Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Odsjek: Historija umjetnosti i bibliotekarstvo
Predmet: Visokokolske biblioteke
Studentica: Darija Gelic ( darija_ge7@hotmail.com )

Digitalizacija grae u biblioteci

Katolikog bogoslovnog fakulteta
u Sarajevu

Mentor : doc.dr. Lejla Kodri-Zaimovi

Sarajevo, 11.05.2012.

 Digitalizacija grae na Katolikom bogoslovnom fakultetu

Darija Geli
Mail: darija_ge7@hotmail.com

Apstrakt

Digitalizacija kao postupak prebacivanja dokumenata (informacija, znanja) iz

analognog u digitalni oblik uz dodatnu obradu i arhiviranje su danas postupci pomou
kojih razliiti dokumenti (informacije, znanje) postaju javno dostupni korisnicima, a
imaju i svrhu ouvanja izvornih dokumenata.
Digitalizacija, u najednostavnijem smislu, zahtijeva postupak skeniranja koji
prebacuje fiziki dokument u sliku, a da bismo sliku prebacili u tekst koristimo se
programom za optiko prepoznavanje znakova (engl. Optical Character Recognition
OCR). Mnoge bibliotke u svijetu digitaliziraju knjige iz svojih zbirki; meutim,
daleko najvea koliina knjiga ve je digitalizirana, a i dalje se ubrzano digitalizira u
masovnim projektima. Biblioteka Katolike bogoslovije u budunosti ima u planu
realizaciju ideje voditeljice biblioteke dipl. komparativistice i bibliotekarke Irene
Peji. Ona je u svom magistarskom radu obradila temu u potpunosti i predloila plan
digitaliziranja najbitnije grae,vezane za nastavni plan i program spomenutog
fakulteta. U ovom znanstveno-istraiakom radu obradit u digitalizaciju grae, sa
osvrtom na plan Irene Peji, te suradnju biblioteke s drugim bibliotekama u mrenom
okruenju.

Kljune rijei

Digitalizacija, biblioteka graa, elektronska knjiga

Sadraj

1. Povijest Katolikog bogoslovnog fakulteta

2. Povijesni razvoj biblioteke

..

3. Biblioteka danas

..

4. Digitalizacija

5. Plan digitalizacije grae biblioteke KBF

6. Zakljuak

.....

7. Literatura

Povijest Katolikog bogoslovnog fakulteta

Bulom Ex hac augusta papa Leon XIII. 5. srpnja 1881. uspostavio je Vrhbosansku
crkvenu pokrajinu i odredio da se otvori metropolijsko Bogoslovno sjemenite za
odgoj i izobrazbu dijecezanskih sveenika. Dr. Josip Stadler, preuzevi slubu
nadbiskupa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 1882., otvorio je u Travniku Djeako
sjemenite i gimnaziju. Kad su prvi dijecezanski maturanti te sjemenine gimnazije
dospjeli do teolokog studija, nadbiskup je 1. rujna 1890. otvorio u zgradi Djeakog
sjemenita u Travniku prvo godite Bogoslovije povjerivi isusovcima vodstvo
ustanove.
Nadbiskup je u meuvremenu podizao zgradu Bogoslovnog sjemenita u Sarajevu, pa
su 1. rujna 1893. bogoslovi, poglavari i profesori preli u novosagraeni dio zgrade.
Zgrada Bogoslovije vlasnitvo je Vrhbosanske nadbiskupije. Bogoslovija je od 1893.
djelovala neprekidno do 1944. godine. Potom su komunistike vlasti nacionalizirale
kolski i bogoslovski dio zgrade i tako je bilo onemogueno daljnje djelovanje.
Nadbiskup dr. Smiljan Franjo ekada, nakon dugih pregovora s tadanjim vlastima u
Bosni

Hercegovini,

otvara

1969.

prvi

teaj

bogoslovnog

studija

nenacionaliziranom profesorskom dijelu zgrade. Godine 1972. otkupljuje od drave

vei, nacionalizirani dio zgrade Bogoslovnog sjemenita gdje je nastavljen kolski rad
u punom opsegu. U profesorski zbor ukljuuje uz isusovce i dijecezanske sveenike
kojima 1972. povjerava punu upravu Bogoslovije. Godine 1980. Bogoslovno
sjemenite dobiva ime Vrhbosanska katolika bogoslovija, koja obuhvaa odgojnu i
kolsku ustanovu: Vrhbosansko bogoslovno sjemenite i Vrhbosanska visoka teoloka
kola. Godine 1990. Vrhbosanska visoka teoloka kola afilijirana je Katolikom
bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zbog ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992.
Vrhbosansko bogoslovno sjemenite i Vrhbosanska visoka teoloka kola nalaze svoje
privremeno utoite u Dominikanskom samostanu u Bolu na Brau. Prestankom
ratnih razaranja i nakon obnove zgrade Vrhbosanske katolike bogoslovije, cijela se
ustanova 16. listopada 1996. vratila u Sarajevo. Na prvoj sjednici profesora i
odgojitelja Vrhbosanske katolike bogoslovije dogovoreno je da se pristupi

razdvajanju uprave Vrhbosanskog bogoslovnog sjemenita i Vrhbosanske visoke

teoloke kole. Ujedno je usvojen i novi naziv uilita: Vrhbosanska katolika
teologija.

