranobetonske ploe.
Laboratorijska ispitivanja ovakvih ploa ukazala su na odreeni stupanj sprezanja
izmeu elinog lima i betona. Dobrim izborom oblika limova, sidrenjima na
914
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
krajevima i slino razvijala se i teorija spregnutih ploa koje su takoer brzo

postale ekonomino rjeenje kao dio meukatnih konstrukcija u visokogradnji.
Slika X.-2. Hotel "Central" u Zagrebu

Sve ire spoznaje o sprezanju izmeu betonskog i elinog dijela presjeka dovele
su do razvoja spregnutih stupova s djelomino ili potpuno ubetoniranim elinim
profilima. To je bio samo korak do razvoja sloenijih sustava u spregnutoj izvedbi:
od kontinuiranih nosaa do okvirnih konstrukcija s posebnim naglaskom na
problematici spojeva, umornosti materijala i slino.
U novije vrijeme razvijeni su mnogi patentirani sustavi spregnutih konstrukcija koji
su nali svoju primjenu u svakodnevnoj inenjerskoj praksi.
1.2. PREDNOSTI I PRIMJENA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA U

VISOKOGRADNJI
1.2.1. Openito
Iskoritavanje dobrih svojstava elika i betona prisiljenih na zajedniko djelovanje
rezultira ekonominim konstrukcijama na srednjim i velikim rasponima, a
premoeni veliki rasponi ostavljaju fleksibilnost u oblikovanju i preraspodjeli
unutarnjeg prostora objekta.
915
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Dobivaju se konstrukcije relativno malih dimenzija i smanjene vlastite teine. Kod

viekatnica uteda u debljini meukatne konstrukcije smanjuje optereenje vjetrom,
dok smanjena vlastita teina konstrukcije dodatno smanjuje utjecaje seizmikog
djelovanja.
Takoer, primjenjena rjeenja kod izvedbe spregnutih konstrukcija omoguuju
brzu izgradnju bez nepotrebnih skela, to ima za posljedicu manje trokove
gradnje, a objekt se ranije moe poeti koristiti.
Jednostavna, brza i pouzdana ugradnja poluautomatiziranim elektrootpornim
zavarivanjem danas najee koritenih sredstava za sprezanje, valjkastih
modanika s glavom, uklonila je i svaku moguu sumnju u kvalitetu izvedenih
radova. Sve je to u svijetu dovelo do vrlo este uporabe takvih konstrukcija,
posebno u visokogradnji.
Na primjeru spregnutih nosaa najbolje je ilustrirati mogue utede u odnosu na
nespregnutu izvedbu te na primjenjene naine prorauna otpornosti. Ekonomski
uinci iskazani preko utroka elika vidljivi su na primjeru analiziranog nosaa,
kod kojeg je debljina betonske ploe u svim sluajevima drana nepromjenjivom
(tablica X.1.).
Iskoritavajui tehnike prednosti spregnutih konstrukcija, analizirana je usporedba
izgradnje jedne velike javne garae u Zagrebu projektirane u armiranobetonskoj i
spregnutoj izvedbi. Projektiranjem nosive konstrukcije kao spregnute ostvareni su
veliki rasponi, a u tlocrtu garanog prostora dobiven je vie nego dvostruko manji
broj stupova u odnosu na armiranobetonsku konstrukciju. Na takav nain je
omoguen za vozae vei komfor parkiranja a za investitora ak 15% vei broj
parkiralinih mjesta. Ekonomski uinak treba svakako promatrati na nain da se
uvaava injenica da se u garai moe ostvarivati 15% vei prihod u vremenu
koritenja objekta, ali i u svjetlu kraeg vremena gradnje i ranijeg poetka
ekonomskog iskoritavanja izgraenog objekta.
Beton, koji sudjeluje u nosivosti, ujedno slui i kao protupoarna zatita elinih
dijelova spregnutih konstrukcija. elini profili kod spregnutih nosaa sve se ee
rade kao djelomino ubetonirani, a spregnuti stupovi se sastoje od djelomino ili
potpuno ubetoniranih elinih profila. Na takav se nain konstrukcijskim
zahvatima kao i aktivnim pristupom protupoarnoj otpornosti konstrukcija
proraunom, a ne palijativnim mjerama, trokovi protupoarne zatite svode na
najmanju moguu mjeru.
916
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Tablica X.1. Parametri ekonomine primjene spregnutih nosaa

Bez sprezanja
S punim sprezanjem
Plastina otp.
Elastina otp.
Plastina otp.
540 mm
500 mm
410 mm
elini profil
IPE 400
IPE 360
IPE 270
Teina elika [kg/m]
66,3
57,1
36,1
Broj modanika
13 19
25 19
10
12
33
Progib od korisnog opt.

8
[mm]
Progib od puzanja [mm]
Otpornost
poprenog presjeka
Ukupna visina nosaa
Progib
[mm]
od
stalnog
opt.
1.2.2. Preporuke za primjenu u visokogradnji

U visokogradnji se najee koriste za spregnute nosae valjani IPE, HE A ili HE
B profili. Betonska ploa se najee izvodi kao monolitna i to rjee u klasinoj
oplati, a ee s trapeznim limom. Trapezni lim moe sluiti samo kao izgubljena
oplata ili kao dio spregnute ploe, to je ekonominije rjeenje.
Spregnuti nosai se najee izvode bilo kao greda na dva leaja, bilo kao
kontinuirani nosa. Izbor statikog sustava ovisi o konstrukcijskim zahtjevima.
elini nosa kao i spregnuta ploa mogu biti u vrijeme montae poduprti do
otvrdnjavanja betona. U odnosu na nepoduprto stanje tijekom montae, dobivaju se
neto manje dimenzije elinih elemenata spregnute konstrukcije, ali se dodatno
troi na elemente za podupiranje, a i vrijeme izgradnje se produuje.
917
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
U nastavku su dane preporuke za poetno odreivanje dimenzija dijelova

spregnutih konstrukcija. Stoga treba ukazati na razliku izmeu sekundarnih nosaa,
koji se izvode kao spregnuti, i glavnih nosaa, na koje se oslanjaju sekundarni
nosai i u pravilu se ne izvode kao spregnuti. Stoga raspone glavnih i sekundarnih
nosaa treba pretpostaviti prilikom projektiranja priblino u odnosu 1:1,5 budui su
u tom sluaju visine obje vrste nosaa priblino jednake.
Openito se moe rei da se kao poetne pretpostavke u proraunu mogu uzeti
primijeniti sljedee preporuke:
a) Debljina ploe:
od 120 mm do 180 mm, ovisno o uvjetima optereenja i

zahtjevanoj vatrootpornosti.
b) Raspon ploe:
2,5 m do 3,5 m za nepoduprto stanje u vrijeme izgradnje,

3,5 m do 5,5 m za poduprto stanje u vrijeme izgradnje,
odnos raspona i debljine ploe 35 za ploe s kontinuitetom
na jednom kraju,
c) Spregnuti nosai:
ukupna visina spregnutog nosaa za grede na dva leaja:

- L/18 do L/20 za sekundarne nosae,
- L/15 do L/18 za glavne nosae,
ukupna visina spregnutog nosaa za kontinuirane nosae:
- L/22 do L/25 za sekundarne nosae,
- L/18 do L/22 za glavne nosae,
kvaliteta konstrukcijskog elika:
- via kvaliteta elika rezultira manjim dimenzijama,
- uobiajeno S 355 ili S 235,
kvaliteta betona:
- uobiajeno normalnoteki beton C 25/30,
modanici:
- valjkasti modanici s glavom,
- uobiajeni promjer 19 mm ili 22 mm,
- uobiajeni razmak 150 mm,
- uobiajena vrstoa elika 450 N/mm2,
918
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
d) Trapezni lim:
rebra se postavljaju uobiajeno okomito na el. nosa.
Sekundarni nosa
Sekundarni nosa
5-12 m
Glavni nosa
7,5-12 m
Glavni nosa
Raspon ploe
Raspon ploe
2,5-4 m
6-12 m
8-12 m
Raspon
ploe
6-8 m
Sekundarnii nosa
Glavni nosa (npr. reetka)
12-18 m
Slika X.-3. Uobiajeni rasponi i razmaci sekundarnih i glavnih nosaa
1.3. TEMELJNE POSTAVKE O SPREGNUTOJ IZVEDBI

Osnovne postavke o teoriji sprezanja najjednostavnije je prikazati na primjeru dva
nosaa poloena jedan na drugog, koji su optereeni na savijanje (slika X.-4.).
Kod nespregnutog nosaa prikazanog na slici X.-4.a) vidljivo je da postoji relativni
pomak jednog nosaa u odnosu na drugi u podruju leajeva. Zanemari li se trenje
izmeu dva nosaa, oni se progibaju jednoliko i svaki preuzima odgovarajui dio
optereenja shodno krutosti svakog pojedinog dijela nosaa.
919
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
a)
b)
Slika X.-4. Nespregnuti nosa (a) i spregnuti nosa (b)

Poveu li se vrstom vezom oba dijela nosaa (slika X.-4.b), oni djeluju kao jedan
jedinstveni nosa. Na krajevima nema relativnog pomaka jednog dijela u odnosu na
drugi, a posminu silu, koja se javlja na kontaktnoj povrini meu njima, moraju
preuzeti sredstva za sprezanje.
Ovo su dva ekstremna ponaanja dva promatrana nosaa. U stvarnim situacijama
pojavljuje se i sluaj kada postoji odreeno spregnuto djelovanje izmeu dva
nosaa ali i manji pomak meu njima na krajevima. Raspored normalnih napona ,
deformacija i posminih napona po visini poprenih presjeka prikazan je na
slici X.-5.
Veliina pomaka na krajevima nosaa kod spregnutih nosaa ovisi o dva bitna
imbenika, a to su:
nosivost modanika,
deformabilnost modanika.
Iz aspekta nosivosti modanika razlikuje se:
puno sprezanje,
djelomino sprezanje.
Postoji li na spoju izmeu elinog i betonskog elementa spregnutog nosaa
dovoljan broj modanika, ija je nosivost vea od ukupne posmine sile koja se
moe pojaviti u toj reki, govori se o punom sprezanju. U suprotnom rije je
djelominom sprezanju.
S druge strane, iz aspekta mogunosti deformabilnosti modanika u spregnutim
konstrukcijama, razlikuju se dvije grupe modanika:
kruti modanici,
podatljivi (duktilni) modanici.
920
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
a)
b)
c)
Slika X.-5. Raspored napona i deformacija po visini poprenog presjeka za:

a) nespregnuto stanje
b) djelomino sprezanje i sprezanje s vitkim modanicima
c) puno sprezanje i sprezanje s krutim modanicima
Relativni pomak izmeu dva spregnuta dijela nosaa na njihovim krajevima nee
se pojaviti samo u sluaju punog sprezanja s krutim modanicima. U svim ostalim
sluajevima pojavit e se relativni pomak ija veliina ovisi o deformabilnosti
modanika te o stupnju sprezanja, tj. koliki postotak posmine sile, koja odgovara
punom sprezanju, mogu preuzeti ugraeni modanici.
Ovdje treba naglasiti da se kod nas esto nepravilno koristi pojam punog i
djelominog sprezanja koji proizlaze iz naina izvedbe spregnutog nosaa. Naime,
921
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
izvedba spregnutih konstrukcija odnosno slijed optereivanja ima vrlo vanu ulogu
u postupku dimenzioniranja takvih konstrukcija. Izgradnja spregnutih konstrukcija
dominantno optereenih na savijanje najopenitije se moe izvoditi na dva naina:
elini nosa je poduprt u vrijeme montae
elini nosa se podupire s privremenim podupiraima prije betoniranja ploe u
dovoljnom broju toaka unutar raspona. Nakon otvrdnjavanja betonske ploe,
spregnuti nosa prenosi ukupno optereenje: vlastitu teinu konstrukcije te
preostala stalna optereenja i korisno djelovanje. Pri ovakvom nainu gradnje
govori se da je nosa spregnut za prijenos svih djelovanja.
elini nosa nije poduprt u vrijeme montae
elini nosa mora u prvoj fazi izgradnje preuzeti sam svoju vlastitu teinu te
teinu svjeeg betona. Tek nakon otvrdnjavanja betona spregnuti nosa
preuzima preostali dio stalnih optereenja i korisno djelovanje. Pri ovakvom
nainu gradnje govori se da je nosa spregnut samo za korisno djelovanje.
1.4. PODJELA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

U ovisnosti naina na koji se preteno napreu pojedine vrste spregnutih
konstrukcija, razvijeni su odgovarajui prorauni u skladu s njihovim ponaanjem,
uvaavajui sve posebnosti elika i betona kao dva osnovna materijala razliitih
mehanikih karakteristika od kojih su izraeni njihovi dijelovi. Tako se spregnute
konstrukcije openito dijele na:
spregnute nosae,
spregnute stupove,
spregnute ploe,
posebne vrste sprenutih konstrukcija.
Dok su za spregnute nosae, stupove i ploe dana normirana rjeenja za njihovo
dimenzioniranje, posebni tipovi spregnutih konstrukcija su uglavnom patentirani i
za njihovu uporabu treba koristiti posebna doputenja za uporabu izdana od
odgovarajue institucije.
922
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika X.-6. Spregnuti nosai s valjanim elinim profilom bez i sa otvorima u

hrptu za prolaz instalacija
Slika X.-7. Karakteristini popreni presjeci spregnutih stupova
Slika X.-8. Dvije vrste spregnutih ploa

923
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika X.-9. Dva primjera patentiranih konstrukcija tzv. tankih stropova
1.5. SREDSTVA ZA SPREZANJE

U svrhu osiguravanja zajednikog djelovanja betonskog i elinog dijela nosaa,
osmiljena su razliita sredstva za ostvarivanje postavljenog cilja, a koja se
nazivaju modanicima. Za razliku od idealno zamiljene ljepljene veze, ija je
osnovna znaajka koninuitet, primjenom modanika ostvaruje se prijenos sile u
diskretnim tokama. to su modanici gue postavljeni, i karakter prijenosa
posmine sile s jednog elementa na drugi blii je nekom idealiziranom
kontinuiranom ponaanju.
Prva sredstva za sprezanje su bila raena od elika za armaturu, iji su oblici bili u
obliku otvorenih sidara ili zatvorenih petlji, a zavarivali su se na elini nosa. U
isto vrijeme koriteni su i tzv. elini blok modanici, koji su se izraivali od
elinih ipki pravokutnog poprenog presjeka, dijelova L, T ili U profila i slino.
Koristili su se samostalno ili u kombinaciji sa petljama izraenim od elika za
armaturu.
U meuvremenu su se razvijale razliite vrste modanika prikazanih na slici X.-10.
Slika X.-10. Razliite vrste modanika

924
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Danas su openito prevladali valjkasti modanici s glavom, ije je konstrukcijsko

ponaanje u kombinaciji s vrlo jednostavnom i pouzdanom ugradnjom
elektrootpornim zavarivanjem zapravo gotovo istisnulo iz uporabe sve ostale vrste
modanika.
Ako se radi o montanim armiranobetonskim ploama, koje se spreu sa elinim
nosaem, mogue je sprezanje ostvariti putem trenja pomou prednapetih
visokovrijednih vijaka.
1.6. KARAKTERISTIKE MATERIJALA

1.6.1. Konstrukcijski elik
Uobiajena kvaliteta konstrukcijskog elika za spregnute konstrukcije je S235,
S275 i S355. Mogu se upotrebljavati i kvalitete elika S420 i S460, to je u
visokogradnji rjei sluaj, pri emu treba voditi rauna o odreenim ogranienjima
u proraunima otpornosti.
Mehanike karakteristike navedenih vrsta elika dane su u EN 1993-1-1,tablica
3.1.
1.6.2. Beton
Za betonske dijelove spregnutih nosaa mogue je koristiti beton normalne teine
ili lakoagregatni beton s tim da se ne smije koristiti nia klasa vrstoe od C20/25
(LC20/25) niti via od C60/75 (LC60/75).
U tablici X.2. dane su osnovne mehanike karakteristike normalnotekog betona
potrebne za dimenzioniranje spregnutih konstrukcija u visokogradnji: tlana
vrstoa betonskog valjka fck, vlana vrstoa betona fctm i sekantni modul
elastinosti betona za kratkotrajno djelovanje Ecm.
Pri dimenzioniranju spregnutih konstrukcija posebno poglavlje predstavlja utjecaj
skupljanje i puzanja betona na ovu vrstu konstrukcija. Puzanje betona javlja se
uslijed dugotrajnog karaktera pojedinih djelovanja dok je skupljanje betona pojava
neovisna o optereenju.Zbog viskoznoh ponaanja uinci ovih djelovanja ovisni su
o vremenu. Odreuju se na temelju Bernoullijeve hipoteze ravnih presjeka
raspodjeljujui se dijelom na betonski a dijelom na elini dio spregnutog nosaa.
925
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Tablica X.2. Osnovne mehanike karakteristike betona

C20/25
C25/30
C30/37
C35/45
C40/50
C45/55
C50/60
fck [N/mm2]
20
25
30
35
40
45
50
fctm [N/mm2]
2,2
2,6
2,9
3,2
3,5
3,8
4,1
30 000
31 000
33 000
34 000
35 000
36 000
37 000
Ecm [N/mm2]
U statiki odreenim konstrukcijama navedeni utjecaji imaju za posljedicu

prelaganje napona na razini poprenog presjeka i nemaju utjecaja na veliinu
ukupnih unutarnjih sila i momenata savijanja. Posljedica uinaka skupnljanja i
puzanja betona oituje se u poveanju deformacija u ovisnosti o vremenu.
Za veinu jednostavnijih konstrukcija u visokogradnji mogu se utjecaji puzanja
pojednostavnjeno uzeti u proraun tako da se stvarna povrina betonskog dijela
poprenog presjeka Ac zamijeni sa efektivnom elinom povrinom Ac/n kako za
kratkotrajno, tako i za dugotrajno djelovanje. Pri tome n predstavlja omjer modula
elastinosti elika Ea i efektivnog modula elastinosti betona Ec:
n = Ea Ec
gdje je:
(X.-1.)
E a - modul elastinosti elika (210 000 N/mm2),

E c = E cm 2
(X.-2.)
E cm - poetni sekantni modul elastinosti betona za kratkotrajno djelovanje
prema tablici X.-2.
Ovakvo pojednostavnjeno obuhvaanje uinaka skupljanja i puzanja betona
mogue je u visokogradnji ukoliko se ne radi o skladinim prostorima i o
prednapetim konstrukcijama s kontroliranim deformacijama. U ovim potonjim
situacijama sloeniji je proraun vezan uz uinke skupljanja i puzanja betona.
1.6.3. elik za armaturu

U spregnutim konstrukcijama se smije koristiti elik za armaturu ija
karakteristina vrijednost granice poputanja ne prelazi 600 N/mm2. Takoer treba
926
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
paziti da se kod klase presjeka 1 i 2 smije koristiti elik za armaturu ija duktilnost
odgovara klasi B odnosno C. Drugim rijeima, ako se rauna s plastinom
otpornou poprenog presjeka, iskljuuje se elik sa najslabijim svojstvom
duktilnosti.
Modul elastinosti elika za armaturu moe se uzeti isti kao i za konstrukcijski
elik i i iznosi 210 000 N/mm2.
2.
VANIJI IMBENICI ZA ANALIZU

KONSTRUKCIJE
2.1. OPENITO
Globalno razmatranje spregnutih konstrukcija mora biti utemeljeno na injenici da
materijali od kojih su sastavljene imaju bitno razliite mehanike karakteristike.
Tako npr. konstrukcijski elik i elik za armaturu mogu preuzimati i vlana i tlana
naprezanja, dok se betonski dio presjeka iskljuuje iz nosivosti u podruju vlanih
naprezanja. To znai da krutost jednog konstrukcijskog elementa u pravilu nije
konstantna po cijeloj njegovoj duini, nego se mijenja ovisno o nainu naprezanja
kao posljedici vanjskog djelovanja.
Podruje
negativnih momenata
Podruje
pozitivnih momenata
Podruje
negativnih momenata
Podruje
pozitivnih momenata
Slika X.-11. Podruja pozitivnih i negativnih momenata savijanja
927
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Zato treba prvenstveno razlikovati podruja gdje je betonska ploa preteno

izloena tlanim naprezanjima (podruje pozitivnih momenata savijanja) od
podruja s preteno vlanim naprezanjima (podruje negativnih momenata
savijanja) - slika X.-11. Ova injenica vrlo je bitna za proraun unutarnjih sila i
momenata savijanja.
2.2. EFEKTIVNA IRINA KAO POSLJEDICA ZAOSTAJANJA

POSMIKA
Uslijed zaostajanja posmika u irokim ploastim elementima javlja se nejednolika
raspodjela napona po irini elementa. Ako se ne provode detaljnije analize ove
pojave, veina tehnikih normi doputa da se umjesto ukupne irine ploastog
elementa uvodi smanjena tzv. efektivna irina na kojoj se pretpostavlja jednolika
raspodjela napona (slika X.-12.).
max
max
2bi
beff
Zaostajanje posmika
Stvarna raspodjela
napona
Raspodjela napona uzimajui u
obzir efektivnu irinu
Slika X.-12. Raspodjela napona u armiranobetonskoj ploi uslijed zaostajanja

posmika
Odreivanje efektivne irine uslijed zaostajanja posmika na elinom dijelu

spregnutog poprenog presjeka odreuje se na isti nain kako je to odreeno za
eline konstrukcije.
Meutim, odreivanje veliine efektivne irine armiranobetonske ploe beff, kao
irokog pojasa spregnutog poprenog presjeka, podlijee neto drugaijim
928
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
pravilima. Openito se moe rei da efektivna irina armiranobetonske ploe beff

nije jednaka po cijeloj duini nosaa. U podruju unutar raspona kao i nad
unutarnjim leajevima odreuje se prema sljedeem izrazu:
b eff = b 0 + b ei
(X.-3.)
gdje je u skladu s oznakama na slici X.-13.:

b0 - razmak osi krajnjih modanika u poprenom presjeku,
bei - dio efektivne irine armiranobetonske ploe sa svake strane hrpta elinog
nosaa mjerena od osi rubnog modanika prema susjednim nosaima
odnosno prema slobodnom rubu armiranobetonske ploe.
beff
b0
be1
be2
b0
b1
b2
a) Rubni nosa
be1
b1
beff
b0
b0
be2
b2
b) Srednji nosa
Slika X.-13. Efektivna irina armiranobetonske ploe
Pri tome veliina dijela efektivne irine armiranobetonske ploe bei odreuje se
prema izrazu:
b ei =
Le
bi
8
(X.-4.)
gdje je:
Le - ekvivalentni raspon koji predstavlja priblini razmak nul toaka momentnog
dijagrama,
bi
- razmak od osi rubnog modanika do polovice razmaka izmeu osi hrptova

susjednih spregnutih nosaa; u sluaju da se radi o rubnom nosau, ova
veliina se mjeri od osi rubnog modanika do ruba armiranobetonske ploe.
929
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Raspored veliina efektivnih irina armiranobetonske ploe

uobiajenom kontinuiranom nosau prikazan je na slici X.-14.
Le=0,25(L1+L2) za beff,2
Le=0,85L1 za beff,1
L1/4
Le=0,7L2 za beff,1
L2
beff,1
L1/2
jednom
Le=2L3 za beff,2
L1
beff,0
na
beff,2
L1/4
L2/4
L3
beff,1
beff,2
L2/2
L2/4
L3
Slika X.-14. Ekvivalentni rasponi i raspored efektivnih irina du nosaa
Efektivna irina armiranobetonske ploe nad krajnjim leajevima odreuje se

prema izrazu:
beff = b0 + i bei
(X.-5.)
gdje je:
i = (0,55 + 0,025 Le b ei ) 1,0 .
(X.-6.)
U gornjem izrazu dio efektivne irine armiranobetonske ploe bei odgovara veliini
u krajnjem rasponu prema izrazu (X.-4.), dok je efektivni raspon Le vezan uz
karakteristike krajnjeg raspona.
U visokogradnji se, zbog pojednostavnjenja, moe zanemariti razmak modanika u
poprenom smjeru tj. uzeti:
b0 = 0 .
Vano je napomenuti da se za globalnu elastinu analizu moe uzeti da je efektivna
irina armiranobetonske ploe jednaka po cijeloj duini nosaa i to:
930
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
za nosae oslonjene na oba kraja beff = beff,1,

za konzolne nosae beff = beff,2.
Meutim, kod prorauna otpornosti poprenog presjeka potrebno je uzeti u svakom
pojedinom presjeku pripadnu veliinu efektivne irine armiranobetonske ploe.
2.3. PRORAUN UNUTARNJIH SILA I MOMENATA SAVIJANJA

Spregnute konstrukcije mogu se globalno analizirati na sljedee naine:
nelinearnom globalnom analizom,
linearno elastinom globalnom analizom s ogranienim prelaganjem momenata
u visokogradnji,
strogom plastinom analizom uz odreena ogranienja.
U visokogradnji se najee primjenjuje, zbog svoje jednostavnosti, linearno
elastina globalna analiza, a ogranieno prelaganje momenata savijanja, ovisno o
rotacijskoj sposobnosti odnosno klasi poprenih presjeka, primjenjivo je kako za
kontinuirane nosae, tako i za okvirne sustave.
elini dijelovi spregnutog poprenog presjeka imaju praktino istu otpornost u
podruju vlanih naprezanja to kod betona nije sluaj, jer se betonski dio
poprenog presjeka u podruju vlanih naprezanja iskljuuje iz prorauna. Oito je,
dakle, da i spregnuti nosa ima razliite krutosti na savijanje u podruju pozitivnih
i negativnih momenata savijanja.
Vano je takoer uoiti da je krutost na savijanje vea, nekada i znatno vea, u
podruju pozitivnih momenata savijanja u odnosu na podruje negativnih
momenata savijanja. Kad bi se momenti savijanja na npr. kontinuiranom nosau
raunali s neispucalim betonom u podruju negativnih momenata savijanja,
dobivali bi se vrlo neekonomini spregnuti nosai.
Eurocode 4 doputa da se u prvom koraku izraunaju momenti savijanja uslijed
vanjskog djelovanja na dva naina uz sljedee pretpostavke:
beton nije ispucao u podruju negativnih momenata savijanja, a krutost na
savijanje Ea1 je nepromjenjiva du nosaa i odnosi se na karakteristike
poprenog presjeka u polju (slika X.-15.a),
931
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
beton je ispucao lijevo i desno od leaja u podruju negativnih momenata

savijanja na duini 15% duine susjednih raspona (slika X.-15.b); u polju vrijedi
krutost Ea1 dok u podruju ispucalog betona vrijedi krutost Ea2 (za proraun
momenta tromosti uzima se u obzir samo elini dio presjeka).
0,15L1
L1
0,15L2
L1
L2
L2
Ea1
Ea1
Ea1
Ea2
MII
MI
Lmin/Lmax0,6
a)
b)
Slika X.-15. Raspodjela krutosti nosaa za proraun momenata savijanja s

neispucalim i ispucalim betonom u podruju vlanih naprezanja
U sljedeem koraku vri se prelaganje momenata savijanja ovisno oklasi poprenog

presjeka (tablica X.3.) na nain da se smanjuje moment savijanja nad leajem i
istovremeno poveava moment u polju. Pri tome moraju biti zadovoljeni uvjeti
ravnotee.
Tablica X.3. Postotak prelaganja leajnih momenata savijanja
Klasa poprenih presjeka nad
leajem
Proraun s neispucalim
betonom
40%
30%
20%
10%
Proraun s ispucalim
betonom
25%
15%
10%
0%
932
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Na takav nain dolazi se do boljeg iskoritavanja otpornosti na savijanje poprenog

presjeka spregnutih nosaa. Meutim, potrebno je obratiti panju na veliinu
progiba budui se s prelaganjem momenata savijanja s leajnog dijela u polje
poveavaju i deformacije.
2.4. KLASIFIKACIJA POPRENIH PRESJEKA

Popreni presjeci spregnutih nosaa pokazuju vrlo slina svojstva rotacijske
sposobnosti kao i sami elini popreni presjeci. Stoga se i klasifikacija spregnutih
poprenih presjeka provodi na isti nain kao i za same eline poprene presjeke.
Meutim, ako je tlana pojasnica elinog nosaa povezana s armiranobetonskom
ploom s modanicima, iji razmaci u uzdunom i poprenom smjeru nosaa ne
premauju normom ograniene vrijednosti (za valjkaste modanike s glavom vidi
to. 3.3.3.2.), tada se pojasnica moe svrstati u klasu presjeka 1.
Isto tako, ako se elini nosa poprenog presjeka ubetonira izmeu pojasnica te
se osigura prijenos posmine sile izmeu betonskog i elinog dijela presjeka s
dostatnim brojem modanika, hrbat i pojasnica koja nije vezana uz
armiranobetonsku plou moe se svrstati u viu klasu na sljedei nain:
ako je hrbat bio svrstan u klasu presjeka 3, moe se svrstati u klasu presjeka 2 s
istim geometrijskim karakteristikama presjeka,
za tlanu pojasnicu elinog profila, koja nije vezana za armiranobetonsku
plou, vrijede sljedei granini odnosi lokalne vitkosti c/t:
- za klasu presjeka 1: c/t 9,
gdje je:
= 235 f y
fy - granica poputanja elika izraena u N/mm2.
U ovom sluaju postavlja se i dodatni uvjet vezan uz koliinu i raspored armature

na dijelu ubetoniranog profila. Ovakav nain boljeg iskoritavanja otpornosti
elinog profila rijetko kada dolazi do izraaja kod grede na dva leaja. Veinom
je djelomino ubetoniravanje profila uinkovito kod kontinuiranih nosaa, gdje je
933
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
u podruju leajeva vei dio hrpta izloen tlanim naprezanjima nego li je to sluaj
u polju.
3.
SPREGNUTI NOSAI
3.1. OPENITO
U visokogradnji je najei sluaj da je spregnuti nosa sastavljen od valjanih
profila iz grupe IPE, HE A ili HE B profila s monolitnom betonskom ploom
izvedenom sa ili bez elinog trapeznog lima. Pri tome elini nosa moe biti i
djelomino ubetoniran tako da je betonom ispunjen dio elinog profila izmeu
pojasnica.
Svaka navedena vrsta spregnutih nosaa ima svoje posebnosti prorauna koje su
meutim uvijek vezane na dimenzioniranje spregnutog nosaa s monolitnom
armiranobetonskom ploom. Zato je u nastavku ovog poglavlja obraeno
dimenzioniranje samo ovog najjednostavnijeg tipa spregnutih nosaa kao polazite
itatelju za ire upoznavanje s karakteristikama i drugih vrsta takvih konstrukcija.
3.2. GRANINA STANJA

Postupkom dimenzioniranja spregnutih nosaa moraju biti zadovoljeni svi uvjeti
vezani uz:
krajnje granino stanje,
granino stanje uporabljivosti.
a) Potrebni dokazi vezani uz kranje granino stanje
Kod spregnutih nosaa optereenih na savijanje potrebno je provesti niz dokaza

vezanih ovisno o vrsti spregnute konstrukcije, nainu izgradnje, statikom sustavu
itd. Na primjeru kontinuiranog spregnutog nosaa s valjanim elinim profilom,
kao jednim reprezentativnim primjerom u visokogradnji, pokazat e se koje sve
dokaze treba provesti i u kojim presjecima nosaa (slika X.-16.).
Potrebno je dokazati:
934
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Presjek I-I:
- otpornost poprenog presjeka na savijanje MRd i poprenu silu

VRd,
Presjek II-II:
- otpornost obzirom na MRd i VRd kao i na bono torzijsko

izvijanje,
Presjek III-III: - otpornost na uzdunu posminu silu u ravnini sprezanja,

Presjek IV-IV: - otpornost na uzdunu posminu silu na kontaktu beton
modanik,
Presjek V-V:
- otpornost na uzdunu posminu silu betonske pojasnice,
Presjek VI-VI: - otpornost na bono torzijsko izvijanje.

U dokazima se koriste raunske vrijednosti mehanikih karakteristika otpornosti:
za konstrukcijski elik:
f yd = f yk M
(X.-7.)
gdje je:
fyd - raunska granica poputanja za konstrukcijski elik,
fyk - karakteristina granica poputanja za konstrukcijski elik,
M = 1,0 - parcijalni faktor.

V
V
I
II
III
III
I
II
Slika X.-16. Prikaz presjeka za zahtijevane dokaze kod krajnjeg graninog

stanja
935
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
za elik za armaturu:
f sd = f sk s
gdje je:
fsd - raunska granica poputanja za elik za armaturu,
fsk - karakteristina granica poputanja za elik za armaturu,
s - parcijalni faktor, vidi tablicu 2.1N EN 1992-1-1.
za beton:
f cd = f ck c
gdje je:
fcd - raunska vrstoa betonskog valjka,
fck - karakteristina vrstoa betonskog valjka,
c= 1,5 - parcijalni faktor, vidi tablicu 2.1N EN 1992-1-1.
(X.-8.)
(X.-9.)
b) Potrebni dokazi vezani uz granino stanje uporabivosti
Kao za veinu ostalih vrsta konstrukcija u visokogradnji i za spregnute nosae

potrebno je dokazati sljedee:
naponi dobiveni primjenom teorije elastinosti ne prelaze granine vrijednosti
napona za elik i beton,
vertikalni i horizontalni progibi su manji od propisanih za odreenu namjenu
konstrukcije,
vibracija su manje od propisanih za odreenu namjenu konstrukcije,
pukotine u betonu ne prelaze odgovarajuu veliinu.
3.3. KRAJNJE GRANINO STANJE

3.3.1. Otpornost spregnutog poprenog presjeka
3.3.1.1. Otpornost spregnutog poprenog presjeka na savijanje
3.3.1.1.1. Plastini moment otpornosti

Samo za klase poprenih presjeka 1 i 2 moe se otpornost poprenog presjeka na
savijanje odrediti primjenom teorije plastinosti. U tom sluaju sva elina
936
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
vlakanca u vlaku i tlaku doseu napon raunske granice poputanja elika fyd a sva
vlakanca elika za armaturu napon fsd.
Na betonskom dijelu poprenog presjeka tlani napon je ogranien na 0,85 fcd dok
se beton u podruju vlanih naprezanja ne uzima u proraun. Oito je, dakle, da e
otpornost spregnutog poprenog presjeka biti razliita u polju (podruje pozitivnih
momenata savijanja) i na unutarnjim leajevima kontinuiranog nosaa (podruje
negativnih momenata savijanja).
Pod pretpostavkom punog sprezanja, tj. da na spoju izmeu betonske ploe i
elinog nosaa postoji dovoljan broj modanika za preuzimanje sile uzdunog
posmika F, karakteristini primjer rasporeda normalnih napona po visini
poprenog presjeka u podruju pozitivnih i negativnih momenata savijanja
prikazan je na slici X.-17.
beff
0,85fcd
hc
Nul linija
Nc,f
xpl
z+hc-xpl/2
z
Nul linija za
elini profil
Na
Mpl,Rd
fyd
a) Podruje pozitivnih momenata savijanja
beff
fsd
Mpl,Rd
Ns
xpl
Na,t
fyd
Na,c
fyd
b) Podruje negativnih momenata savijanja
Slika X.-17. Raspodjele napona pri plastinoj otpornosti poprenog presjeka

937
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
a) Nul linija lei u betonskoj ploi (slika X.-17.a)
b eff h c 0,85 f cd A a f yd
Uvjet:
(X.-10.)
gdje je:
Aa - povrina poprenog presjeka elinog profila.
Udaljenost nul linije od gornjeg ruba spregnutog nosaa:

x pl =
A a f yd
(X.-11.)
b eff 0,85 f cd
Raunski moment plastine otpornosti spregnutog poprenog presjeka:

x pl
M pl, Rd = A a f yd z + h c
2
(X.-12.)
b) Nul linija lei u gornjoj pojasnici elinog profila (slika X.-18.):
A a f yd > b eff h c 0,85 f cd (A a 2 b t f ) f yd
Uvjet:
beff
0,85fcd
hc
(X.-13.)
tf
xpl
2fyd
Nul linija za
elini profil
Mpl,Rd
fyd
Slika X.-18. Nul linija lei u gornjoj pojasnici elinog profila
x pl = h c +
938
A a b eff h c 0,85 f cd
2b
2 b f yd
(X.-14.)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Raunski moment plastine otpornosti spregnutog poprenog presjeka na

savijanje:
x pl h c
h
+ b eff h c 0,85 f cd x pl c
M pl, Rd = A a f yd z
(X.-15.)
2
2
c) Nul linija lei u hrptu elinog profila (slika X.-19.):
b eff h c 0,85 f cd < (A a 2 b t f ) f yd
Uvjet:
(X.-16.)
x pl = h c + t f +
A a 2 b t f b eff h c 0,85 f cd
2 tw
2 t w f yd
(X.-17.)
Raunski moment plastine otpornosti spregnutog poprenog presjeka na

savijanje:
x pl h c t f
M pl,Rd = A a f yd z t f
2
(X.-18.)
h
t
+ b eff h c 0,85 f cd x pl c + 2 b t f f yd x pl h c f
2
2
beff
0,85fcd
hc
b
tw
tf
Nul linija za
elini profil
xpl
2fyd
Mpl,Rd
fyd
Slika X.-19. Nul linija lei u hrptu elinog profila
Ukoliko se betonska ploa izvodi u trapeznom limu, tada se betonski dio

poprenog presjeka u visini lima izostavlja iz nosivosti. Alternativno se moe uzeti
u proraun stvarna povrina betonskog dijela poprenog presjeka ukoliko se rebra
trapeznog lima pruaju u smjeru nosivosti spregnutog nosaa.
939
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Vano je znati da nain izgradnje (poduprt ili nepoduprt elini nosa u vrijeme
betoniranja ploe) ne utjee na otpornost spregnutog poprenog presjeka na
savijanje.
U svrhu postizanja to ekonominijih rezultata pri projektiranju spregnutih nosaa,
dosta esto se koristi djelomino sprezanje. U tom sluaju na spoju izmeu
betonskog i elinog dijela poprenog presjeka modanici ne mogu preuzeti cijelu
posminu silu te dolazi do odreenog prelaganja momenta savijanja na elini dio
porenog presjeka. Zbog toga se na raspodjeli napona po visini poprenog presjeka
uoavaju dvije nul linije. Djelomino sprezanje se moe koristiti samo u
ogranienom podruju uz posebne uvjete, to je detaljno propisano u normama
Eurocode.
3.3.1.1.2. Moment elastine otpornosti
Elastina otpornost na savijanje moe se primijeniti na sve klase poprenih
presjeka, a obavezno za klase poprenih presjeka 3 i 4. Pri tome rubni naponi ne
smiju prelaziti sljedee granice:
fyd za konstrukcijski elik,
fsd za elik za armaturu,
fcd za beton u podruju tlanih naprezanja.
Za razliku od konstrukcijskog elika i elika za armaturu, beton u podruju vlanih
naprezanja se ne uzima u proraun otpornosti.
Postoje dvije metode za proraun napona po visini poprenog spregnutog presjeka:
metoda zamjenskog poprenog presjeka,
metoda dijelova poprenih presjeka.
U visokogradnji, gdje je mogue pojednostavnjeno obuhvaanje utjecaja uslijed
skupljanja i puzanja betona, najee se koristi metoda zamjenskog poprenog
presjeka.
Da bi se mogli primijeniti klasini obrasci teorije vrstoe za odreivanje napona
po visini poprenog presjeka, oblikuje se zamjenski popreni presjek gdje se
betonska ploa 'pretvara' u materijal, koji ima isti modul elastinosti kao i elini
dio presjeka. To se radi na nain da se efektivna irina betonskog pojasa podijeli sa
odnosom modula elastinosti elika Ea i modula elastinosti betona Ec prema
izrazu (X.-1.), kao to je to prikazano na slici X.-20.
940
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Pri tome je potrebno uoiti da su deformacije na kontaktnoj povrini izmeu betona

i elika i kod izvornog i kod zamjenskog poprenog presjeka iste tj. a = c.
Obzirom da su naponi proporcionalni deformacijama, kod izvornog presjeka
vrijedi:
a = E a ,
c = E c .
(X.-19.)
(X.-20.)
beff/n
beff
nc
Teina os
MEd
a
a fyd
Slika X.-20. Promjena deformacija i napona po visini poprenog presjeka kod

elastine otpornosti na savijanje
Kako su na spoju betonskog i elinog dijela presjeka deformacije iste a moduli

elastinosti razliiti, oito se i naponi u elinom i betonskom dijelu razlikuju.
Zamjenjujui izvorni presjek zamjenskim na nain da se radi o materijalima istih
modula elastinosti, fiktivno se naponi na kontaktnoj reki izjednauju, kako se to
vidi na slici X.-20. Matematiki gledano, izraz (X.-20.) se mnoi s n:
n = Ea Ec
tako da vrijedi:
n c = E c
Ea
= Ea .
Ec
(X.-21.)
Stvarni napon u betonu je dakle n-struko manji, to treba uzeti u obzir kod
odreivanja momenta elastine otpornosti Mel,Rd spregnutog poprenog presjeka.
U svrhu odreivanje veliina napona u karakteristinim tokama poprenog
presjeka, geometrijske i statike veliine (povrina poprenog presjeka, moment
941
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
tromosti i moment otpora poprenog presjeka) se odreuju na zamjenskom

presjeku.
Eurocode 4 doputa da se za spregnute konstrukcije u visokogradnji hrbat elinog
profila klasificiran u klasu presjeka 3 smanji na efektivnu povrinu na isti nain
kako to vrijedi openito za eline konstrukcije. S takvim zamjenskim poprenim
presjekom odreuje se plastina otpornost spregnutog presjeka na savijanje.
Takoer je vrlo vano napomenuti da se u ovom sluaju ne smije zanemariti nain
izgradnje odnosno slijed optereivanja kod odreivanja momenta elastine
otpornosti spregnutog poprenog presjeka. Ukoliko elini nosa nije bio poduprt u
vrijeme betoniranja eline ploe, javljaju se naprezanja u elinom profilu uslijed
vlastite teine samog elinog nosaa te od teine svjeeg betona. Nakon
otvrdnjavanja betona poinje djelovati spregnuti nosa za prijenos dodatnog
stalnog optereenja i za korisno optereenje. Naponi u elinom profilu od oba
stanja koritenja moraju se zbrajati.
3.3.1.2. Otpornost spregnutog poprenog presjeka na poprenu silu
Betonska ploa u manjoj ili neto veoj mjeri uestvuje u prijenosu poprene sile
zajedno s elinim profilom. Meutim, prema pojednostavnjenom konzervativnom
rjeenju poprenu silu prenosi sam elini profil te se raunska otpornost na
poprenu silu Vpl,a,Rd odreuje na isti nain kako je to predvieno za eline
konstrukcije.
Na isti nain je rijeen i problem otpornosti na izboavanje hrpta elinog profila
Vb,Rd.
3.3.1.3. Istovremeno djelovanje momenta savijanja i poprene sile
Utjecaj poprene sile na smanjenje raunske otpornosti spregnutog poprenog

presjeka na savijanje moe se pojaviti na unutarnjim osloncima kontinuiranog
nosaa, na mjestu unosa koncentriranih sila te openito na svim mjestima gdje u
istom presjeku postoje znaajno veliki momenti savijanja i poprene sile kao
posljedica razliitih djelovanja. Mora se uzeti u obzir ukoliko poprena sila VEd
premauje polovicu raunske otpornosti elinog presjeka na poprenu silu Vpl,a,Rd
odnosno na izboavanje hrpta elinog profila Vb,Rd.
Ukoliko se radi o klasama presjeka 1 ili 2, ovu pojavu treba uzeti u proraun na
nain da se raunska vrijednost granice poputanja elika na hrptu elinog profila
942
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
smanji s fyd na (1) fyd, kako se to vidi na slici X.-21. Pri tome se parametar
odreuje prema izrazu:
= 2 Ed 1
VRd
(X.-22.)
gdje je:
VEd
- raunska poprena sila,
VRd
- raunska otpornost na poprenu silu (manja vrijednost od Vpl,a,Rd i Vb,Rd)

beff
0,85fcd
(1)fyd
VEd MEd
fyd
Slika X.-21. Modificirana raspodjela napona kod plastine otpornosti na

savijanje s utjecajem posmika
Kod poprenih presjeka klase 3 i 4, kod kojih je mjerodavna elastina otpornost

poprenog presjeka na savijanje, istovremeno postojanje normalnih i posminih
naprezanja u istom presjeku potrebno je raunski obuhvatiti na isti nain kao i kod
3.3.2. Otpornost spregnutog nosaa na bono torzijsko izvijanje