Povijesni razvoj biblioteke

Raspadom sjemenita u Travniku , knjige su podjeljene, neke unitene, otuene.
Utjeno je ipak da je mali dio knjinog fonda sauvan i dodijeljen knjinici
Vrhbosanske bogoslovije u Sarajevu. Nadbiskupska teologija u Sarajevu osnovana je
zavretkom kolovanja prve generacije Nadbiskupske gimnazije u Travniku i kolske
godine 1893/1894. preseljena u Sarajevo. Od samog osnutka posjedovala je bogatu
profesorsku i zborsku knjinicu. Knjinica nije radila od 1945.-1969. godine.
Nakon 1972. knjinica je razdijeljena na sjemeninu i isusaovaku. Knjinica
Vrhbosanske bogoslovije doivjela je pravi procvat: obogaena je svim novim
izdanjima knjiga na hrvatskom jeziku, a nabavljana su i brojna vanija djela na
stranim jezicima.

Knjinica danas
Knjinica je smjetena u pet prostorija zgrade Vrhbosanske katolike bogoslovije. U
jednoj prostoriji u prizemlju smjetena je beletristika, razne serije, rariteti i vrijedni
duplikati na stranim jezicima. Na prvom katu u jednoj prostoriji, koja slui i kao
itaonica smjetene su razliite enciklopedije i leksikoni, u drugim dvjema periodine
publikacije, a u ostalim svakovrsne knjige. Za sad knjinica posjeduje dvije vrste
kataloga: autorski abecedni i struni katalog po sistemu Univerzalne decimalne
klasifikacije (UDC). Prema ovom zadnjem katalogu razvrstane su i knjige u knjinici.
Veinu knjinog fonda sainjavaju filozofsko teoloka izdanja. Ipak uz filozofsku i
razliite teoloke struke u knjinici su zastupljene i druge slike iz znanosti i
umjetnosti. Knjinica i danas prima darovnice, ne samo pojedinanih publikacija,
nego i kompletna izdanja pojedinih znanstvenih ustanova. Kad je rije o nabavljanju
novijih izdanja knjiga i asopisa napose se brine o tome da knjinica bude opskrbljena
literaturom koja obrauje pitanja povijesti, misiologije, ekumenizma, islama,
katehetike i pastorala. Jedan dio knjinog fonda kojim knjinica raspolae jo eka na
konanu obradu.

Digitalizacija
Na svijet se mijenja pod uticajem sve vee dostupnosti informacija u elektronskom
obliku. Posljedica je da biblioteke u cijelom svijetu prenose sredite svoje panje sa
obogaivanja fonda na obezbjeivanje pristupa informacijama. Rasprostranjena su
gledita da zbog lakeg pristupa elektronskim informacijama tradicionalni, papirni
izvori-I biblioteke u kojima su smjeteni- sve vie gube vanost I da su novi
elektronski izvori informacija jednostavni za pristup i koritenje. Oba gledita su
pogrena. Kroz historiju je bilo mnogo primjera kako su nove tehnologije
komuniciranja prije dopunjavale nego zamjenjivale ono to im je prethodilo.1
Digitalne biblioteke su nastale digitalizacijom grae tj. prijenosom grae u digitalni
format. Digitalizacija kao postupak prebacivanja dokumenata (informacija, znanja) iz
analognog u digitalni oblik uz dodatnu obradu i arhiviranje su danas postupci pomou
kojih razliiti dokumenti (informacije, znanje) postaju javno dostupni korisnicima, a
imaju i svrhu ouvanja izvornih dokumenata.
Digitalizacija, u najednostavnijem smislu, zahtijeva postupak skeniranja koji
prebacuje fiziki dokument u sliku, a da bismo sliku prebacili u tekst koristimo se
programom za optiko prepoznavanje znakova
Nakon digitalizacije, dobiveni elektroniki dokument potrebno je provjeriti u nekoliko
aspekata: usklanost s utvrenim standardima, itljivost (prijelom teksta),
usporedba s izvornikom i cjelovitost sadraja, te zatitu od naknadnog upisivanja.
Pohranjivanje moe biti u razliitim formatima, kao mikrofilm to pretstavlja dugi
vijek trajanja, ali oteana naknadna obrada i pretraivanje zapisa, magnetski medij tj.
trake, diskete, magnetske kasete ,ali je oteano itanje i optiki medij (CD-ROM, CDROM na staklu, DVD) koji postaje sve kvalitetniji.
Stavljanje grae na Web omoguava veu i bru dostupnost korisnicima diljem
svijeta, to je prednost digitalizacije. Digitalna graa (ukljuujui, naravno, i slike) ne
oteuje se koritenjem, tj. kvaliteta s vremenom ne nestaje i ne umanjuje se
uporabom.
1

Klejton, Piter; Judin Gorman, Gari. Upravljanje izvorima informacija u bibliotekama.