Ako elini nosa u fazi izgradnje nije poduprt, tada je potrebno dokazati bono
torzijsku otpornost samog elinog nosaa. U svim ostalim sluajevima kod
spregnutih nosaa, gornja pojasnica elinog profila vezana je modanicima za
betonsku plou, koja ga dostatno stabilizira protiv bono torzijskog izvijanja.
Donja pojasnica elinog profila je nepridrana kod npr. kontinuiranih nosaa, to
je i najei sluaj u visokogradnji. U tim situacijama potrebno je provesti
odgovarajui dokaz u pogledu bono torzijskog izvijanja. Pri tome se dva elina
943
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
nosaa zajedno s armiranobetonskom ploom promatraju kao 'kontinuirani obrnuti

U okvir' (slika X.-22.), a detaljan postupak prorauna dan je u Eurocode-u 4.
Za kontinuirane spregnute nosae u visokogradnji se ne mora provoditi poseban
dokaz za bono torzijsko izvijanje ako su zadovoljeni sljedei uvjeti:
popreni presjeci su klase 1, 2 ili 3,
duina najveeg raspona ne premauje najkrai za vie od 20%,
duina konzolnog nosaa ne premauje 15% duine susjednog raspona,
optereenje je na svim rasponima jednoliko raspodijeljeno a raunsko stalno
optereenje premauje 40% ukupnog raunskog optereenja,
gornja pojasnica elinog profila je vezana s betonskom ploom sa zahtijevanim
brojem i rasporedom modanika,
sama ploa je takoer vezana s drugim oslonakim elementom, priblino
paralelnim sa promatranim spregnutim nosaem, tako da formira obrnuti U
profil prema slici X.-22.,
ako se radi o spregnutoj ploi, smatra se da je njen raspon jednak razmaku
izmeu dva oslonaka elementa obrnutog U profila,
na svakom leaju elinog nosaa, donja pojasnica mora biti bono pridrana a
njen hrbat ukruen - drugdje hrbat moe biti neukruen,
visina elinih profila izvedenih od valjanih IPE ili HE profila ne smije
premaiti veliine navedene u tablici X.4.
SL
SL
2bi
Slika X.-22. Model obrnutog U okvira
944
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Tablica X.4. Granine vrijednosti visine u mm za IPE i HE profile
elini
Nominalna kvaliteta elika
profil
S 235
S 275
S 355
S 420, S 460
IPE
600 (750)
550 (750)
400 (600)
270 (400)
HE
800 (1000)
700 (900)
650 (800)
500 (650)
Napomena: Veliine u zagradam odnose se na djelomino ubetonirane profile.
3.3.3. Posmina veza

3.3.3.1. Sila uzdunog posmika
Sila uzdunog posmika, koja se javlja na kontaktu izmeu betonskog i elinog

dijela elementa, prenosi se s jednog elementa na drugi posminom vezom i
poprenom armaturom. Modanici su sredstva sprezanje na koje se postavljaju
odreeni zahtjevi u pogledu duktilnosti, kako bi se mogle ostvariti pretpostavke iz
prorauna u pogledu ponaanja spregnutih nosaa.
Osim za preuzimanje sila posmika, modanicima se sprjeava mogunost odizanja
betonske ploe od elinog nosaa prilikom savijanja.
Sila uzdunog posmika F odreuje se u ovisnosti klase poprenog presjeka
odnosno o nainu odreivanja otpornosti spregnutog poprenog presjeka na
savijanje. Ukoliko se radi klasi presjeka 1 ili 2 te ako je otpornost poprenog
presjeka odreena primjenom teorije plastinosti, sila uzdunog posmika jednaka je
uzdunoj sili u armiranobetonskoj ploi tj.:
nul linija lei u armiranobetonskoj ploi: Fl = b eff x pl 0,85 f cd
(X.-23.)
nul linija lei u elinom profilu:
(X.-24.)
Fl = b eff h c 0,85 f cd
gdje je:
beff - efektivna irina betonske ploe,
xpl
- udaljenost nul linije od gornjeg ruba betonske ploe,
fcd
- raunska vrstoa betonskog valjka,
hc
- debljina betonske ploe.
945
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Ako se radi o klasi poprenih presjeka 3 ili 4, sila uzdunog posmika odreuje se
prema sljedeem izrazu koristei se odrednicama teorije elastinosti:
Fl =
VEd Sy, c
(X.-25.)
gdje je:
VEd
- raunska poprena sila (uinak djelovanja),
Sy,c
- statiki moment povrine betonskog pojasa na zamjenskom poprenom

presjeku na njegovu teinu os,
- moment tromosti zamjenskog poprenog presjeka.
3.3.3.2. Modanici
Najpoznatija i danas najkoritenija sredstva za sprezanje su valjkasti modanici s

glavom. Raunska otpornost jednog modanika PRd za modanike izvedene u
monolitnoj armiranobetonskoj ploi odreuje se prema dva kriterija:
a) PRd =
b) PRd =
0,8 f u d 2 4
v
0,29 d 2 f ck E cm
v
(X.-26.)
(X.-27.)
gdje je:
h
h
= 0,2 sc + 1 za 3 sc 4
d
d
= 1 za
h sc
4
d
(X.-28.)
(X.-29.)
fu
- karakteristina vrstoa elika za modanika, ali ne via od 500 N/mm2,
- promjer modanika,
fck
- karakteristina vrstoa betonskog valjka za normalnoteki beton i

lakoagregatni beton s gustoom od najmanje 1750 kg/m3,
Ecm
- sekantni modul elastinosti betona za kratkotrajno djelovanje,
hsc
- ukupna nominalna visina modanika,
946
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
- parcijalni faktor i iznosi 1,25.
Za dimenzioniranje je mjerodavna manja raunska otpornost jednog modanika.

Potreban broj modanika odreuje se na nain da se sila uzdunog posmika podijeli
s nosivou jednog modanika.
Ukoliko se betonska ploa izvodi u trapeznom limu, bilo kao spregnuta ili
nespregnuta ploa, otpornost modanika se smanjuje s odreenim faktorima
redukcije. Dodatno se smanjuje nosivost modanika ukoliko je modanik optereen
na dvoosno savijanje zbog istovremenog djelovanja uzdunog posmika kao
posljedice savijanja spregnutog nosaa i poprenog posmika od uinaka sprezanja
ploe.
3.3.3.3. Uzduni posmik u armiranobetonskoj ploi
Zadaa poprene armature je da sprijei otkazivanje kod krajnjeg graninog stanja

uzdunim smicanjem betonske ploe. Zato raunski uzduni posmik po jedinici
duine Ed, odreen u skladu s proraunom modanika, ne smije prekoraiti
raunsku otpornost na uzduni posmik Rd. Kod najjednostavnije vrste spregnutih
nosaa obraene u ovom poglavlju, otpornost na uzduni posmik treba dokazati za
presjek a-a i b-b prema slici X.-23.
At
st
hsc
a
b
Ab
Slika X.-23. Plohe vezane uz uzduni posmik u betonskoj ploi
Duina posmine povrine b-b prema slici X.-23. jednaka je (2hsc+st) i pripadna
povrina armature Asf = 2Ab. U sluaju da je na pojasnicu elinog profila zavaren
samo jedan modanik, duina posmine povrine je naravno manja i iznosi 2hsc
dok je pripadna povrina armature Asf ostala ista.
947
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Duina posmine povrine u presjeku a-a ne ovisi o broju modanika, a pripadna

povrina armature Asf jednaka je (Ab+At).
Raunsku otpornost na uzduni posmik potrebno je odrediti u skladu s postupkom
danim u Eurocode-u 2. Za posminu ravninu uokrug modanika (npr. presjek b-b
na slici X.-23.) veliina hf se moe uzeti s polovicom vrijednosti duine posmine
povrine.
3.3.3.4. Konstrukcijske pojedinosti
Meusobni razmak modanika uzdu nosaa u visokogradnji moe biti jednak po

cijeloj duini raspona izmeu kritinih poprenih presjeka ako je zadovoljeno
sljedee:
modanici su svrstani u kategoriju duktilnih modanika,
svi kritini popreni presjeci svrstani su klasu presjeka 1 il 2,
raunski moment plastine otpornosti spregnutog nosaa Mpl,Rd ne premauje
2,5 puta raunski moment plastine otpornosti samog elinog nosaa Ma,Rd.
Kod kontinuiranih nosaa s jednoliko raspodijeljenim optereenjem, potreban broj
modanika se odreuje izmeu polovice raspona i leajnog presjeka.
Valjkasti modanici s glavom mogu se smatrati duktilnim ako njegova visina
nakon zavarivanja nije manja od 4 promjera modanika te ako promjer modanika
nije manji od 16 mm i vei od 25 mm. Ako se radi o djelominom sprezanju ili se
betonska ploa izvodi u trapeznom limu, propisani su i dodatni uvjeti koji moraju
biti zadovoljeni.
U svim ostalim sluajevima meusobni razmak modanika ne smije biti jednak i
mora odgovarati promjeni veliini posmine sile na dodirnoj povrini izmeu
elinog i betonskog dijela elementa.
st
s
hc
d
tf
eD
Slika X.-24. Razmak valjkastih modanika

948
hsc
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Kako bi se tlana pojasnica elinog profila vezana uz betonsku plou mogla

svrstati u klasu presjeka 1 ili 2, uzduni osni razmak modanika uzdu nosaa ne
smije premaiti veliinu s:
s = 22 t f 235 f y
(X.-30.)
gdje je:
tf
fy
- debljina pojasnice na koju se zavaruje modanik,

- nominalna granica poputanja elika pojasnice izraene u N/mm2.
Dodatni uvjet vezan je uz razmak eD, koji predstavlja udaljenost ruba tlane
pojasnice do najblie linije modanika:
e D 9 t f 235 f y .
(X.-31.)
Openito, najvei uzduni osni razmak modanika s ne smije premaiti 6 debljina

betonske ploe odnosno 800 mm. Isto tako, osni razmak modanika u uzdunom
smjeru s i poprenom smjeru st ne smije biti manji od:
s 5d ,
e st 2,5 d ,
(X.-32.)
(X.-33.)
gdje je d promjer valjkastog modanika s glavom.

Za sve ostale sluajeve, gdje se pojavljuju valjkasti modanici s glavom ili se
koriste neka druga sredstva za sprezanje, propisani su posebni uvjeti.
Iako se valjkasti modanici s glavom proizvode tvorniki, bitno je znati da promjer
glave modanika ne smije biti manji od 1,5 promjera modanika, dok njena visina
mora premaivati 0,4 promjera modanika.
Kod odabira dimenzija modanika vano je uoiti sljedee:
ako se modanik ne zavaruje osno iznad hrpta elinog nosaa, promjer
zavarenog modanika ne smije biti vei od 2,5 promjera modanika,
vrh glave modanika moe se poklapati s gornjim rubom betonske ploe, ali ako
iznad glave modanika postoji pokrivni sloj betona, on mora biti debeo
najmanje 20 mm ili 5 mm iznad gornje armature.
Konstrukcijske pojedinosti vezane za armaturu kao i uz druge specifine situacije
posebno su propisane i potrebno ih se je pridravati prilikom projektiranja.
949
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
3.4. GRANINO STANJE UPORABIVOSTI

3.4.1. Openito
Zahtjev za sve konstrukcije je da se pod uvjetima graninog stanja uporabivosti
ponaaju elastino. Iz toga proizlazi da bi trebalo dokazati da naponi dobiveni
primjenom teorije elastinosti u betonskom i elinom dijelu presjeka ne prelaze
granine vrijednosti. Meutim, za spregnute konstrukcije u visokogradnji ne
zahtijeva se ispunjenje ovog uvjeta jer se smatra da se ogranienjem progiba
osigurava i eleastino ponaanje konstrukcije.
Problem ograniavanja veliine pukotina u betonu rjeava se ugradnjom potrebne
armature u podruju negativnih momenata savijanja odnosno na mjestima gdje
dolazi do raspucavanja betona.
3.4.2. Deformacije
Veliina progiba treba se odrediti primjenom teorije elastinosti pri emu treba
voditi rauna o sljedeem:
redoslijed optereivanja (poduprt ili nepoduprt nosa u vrijeme montae) je bitan
za odreivanje ukupne veliine progiba,
progibi se poveavaju kod djelominog sprezanja u odnosu na puno sprezanje,
kod kontinuiranih nosaa utjecaj ispucalog betona u podruju negativnih
momenata savijanja poveava progibe u polju,
progibe je potrebno raunati ukljuujui utjecaje uslijed skupljanja i puzanja
betona,
uobiajeno se uinak zakrivljenosti nosaa uslijed skupljanja betona moe
zanemariti kod normalnotekog betona ako odnos raspona prema ukupnoj visini
spregnutog nosaa nije vei od 20.
3.4.3. Vibracije
Dinamike karakteristike meukatnih konstrukcija moraju zadovoljiti zahtjeve koji
vrijede openito za sve konstrukcije a navedene su u Eurokodu 0 [x], dok se
vlastita frekvencija nosaa f moe odrediti u skladu s Eurokodom 3 [x].
950
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
3.5. NUMERIKI PRIMJER

Zadatak:
Potrebno je dimenzionirati spregnuti nosa oslonjen na dva leaja s rasponom od

L =12 metara i meusobnim razmakom nosaa od b =3 metra (slika X.-25.). Nosa
u vrijeme betoniranja ploe nije poduprt. elini nosa je izveden sa poetnom
zakrivljenou u svrhu nadvienja tako da nadvienje u polovici raspona iznosi 45
mm.
Zadano je sljedee:
Kvaliteta materijala:
elik S 355
beton C 25/30
vrstoa elika za modanike fu=450 N/mm2
Djelovanja:
dodatno stalno optereenje gk'=1,0 kN/m2

korisno optereenje pk=2,5 kN/m2
pregradni zidovi pk'=0,75 kN/m2
modanici promjera 19 mm
i visine 100 mm
hc = 12 cm
40 cm
IPE 400
b=3m
b=3m
Slika X.-25. Karakteristike spregnutog nosaa
951
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
A) Faza izgradnje
(1) Analiza djelovanja
- vlastita teina elinog profila ............................................ ..... 0,7 kN/m

- vlastita teina betonske ploe
0,12 3,0 25,0 ................ 9,0 kN/m
gk = 9,7 kN/m
0,75 3,0 ........................ 2,25 kN/m
- pregradni zidovi
pk' = 2,25 kN/m
a) Krajnje granino stanje
(2) Kombinacije djelovanja
q d = G g k + Q p k ' = 1,35 9,7 + 1,5 2,25 = 16,5 kN m

qd = 16,5 kN/m
12 m
Slika X.-26. Raunsko djelovanje za fazu montae

i krajnje granino stanje
(3) Proraun najveeg momenta savijanja i poprene sile
Najvei moment savijanja u polovici raspona

M Ed =
q d L2 16,5 12 2
=
= 297 kNm
8
8
Najvea poprena sila na leaju

VEd =
952
q d L 16,5 12
=
= 99 kN
2
2
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(4) Klasifikacija poprenog presjeka (isto savijanje)
Pojasnica elinog profila

c=
b t w 2 r 180 8,6 2 21
=
= 64,7 mm
2
2
t = t f = 13,5 mm
c 64,7
=
= 4,8
t 13,5
Uvjet za klasu presjeka 1:
4,8 < 7,3
c
9 = 9 0,81 = 7,3
t
Pojasnica je klasa 1
Hrbat elinog profila

c = d = 331 mm
t = t w = 8,6 mm
c 331
=
= 38,5
t 8,6
Uvjet za klasu presjeka 1:
38,5 < 58,3
c
72 = 72 0,81 = 58,3
t
Hrbat je klasa 1
Popreni presjek je klasa 1 .

(5) Otpornost poprenog presjeka na savijanje
Moment plastine otpornosti

M a , pl, Rd = Wpl, y
f yd
M0
= 1307
35,5
= 46 399 kNcm = 464 kNm
1,0
Dokaz
M Ed M a , pl, Rd
953
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
297 kNm 464 kNm

Uvjet je zadovoljen.
(6) Otpornost poprenog presjeka na posmik
Raunska otpornost na poprenu silu

Posmina povrina, optereenje paralelno s hrptom:
A v, z = A 2 b t f + (t w + 2 r ) t f
A v, z = 84,46 2 18,0 1,35 + (0,86 + 2 2,1) 1,35
= 42,69 cm 2
Vpl, z , Rd =
A v, z f y / 3
M0
) = 42,69 (35,5 / 3 ) = 875 kN

1,0
Dokaz
VEd Vpl, Rd
99 kN 875 kN
Dokaz u svrhu osiguranja od pojave izboavanja hrpta
h w 72
tw
h w (h 2 t f ) (40 2 1,35)
=
=
= 43,4
tw
tw
0,86
72 72 0,81
=
= 48,6
1,2
43,4 < 48,6
954
Nije potrebna dodatna provjera.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(7) Otpornost elementa na bono torzijsko izvijanje
Gornja pojasnica elinog profila je posebnim konstrukcijskim mjerama

bono pridrana na dovoljnom broju mjesta te provjera na bono torzijsko
izvijanje nije potrebna.
B) Spregnuto stanje

0,12 3,0 25,0 ................ 9,0 kN/m
- dodatno stalno optereenje
1,0 3,0 ............................ 3,0 kN/m
gk = 12,7 kN/m
- korisno optereenje
2,5 3,0 ............................ 7,5 kN/m
pk = 7,5 kN/m
a) Krajnje granino stanje
(9) Kombinacije djelovanja
q d = G g k + Q p k ' = 1,35 12,7 + 1,5 7,5 = 28,4 kN m

qd = 28,4 kN/m
12 m
Slika X.-25. Raunsko djelovanje za fazu montae

i krajnje granino stanje
(10) Proraun najveeg momenta savijanja i poprene sile
Najvei moment savijanja u polovici raspona

M Ed =
q d L2 28,4 12 2
=
= 511 kNm
8
8
955
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Najvea poprena sila na leaju

VEd =
q d L 28,4 12
=
= 170 kN
2
2
(11) Odreivanje efektivne irine betonske ploe
Dio efektivne irine betonske ploe

b ei =
izraz (X.-4.)
Le
bi
8
L e = L = 1200 cm
1200
300
b e1 = b e 2 =
= 150 cm = b1 = b 2 =
= 150 cm
8
2
Ukupna efektivne irina betonske ploe
izraz (X.-3.)
b eff = b 0 + b ei = 0 + 2 150 = 300 cm

300 cm
12 cm
40 cm
IPE 400
Slika X.-27. Efektivni spregnuti popreni presjek

(12) Moment plastine otpornosti za puno sprezanje
Poloaj nul linije - pretpostavka da lei u betonskoj ploi

b eff h c 0,85 f cd A a f yd
956
izraz (X.-10.)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
f ck 2,5
=
= 1,7 kN cm 2 tablica X.-2.
c 1,5
f yk 35,5
=
=
= 35,5 kN cm 2
M
1,0
f cd =
izraz (X.-9.)
f yd
izraz (X.-7.)
b eff h c 0,85 f cd = 300 12 0,85 1,7 = 5 202 kN

A a f yd = 84,46 35,5 = 2 998 kN
5 202 kN > 2 998 kN
x pl =
A a f yd
b eff 0,85 f cd
Nul linija lei u betonskoj ploi.

=
84,46 35,5
= 6,9 cm < hc=12 cm
300 0,85 1,7
Moment plastine otpornosti
izraz (X.-11.)
izraz (X.-12.)
x pl
40
6,9
= 84,46 35,5 + 12
M pl, Rd = A a f yd z + h c
= 85 602 kNcm
2
2
2
Dokaz
M Ed M pl, Rd
511 kN 856 kN
(13) Otpornost poprenog presjeka na posmik
Dokaz
VEd Vpl, Rd
170 kN 875 kN
Dokaz u svrhu osiguranja od pojave izboavanja hrpta
h w 72
tw
957
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
43,4 < 48,6
Nije potrebna dodatna provjera.
(14) Posmina veza
Sila uzdunog posmika na polovici raspona
izraz (X.-23.)
Fl = b eff x pl 0,85 f cd = 300 6,9 0,85 1,7 = 2991 kN

Raunska otpornost modanika
0,8 f u d 2 4
PRd =
v
PRd =
PRd
izraz (X.-26.)
0,8 450 19 2 4
= 81 656 N = 81,7 kN
1,25
0,29 d 2 f ck E cm
=
v
h sc 100
=
5,3 > 4
d
19
=1
izraz (X.-27.)
izraz (X.-29.)
0,29 d 2 f ck E cm 0,29 1 192 25 31000

=
= 73 730 N = 73,7 kN
v
1,25
PRd =
Mjerodavna otpornost jednog modanika: PRd = 73,7 kN

Potreban broj modanika za jednu polovicu raspona
nc =
Vl 2 991
=
= 40,6
PRd 73,7
Odabrano: 41 modanik 19/100 mm

Uzduni osni razmak modanika
s=
L 2 1200 2
=
= 14,6 cm
nc
41
s max = 6 h c = 6 12 = 72 cm < 80 cm
958
to. 3.3.3.4.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
s min = 5 d = 5 1,9 = 9,5 cm

s = 14,6 cm < 72 cm
s = 14,6 cm > 9,5 cm
Odabran osni razmak modanika u uzdunom smjeru 14,6 cm.
Uzduni posmik u armiranobetonskoj ploi
to. 3.3.3.3.
Poprena armatura
to. 3.3.3.3.
b) Granino stanje uporabivosti


0,12 3,0 25,0 ................ 9,0 kN/m
gk1 = 9,7 kN/m
- dodatno stalno optereenje
1,0 3,0 ............................ 3,0 kN/m
gk2 = 3,0 kN/m

- korisno optereenje
2,5 3,0 ............................ 7,5 kN/m
pk = 7,5 kN/m
(16) Moment tromosti zamjenskog poprenog presjeka
Omjer modula elastinosti elika i betona uzimajui u obzir utjecaje uslijed

puzanja betona
n = Ea Ec
E c = E cm 2 = 31000 2 = 15 500 N mm 2
n = 210 000 15 500 = 13,5
959
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
beff
= 22,2 cm
n
hn
hc=12 cm
zc
za
ha=40 cm
IPE 400
Slika X.-28. Zamjenski spregnuti popreni presjek
Udaljenost teine osi od gornjeg ruba betonske ploe hn

hn =
A a (0,5 h a + h c ) +
Aa +
b eff
h
hc c
n
2
b eff
hc
n
84,46 (0,5 40 + 12 ) +
hn =
84,46 +
300
12
12
13,5
2
300
12
13,5
= 12,3 cm
Moment otpora zamjenskog poprenog presjeka

n = a + A a z a2 + c +
Ac
z c2
n
2
300 123 300 12

12
40
n = 23130 + 84,46 + 12 12,3 +
+
12,3
13,5
2
2
13,5 12
n = 69 392 cm 4
(17) Proraun progiba
Progib od stalnog optereenja
960
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
g =
5 g k1 L4
5 g k 2 L4
384 E a a
384 E a
g =
0,03 1 200 4
5 0,097 1200 4
5
= 5,9 cm
384 21 000 23130 384 21 000 69 392
Progib od korisnog optereenja

p =
5 p k L4
384 E a
p =
5 0,075 1 200 4
= 1,4 cm
384 21 000 69 392
Dokaz da su progibi u dozvoljenim granicama

2
max
1 200
L
=
= 4,0 cm
300 300
1 200
L
=
= 4,8 cm
250 250
p = 1,4 cm < 2 = 4,0 cm

g + p 0 = 5,9 + 1,4 4,5 = 2,8 cm < max = 4,8 cm
Uvjet ogranienja progiba je zadovoljen.
(18) Proraun vlastite frekvencije
Pri provjeri graninih stanja uporabivosti treba ukljuiti i kriterij vezan uz

vibracije, EN 1990 3.4.(3). Dodatne odredbe dane su u odgovarajuim EN-ovima.
Zahtjevi za modeliranje da se odrede dinamika djelovanja dani su u EN 1990
5.1.3. i EN 1990 A.1.4.4. vezano za procjenu ogranienja. U ovim odredbama za
daljnje smjernice poziva se na ISO 10137. Takoer su uz ovu problematiku vezane
odredbe iz EN 1993-1-1 7.2.3. i EN 1994-1-1 7.3.2. Takoer u ovim odredbama
se navodi da se u sklopu Nacionalnog dodatka mogu definirati ogranienja
vibracija.
Sam postupak provjere prelazi svrhu i opseg ove knjige.
961
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(19) Utjecaj skupljanja betona na zakrivljenost nosaa

L
1200
=
= 23 > 20 Utjecaj skupljanja betona se ne smije zanemariti.
h 40 + 12
Ns =
E cm
30 500
b h c cs =
3 000 120 325 10 6 = 1 784 250 N = 1 784 kN
2
2
zs = h n
s =
hc
12
= 12,3
= 6,3 cm
2
2
N s z s L2 1 784 6,3 1 200 2

=
= 1,4 cm
8 Ea
8 21 000 69 392
g + p 0 + s = 5,9 + 1,4 4,5 + 1,4 = 4,2 cm < max = 4,8 cm

Uvjet ogranienja progiba je zadovoljen.
4.
SPREGNUTI STUPOVI
4.1. OPENITO
Sve do 50.-tih godina bila je uobiajena praksa u visokogradnji da su se elini
stupovi oblagali betonom iz razloga vatrozatite, ali se beton nije uzimao u
proraun nosivosti i stabilnosti elemenata konstrukcije. S testovima koje je proveo
O. Faber poela je primjena spregnutih stupova u kojima se u nosivost osim
elinog dijela elementa ukljuivao i betonski. Istraivanja ove vrste spregnutih
konstrukcija su se kasnije intenzivirala a nove metode prorauna istrauju se do
dananjih dana.
Prema tipu poprenog presjeka najopenitije se razlikuju tri vrste spregnutih
stupova (slika X.-28.):
potpuno ubetonirani elini profili,
djelomino ubetonirani elini profili,
elini profili zatvorenog poprenog presjeka ispunjeni betonom.
962
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Pri njihovom konstruiranju potrebno je drati se preporuka u pogledu dimenzija,

koliine i rasporeda armature i slino. Neki od vanijih parametara su sljedei:
a) Lokalne vitkosti elinog dijela poprenog presjeka spregnutog stupa ne smiju
premaiti vrijednosti navedene u tablici X.-5.
b) Odnos visine hc prema irini bc poprenog presjeka spregnutog stupa a potpuno
ubetoniranim elinim profilom mora se kretati u sljedeim granicama:
0,2 h c b c 5,0 .
c) Debljina pokrivnog sloja betona kod potpuno ubetoniranih elinih profila:
c y 40 mm ,
c z min{40 mm , b 6} .
cy
cy
d
cz
b=bc
bc
cz
h
h=hc
h=hc
tf
Djelomino ubetonirani
elini profil
Potpuno ubetonirani
elini profil
elini profil ispunjen

betonom
Slika X.-29. Karakteristini popreni presjeci spregnutih stupova
963
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Tablica X.-5. Najvee doputene lokalne vitkosti dijelova elinog profila

b
tf
t
h
t
b
max
tf
235
= 44
fy
235
d
max = 90
fy
t
b
max
tf
235
= 52
fy
fy [N/mm2] - granica poputanja elika
Kod veih debljina betona iznad elinog profila, betonski dio presjeka je
potrebno osigurati od otpucavanja i u pravilu taj sloj ne bi smio premaivati
sljedee vrijednosti:
c y 0,4 h ,
c z 0,3 h .
Ukoliko je navedeni sloj betona deblji, ne smije se uzimati u proraun otpornosti
spregnutog stupa.
d) Najmanji postotak uzdune armature u djelomino ili potpuno ubetoniranom
spregnutom stupu je propisan i iznosi 0,3% povrine betona.
Najvei postotak armature, koja se smije koristiti u proraunu, ne smije
premaiti vrijednost od 6% betonske povrine.
Kod elinih profila ispunjenih betonom, uzduna armatura nije potrebna osim
ako to ne proizlazi iz zahtjeva vatrootpornosti.
Raspored armature odreuje se u skladu sa zahtjevima Eurocode 2 s tim da
razmak uzdune ipke armature i elinog profila moe biti jednak 0.
Osim toga, ako se prema Eurocode 0 spregnuti stup nalazi u uvjetima okoline
klase X0, uzduna armatura se zanemaruje u proraunu, ali se mora ipak
964
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
predvidjeti. Minimalna uzduna armatura su ipke promjera 8 mm na udaljenosti

250 mm te poprena armatura sastavljena od ipki promjera 6 mm na razmaku
200 mm.
4.2. METODE PRORAUNA

4.2.1. Openito
Spregnuti stupovi su elementi dominantno optereeni velikim uzdunim tlanim
silama. Meutim, zbog naina spajanja s drugim spregnutim ili nespregnutim
konstrukcijskim elementima, vrlo rijetko se moe govoriti o 'nominalnom
zglobnom' prikljuku i gotovo uvijek je uz tlanu silu prisutan i moment savijanja.
Metodama prorauna koje slijede obuhvaeni su spregnuti stupovi, samostalni ili
kao dijelovi okvirnih konstrukcija, kao i spregnuti tlani elementi sastavljeni od
potpuno ili djelomino ubetoniranog elinog profila te elinih profila zatvorenog
poprenog presjeka ispunjenog betonom. Takoer, zahtijeva se da udio
sudjelovanja elika u otpornosti cijelog poprenog presjeka izraunat prema
izrazu (X.-35.) bude izmeu 0,2 i 0,9 .
Za svaki spregnuti stup potrebno je provesti sljedee dokaze, neovisno koja metoda
prorauna je primijenjena:
otpornost elementa,
otpornost na lokalno izboavanje,
uvoenje optereenja u spregnuti stup,
otpornost na posmik izmeu elinog i betonskog elementa.
4.2.2. Opa metoda prorauna

Za ovu vrstu konstrukcija pretpostavlja se da je ostvareno puno sprezanje izmeu
elinog i betonskog dijela elementa (dakle, nema pdjelominog sprezanja) sve do
otkazivanja. Unutranje sile i momenti savijanja moraju se odrediti primjenom
elasto-plastine analize.
S obzirom na sloenost ponaanja spregnutih stupova te znaaj pojedinih utjecaja
na njihovu otpornost, proraun se mora temeljiti na teoriji 2. reda ako oni znatnije
utjeu na stabilnost konstrukcije. Obino se smatra da su utjecaji teorije 2. reda
965
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
znaajni ako momenti savijanja dobiveni po teoriji 2. reda premauju momente

savijanja dobivene po teoriji 1. reda za vie od 10%.
Uz to, u proraun stabilnosti se moraju ukljuiti i vlastiti naponi, geometrijske
imeprfekcije elemenata, lokalna nestabilnost, ispucalost betona u podruju vlanih
naprezanja, skupljanje i puzanje betona te teenje konstrukcijskog elika i elika za
armaturu.
Sve to ini ovaj proraun vrlo sloenim i u pravilu se koristi za spregnute stupove s
nesimetrinim poprenim presjekom, za stupove kod kojih je ubetonirano vie
elinih profila koji nisu meusobno povezani, kao i kod svih spregnutih stupova s
vrlo velikom vitkou neovisno o tipu poprenog presjeka.
4.2.3. Pojednostavnjena metoda

4.2.3.1. Openito
Po ovoj pojednostavnjenoj metodi prorauna mogu se dimenzionirati spregnuti

stupovi s dvoosno simetrinim poprenim presjekom, koji je nepromjenjiv du
cijele duine elementa. Za ubetonirani elini element bitno je da je iz jednog
dijela, odnosno ako ih je vie da su meusobno kontinuirano povezani.
Za sve spregnute stupove dimenzionirane prema ovoj metodi moraju biti
zadovoljeni uvjeti navedeni u toki 4.2.1. ovog poglavlja te njihova relativna
vitkost ne smije biti prevelika tj.:
2,0 - za djelomino ili potpuno ubetonirane eline profile,
0,5 - za eline profile zatvorenog poprenog presjeka ispunjenih betonom.
4.2.3.2. Otpornost porenog presjeka
Za odreivanje otpornosti poprenog presjeka na uzdunu silu i moment savijanja,

pretpostavlja se plastina otpornost tako da naponi doseu sljedee granine
vrijednosti:
fyd za konstrukcijski elik,
fsd za elik za armaturu,
0,85fcd za beton u podruju tlanih naprezanja.
Za razliku od konstrukcijskog elika i elika za armaturu, beton u podruju vlanih
naprezanja se ne uzima u proraun otpornosti.
966
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Otpornost poprenog presjeka na uzdunu silu

Raunska otpornost poprenog presjeka na uzdunu silu Npl,Rd odreuje se u skladu
s udjelom povrina pojedinih dijelova poprenog presjeka i njihovih mehanikih
karakteristika:
N pl,Rd = A a f yd + A c 0,85 f cd + A s f sd
(X.-34.)
gdje je:
Aa
fyd
Ac
fcd
As
fsd
- povrina elinog profila,

- raunska granica poputanja za konstrukcijaski elik,
- povrina betonskog dijela poprenog presjeka,
- raunska vrstoa betonskog valjka,
- povrina poprenog presjeka uzdune armature,
- raunska granica poputanja elika za armaturu.
Kod elinih profila ispunjenih betonom aktivira se prostorno stanje napona te se

granina vrijednost otpornosti betonskog dijela poprenog presjeka u tom sluaju
rauna s fcd umjesto 0,85 fcd.
Udio elinog profila u nosivosti spregnutog poprenog presjeka odreuje se
prema sljedeem izrazu:
=
A a f yd
N pl,Rd
(X.-35.)
Ako je <0,2 govori se o betonskoj konstrukciji, odnosno ako je vei od 0,9 o

elinoj konstrukciji.
Otpornost poprenog presjeka na moment savijanja
Raunski moment plastine otpornosti poprenog presjeka Mpl,Rd odreuje se
prema istim princima koji vrijede za spregnute nosae (vidi to. 3.3.1.1.1.).
Otpornost poprenog presjeka na poprenu silu
Otpornost poprenog presjeka na poprenu silu odreuje se na isti nain kao i kod
spregnutih nosaa (vidi toku 3.3.1.2.) tj. cijelu poprenu silu preuzima sam elini
nosa.
967
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Otpornost poprenog presjeka na istovremeno djelovanje uzdune sile,

momenta savijanja i poprene sile
Raunski moment plastine otpornosti poprenog presjeka Mpl,Rd uz uvjet
istovremenog djelovanja poprene sile odreuje se prema istim princima koji
vrijede za spregnute nosae (vidi to. 3.3.1.3.).
Kod spregnutih stupova moe se koristiti mogunost djelomine preraspodje
poprene sile na nain da dio poprene sile prenese elini profil, a dio betonski
dio presjeka. Meutim, u tom sluaju potrebno je dokazati otpornost betonskog
dijela poprenog presjeka na poprenu silu u skladu s Eurocode-om 2.
Otpornost poprenog presjeka na sstovremeno djelovanje momenta savijanja i
poprene sile rjeava se pomou interakcijske krivulje (slika X.-30.).
Pojednostavnjeno, umjesto krivulje moe se koristiti poligonalni dijagram ACDB.
N
My,Ed
Npm,Rd
0,5Npm,Rd
B
Mpl,Rd
Mmax,Rd
M
Slika X.-30. Interakcijska krivulja na razini poprenog presjeka za uzdunu silu i

moment savijanja
Toka A odgovara plastinoj otpornosti poprenog presjeka na uzdunu silu Npl,Rd

a toka B momentu plastine otpornosti poprenog presjeka Mpl,Rd. Toke C i D
dobiju se na nain kako je to prikazano na slici X.-31.
Vidljivo je da popreni presjek spregnutog stupa moe preuzeti vei moment od
momenta pune plastinosti poprenog presjeka (toka D) ako istovremeno na
presjek djeluje i tlana sila odreenog intenziteta. To je posljedica injenice da se
968
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
beton u podruju vlanih naprezanja kao ispucao iskljuuje iz nosivosti, a tlana

sila poveavajui tlanu zonu betona povoljno djeluje i na poveanje momenta
plastine otpornosti.
Za razliite oblike poprenih presjeka i dimenzije pojedinih dijelova meusobno se
razlikuju i interakcijske krivulje odnosno interakcijski dijagrami.
Za eline cijevi ispunjene betonom otpornost poprenog presjeka se odreuje
prema neto drugaijim pravilima. Detaljnije o samom postupku prorauna moe se
nai u literaturi.
0,85fcd
fyd
fsd
0,85fcd
fyd
fsd
Npl,Rd
Mpl,Rd
hn
0,85fcd
fyd
fsd
Mpl,Rd
C
2hn
Npm,Rd
0,85fcd
fyd
fsd
Mpl,Rd
D
Npm,Rd
2
Slika X.-31. Nain odreivanja karakteristinih toaka u interakcijskom

dijagramu
969
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
4.2.3.3. Otpornost elementa na tlak
Izvijanje elementa usko je povezano s pojmom krutosti elementa na savijanje. Kod

spregnutog stupa sastavljenog od elinog profila, betona i armature oito nije
jednostavno odrediti tu krutost, pogotovo kad se uzmu u obzir razne kombinacije
djelovanja te utjecaji. Tu je jo prisutan utjecaj skupljanja i puzanja betona, to ima
za posljedicu promjenjivu krutost elementa tijekom vremena.
S jedne strane javlja se problem prorauna unutarnjih sila i momenata savijanja, a s
druge strane odreivanje otpornosti elemenata na tlak. U ovoj toki rije je samo o
otpornosti spregnutog stupa na tlak te su navedene samo posebnosti ovog
prorauna na jednom izoliranom elementu iz sustava s ve proraunatim
unutarnjim silama.
Za spregnuti stup optereen uzdunom tlanom silom potrebno je dokazati slino
kao za eline stupove:
N Ed
1,0
N pl, Rd
gdje je:
NEd
Npl,Rd
- raunska uzduna sila,

- faktor redukcije za odgovarajuu liniju izvijanja,
- plastina otpornost poprenog presjeka na uzdunu silu.
Mjerodavne linije izvijanja za djelomino ili potpuno ubetonirane eline profile su

b (za os y-y) i c (za os z-z). Za okrugle cijevne profile ispunjene betonom
mjerodavne su linije izvijanja a (za postotak armiranja manji od 3%) i b (za
postotak armiranja vei od 3%).
Kako bi se mogao izraunati faktor redukcije , potrebno je izraunati relativnu
vitkost elementa, koja se odreuje prema sljedeem izrazu:
=
N pl, Rk
N cr
(X.-36.)
gdje je:
Npl,Rk - karakteristina veliina plastine otpornosti na uzdunu silu odreuje se
prema izrazu (X.-34.) s karakteristinim vrijednostima mehanikih
karakteristika materijala,
970
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Ncr
- kritina Eulerova sila proraunata s efektivnom krutou na savijanje.
Efektivna elastina krutost (E)eff odreuje se prema izrazu kako slijedi:
(E )eff
= E a a + E s s + K e E cm c
(X.-37.)
gdje je:
Ea - modul elastinosti konstrukcijskog elika,
a - moment tromosti elinog profila na nul liniju spregnutog presjeka,
Es - modul elastinosti elika za armaturu,
s - moment tromosti armature na nul liniju spregnutog presjeka,
Ke - faktor korekcije koji uzima u obzir ispucalost betona i iznosi 0,6 ,
Ecm - modul elastinosti betona za kratkotrajno djelovanje prema tablici X.-2.,
c - moment tromosti betonskog dijela presjeka na nul liniju spregnutog presjeka.
Oito je da viskozne deformacije koje se mijenjaju s vremenom oito utjeu na

efektivnu elastinu krutost elementa. Zato se u izrazu (X.-37.) modul elastinosti za
kratkotrajna djelovanja Ecm treba zamijeniti sa smanjenom veliinom modula
elastinosti Ec:
E c = E cm
1+
1
N G , Ed
N Ed
gdje je:
NG,Ed - dio raunske uzdune sile koji ima karakter stalnog djelovanja,
NEd - ukupna uzduna raunska sila,
t
- koeficijent puzanja.
4.2.3.4. Otpornost elementa na tlak i jednoosno savijanje
Otpornost elementa, na koji istovremeno djeluju uzduna sila i moment savijanja,

odreuje se primjenom interakcijske krivulje odnosno interakcijskog poligona za
istovremeno djelovanje uzdune sile i momenta savijanja na razini poprenog
presjeka (slika X.-31.).
Meutim, najprije je potrebno provjeriti da li je potrebno uzeti u obzir utjecaje
teorije 2. reda. Ako jest, tada se poveanje momenta savijanja mora raunati sa
smanjenom elastinom efektivnom krutou, koja je dobivena prema izrazu (X.971
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
37.). Takoer se obuhvaa i nejednoliki raunski moment savijanja du elementa

uslijed uinaka vanjskog djelovanja.
S tako dobivenim momentom MEd potrebno je dokazati da vrijedi:
M Ed
M Ed
=
0,9
M pl, N ,Rd d M pl,Rd
(X.-38.)
gdje je:
Mpl,N,Rd - smanjeni moment plastine otpornosti poprenog presjeka za
istovremeno djelovanje uzdune sile,
- faktor prema slici X.-32.,
Mpl,Rd - moment plastine otpornosti poprenog presjeka.