Beograd: Clio, 2003, str. 8-9.

Pored ovih prednosti digitalizacija ima i svoje nedostatke. U usporedbi s papirom i

mikrofilmom, digitalni formati imaju vrlo kratak ivotni vijek i nisu okom itljivi.
Brze izmjene tehnologije i brzo zastarijevanje trai stalno prebacivanje na nove
digitalne medije i nove formate. Suradnja meu ustanovama je vana radi
sprjeavanja viestruke digitalizacije istih djela.
Uspjeh digitalizacije ovisi o dobro osmiljenom projektu, treba napose jasno definirati
ciljeve i svrhu digitalizacije, razraditi metodologije i tehniku koja e se koristiti u
procesu digitalizacije, odabrati standarde, predvidjeti sredstva i trajanje projekta,
prilagoditi projekat korisnicima, te prezentirati rezltate.
U informacijskim znanostima digitalizacija je najzastupljenija u bibliotekarstvu,
arhivistici i muzeologiji. Arms navodi digitalnu biblioteku kao organizovanu
kolekciju informacija, kojoj je prikljueno niz razliitih servisa, koja se uva u
digitalnim formatima i koja je dostupna putem mree. Element od sutinskog znaaja
za digitalnu biblioteku jeste upravo injenica da su informacije organizovane u
odreen sistem.

Pri digitalizaciji grae treba potovati stavku zatite autorskih

prava.
Proces digitalizacije najee se sastoji od sljedeih sedam faza:
1. Odabir gradiva
2. Digitalizacija gradiva
3. Obrada i kontrola kvalitete
4. Zatita - fizika i intelektualna zatita
5. Pregled i koritenje
6. Odravanje digitalnog gradiva
Pet najeih razloga za digitalizaciju:
-digitalizacija radi zatite izvornika
-digitalizacija radi poveanja dostupnosti
-digitalizacija radi stvaranja nove ponude i usluga
-digitalizacija radi upotpunjavanja fonda

-digitalizacija na zahtjev

Plan digitalizacije grae biblioteke KBF

U skorije vrijeme knjinica planira prijei na elektroniku obradu knjinice.
Kompjutorizacija je toliko uhvatila maha da je daljni ivot a naroito znanstveno
djelovanje nemogue zamisliti bez nje. Ona se javlja na svim podrujima i daje velika
obeanja. Tako bi knjinica Vrhbosanske katolike bogoslovije bila puno pristupanija
i uinkovitija unutar naeg poslanja, kad bi se mogla lako i brzo od svih
zainteresiranih efikasno konzultirati.2
Plan digitalizacije grae pripremila je kroz svoj magistarski rad, voditeljica biblioteke,
dipl. komparativistica i bibliotekarka Irena Peji. Za sada se razvija planiranje
periodike za digitalizaciju, jer je ona po svim paramatrima odabira najprioritetnija.
Ona ujedno iznosi 60% grae, nastavne literature. Te knjige su osloboene autorskog
prava. Te Irena jo navodi :Pri digitalizaciji pristupamo s ciljem rijeavanja problema
s kojim se susreemo pri radu u Knjinici. Tako da bismo u prvoj etapi digitalizirali
ono to nemamo uope, a za ime postoji potranja kod korisnika. Zatim one knjige
kojih nema u dovoljnom broju primjeraka.
Digitalizirani sadraji, planirano je, bili bi dostupni svima. Referentna graa za sada
nije prioritet jer je dobro ouvana. Na skalama koje daje analiza odabira prioriteta
pomenuta graa ne ispunjava uvjete prioritetnosti. Iako je vrijedna i od velike koristi
studentima i profesorima, dostupna je velikim dijelom i u drugim bibliotekama, neka
je i online dostupna. Stoga, nije meu prvim prioritetima. Svakako, u kasnijim
etapama jedan dio nje e biti digitaliziran.
Iako jos nije dogovoreno ,sve nastalo najvjerojatnije bi bilo pod pokroviteljstvom
Nadbiskupije, koja je ujedno i vlasnik.

Vrhbosanska katolika bogoslovija (1890.-1990.). Sarajevo Bol.1993. god. Str.

Literatura

1. http://www.kbf.ba/index.php ( 07.05.2012. 14:52h )

2. Vrhbosanska katolika bogoslovija (1890.-1990.). Sarajevo Bol.1993.god.
3. Klejton, Piter; Judin Gorman, Gari. Upravljanje izvorima informacija u
bibliotekama. Beograd: Clio, 2003
4. www.informatologija.net ( 07.05.2012. 17:50h )