N
Npl,Rd
NEd
dMpl,Rd
Mpl,N,Rd
Mpl,Rd
Slika X.-32. Prikaz znaenja faktora d u interakcijskom dijagramu
Vrijednost 0,9 u izrazu (X.-38.) uzima u obzir poveanje tlanih deformacija u

poprenom presjeku na teenje elika (to je nepovoljno za beton), kada se granica
poputanja elika poveava. Detaljan postupak prorauna moe se pronai u
literaturi ili u Eurocode-u 4.
Vano je napomenuti da faktor d ne smije premaiti vrijednost 1 osim u sluaju
kada su moment savijanja i uzduna tlana sila posljedica istog djelovanja te kada
intenzitet uzdune tlane sile proporcionalno raste s veliinom momenta savijanja.
972
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
4.2.3.5. Posmina veza i uvoenje optereenja u spregnuti stup
Na kontaktnoj povrini izmeu betonskog i elinog dijela elementa pojavljuje se

sila uzdunog posmika, slino kako je to bio sluaj kod spregnutih nosaa.
Openito se moe rei da je obuhvaanje posmika kod spregnutih stupova dosta
sloeno. Sila uzdunog posmika moe se pojaviti:
uslijed djelovanja poprenih sila,
uslijed koncentriranih sila u podruju uvoenja tih sila u stup.
Sile uzdunog posmika mogu se odrediti na temelju teorije elastinosti na
neispucalom poprenom presjeku stupa. Postupak je isti kao to je to objanjeno na
primjeru spregnutih nosaa. Primjenjuju se modanici samo u sluajevima kada je
premaena propisana raunska posmina otpornost, ija veliina ovisi o tipu
poprenog presjeka.
Sila uzdunog posmika na mjestu unoenja koncentriranih sila ne promatra se kao
jedno vrlo malo mjesto nego se govori o podruju unoenja sile. Ono se protee do
duine koja jednaka trostrukoj kraoj stranici poprenog presjeka ili treini duine
stupa. Smatra se da ne treba dodatno osiguranje od pojave uzdunog posmika ako
se tlana sila uvodi u stup preko ploe, koja cijelom svojom povrinom djeluje
istovremeno na sve dijelove spregnutog stupa. U suprotnom, potrebno je provesti
odgovarajue mjere za preuzimanje sila uzdunog posmika.
5. SPREGNUTE PLOE
5.1. OPENITO
Spregnute ploe sastavljene od elinog trapeznog lima i betona imaju sve veu
primjenu u visokogradnji. Njihove prednosti pred uobiajenim betonskim ploama
su sljedee:
elini lim slui kao 'izgubljena' oplata za vrijeme betoniranja ploe,
elini lim moe posluiti kao stabilizacija elinog profila na bono torzijsko
izvijanje,
973
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
nakon otvrdnjavanja betona, elini profil sudjeluje u nosivosti zajedno s

betonskom ploom za prijenos korisnog optereenja,
spregnuta ploa ima manju debljinu od standardne armiranobetonske ploe,
mogu se premostiti vei rasponi,
poveana je vatrootpornost.
Openito se moe rei da u dimenzioniranju spregnutih ploa postoje dvije bitne
faze:
I. faza: - elini lim nosi svjeu betonsku masu i servisno optereenje pri emu
treba eventualno uzeti u obzir poveanje debljine betonske ploe uslijed
progibanja lima,
II. faza: - spregnuta ploa prenosi korisno optereenje.
U prvoj fazi, kad trapezni lim slui kao oplata za svjei beton, elini trapezni lim
se proraunava prema odrednicama koje vrijede za tankostijene eline
konstrukcije i ovdje se nee detaljnije razmatrati.
Za spregnute ploe dane su neke ope preporuke kojih se treba pridravati. Neke
vanije za konstruiranje su sljedee:
ukupna debljina spregnute ploe h ne bi openito smjela biti manja od 80 mm,
debljina betona iznad trapeznog lima hc ne smije biti openito manja od 40 mm,
ako je spregnuta ploa dio spregnutog nosaa ili slui kao posmino kruta
dijafragma, najmanja debljina ploe i najmanja debljina betona iznad trapeznog
lima poveava se za 10 mm u odnosu na gore navedene veliine,
uzduna i poprena armatura postavlja se u debljini betona hc,
armatura u oba smjera ne smije biti manja od 80 mm2/m,
razmak ipki armature ne smije biti vei od 2h odnosno 350 mm (mjerodavna je
manja vrijednost),
duina oslanjanja spregnute ploe je najmanje 50 mm na leaju ako se oslanja na
betonsku ili elinu konstrukciju (70 mm na konstrukcijama od drugih
materijala),
najmanja duina leaja je 75 mm na ako je leajna konstrukcija betonska ili
elina (100 mm za konstrukcije od drugih materijala),
974
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
najvea veliina zrna agregata ovisi o najmanjim dimenzijama konstrukcijskog

elementa i ne smije premaiti:
- 0,40hc,
- b0/3,
- 31,5 mm.
Sve oznake su prema slici X.-33.
b0
b0
br
hc
br
hp
bp
bp
bs
bs
Slika X.-33. Dva tipa trapeznog lima
5.2. NAINI OSTVARIVANJA POSMINE VEZE

Kod spregnutih ploa analiza otpornosti je vrlo slina onoj za spregnute nosae.
Meutim, kod spregnutih ploa se ne mogu zbog male visine ploe i tankih stijenki
elinog lima ugraivati modanici predvieni za preuzimanje sile uzdunog
posmika kod nosaa i stupova. Sprezanje se kod ploa osigurava na jedan od
sljedeih naina:
a)
posebnim ispupenjima odnosno udubljenjima na limovima (slika X.-34.a),
b) posebnim oblikom limova kod kojeg je oblikom lima sprijeeno istiskivanje

betona prema gore, to pojaava trenje na kontaktu izmeu elinog lima i
betonskog dijela presjeka (slika X.-34.b),
c)
sidrenje na krajevima ploe modanicima (slika X.-34.c), ali samo u

kombinaciji s rjeenjima navedenim pod a) i b),
a)
deformacijom valova elinog lima na krajevima (slika X.-34.d), ali samo u

kombinaciji s rjeenjem navedenim pod b).
975
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
a)
b)
c)
d)
Slika X.-34. Mogui naini ostvarivanja sprezanja kod spregnutih ploa
5.3. GRANINA STANJA

U postupku dimenzioniranja spregnutih ploa moraju biti zadovoljeni svi uvjeti
vezani uz:
krajnje granino stanje,
granino stanje uporabljivosti.
I. faza gradnje, objanjena u toki 5.1., odnosi se na dimenzioniranje elinog
trapeznog lima kao samostalnog konstrukcijskog elementa. Za taj lim vrijede
pravila koja se odnose na tankostijene eline konstrukcije, te odreivanje njegove
otpornosti nije predmet sadraja ovog poglavlja. U nastavku e biti navedene
najvanije odrednice koje se odnose na spregnute ploe.
a) Potrebni dokazi vezani uz kranje granino stanje
Spregnute ploe su konstrukcijski elementi preteno optereeni na savijanje, slino

kao i spregnuti nosai. Na shematskom primjeru spregnute ploe prikazane na slici
X.-35. pokazat e se koje dokaze je potrebno provesti u pojedinim presjecima:
I
I
Ls
III
II
II
I
III
Slika X.-35. Prikaz presjeka za zahtijevane dokaze kod krajnjeg graninog

stanja
976
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Potrebno je dokazati:
Presjek I-I:
- otpornost poprenog presjeka na savijanje MRd,
Presjek II-II:
- otpornost poprenog presjeka na poprenu silu Vv,Rd,
Presjek III-III: - otpornost na uzduni posmik Vl,Rd,

Presjek IV-IV: - otpornost na proboj ploe Vp,Rd.
Potrebno je skrenuti panju na nekoliko posebnosti u proraunu momenata
savijanja i unutarnjih sila u odnosu na spregnute nosae.
Ako su momenti savijanja proraunati s karakteristikama poprenog presjeka s
neraspucalim betonom, dozvoljava se kod kontinuiranih spregnutih ploa
prelaganje momenata nad unutarnjim osloncima do 30%. Istovremeno se naravno
poveavaju momenti u polju prema uvjetima ravnotee.
Isto tako, primjenjuje li se plastina analiza konstrukcije, nije potrebno posebno
dokazivati rotacijsku sposobnost. Zahtijeva se samo klasa C duktilnosti za
armaturu te da raspon ploe ne prelazi 3 metra.
b) Potrebni dokazi vezani uz granino stanje uporabivosti
Slino kao kod spregnutih nosaa, potrebno je dokazati sljedee:

vertikalne progibe,
ispucalost betona.
5.4. KRAJNJE GRANINO STANJE

5.4.1. Otpornost na savijanje
Pod pretpostavkom punog sprezanja moe se primijeniti plastina otpornost
poprenog presjeka na isti nain kako je to vrijedilo kod spregnutih nosaa. U
podruju elinog lima za proraun plastine otpornosti koristi se raunska granica
poputanja fyp,d od kojeg je izraen lim:
f yp, d =
f yp, k
M
977
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
gdje je:
fyp,d
fyp,k
- raunska granica poputanja za elik od kojeg je lim izraen,

- karakteristina granica poputanja za za elik od kojeg je lim izraen,
M0 = 1,0 - parcijalni faktor.

0,85fcd
xpl
Nc,f
Nul linija
z
Mpl,Rd
Np
fyp,d
a) Podruje pozitivnih momenata savijanja

fsd
Ns
xpl
Mpl,Rd
Nul linija
Nc
0,85fcd
b) Podruje negativnih momenata savijanja

Slika X.-36. Raspodjela napona u podruju pozitivnih i negativnih momenata
Moment plastine otpornosti poprenog presjeka Mpl,Rd odreuje se iz momenta

unutarnjih sila po visini poprenog presjeka prikazanog na slici X.-36.
Uz podruje negativnih momenata savijanja, kao i openito za spregnute ploe koje
se kontinuirano pruaju preko nekoliko raspona, vrijede odreene posebnosti
vezane uz ponaanje elinog trapeznog lima.
5.4.2. Otpornost na poprenu silu

Odreivanje otpornosti na poprenu silu odreuje se za irinu jednog vala tj. za dio
spregnute ploe na duini osnog razmaka rebara. U prijenosu poprene sile ne
978
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
sudjeluje trapezni elini lim te se otpornost odreuje prema pravilima koja vrijede
za betonske konstrukcije.
5.4.3. Otpornost na uzduni posmik

Odreivanje otpornosti na uzduni posmik kod spregnutih ploa dokazuje se
ovisno o nainu kako se prenosi sila uzdunog posmika: bez ili sa sidrenjem na
krajevima ploe.
5.4.3.1. Spregnute ploe bez sidrenja na krajevima
Za spregnute ploe bez dodatnih sidrenja na krajevima (slika X.33.a) i b))

uobiajene su danas dvije metode prorauna:
a) 'm - k' metoda,
b) metoda djelominog sprezanja.
Zajednika karakteristika im je da se otpornost na uzdunu posminu silu ne moe
odrediti bez veliina koje dobivaju iskljuivo pokusom.
'm-k' metoda
Primjenom ove metode dokazuje se da raunski vertikalni posmik VEd na irini
ploe b ne premauje raunsku otpornost na posmik Vl,Rd odreen prema sljedeem
izrazu:
Vl, Rd =
bdp mAp

+ k
Vs b L s
gdje je:
b
dp
mik
Ap
Ls
Vs
- raunska irina ploe [mm],

- udaljenost teita poprenog presjeka lima od gornjeg ruba betona [mm],
- raunske vrijednosti empirijskih faktora dobiveni pokusom [N/mm2],
- nominalna povrina poprenog presjeka lima na promatranoj irini b [mm2],
- posmini raspon [mm],
- parcijalni faktor i iznosi 1,25.
Posmini raspon Ls vezan je uz podruje najveeg uzdunog posmika, a to je u

podruju uz oslonce. Stoga se za njegovu veliinu uzima L/4 ako je rije o
979
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
jednoliko raspodijeljenom optereenju odnosno udaljenost leaja do najblie

koncentrirane sile, ako je ploa optereena i koncentriranim optereenjem.
Metoda djelominog sprezanja
Ova metoda moe se primijeniti samo za spregnute ploe s duktilnim ponaanjem
uzdunog posmika. Smatra se da je ovaj uvjet ispunjen ako je optereenje, kod
kojeg je dolo do otkazivanja, najmanje 10% vee od optereenja kod kojeg je
zabiljeen posmik od 0,1 mm na kraju ploe. Ukoliko je do otkazivanja dolo kod
progiba veeg od L/50, za optereenje otkazivanja se uzima ono koje je odgovaralo
progibu L/50.
Primjena ove metode zasniva se na dokazu da raunski moment savijanja MEd ne
premauje raunsku otpornost na savijanje MRd. Ova raunska otpornost na
savijanje odreuje se prema slici XIV.-34.a) s tim da se sila na betonskom dijelu
presjeka Nc,f zamijeni sa silom Nc, koja se odreuje prema sljedeem izrazu:
N c = u , Rd b L x N c,f
(X.-39.)
gdje je:
u,Rd - raunska otpornost na posmik odreena pokusom,

b
Lx
- promatrana irina betonske ploe,

- udaljenost promatranog presjeka do najblieg leaja.
Krak unutarnjih sila z za odreivanje raunske otpornosti na savijanje MRd odreuje

se prema izrazu:
z = h 0,5 x pl e p + e p e
Nc
A pe f yp,d
gdje je:
h
xpl
ep
ep
Nc
Ape
fyp,d
980
- ukupna visina spregnute ploe,

- udaljenost nul linije od gornjeg ruba spregnute ploe,
- udaljenost nul linije elinog lima od donjeg ruba spregnute ploe,
- udaljenost teita elinog lima od donjeg ruba spregnute ploe,
- sila na betonskom dijelu poprenog presjeka ploe prema izrazu (X.-39.),
- efektivni popreni presjek elinog lima,
- raunska granica poputanja elika od kojeg je izraen trapezni lim.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
5.4.3.2. Spregnute ploe sa sidrenjem na krajevima
Kao to je bilo ve reeno, kod spregnutih ploa prikazanih na slici X.33.c) i d)

sidrenja na krajevima ne mogu se koristiti samostalno, ve u kombinaciji sa
sluajevima a) i b) prikazanim na istoj slici. Jasno je stoga da se na odgovarajui
nain moe preuzeti i dio sile uzdunog posmika.
U tu svrhu moe se koristiti metoda parcijalnog sprezanja opisana u toki 5.4.3.1. s
tim da se sila Nc povea za raunsku otpornost sidrenja na krajevima Ppb,Rd.
Raunska sila sidrenja na krajevima odreuje se kao manja vrijednost od:
raunska otpornost valjkastog modanika odreena prema izrazima (X.-26.)
odnosno (X.-27.) - mjerodavna je manja vrijednost,
raunska otpornost elinog lima odreena prema izrazu:
Ppb,Rd = k d do t f yp,d
sa:
k =1+
a
6,0
d do
gdje je:
ddo - promjer prstenastog zavara koji se moe uzeti sa 1,1-strukim promjerom
modanika,
a - razmak osi modanika od ruba lima, koji ne smije biti manji od 1,5 ddo,
t
- debljina lima,
fyp,d - raunska granica poputanja elika od kojeg je izraen lim.
Da bi se na ovakav nain mogao obuhvatiti utjecaj sidrenja na krajevima, valjkasti

modanik s glavom mora biti zavaren kroz elini lim. Uz to, ako modanik
sudjeluje u prijenosu sile uzdunog posmika spregnutog nosaa, njegova otpornost
se treba odrediti za dvoosno optereenje.
5.4.4. Otpornost na proboj ploe

Ovaj dokaz potreban je kada na plou djeluju koncentrirane sile veeg intenziteta.
Otpornost se odreuje prema pravilima koja vrijede za betonske konstrukcije.
981
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
5.5. GRANINO STANJE UPORABIVOSTI

5.5.1. Vertikalni progibi
Kod odreivanja veliine progiba potrebno je uzeti u obzir redoslijed optereivanja
tj. progibi samog elinog lima, koji nosi svjeu betonsku masu, zbrajaju se s
progibima od preostalog optereenja, koje prenosi spregnuta ploa. Utjecaji
skupljanja betona se mogu zanemariti.
Progibi se raunaju prema teoriji elastinosti uvaavajui specifinosti vezane uz
pojedine tipove spregnutih ploa.
5.5.2. Veliina pukotina u betonu

irina pukotina u podruju negativnih momenata savijanja kod kontinuiranih ploa
mora se kontrolirati u skladu sa zahtjevima Eurokoda 2.
Ako su kontinuirane ploe proraunate kao grede na dva leaja, povrina
poprenog presjeka armaturu protiv pukotina iznad rebara lima ne smije biti manja
od:
0,2% poprenog presjeka betona iznad elinog lima za nepoduprti nain
izgradnje,
0,4% poprenog presjeka betona iznad elinog lima za poduprti nain
izgradnje.
5.6. TIPOVI PLOA SPOJENIH S NOSAIMA

Spregnute ploe unutar konstrukcija predstavljaju viefunkcionalne konstrukcijske
elemente koji openito moraju zadovoljiti sljedee uvjete:
osigurati globalnu stablizaciju konstrukcije tako da su stanju preuzeti vertikalna
i horizontalna djelovanja. U sluaju preuzimanja horizontalnih sila ploa treba
djelovati kao posmino kruto polje,
ploa je spojena s elinim nosaima pomou modanika tako da onda
predstavlja gornji pojas poprenog presjeka spregnutog nosaa,
unutar konstrukcije ploa zatvara horizontalno pojedine prostore tj, volumene
graevine,
982
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
spregnuta ploa mora osigurati toplinsku zatitu kao i zatitu od buke,

mogunost prikljuka ovjeenog stropa, itd.
Ploa openito moe biti izvedena kao spregnuti sustav kod kojeg profilirani lim
sudjeluje u nosivosti zajedno s betonskim dijelom ploe. S druge strane postoje
ploe izvedene kao nespregnuti sustavi. Najei primjeri u praksi prikazani su
na sljedeim slikama.
Slika X.-37. Predgotovljena betonska ploa postavlja se na spregnuti nosa

te se naknadno zatvaraju reke
Slika X.-38. Predgotovljena betonska ploa koja slui kao oplata postavlja se na
spregnuti nosa, te se konano betoniranje ploe obavlja na
gradilitu
983
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika X.-39. Trapezni lim postavlja se na spregnuti nosa i slui kao izgubljena
oplata, a zavrno betoniranje ploe izvodi se na gradilitu
Slika X.-40. Trapezni lim postavlja se na spregnuti nosa i sudjeluje u nosivosti

ploe, koja se zavrno betonira na gradilitu
984
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika X.-41. Profilirani lim (sustav Hoesch) postavlja se uz elini profil tako da u
poetku djeluje kao oplata, a u konanom stanju sudjeluje u
nosivosti, zavrno betoniranje obavlja se na gradilitu
Slika X.-42.
Profilirani lim (sustav Slimdek) postavlja se na donju pojasnicu

elinog profila tako da u poetku djeluje kao oplata, a u konanom
stanju sudjeluje u nosivosti, zavrno betoniranje obavlja se na
gradilitu
985
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
6.
NUMERIKI PRIMJERI
6.1.
ZADATAK: Jednostavno oslonjen sekundarni spregnuti nosa
Potrebno je dimenzionirati jednostavno oslonjen spregnuti nosa optereen s

jednolikim kontinuiranim optereenjem. elini dio presjeka spregnutog nosaa je
profil IPE 270 koji je naprezan na savijanje oko osi y-y. Ovaj primjer ukljuuje:
klasifikaciju poprenog presjeka,

proraun efektivne irine betonske ploe,
proraun posmine otpornosti modanika s glavom,
proraun razine posmine veze,
proraun otpornosti na savijanje,
proraun posmine otpornosti,
proraun uzdune posmine otpornosti ploe,
proraun progiba kod graninog stanja uporabivosti.
Primjer ne ukljuuje provjeru izvijanja hrpta usljed uinka poprene sile.

(1) Osnovni podaci i proraun uinka djelovanja
Zadana su sljedea optereenja:

vlastita teina nosaa G1 = 0,354 kN/m,
betonska ploa G2 = 7,2 kN/m,
korisno optereenje Q = 2,50 kN/m.
L(m)
Slika X.-43. Statiki sustav spregnutog nosaa

Parcijalni faktori
986
G = 1,35
Q = 1,5
M0 = 1,0
(stalno optereenje)
(promjenljivo optereenje)
EN1990
EN1990
EN1993-1-1 6.1.(1)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
M1 = 1,0
V = 1,25
C = 1,5
EN1993-1-1 6.1.(1)
EN1994-1-1 6.6.3.1.
EN1992-1-1
Dimenzioniranje se provodi za spregnuti nosa jedne viekatne zgrade prema

podacima pokazanima dalje u zadatku. Pretpostavlja se da je nosa u potpunosti
oslonjen tokom izgradnje. Profilirani elini limovi postavljeni su popreno na
nosa.
raspon nosaa:
razmak nosaa:
debljina betonske ploe:
pregradni zidovi:
korisno optereenje:
gustoa armiranog betona:
kvaliteta elika:
L = 7,50 m
3,00 m
h = 12 cm
0,75 kN/m2
Q = 2,5kN/m2
25 kN/m3
S 355
Karakteristike poprenog presjeka elinog profila
Karakteristike poprenog presjeka IPE 270 dana su na slici X.-44.

ha = 270 mm
b = 135 mm
tw = 6,6 mm
tf = 10,2 mm
r = 15 mm
Aa = 45,95 cm2
Iy = 5790 cm4
Wel,y = 428,9 cm3
Wpl,y = 484,0 cm3
Ea = 210000 N/mm2
Slika X.-44. Karakteristike poprenog presjeka IPE 270

Trapezni elini lim
Debljina trapeznog lima

Debljina ploe
t = 0,75 mm
h = 120 mm
987
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Visina trapeznog elinog lima (slika X.-45.)
hp = 58 mm
b1 = 62 mm
b2 = 101 mm
e = 207 mm
Modanici
Promjer
Ukupna visina
Vlana vrstoa
Broj modanika
Broj modanika po rebru trapeznog lima
d = 19 mm
hsc = 100 mm
fu = 450 N/mm2
n = 7500/e = 36
nr = 1
Slika X.-45. Osnovni podaci i oznake vezani uz modanike i trapezni lim
Karakteristike betona C 25/30:
EN1992-1-1 3.1.3 Tablica 3.1
- fck = 25 N/mm2 - karakteristina tlana vrstoa betona starosti 28 dana,

- Ecm = 31000 N/mm2 - sekantni modul elastinosti betona za kratkotrajna
djelovanja.
Teina ploe uzeta je kao:
25 3,0 (0,12 5
988
0,101 + 0,062
0,058) = 7,2 kN / m
2
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Vlastita teina nosaa:

36,19,8110-3=0,354 kN/m
Stalno optereenje:
G=0,354+7,2+0,753,0=9,80 kN/m
Promjenljivo optereenje:
Q=2,53,0=7,5 kN/m
Kombinacija optereenja za krajnje granino stanje:
GG +QQ=1,359,80+1,57,50=24,48 kN/m
EN 1990 6.4.3.2.
Dijagram momenta savijanja
My,Ed
172,13 kNm
Slika X.-46. Dijagram momenta savijanja
Maksimalni moment u sredini raspona:

My,Ed=0,12524,487,502=172,13 kNm
Dijagram poprenih sila
91,80 kN
Vz,Ed
Slika X.-47. Dijagram poprenih sila
Maksimalna poprena sila na leajevima:

989
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Vz,Ed=0,5 24,48 7,5=91,80 kN

Za nominalnu debljinu elika koja je manja od ili jednaka 40 mm, nominalna
vrijednost granice poputanja fy za elik S 355, prema EN 10025-2, iznosi 355
N/mm2, tablica 3.1 EN 1993-1-1. Prema 3.2.6 EN 1993-1-1 modul elastinosti je
E = 210 000 N/mm2 i modul posmika G = 81 000 N/mm2.
(2) Klasifikacija poprenog presjeka
5.2 EN 1993-1-1
= 235 / f y = 235 / 355 = 0,81

Pojasnica vanjski element
tablica 5.2, dio 2/3 EN 1993-1-1
c = (b t w 2 r ) / 2
c = (135 6,6 2 15) / 2 = 49,2 mm
c 49,2
=
= 4,82
t f 10,2
Uvjet za klasu 1 pojasnice:
c / t 9 = 9 0,81 = 7,29
4,82 < 7,29 pojasnica je klase 1
Hrbat unutarnji element u tlaku
tablica 5.2, dio 1/3 EN 1993-1-1
c = h 2 tf 2 r
c = 270 2 10,2 2 15 = 219,6 mm
c / t w = 219,6 / 6,6 = 33,3
Uvjet za klasu 1 hrpta
c / t 33 = 33 0,81 = 58,3
33,3 < 58,3 hrbat je klase 1
Popreni presjek je klase 1 (i to uz pretpostavku da je itav hrbat u tlaku).
990
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(3) Efektivna irina betonske pojasnice
U sredini raspona, ukupna efektivna irina je odreena kao:

b eff ,1 = b 0 + b ei
EN 1994-1-1, slika 5.1.
Gdje je:
b0
- razmak krajnjih modanika u poprenom smjeru, ovdje je b0 = 0
bei
- efektivna irina betonske pojasnice sa svake strane hrpta i uzeta kao

bei=Le/8, ali ne bi=3,0 m
beff,1 = 0+7,5/8 = 0,9375 m, slijedi da je beff = 20,9375 = 1,875 m < 3,0 m

Na krajevima, ukupna efektivna irina je odreena kao:
b eff ,0 = b 0 + i b ei
EN 1994-1-1, slika 5.1.
i = (0,55 + 0,025L e / b ei ) 1,0

i = (0,55 + 0,025 7,5 / 0,9375) = 0,75 1,0
beff,0 = 0+0,757,5/8 = 0,703 m, slijedi da je beff = 20,703 = 1,406 m < 3,0 m
(4) Raunska posmina otpornost modanika s glavom
0,8f d 2 / 4 0,29d 2 f ck E cm
u
PRd = k t Min
;
V
V
hsc/d=100/19=5,26 > 4,
EN 1994-1-1, 6.6.3.1
=1
Faktor redukcije (kt)
kt =
0,7 b 0 h sc
1,
n r h p h p
Gdje je:
ali k max
EN 1994-1-1, 6.6.4.2, Tablica 6.2
nr = 1
991
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
hp = 58 mm
b0 = 82 mm
hsc = 100 mm
kt =
0,7 82 100
1 = 0,717 k max = 0,75
1 58 58
0,8 450 192 / 4 0,29 1 192 25 31000 3

10
PRd = 0,717 min
;
1
,
25
1
,
25
PRd = 0,717 min (81,66 ; 73,3)

PRd = 52,86 kN
(5) Proraun razine posmine veze
Nc
N c, f
(EN 1994-1-1, 6.2.1.3(3))
Gdje je:
Nc
Nc,f
- raunska vrijednost tlane sile u betonskoj pojasnici;

- raunska vrijednost tlane sile u betonskoj pojasnici sa potpunom
posminom vezom.
U sredini raspona:
Tlana sila u betonskoj pojasnici predstavlja potpunu posminu vezu.
A c = b eff h c
h c = h h p = 120 58 = 62mm
A c = 1875 62 = 116300 mm 2
992
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
f ck
25
= 0,85 116300 10 3 = 1647 kN
c
1,5
Otpornost modanika ograniava tlanu silu na vrijednost koja nije vea od
N c, f = 0,85A c f cd = 0,85A c
N c = 0,5nPRd = 0,5 36 52,86 = 952 kN

Tako da vrijedi:
=
Nc
952
=
= 0,578
N c, f 1647
EN1994-1-1 6.2.1.3 (3)
Koeficijent manji je od 1, tako da je ostvareno djelomino spajanje

(6) Provjera otpornosti na savijanje
Minimalna razina posmine veze

355
(0,75 0,03L e ) ,
min = 1
fy
EN1994-1-1 6.6.1.2
L e 25
Gdje je:
Le
- udaljenost toaka kod pozitivnog momenta savijanja u kojima je moment

savijanja jednak nuli, u ovom primjer Le = 7,50 m
355
min = 1
(0,75 0,03 7,50 ) = 0,475
355
min = 0,475 < = 0,578
(7) Plastina otpornost u sredini raspona
Raunska vrijednost uzdune sile u elinom presjeku dobiva se prema izrazu:

N pl, a =
Aa f y
M0
= 4595 355 10 3 / 1,0 = 1631 kN
EN1994-1-1 6.6.1.2 i 6.2.1.3
993
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
tako da je:
N pl, a > N c = N c, f = 0,578 1647 = 952 kN
Sa duktilnim modanicima i poprenim presjekom nosaa klase 1, moment
otpornosti kritinog poprenog presjeka nosaa MRd u sredini raspona, proraunat
je po idealno plastinoj teoriji, osim to je reducirana tlana sila u betonskoj
pojasnici Nc upotrebljena umjesto sile Ncf.
Plastina raspodjela napona prikazana je na slici X.-48.
Nc = Nc,f = 952 kN
hc
hp
Npl,a,1 = 339 kN
MRd
ha
Npl,a,2 =1291 kN
Slika X.-48. Plastina raspodjela napona po poprenom presjeku
Udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba ploe proraunava se na nain da je visina

pojasnice u tlaku z h c + h p , tako da je N pla1 = b z h c h p f y / M 0 , i
[ (
prema tome:
)]
N pla = N cf + 2 b z h c h p f y / M 0
N pla = 1631 kN
N cf = 952 kN
1631 = 952 + 2 13,5 (z 6,2 5,8) 35,5 / 1,0
z = 12,7 cm
hn = ha + hp + hc z
h n = 27,0 + 5,8 + 6,2 12,7

h n = 26,3 cm
Iz ravnotee sila prikazanih na slici X.-48. je:
994
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
N cf + N pla1 = N pla 2
N pla = N pla1 + N pla 2
Slijedi da je:
N pla1 = 0,5 N pla N cf
N pla1 = 0,5 (1631 952 )
N pla1 = 339,5 kN
N pla 2 = N pla N pla1
N pla 2 = 1631 339,5
N pla 2 = 1291,5 kN
Uzimajui momente oko teita betona, otpornost na savijanje je:
)(
M Rd = N pl, a 0,5 h a + 0,5 h c + h p 0,5 N pl, a N cf z + h p
M Rd = 1631 (0,5 27,0 + 0,5 6,2 + 5,8) 0,5 (1631 952) (12,7 + 5,8)
M Rd = 30254 kNcm = 302,5 kNm
My,Ed/ MRd=172,2/302,5 =0,57 < 1 presjek zadovoljava
(8) Posmina otpornost
Plastina posmina otpornost spregnutog nosaa ovisi od posmine povrine

elinog nosaa koja iznosi:
A v, z = A 2 b t f + (t w + 2r ) t f
EN1993-1-1 6.2.6 (3)
A v, z = 4595 2 135 10,2 + (6,6 + 2 15) 10,2 = 2214 mm 2

Plastina posmina otpornost
Vpl, z , Rd =
2214 (355 3)
Av fy
=
10 3 = 453,8 kN
M0
1,0
3
EN 1994-1-1, 6.2.2.2
995
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Vz,Ed/Vpl,z,Rd=91,80/453,8=0,202 < 1 presjek zadovoljava

Izboavanje hrpta uslijed poprene sile nije potrebno razmatrati ako je zadovoljen
uvjet:
h w / t w 72 /
EN 1993-1-1, 6.6.6.(6)
= 1,0 - konzervativno se moe usvojiti da iznosi 1,0

h w / t w = (270 2 10,2) / 6,6 = 43,8 72 / = 72 0,81 / 1,0 = 58,3 zadovoljava
(9) Uzduna posmina otpornost ploe
Uzduni posmini napon u sluaju plastine otpornosti presjeka:

Ed =
Fd
h f x
EN 1992-1-1, 6.2.4, slika 6.7
x = 7,5 / 2 = 3,75 m
x
- polovica udaljenosti izmeu toke presjeka maksimalnog momenta i toke

gdje je moment jednak nuli, tako da za posminu otpornost postoje dvije
povrine.
Fd = N c / 2 = 951,56 / 2 = 475,8 kN
h f = h h p = 120 58 = 62 mm
Ed =
Fd
475 103
= 2,05 N / mm 2
=
h f x 62 3750
Za spreavanje otkazivanja (drobljenje) tlanih dijagonala u betonskoj pojasnici

mora biti zadovoljen sljedei izraz:
Ed < f cd sin f cos f , = 0,6(1 f ck / 250), f = 45o
996
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
25 25
Ed < 0,6 1
0,5 = 4,5 N / mm 2
250 1,5
zadovoljava
Sljedei uvjet mora biti zadovoljen za poprenu armaturu:

A sf f yd / s f Ed h f / cos f
gdje je:
f yd = 500 / 1,15 = 435 N / mm 2
Pretpostavimo da je razmak ipaka armature sf= 250 mm i da profilirani elini
limovi ne doprinose nosivosti vrijedi:
A sf
2,05 62 250
= 73,05 mm 2
435 1,0
Moemo upotrijebiti ipke promjera 10 mm (78,5 mm2) na razmaku od 250 mm

preko efektivne irine betona.
(10) Provjera graninog stanja uporabivosti
Kombinacija optereenja
G + Q = 9,80 + 7,50 = 17,30 kN/m
Progib za G+Q:
w=
EN 1990, 6.5.3
5(G + Q)L4
384EI y
Tamo gdje Iy ovisi od omjera n koji opet ovisi od vrste optereenja

pojednostavljeno se moe uzeti:
n 0 = E a / E cm = 210000 / 31000 = 6,77
za primarne uinke (Q)
Moment povrine drugog stupnja neraspucanog presjeka dan je izrazom:

Ic =
Aa h a + h + h p
4 (1 + n 0 r )
) 2 + beff (h h p )3 + I
12 n 0
997
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
s
r=
r=
Aa
(h h p ) beff
45,95
= 0,0395
(12,0 5,8) 187,5
Ic =
45,95 (27,0 + 12,0 + 5,8)2 187,5 (12,0 5,8)3

+
+ 5790
4 (1 + 6,77 0,0395)
12 6,77
I c = 24531 cm 4
Dakle, Iy = Ic = 24531 cm4 u sredini raspona.
Nadalje, n = 3E a / E cm = 20,32
za stalna optereenja (G).
Moment povrine drugog stupnja dan je izrazom:

Ic =
45,95 (27,0 + 12,0 + 5,8)2 187,5 (12,0 5,8)3

+
+ 5790
4 (1 + 20,32 0,0395)
12 20,32
Ic = 18763 cm 4
Dakle, Iy = Ic = 18763 cm4
w=
5 7,54
9,80
7,50
= 16 mm
8
384 210000 18763 10
24531 10
Progibi kod kombinacije optereenja (G+Q) iznose L/469.

Primjedba: Nacionalni aneks moe predvidjeti ogranienje progiba (EN 1994-1-1,
7.3.1) ili frekvencije vibracija (EN 1994-1-1, 7.3.2).
6.2.
ZADATAK: Jednostavno oslonjen glavni spregnuti nosa
Ovaj primjer razmatra jednostavno oslonjen spregnuti nosa na koji su prikljuena

dva sekundarna nosaa. Sekundarni nosai koji su prikljueni na glavni nosa
prikazani su kao dvije koncentrirane sile:
998
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Nosa je I-profil koji se savija oko jae osi. Ovaj primjer ukljuuje:
klasifikaciju poprenog presjeka,

proraun efektivne irine betonske pojasnice,
proraun posmine otpornosti modanika,
proraun razine posmine veze,
proraun otpornosti na savijanje,
proraun posmine otpornosti,
proraun uzdune posmine otpornosti ploe,
proraun progiba kod graninog stanja uporabivosti.
Primjer ne ukljuuje provjeru izvijanja hrpta usljed uinka poprene sile.
promatrani glavni
nosa
1: bona pridranja glavnog nosaa

Slika X.-49. Statiki sustav
Parcijalni faktori
- G = 1,35
- Q = 1,5
(stalno optereenje)
(promjenljivo optereenje)
EN1990
EN1990
999
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
M0 = 1,0
M1 = 1,0
V = 1,25
C = 1,5
EN1993-1-1 6.1 (1)

EN1993-1-1 6.1 (1)
EN1994-1-1 6.6.3.1
EN1992-1-1
Dimenzioniran je spregnuti nosa jedne viekatne zgrade prema podacima

prikazanim dalje u zadatku. Nosai nisu poduprti. Profilirani elini limovi su
paralelni sa glavnim nosaem.
raspon nosaa:
razmak nosaa:
debljina betonske ploe:
pregradni zidovi:
sekundarni nosai (IPE 270):
korisno optereenje:
optereenje pri izgradnji:
gustoa armiranog betona:
9,00 m
6,00 m
14 cm
0,75 kN/m2
0,354 kN/m
2,5 kN/m2
0,75 kN/m2
25 kN/m3
Karakteristike poprenog presjeka
Karakteristike poprenog presjeka IPE 400 dana su na slici X.-50.

ha = 400 mm
b = 180 mm
tw = 8,6 mm
tf = 13,5 mm
r = 21 mm
Aa = 84,46 cm2
Iy = 23130 cm4
Wel,y = 1156 cm3
Wpl,y = 1307 cm3
iz=3,95 cm
Ea = 210000 N/mm2
Slika X.-50. Svojstva poprenog presjeka IPE 400
Trapezni elini limovi, slika X.-51.
Debljina
1000
t = 0,75 mm
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Debljina ploe
Visina trapeznog lima
h = 140 mm
hp = 58 mm
b1 = 62 mm
b2 = 101 mm
e = 207 mm
Modanici
Promjer
Nominalna visina
Vlana vrstoa
Broj modanika po rebru trapeznog lima
d = 19 mm
hsc = 100 mm
fu = 450 N/mm2
nr = 74,1
Slika X.-51. Osnovni podaci i oznake vezani uz modanike i trapezni lim

Karakteristike betona: C 25/30
EN1992-1-1 3.1.3 tablica 3.1
- fck = 25 N/mm2 - tlana vrstoa betona starosti 28 dana

- Ecm = 31 000 N/mm2 - sekantni modul elastinosti betona
Stalno optereenje
Da bi se uzelo u proraun oblik trapeznog lima, teina ploe koja optereuje

sekundarni nosa uzeta je kao:
1001
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
0,106 + 0,145 0,058
25 3,0 0,14
= 7,86kN / m
2
0,207
Koncentrirano optereenje u stanju izvedbe:

FG = (0,354+7,86)6 = 49,28 kN
Stalno optereenje u konanoj fazi
Vrijednost koncentriranog optereenja na glavni nosa:

FG = (0,354+7,86+0,753,0)6 = 62,78 kN
Vlastita teina glavnog nosaa:
qg = 66,39,8110-3=0,65 kN/m
Promjenljivo optereenje:
Koncentrirano optereenje za vrijeme izvedbe:

FQ = 0,753,06 = 13,5 kN
Koncentrirano optereenje u konanoj fazi:
FQ = 2,53,06 = 45,0 kN
Kombinacija optereenja za krajnje granino stanje:
EN1990 6.4.3.2
GFG +QFQ=1,3562,78+1,545,0=152,25 kN
GqG +QqQ=1,350,65= 0,877 kN/m
Kombinacija optereenja za krajnje granino stanje tokom izvedbe:
GFG +QFQ=1,3549,28+1,513,5=86,78 kN
GqG +QqQ=1,350,65= 0,877 kN/m
1002
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Dijagram momenta savijanja
My,Ed
456,6 kNm
Slika X.-52. Dijagram momenta savijanja
Maksimalni moment u sredini raspona:

My,Ed=3,0152,25+0,1250,8779,02=465,6 kNm
Maksimalni moment u sredini raspona (u izvedbi):
My,Ed=3,086,78+0,1250,8779,02=269,2 kNm
Dijagram poprenih sila
156,20 kN
Vz,Ed
Slika X.-53. Dijagram poprenih sila
Maksimalna poprena sila na leajevima:

Vz,Ed=152,25+0,50,8779,0=156,20 kN
Maksimalna poprena sila na leajevima (faza izvedbe):
Vz,Ed=86,78+0,50,8779,0=90,73 kN
Za nominalnu debljinu elika koja je manja od ili jednaka 40 mm, nominalna
vrijednost granice poputanja fy za elik S355, prema EN 10025-2, iznosi 355
N/mm2, tablica 3.1 EN 1993-1-1. Prema 3.2.6 EN 1993-1-1 modul elastinosti je
E=210 000 N/mm2 i modul posmika G = 81 000 N/mm2.
1003
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(2) Klasifikacija poprenog presjeka (5.5.2 EN 1993-1-1)
= 235 / f y = 235 / 355 = 0,81

Pojasnica vanjski element
tablica 5.2, dio 2/3 EN 1993-1-1
c = (b t w 2 r ) / 2
c = (180 8,6 2 21) / 2 = 64,7 mm
c 64,7
=
= 4,79
t f 13,5
Uvjet za klasu 1 pojasnice:
c / t 9 = 9 0,81 = 7,29
4,79 < 7,29 pojasnica je klase 1
Hrbat unutarnji element u tlaku
tablica 5.2, dio 1/3 EN 1993-1-1
c = h 2 tf 2 r
c = 400 2 13,5 2 21 = 331 mm
c / t w = 331 / 8,6 = 38,5
Uvjet za klasu 1 hrpta
c / t 33 = 33 0,81 = 58,3
38,5 < 58,3 hrbat je klase 1

Popreni presjek je klase 1 (i to uz pretpostavku da je itav presjek u tlaku).
A) Faza izvedbe
EN1993-1-1 6.2.5
(3) Otpornost na savijanje
M c, Rd = M pl, Rd =
1004
Wpl, y f y
M0
1307 355
/ 1000 = 463,98 kNm
1,0
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
M y, Ed / M c, Rd = 269,2 / 463,98 = 0,58 < 1
zadovoljava
(4) Faktor redukcije za bono torzijsko izvijanje
Da bi se odredila raunska otpornost na bono torzijsko izvijanje bono

nepridranog nosaa, mora se odrediti faktor redukcije za bono torzijsko izvijanje.
Pridranje s trapeznim elinim limom je u ovom sluaju zanemarivo. Za proraun
bonog torzijskog izvijanja, u ovom sluaju primjenjuje se pojednostavljena
metoda. Primjenom ove metode izbjegava se proraun elastinog kritinog
momenta za bono torzijsko izvijanje.
(5) Bezdimenzijska vitkost
Bezdimenzijska vitkost moe se dobiti jednostavnom metodom za elik S 355:

LT =
L / i z 300 / 3,95
=
= 0,853 .
89
89
Za valjane profile je LT ,0 = 0,4 .

LT = 0,853
>
EN1993-1-1 6.3.2.3 (1)
LT,0 = 0,4
(6) Faktor redukcije
LT =
1
2
LT + 2LT + LT
, ali { LT 1,0, LT
1
2
LT
2
LT = 0,5 1 + LT LT LT,0 + LT
Mjerodavna krivulja izvijanja
EN1993-1-1 tablica 6.5 i tablica 6.3
Za ha/b = 400/180 = 2,22 > 2 krivulja izvijanja c i faktor imperfekcije LT = 0,49

S LT,0 = 0,4 i = 0,75 vrijedi:
1005
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
LT = 0,5 1 + 0,49 (0,853 0,4 ) + 0,75 0,8532 = 0,884

LT =
1
2
0,884 + 0,844 + 0,75 0,844 2
LT = 0,730 < 1,0

2
LT = 0,730 < 1 / LT = 1,374
LT = 0,730
(7) Raunska otpornost na bono torzijsko izvijanje
M b, Rd = LT
Wpl, y f y
EN1993-1-1 6.3.2.1
M1
M b, Rd = 0,730 1307000 355 / 1,0) 10 6 = 338,7 kNm

M y, Ed / M b, Rd = 269,2 / 338,7 = 0,795 < 1
zadovoljava
Posmina povrina:
A v, z = A 2 b t f + (t w + 2r ) t f
EN1993-1-1 6.2.6 (3)
A v, z = 8446 2 180 13,5 + (8,6 + 2 21) 13,5 = 4269 mm 2

Plastina posmina otpornost:
Vpl, z , Rd =
A v f y 4269 (355 3)
=
10 3 = 874,98 kN
M0
1,0
3
Vz,Ed/Vpl,z,Rd = 90,73/874,97 = 0,104 < 1
1006
zadovoljava
EN1993-1-1 6.2.6 (3)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Izboavanje hrpta uslijed poprene sile nije potrebno razmatrati ako je zadovoljen
uvjet:
h w / t w 72 /
= 1,2
h w / t w = (400 2 13,5) / 8,6 = 43
43 72 / = 72 0,81 / 1,2 = 48,6
EN1993-1-1 6.2.6 (6)
zadovoljava
EN1993-1-5 5.1 (2)
(9) Interakcija momenta savijanja i poprene sile
Ako je Vz,Ed < Vpl,Rd /2, poprena sila moe se zanemariti.

Vz,Ed = 90,73 < Vpl,Rd /2=874,97/2= 437,50 kN
EN1993-1-1 6.2.8 (2)
zadovoljava
B) Zavrna faza
EN1994-1-1 5.4.1.2
(10) Efektivna irina betonske pojasnice
Efektivna irina je konstantna izmeu 0,25 L i 0,75 L, gdje je L duljina raspona. Od

L/4 do najblieg oslonca, efektivna irina se smanjuje linearno. Koncentrirana
optereenja nalaze se izmeu 0,25 L i 0,75 L.
Ukupna efektivna irina je odreena s:
b eff ,1 = b 0 + b ei
Gdje je:
b0 - razmak modanika u poprenom smjeru, ovdje je b0 = 0,
bei - efektivna irina betonske pojasnice i uzima se kao bei = Le/8, ali bi = 3,0 m.
beff,1 = 0+9,0 /8 = 1,125 m, slijedi da je beff = 21,125 = 2,25 m < 3,0 m

(11) Raunska posmina otpornost modanika s glavom
0,8f d 2 / 4 0,29d 2 f ck E cm
u
PRd = k1 min
;
V
V
EN 1994-1-1, 6.6.3.1
1007
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
hsc/d=100/19=5,26 > 4, = 1
Faktor redukcije (k1)
Za trapezni lim s profilacijom paralelno s nosaem na koji se oslanja, faktor

redukcije za posminu otpornost proraunava se prema:
k1 = 0,6
b0
hp
sc 1,
hp
ali 1
EN1994-1-1 6.6.4.1
Gdje je:
nr = 1
hp = 58 mm
b0 = 82 mm
hsc = 100 mm
k1 = 0,6
82 100
1 = 0,614 < 1
58 58
0,8 450 19 2 / 4 0,29 1 19 2 25 31000 3

10
;
PRd = 0,614 min
1,25
1,25
PRd = 0,717 min (81,66 ; 73,3)

PRd = 45,27 kN
(12) Proraun razine posmine veze
Razina poprene veze odreena je s:

N
= c
N c, f
EN1994-1-1 6.2.1.3 (3)
Gdje je:
Nc
Nc,f
1008
- raunska vrijednost tlane sile u betonskoj pojasnici,

- raunska vrijednost uzdune tlane sile u betonskoj pojasnici s potpunom
posminom vezom.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Na mjestima unosa optereenja:
Uzduna tlana sila u betonskom pojasu pretstavlja silu potpune posmine veze
(punog sprezanja)
A c = b eff h c
h c = h h p = 140 58 = 82mm
A c = 2250 82 = 184500 mm 2
N c,f = 0,85A c f cd = 0,85A c
f ck
25
= 0,85 184500
10 3 = 2614 kN
c
1,5
Budui da je maksimalni moment u blizini mjesta optereenja, modanici se

moraju postaviti izmeu oslonaca i koncentriranih optereenja, ali i izmeu samih
koncentriranih optereenja, slika X.-54.
Slika X.-54. Raspored modanika, 31 modanik na razmaku e1 = 95 mm i

6 modanika na razmaku od e2 = 220 mm
Otpornost modanika ograniava uzdunu silu na vrijednost manju od:
N c = n PRd = 31 45,27 = 1403 kN

Tako da je:
=
Nc
1403
=
= 0,537
N c,f 2614
1009
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Omjer manji je od 1, tako da je ostvareno djelomina posmina veza (djelomino

sprezanje).
(13) Provjera otpornosti na savijanje
Minimalna razina posmine veze:

355
(0,75 0,03L e ) s L e 25
min = 1
fy
EN1994-1-1 6.6.1.2
Razmak izmeu nul toaka pozitivnog momenta savijanja, Le, u ovom primjeru je
Le = 9,0 m
355
min = 1
(0,75 0,03 9,0 ) = 0,520
355
min = 0,520 < = 0,537
zadovoljava.
(14) Plastina otpornost na savijanje na mjestima unosa optereenja
Raunska vrijednost uzdune sile u elinom profilu je:

N pl, a =
Aa f y
M0
= 8446 355 10 3 / 1,0 = 2998 kN
EN1994-1-1 6.2.1.2 i 6.2.1.3
N pl, a > N c = N c,f = 1403 kN

Sa duktilnim modanicima i poprenim presjekom nosaa klase 1, moment
otpornosti kritinog poprenog presjeka nosaa MRd na mjestu unosa optereenja,
proraunat je po idealno-plastinoj teoriji, osim to je tlana sila u betonskoj
pojasnici Nc upotrebljena umjesto sile Ncf.
Plastina raspodjela naprezanja dana je na slici X.-55. Usvojena je konzervativna
pretpostavka da je uzet u obzir samo dio betonske ploe oznaen s hc kao i u
sluaju kada je profilacija trapeznog lima okomito na raspon nosaa.
1010
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Nc = Nc,f = 1403 kN
hc
z
Slika X.-55. Plastina raspodjela napona po poprenom presjeku
Udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba ploe proraunava se na nain da je visina

pojasnice u tlaku z h c + h p , tako da je N pla1 = b z h c h p f y / M 0 , i
[ (
)]
prema tome:
N pla = N cf + 2 b z h c h p f y / M 0
N pla = 2998 kN
N cf = 1403 kN
2998 = 1403 + 2 18,0 (z 8,2 5,8) 35,5 / 1,0
2998 1403
z=
+ 8,2 + 5,8
2 18,0 35,5
z = 1,2 + 8,2 + 5,8
z = 15,2 cm
hn = ha + hp + hc z
h n = 40,0 + 5,8 + 8,2 15,2
h n = 38,8 cm
Iz ravnotee sila prikazanih na slici X.-55. je:
N cf + N pla1 = N pla 2
1011
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
N pla = N pla1 + N pla 2

Slijedi da je:
N pla1 = 0,5 N pla N cf
N pla1 = 0,5 (2998 1403)
N pla1 = 797 kN
N pla 2 = N pla N pla1
N pla 2 = 2998 797
N pla 2 = 2201 kN
Uzimajui momente oko teita betona, otpornost na savijanje je:
)(
M Rd = N pl, a 0,5 h a + 0,5 h c + h p 0,5 N pl, a N cf z + h p
M Rd = 2998 (0,5 40,0 + 0,5 8,2 + 5,8) 0,5 (2998 1403) (15,2 + 5,8)
M Rd = 89640 16748 = 72893 kNcm = 729 kNm
My,Ed/ MRd=465,6/729 =0,64 < 1 presjek zadovoljava
EN1994-1-1 6.2.2.2
Plastina posmina otpornost ja ista kao i za sami elini nosa.

Vpl,z ,Rd = 874,97 kN
Vz,Ed/Vpl,z,Rd= 156,20/874,97 = 0,18 < 1
zadovoljava EN1993-1-1 6.2.8(2)
(16) Interakcija momenta savijanja i poprene sile
Ako je Vz,Ed < Vpl,Rd /2 poprena sila moe se zanemariti.

Vz,Ed = 156,20 < Vpl,Rd /2=874,97/2= 437,50 kN
(17) Uzduna posmina otpornost ploe
Uzduni plastini posmini napon dan je izrazom:

1012
zadovoljava
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Ed =
Fd
h f x
EN1992-1-1 6.2.4 slika 6.7
x = 9,0 / 2 = 4,5 m
Vrijednost x je polovica razmaka izmeu presjeka gdje je maksimalni moment i
presjeka gdje je moment jednak nuli. Za posminu otpornost imamo dvije povrine.
Fd = N c / 2 = 1403 / 2 = 701,5 kN
h f = h h p = 140 58 = 82 mm
Ed =
Fd
701,5 10 3
=
= 1,9 N / mm 2
h f x 82 4500
Za sprjeavanje drobljenja tlanih dijagonala u betonskoj pojasnici mora biti

zadovoljen sljedei uvjet:
Ed < f cd sin f cos f , = 0,6(1 f ck / 250), f = 45o ,

25 25
Ed < 0,6 1
0,5 = 4,5 N / mm 2
250 1,5
zadovoljava
Sljedei uvjet mora biti zadovoljena za poprenu armaturu:

A sf f yd / s f Ed h f / cos f , s f yd = 500 / 1,15 = 435 N / mm 2
Pretpostavlja se da je razmak ipki armature sf= 200 mm i da nema doprinosa od
profiliranog elinog lima.
A sf
VEd h f s f
f yd cot f
A sf
1,9 82 200
= 71,6 mm 2
435 1,0
Mogu se usvojiti ipke promjera 10 mm (78,5 mm2) na razmaku od 200 mm.

1013
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
(18)Provjere graninog stanja uporabivosti
Formula za izraunavanje progiba uslijed G + Q:

wG =
5q G L4 a (3L2 4a 2 )
+
FG
384EI y
24EI y
wQ =
a (3L2 4a 2 )
FQ
24EI y
w = wG + wQ
Faza izvedbe
Kombinacija djelovanja:
FG + FQ = 49,28 + 13,5 = 62,78 kN
EN1990 6.5.3
qG = 0,65 kN/m
Progib:
Iy je moment povrine drugog stupnja elinog nosaa.
wG =
5 0,65 9000 4
384 210000 23130 10 4
3000 (3 9000 2 4 3000 2 )

24 210000 23130 10 4
w G = 1,1 + 26,2 = 27,3 mm

wQ =
3000 (3 9000 2 4 3000 2 )

13500 = 7,2 mm
24 210000 23130 10 4
w = w G + w Q = 27,3 + 7,2 = 34,5 mm

Progib uslijed (G+Q) iznosi L/261.
1014
49280
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Konana faza
Kombinacija djelovanja:
FG + FQ = 62,78 + 45,0 = 107,78 kN
EN1990 6.5.3
qG = 0,65 kN/m
Progib:
EN1994-1-1 7.2.1
Iy ovisi o omjeru modula elastinosti n koji ovisi o tipu optereenja. Zbog

jednostavnosti uzima se:
n 0 = E a / E cm = 210000 / 31000 = 6,77
za kratkotrajne uinke (Q)
Moment povrine drugog stupnja neraspucanog presjeka dan je izrazom:

Ic =
Aa h a + h + h p
4 (1 + n 0 r )
) 2 + beff (h h p )3 + I
12 n 0
s
r=
r=
Aa
(h h p ) beff
84,46
= 0,0458
(14,0 5,8) 225
Ic =
84,46 (40,0 + 14,0 + 5,8)2 225 (14,0 5,8)3

+
+ 23130
4 (1 + 6,77 0,0458)
12 6,77
Ic = 82294 cm 4
Dakle, Iy = Ic = 82294 cm4 u sredini raspona.
Nadalje, n = 3 E a / E cm = 20,31
za stalna optereenja (G).
Moment povrine drugog stupnja dan je izrazom:

Ic =
85,46 (40,0 + 14,0 + 5,8)2 225 (14,0 5,8)3

+
+ 23130
4 (1 + 20,31 0,0458)
12 20,31
1015
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Ic = 62759 cm 4
Dakle, Iy = Ic = 62759 cm4
Napomena: Nominalni omjer modula elastinosti, n koji odgovara efektivnom
modulu elastinosti za beton E c, eff = E cm / 2 moe se primijeniti i za kratkotrajno i
za dugotrajno optereenje. (EN1994-1-1 5.4.2.2 (11))
w G = 27,3 mm
w pregradni zidovi =
wQ =
3000 (3 9000 2 4 3000 2 )

13500 = 2,6 mm
24 210000 62759 10 4
3000 (3 9000 2 4 3000 2 )

45000 = 6,7 mm
24 210000 82294 10 4
w = w G + w pregradni zidovi + w Q = 27,3 + 2,6 + 6,7 = 36,6 mm

Progib uslijed (G+Q) iznosi L/246.
Napomena 1: Ogranienja progiba mogu biti dana u Nacionalnim dodacima. U
ovom sluaju, rezultati se mogu smatrati kao zadovoljavajui.
Napomena 2: to se tie vibracija, Nacionalni dodatak moe navesti granine
vrijednosti frekvencija. U ovom sluaju je ukupni progib mali i masa je velika tako
da prema iskustvu nema problema vibracija. (EN1993-1-1 7.2.3)
6.3.
ZADATAK: Spregnuta ploa primjenom profiliranog lima
U primjeru je prikazano dimenzioniranje spregnute ploe, trapezni lim i beton,

poduprte privremenim osloncima za vrijeme betoniranja. U visokogradnji se
obino izbjegava privremeno oslanjanje, tako da je ovo rjeenje proraunato iz
edukativnih razloga.
1016
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
P = privremeni oslonci za vrijeme betoniranja ploe

Slika X.-56. Statiki sustav spregnute ploe[mm]
Karakteristike profiliranog lima (iz podataka proizvoaa)
Granica poputanja
Debljina lima
Efektivna povrina elinog profiliranog lima
Moment povrine drugog reda
Plastina otpornost na savijanje
Otpornost na savijanje u zoni pozitivnih momenata
Otpornost na savijanje u zoni negativnih momenata
Otpornost na leajne reakcije
Otpornost na horizontalni posmik
fyp,k = 320 N/mm2

ts = 0,778 mm
AP = 955 mm2/m
IP = 33,0104 mm4/m
Mpa,Rk = 5,29 kNm/m
M+a,Rk = 3,41 kNm/m
M-a,Rk = 2,86 kNm/m
Rw,k = 34,0 kN/m
u,Rk = 0,306 N/mm2
Karakteristike betonske ploe
Visina ploe
Prosjena visina ploe
Visina ploe iznad profiliranog lima
Efektivna visina (visina od teine osi profiliranog lima
do gornjeg ruba betona)
Klasa betona C25/30
ht = 120 mm
hred = 103,5 mm
hc = 75 mm
dp = 101 mm
fck = 25 N/mm2
Ecm = 31000 N/mm2
1017
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika X.-57. Debljina ploe ht i presjek profiliranog lima [mm]

Parcijalni faktori
- G = 1,35 (stalno optereenje)

- Q = 1,5 (promjenljivo optereenje)
- M0 = 1,0
- M1 = 1,0
- VS = 1,25
- C = 1,5
EN 1990
EN 1993-1-1
EN 1993-1-1
EN 1993-1-1
EN 1992-1-1
EN 1994-1-1
Ploa je dimenzionirana i za stanje izgradnje i za spregnuto stanje. U fazi izgradnje,

elini lim djeluje kao oplata i mora nositi svoju teinu, vlani beton i optereenja
kod izgradnje. U spregnutom stanju ploa mora nositi vlastitu teinu, teinu
obraenog poda i korisno optereenje. Analizirana su sljedea optereenja:
Optereenja u fazi izvedbe:
Vlastita teina profiliranog lima:

Vlastita teina vlanog betona:
Kontinurano optereenje pri izvedbi:
Koncentirano optereenje pri izvedbi:
gp = 0,09 kN/m2
gc = 2,6 kN/m2
q1 = 0,75 kN/m2
q2 = 1,5 kN/m2
Optereenja za spregnuto stanje:
Vlastita teina ploe:

Teina zatitnih slojeva poda:
1018
g1 = 2,5+0,09=2,6 kN/m2
g2 = 1,2 kN/m2
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Korisno optereenje (hotel):
q = 5,0 kN/m2
(2) Provjera profiliranog lima kao oplate
Otpornost profiliranog lima treba provjeriti u fazi izvedbe i za krajnje granino

stanje i za granino stanje uporabivosti prema EN 1993-1-3.
Krajnje granino stanje
Maksimalni pozitivni moment savijanja:
Slika X.-58. Odreivanje maksimalnog momenta savijanja

+
M Ed
= G M g+ + Q M q+
M g+ = M g+p + M g+c = 0,078 0,09 1,82 + 0,094 2,6 1,82 = 0,81 kNm / m
M q+ = 0,094 1,5 1,82 = 0,46 kNm / m
M +Ed = 1,35 0,81 + 1,5 0,46 = 1,78 kNm / m

Maksimalni negativni moment savijanja:
Slika X.-59. Odreivanje maksimalnog negativnog momenta savijanja

1019
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
M Ed
= G M g + Q M q = 1,35 1,01 + 1,50 0,55 = 2,18 kNm / m
FEd = G FG + Q Fq = 1,35 5,75 + 1,5 3,15 = 12,5 kN / m

Sljedei raunski uinci djelovanja izraunati su kompjuterskim programom:
M g - moment savijanja uslijed g
M q - moment savijanja uslijed q
Fg - leajna reakcija uslijed g
Fq - leajna reakcija uslijed q
Dimenzioniranje:
Raunska otpornost za pozitivno savijanje:

M+
3,41
+
M Rd
= Rk =
= 3,41 kNm / m > M +Ed = 1,78 kNm / m zadovoljava
M0
1,0
Raunska otpornost za negativno savijanje:
M
2,86
M Rd
= Rk =
= 2,86 kNm / m > M Ed = 2,18 kNm / m zadovoljava
M0
1,0
Raunska otpornost za leajnu reakciju:
R
34,0
R Rd = Rk =
= 34,0 kNm / m > FEd = 12,5 kNm / m zadovoljava
M1
1,0
Interakcija momenta i leajne reakcije:
M Ed
F
+ Ed 1,25
M Rd R w , Rd
2,18 12,5
+
= 1,13 1,25 zadovoljava
2,86 34,0
1020
EN 1993-1-3, 6.1.11 (6.28)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Granino stanje uporabivosti
Progib, s, zbog vlanog betona i vlastite teine profiliranog lima, ne smije biti vei
od s,max = L/180.
EN 1994-1-1, 9.6 (2)
s =
(2,65g p + 3,4g c ) L4
384EI p
Provjerava se je li profilirani lim djelotvoran ili je potrebno ponovno izraunati Ip

zbog lokalnog instabiliteta.
Maksimalni pozitivni moment za granino stanje uporabivosti:
M sls = 0,078 0,09 1,82 + 0,094 2,6 1,82 = 0,81 kNm / m
Maksimalna tlana naprezanja u gornjoj pojasnici:
com =
fy
p =
=
M sls
0,81 106
z =
(45 19) = 63,8 N / mm 2
4
Ip
33,0 10
cr
b/t
28,4 k
EN 1993-1-5, 4.4
235
235
=
= 1,9
com
63,8
Za = 1, dobijemo k = 4
p ==
EN 1993-1-5, tablica 4.1
30 / 0,778
= 0,36 = 1,0
28,4 1,9 4
Za = 1,0 nije potrebna redukcija gornje pojasnice, pa je Ip u potpunosti efektivan.

(2,65 0,09 + 3,4 2,6) 1800 4
= 3,6 mm
384 210000 33,0 10 4
L 1800
s, max =
=
= 10 mm > 3,6 = s zadovoljava
180 180
s =
1021
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Progib, s, manji je od 1/10 visine ploe, pa nije potrebno uzeti u obzir uinak
deformacija koje bi omoguile nakupljanje vode. Profilirani lim moe koristiti kao
oplata u fazi izvedbe. (EN 1994-1-1, 9.3.2 (2))
(3) Provjera spregnute ploe
Krajnje granino stanje
Kontinuirana ploa bit e dimenzionirana kao niz jednostavno oslonjenih nosaa.

(EN 1994-1-1, 9.4.2 (5))
Slika X.-60. Statiki sustav za proraun prema krajnjem graninom stanju
M Ed =
M Ed =
[ G (g1 + g 2 ) + Q q] L2
8
[1,35(2,6 + 1,2) + 1,5 5,0] 3,62

8
= 20,5 kNm / m
Raunska otpornost na savijanje:

Otpornost na savijanje za pozitivne momente izraunava se preko raspodjele
napona prikazane na slici ispod, ako je neutralna os iznad profiliranog lima.
Teina os
profiliranog elinog lima
Slika X.-61. Raspodjela napona za pozitivno savijanje ako je neutralna os iznad

elinog profiliranog lima(EN 1994-1-1, Slika 9.5)
1022
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
x pl =
A p f yp, d
0,85 b f cd
f yp, d =
f yp, k
M0
320
= 320 N / mm 2
1,0
f cd =
f ck 25
=
= 16,7 N / mm 2
C 1,5
x pl =
955 320
= 21,6 mm
0,85 1000 16,7
Za potpunu posminu vezu:
M pl, Rd = A p f yd (d p x pl / 2)
M pl, Rd = 955 320 (101 21,6 / 2) 103 = 27,5 kNm / m > 20,5 = M Ed
Uzduni posmik po metodi djelomine poprene veze:
Posmini raspon potreban kod pune posmine veze
(EN 1994-1-1, 9.7.3 (8))
N c = u , Rd b L x N cf
Udaljenost do najblieg oslonca, Lx, potrebna za potpunu posminu vezu odreuje
se iz:
Lx =
A p f yd
N cf
=
u , Rd b u , Rd b
u , Rd =
Lx =
u , Rk
Vs
0,306
= 0,245 N / mm2
1,25
955 320
= 1247 mm
1000 0,245
1023
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Prema tome, na udaljenosti 1247 mm od oslonca ostvarena je potpuna posmina

veza.
Raunska provjera upotrebom pojednostavljenog djelominog i interakcijskog
dijagrama:
Za bilo koji presjek uzdu raspona mora se pokazati da odgovarajui moment
savijanja, MEd, ne prekorauje raunsku otpornost na savijanje, MRd. Na slici X.-62.
x je udaljenost od oslonca.
Slika X.-62. Pojednostavljeni djelomini interakcijski dijagram
Za sve poprene presjeke:

MEd MRd
Poprena sila:
VEd =
VEd =
1024
[ G (g1 + g 2 ) + Q q] L
8
[1,35(2,6 + 1,2) + 1,5 5,0] 3,6 = 22,7 kNm / m

8
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Raunska otpornost na poprenu silu:
Vv, Rd = C Rd , c k (100 I f ck )1 / 3 + k1 cp b w d p
(EN 1992-1-1, 6.2.2)
s minimumom od
Vv, Rd , min = v min + k1 cp b w d p

Vidi napomene u:
C Rd , c
0,18 0,18
=
=
= 0,12
C
1,5
200
200
= 1+
= 2,4
dp
101
k =1+
1 =
A s1
0,02
bw dp
Gdje je:
As1
bw = 400 mm/m
1 =
EN 1992-1-1, 6.2.2
- povrina vlane armature u [mm2/m], tj. As1 = Ap,

- najmanja irina presjeka u vlanom podruju.
955
= 0,024 > 0,02 1 = 0,02
400 101
cp =
N Ed
= 0 , jer je NEd = 0 tj. nema uzdunih sila ili prednapinjanja.
Ac
k1 = 0,15
(EN 1992-1-1, 6.2.2)
Vv, Rd = 0,12 2,4 (100 0,02 25)1 / 3 + 0,15 0 400 101

Vv, Rd = 42,8 kN / m
Minimalna vrijednost
1025
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
1/ 2
v min = 0,035k 3 / 2 f ck
= 0,035 2,43 / 2 251 / 2 = 0,65
Vv, Rd , min = [0,65 + 0,15 0] 400 101 = 26,3 kN / m

Vv, Rd = 42,8 kN / m > 22,7 kN / m = VEd zadovoljava
Granino stanje uporabivosti
Stvaranje pukotina u betonu:

Kako je ploa dimenzionirana kao jednostavno oslonjena, potrebna je samo
armatura protiv pojave pukotina. Povrina presjeka armature iznad rebara
profiliranog lima ne smije biti manja od 0,4 % povrine presjeka betona iznad
rebara. (EN 1994-1-1, 9.8.1 (2))
min As = 0,004 b hc = 0,004 100 75 = 300 mm2/m
Odabrano: 8/160mm.
Progib:
Pretpostavljeno je da je za proraun progiba ploa kontinuirana. Vrijede sljedee
aproksimacije (EN 1994-1-1, 9.8.2 (5)):
moment povrine drugog stupnja moe se uzeti kao prosjek vrijednosti za

presjek s pukotinama i presjek bez pukotina,
za beton se moe upotrijebiti prosjena vrijednost omjera modula, n, i za
dugotrajne i za kratkotrajne uinke.
n=
Ep
E 'cm
Ep
E
1 / 2 E cm + cm
3
210000
10
2
31000
3
Moment povrine drugog stupnja presjeka s pukotinama:

I bc =
1026
b x 3c
+ Ap dp xc
3n
)2 + Ip
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
xc =
A i z i = n A p 1 + 2 b d p 1
b
n Ap
Ai
xc =
10 955
2 1000 101
1+
1 = 35,4 mm
1000
10 955
I bc =
1000 35,43
3 10
+ 955(101 35,4 )2 + 33,0 104 = 5,92 106 mm 4 / m
Moment povrine drugog stupnja presjeka bez pukotina:

I bu
2
b 0 h 3p b 0 h p
b h 3c b h c
hc
=
+
+
xu +
12n
n
2
12n
n
+ Ap dp x u
)2 + Ip
h t x u p
2
hp
b h c2
+ n Ap dp
+ b 0 h p h t
2
2
xu =
b h c + bo h p + n A p
1000
xu =
I bu =
752
45
+ 650 45120 + 10 955 101

2
2
= 58,3 mm
1000 75 + 650 45 + 10 955
1000 753
12 10
2
2
610 453 610 45
45
75
1000 75
+
120 58,3
58,3 +
2
2
12 10
10
10
+ 955(101 58,3)2 + 33,0 10 4 = 13,5 106 mm 4 / m
Prosjeni Ib od presjeka s pukotinama i presjeka bez pukotina

Ib =
I bc + I bu 5,92 + 13,5
=
106 = 9,7 106 mm 4 / m
2
2
Progibi
1027
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Ukupni progib za najnepovoljniji sluaj optereenja ne smije biti vei od L/250.

(EN 1992-1-1, 7.4.1 (4))
Teina zavrnih slojeva poda:
0,0068 g 2 L4 0,0068 1,2 3600 4
=
= 0,67 mm
EI b
210000 9,7 106
c, g 2 =
Korisno optereenje, najnepovoljniji sluaj:
Slika X.-63. Raspored korisnog optereenja za najnepovoljniji sluaj

c, q =
0,0099 1 q L4 0,0099 0,7 5,0 3600 4

=
= 2,86 mm
EI b
210000 9,7 106
Uklanjanje podupora:
Slika X.-64. Prikaz podupiranja

G1' = g1
c, G ' =
1
L
3,6
= 2,6
= 4,68 kN / m
2
2
0,01146 G1' L3 0,01146 4680 36003

=
= 1,23 mm
EI b
210000 9,7 10 6
Ukupni progib:
c = c,G ' + c,g + c,q = 1,23 + 0,67 + 2,86 = 4,76 mm
1
c = 4,76 mm < L / 250 = 3600 / 250 = 14,4 mm zadovoljava

1028
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
7.
ALGORITMI ZA PRORAUN SPREGNUTIH

KONSTRUKCIJA
Proraun spregnute ploe izvedene trapeznim profilom
Algoritam prikazuje postupak prorauna spregnute ploe. Takve se ploe

proraunavaju obino uzimajui podatke o trapeznim limovima koje daju
proizvoai.
Proraun spregnutog nosaa oslonjenog na dva leaja
Algoritam prikazuje postupak izbora elinog nosaa i dokaz raunske otpornosti

spregnutog nosaa oslonjenog na dva leaja i optereenog jednoliko raspodjeljenim
optereenjem.
Proraun spregnutog nosaa oslonjenog na dva leaja izvedenog od valjanjih
profila klasa 1 i 2
Algoritam daje dokaz raunske otpornosti spregnutog nosaa oslonjenog na dva

leaja i optereenog jednoliko raspodjeljenim optereenjem. Popreni presjek
spregnutog nosaa izveden je s valjanim profilima klase presjeka 1 i 2.
Postupak prorauna spregnutih stupova
Algoritam prorauna spregnutih stupova temelji se na normi EN 1994-1-1.
1029
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
7.1.
PRORAUN SPREGNUTE PLOE IZVEDENE TRAPEZNIM

PROFILOM
Poetak
EN 1994-1-1
9.3
Raunski uinci
optereenja MEd,
VEd
Uzeti u obzir
situaciju gdje
trapezni lim djeluje
kao oplata, kao i
situaciju gdje elik
i beton djeluju
spregnuto
Odabrati trapezni lim,

dimenzije ploe i
armaturu
Karakteristike presjeka
trapeznog lima i ploe uzetih iz
prospekata isporuitelja
Provjera trapeznog
lima kao oplate
EN 1993-1-3
6.1.11
EN 1994-1-1
9.6(2)
Koncentrirano
optereenje ili
kontinuirano
optereenje?
Da
EN 1994-1-1
9.4.3
Odreivanje efektivne
irine spregnute ploe
EN 1994-1-1
9.7.2
Provjera otpornosti na
savijanje spregnute ploe
Ne
b em , b ev
Odreivanje otpornosti
obzirom na uzduni
posmik
okreni
1030
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
nastavak
prethodne
Sidrenje na
krajevima?
Ne
EN 1994-1-1
9.7.3
uzduni posmik bez
sidrenja na krajevima
EN 1994-1-1
9.7.5
Idi na A
(strana 1)
Da
EN 1994-1-1
9.1.2.1
Vv, Rd
VEd Vv,Rd
Da
EN 1994-1-1
9.7.6
Odrediti otpornost na
posmino probijanje
EN 1992-1-1
6.4.4
Idi na A
(strana 1)
EN 1994-1-1
9.8
uzduni posmik sa
sidrenjem na krajevima
poprenu silu
EN 1992-1-1
6.2.2
Izabrati tip sidrenja

na krajevima prema
9.1.2.1
Da
Da
Vp,Rd
VEd Vp,Rd
Provjera graninog stanja

uporabivosti
Kraj
1031
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera trapeznog lima kao oplate

Poetak
Uzeti u obzir pozitivni
i negativni moment
savijanja i otpornost
na leajne reakcije
prema
EN 1993-1-3
6.1.11
Iz kataloga
isporuitelja
Provjeriti raunsku
otpornost trapeznog
lima kao oplate
M Rd , R Rd
M Ed < M Rd
Ne
Interakcija M i R
R Ed < R Rd
Idi na A
(strana 1)
Da
Odrediti progib s za GSU
EN 1994-1-1
9.6 (2)
s < s,max
Da
Povratak
Ne
Idi na A
(strana 1)
Uzeti u obzir moguu dodatnu

teinu betona uzrokovanu
progibom, vidi EN 1994-119.3.2(2). Ako je < 1 / 10
debljine ploe onda se moe
zanemariti dodatnu teinu; ako je
> 1 / 10 debljine ploe, poveati
poetnu debljinu betona za 0,7
1032
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera otpornosti na savijanje spregnute ploe

U sluajevima pune
posmine veze, vidjeti EN
1994-1-1 9.7.2 (1).
Poetak
EN 1994-1-1
9.7.2 slika 9.5:
poz. moment,
neutralna os
iznad trapeznog
lima
EN 1994-1-1
9.7.2 slika 9.6:
poz. moment,
neutralna os u
trapeznom limu
EN 1994-1-1
9.7.2 slika 9.7:
negativni
moment
savijanje spregnute
ploe
Da
MEd MRd
M Rd
Ne
Idi na A
(strana 1)
Da
Vie kritinih
presjeka?
Ne
Povratak
1033
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera otpornosti na uzduni posmik bez sidrenja na krajevima

Poetak
EN 1994-1-1
9.7.3
uzduni posmik bez
sidrenja na krajevima
EN 1994-1-1
9.7.3 (4)
m-k metoda?
Raunska otpornost na
uzduni posmik bi trebala
biti odreena m-k metodom
ili metodom djelomine
posmine veze 9.7.3 (2).
Vrijednosti m i k su dane od
proizvoaa
Da
V1, Rd
Ne
EN 1994-1-1
9.7.3 (8)
Metoda djelomine
posmine veze
M Rd > M Ed
Da
Povratak
1034
Ne
M Rd
Idi na A
(strana 1)
Ne
V1,Rd > VEd
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera otpornosti na uzduni posmik sa sidrenjem na krajevima
Poetak
Raunska otpornost ploa sa
sidrenjem tipa (c) i (d)
definirana u 9.1.2.1 moe
biti odreena metodom
djelomine posmine veze.
uzduni posmik sa
sidrenjem na krajevima
EN 1994-1-1
9.7.4
Sidrenje tipa
(c)?
Ne
Otpornost se moe
nai iz prospekata
isporuitelja
Da
EN 1994-1-1
9.7.4 (3)
Ppb,Rd , PRd
Raunska otpornost
modanika s glavom
EN 1994-1-1
6.6.4
Raunska otpornost na
posmik treba se uzeti kao
otpornost pune ploe
pomnoeno redukcijskim
faktorom
Ppb, Rd > PRd
Da
Ppb, Rd = PRd
Da
EN 1994-1-1
9.7.4
Proraun raunske otpornosti

metodom djelomine posmine veze
M Rd
M Rd > M Ed
Ne
Idi na A
(strana 1)
Povratak
1035
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera graninog stanja uporabivosti

Poetak
Raunska optereenja za
GSU
Da
Stanje pukotina u
betonu
EN 1994-1-1
9.8.1
Dodatna armatura u
zoni stvaranja pukotina
Idi na A
(strana 1)
Ne
irine pukotina u zoni

negativnih momenata.
Provjera uvjeta u9.8.1
(2)
irina pukotine
u redu?
Iz kataloga isporuitelja
Da
EN 1994-1-1
9.8.2 (6)
Uinci klizanja na
krajevima
EN 1994-1-1
9.8.2 (7)
Klizanje na
krajevima
Klizanje na
krajevima >0,5 mm
kod optereenja <1,2
puta raunsko
uporabno
optereenje
Proraun progiba moe se
izostaviti ako su ispunjeni
uvjeti u EN 1994-1-1
9.8.2 (4). Razmotriti
9.8.2 (8) ako utjecaj
posmine veze nije
poznat iz ispitivanja
Da
EN 1994-1-1
9.8.2
Ogranienja progiba
trebala bi biti odreena za
svaki projekt. Ogranienja
mogu biti dana u
nacionalnom dodatku.
Idi na A
(strana 1)
Ne
Izraunati progibe od
optereenja
w tot , w max
Odrediti ogranienja progiba
tot , max
w tot tot i
w max max
Da
Povratak
1036
Ne
Osigurati sidrenje na
krajevima ili ukljuiti uinak
klizanja na krajevima pri
raunanju progiba
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
7.2.
PRORAUN SPREGNUTOG NOSAA OSLONJENOG NA DVA

LEAJA
Poetak
Raspon
Proraunati unutarnje
sile i momente
VEd , M Ed
Odabrati presjek nosaa,

parametre betona, modanike
Podaci o poprenom presjeku,

kvaliteti elika, modanicima
EN 1994-1-1,
5.4.1.2 (5)
Proraunati efektivnu
irinu betonske pojasnice
b eff
EN 1994-1-1,
6.2.1.2
savijanje
Smjernice za
odabir SN022
EN 1993-1-1,
6.2.6
Na A
Ne
Uvjet savijanja
provjeren?
Da
Proraunati otpornost na
poprenu silu
EN 1994-1-1,
6.2.2.2
Na A
Ne
VRd
VEd VRd
Da
EN 1994-1-1,
6.6.3
Odrediti broj modanika za

pola raspona (n) pomou
Nc
Nc
n=
ili n =
k t PRd
k l PRd
EN 1994-1-1,
6.6.4
Broj modanika za
pola raspona (n)
Provjera uzdune posmine

otpornosti ploe
EN 1994-1-1,
6.6.6.2
Uvjet uzdunog
posmika provjeren?
Da
Poveati poprenu
armaturu?
Ne
Ne
Na A
Da
EN 1994-1-1,
7.3
Provjera da nosa zadovoljava GSU
Ne
GSU provjereno?
Da
Kraj
Kada nosa nije u potpunosti poduprt

tijekom izvedbe, mora takoer biti
provjeren za uvjete bez doprinosa
betonske ploe (pogledati SF016) i
uzeti u obzir bono torzijsko izvijanje
1037
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
7.3.
PRORAUN SPREGNUTOG NOSAA OSLONJENOG NA DVA

LEAJA IZVEDENOG OD VALJANIH PROFILA KLASE 1 I 2
Poetak
Raspon
Izraunati unutarnje
sile i momente
Odabrati presjek
nosaa, betonske
parametre, modanike
EN 1994-1-1,
6.6.3
EN 1994-1-1,
6.6.4
EN 1994-1-1,
5.4.1.2
VEd , M Ed
Podaci o poprenom
presjeku, kvaliteti
elika, podaci o
modanicima
Izraunati raunsku
otpornost
PRd
Izraunati efektivnu irinu

betonske pojasnice
b eff
Provjera otpornosti
na savijanje
Ne
Uvjet savijanja
provjeren?
Da
Proraun otpornosti
na posmik
Ne
EN 1994-1-1,
6.6.6.2
VEd VRd
Potvrda uzdune
otpornosti na posmik ploe
Ne
Uvjet uzdunog
posmika provjeren?
Da
Kraj
1038
VRd
Kada nosa nije u potpunosti

poduprt tijekom izvedbe, mora
takoer biti provjeren bez
doprinosa betonske ploe
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera otpornosti na savijanje

Poetak
Podaci o poprenom presjeku
Kvaliteta elika
Podaci o modanicima
EN 1994-1-1,
5.5
Klasifikacija
poprenog presjeka
Klasa poprenog
presjeka
Klasa 1 ili klasa 2?
Ne
Da
EN 1994-1-1,
6.6.1.2
Proraunati stupanj
posmine veze i
minimalni stupanj
posmine veze min
,min
min
EN 1994-1-1,
6.2.1.2
EN 1994-1-1,
6.2.1.3
Ne
Da
Proraunati plastinu
otpornost na savijanje
M Ed M pl, Rd
M pl,Rd
Ne
Uvjet otpornosti na
savijanje nije provjeren
Da
EN 1994-1-1,
6.2.1.5
Provjeren uvjet
otpornosti na savijanje
Povratak
Proraunati napone u
eliku i betonskim
pojasnicama
fs , fi , c
EN 1994-1-1,
2.4.1.2
Provjera uvjeta?
EN 1994-1-1,
6.2.1.5
Ne
Uvjeti otpornosti na
savijanje nisu provjereni
Da
Uvjeti otpornosti na savijanje:

fs f yd = f y / M
Provjereni uvjeti
otpornosti na savijanje
Povratak
fi f yd = f y / M
c f cd = f ck / c
1039
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Otpornost na poprenu silu

Poetak
Podaci o poprenom
presjeku
EN 1993-1-5,
5.1
EN 1994-1-1,
6.2.2.2
EN 1994-1-1,
6.2.2.3
EN 1993-1-5
5
h w / t w 72 /
Da
Proraunati otpornost
na posmik koristei
VRd = Vpl, Rd
Proraunati posminu otpornost

na izvijanje uslijed poprene sile
koristei VRd = Vb, Rd
Povratak
1040
Ne
VRd
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Provjera uzdune posmine otpornosti ploe

Provjera savijanja s plastinom
otpornou ako je popreni presjek
klase 1 ili 2 i > min (vidjeti
Poetak
stranu 1039)
Provjera savijanja s
plastinom otpornou?
Ne
Da
EN 1992-1-1,
6.2.4
Proraunati plastine
uzdune posmine napone u
potencijalnim povrinama
otkazivanja
EN 1992-1-1,
6.2.4
Proraunati elastine
uzdune posmine napone u
potencijalnim povrinama
otkazivanja
EN 1992-1-1,
6.2.4
v Ed f cd sin f cos f
v Ed
Ne
Uvjet uzdunog posmika

nije provjeren
Da
Uvjet uzdunog posmika
provjeren
Povratak
1041
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
7.4.
POSTUPAK PRORAUNA SPREGNUTIH STUPOVA

Raunski uinak
optereenja N Ed
Poetak
Duljina izvijanja
L cr
L cr pogledati
SN008
Odabir presjeka
spregnutog stupa
Podaci o presjeku stupa:
E a , I a , E s , Is , E cm ,
Ic , K e , L cr , A a , A s , A c
EN 1994-1-1,
6.7.3.2 (1)
Odrediti raunsku
otpornost poprenog
presjeka
N pl, Rd
EN 1994-1-1,
6.7.3.3 (1)
Odrediti omjer
doprinosa elika
Provjera omjera
doprinosa elika
< 0,2 proraun. prema

EN 1992
> 0,9 proraun prema
EN 1993
Ne
0,2 0,9
Da
Ne
N Ed N pl, Rd
Da
Kriterij za primjenu
pojednostavljene
metode EN 1994-1-1
6.7.3
EN 1994-1-1
6.7.2
Provjeriti moe li se
koristiti pojednostavljena
metoda prorauna
Ne
Opa metoda
prorauna
Da
EN 1994-1-1
6.7.1 (9), tablica 6.3
Provjeriti da li su max
vrijednosti (d/t), (h/t) i
(b/ t f ) prekoraene
Da
Ne
1042
Rabiti efektivne
karakteristike
presjeka
Rabiti bruto
karakteristike
presjeka
strana 2
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
strana 1
EN 1994-1-1,
6.7.3.3 (2)
Odrediti
bezdimenzijsku
vitkost za obje osi
EN 1993-1-1,
6.3.1.2
Odrediti faktor
redukcije za otpornost
na izvijanje savijanjem
= min( y ; z )
Odrediti otpornost
izvijanja
N pl, Rd
Idi na A
(strana 1)
y ; z
N Ed N pl, Rd
Ne
Da
Stup izloen
savijanju?
Ne
Kraj
Da
Jednoosno
savijanje?
Ne
Da
Idi na A
(strana 1)
Ne
Odrediti raunsku
otpornost na tlak i
jednoosno savijanje
Odrediti raunsku
otpornost na tlak i
dvoosno savijanje
Zadovoljeni uvjeti
prorauna?
Zadovoljeni uvjeti
prorauna?
Ne
Idi na A
(strana 1)
Da
Kraj
Da
1043
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Odreivanje raunske otpornosti za tlak i jednoosno savijanje

Poetak
EN 1994-1-1,
6.7.3.2 (5)
Odrediti
pojednostavljenu
krivulju interakcije
N pm
Provjeriti
Ne
N Ed < N pm
Da
d = 1,0
EN 1994-1-1,
6.7.3.6 (1)
M = 0,9 za S235, S275, S355

M = 0,8 za S420, S460
M Ed
M
d M pl, N ,Rd
Da
Povratak
1044
d =
Ne
1 N Ed
1 N pm
Idi na A
(strana 1)
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
Odreivanje raunske otpornosti za tlak i dvoosno savijanje

Poetak
Odrediti
pojednostavljenu
krivulju interakcije
EN 1994-1-1,
6.7.3.2 (5)
Da
Provjeriti
N Ed < N pm
dy = dz = 1,0
EN 1994-1-1,
6.7.3.7 (2)
N pm
Ne
dy =
1 N Ed
1 N pm
'dz =
1 N Ed
1 N pm
Provjera interakcije
Povratak
1045
X. POGLAVLJE
_____________________________________________________________________________________________________________________________________
1046

Spregnute - Androic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Spregnute - Androic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

OPENITO O SPREGNUTIM KONSTRUKCIJAMA

1.1. RAZVOJ SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

Slika X.-1. Stari Savski most u Zagrebu

krajevima i slino razvijala se i teorija spregnutih ploa koje su takoer brzo

Slika X.-2. Hotel "Central" u Zagrebu

1.2. PREDNOSTI I PRIMJENA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA U

Dobivaju se konstrukcije relativno malih dimenzija i smanjene vlastite teine. Kod

Tablica X.1. Parametri ekonomine primjene spregnutih nosaa

Teina elika [kg/m]

Progib od korisnog opt.

Progib od puzanja [mm]

Ukupna visina nosaa

1.2.2. Preporuke za primjenu u visokogradnji

U nastavku su dane preporuke za poetno odreivanje dimenzija dijelova

od 120 mm do 180 mm, ovisno o uvjetima optereenja i

2,5 m do 3,5 m za nepoduprto stanje u vrijeme izgradnje,

ukupna visina spregnutog nosaa za grede na dva leaja:

rebra se postavljaju uobiajeno okomito na el. nosa.

Glavni nosa (npr. reetka)

Slika X.-3. Uobiajeni rasponi i razmaci sekundarnih i glavnih nosaa

1.3. TEMELJNE POSTAVKE O SPREGNUTOJ IZVEDBI

Slika X.-4. Nespregnuti nosa (a) i spregnuti nosa (b)

Slika X.-5. Raspored napona i deformacija po visini poprenog presjeka za:

1.4. PODJELA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

Slika X.-6. Spregnuti nosai s valjanim elinim profilom bez i sa otvorima u

Slika X.-7. Karakteristini popreni presjeci spregnutih stupova

Slika X.-8. Dvije vrste spregnutih ploa

Slika X.-9. Dva primjera patentiranih konstrukcija tzv. tankih stropova

1.5. SREDSTVA ZA SPREZANJE

Slika X.-10. Razliite vrste modanika

Danas su openito prevladali valjkasti modanici s glavom, ije je konstrukcijsko

1.6. KARAKTERISTIKE MATERIJALA

Tablica X.2. Osnovne mehanike karakteristike betona

U statiki odreenim konstrukcijama navedeni utjecaji imaju za posljedicu

E a - modul elastinosti elika (210 000 N/mm2),

1.6.3. elik za armaturu

VANIJI IMBENICI ZA ANALIZU

Slika X.-11. Podruja pozitivnih i negativnih momenata savijanja

Zato treba prvenstveno razlikovati podruja gdje je betonska ploa preteno

2.2. EFEKTIVNA IRINA KAO POSLJEDICA ZAOSTAJANJA

Slika X.-12. Raspodjela napona u armiranobetonskoj ploi uslijed zaostajanja

Odreivanje efektivne irine uslijed zaostajanja posmika na elinom dijelu

pravilima. Openito se moe rei da efektivna irina armiranobetonske ploe beff

gdje je u skladu s oznakama na slici X.-13.:

Slika X.-13. Efektivna irina armiranobetonske ploe

- razmak od osi rubnog modanika do polovice razmaka izmeu osi hrptova

Raspored veliina efektivnih irina armiranobetonske ploe

Slika X.-14. Ekvivalentni rasponi i raspored efektivnih irina du nosaa

Efektivna irina armiranobetonske ploe nad krajnjim leajevima odreuje se

i = (0,55 + 0,025 Le b ei ) 1,0 .

za nosae oslonjene na oba kraja beff = beff,1,

2.3. PRORAUN UNUTARNJIH SILA I MOMENATA SAVIJANJA

beton je ispucao lijevo i desno od leaja u podruju negativnih momenata

Slika X.-15. Raspodjela krutosti nosaa za proraun momenata savijanja s

U sljedeem koraku vri se prelaganje momenata savijanja ovisno oklasi poprenog

Na takav nain dolazi se do boljeg iskoritavanja otpornosti na savijanje poprenog

2.4. KLASIFIKACIJA POPRENIH PRESJEKA

U ovom sluaju postavlja se i dodatni uvjet vezan uz koliinu i raspored armature

3.2. GRANINA STANJA

Kod spregnutih nosaa optereenih na savijanje potrebno je provesti niz dokaza

- otpornost poprenog presjeka na savijanje MRd i poprenu silu

- otpornost obzirom na MRd i VRd kao i na bono torzijsko