16.11.

2015

Razmnoavanje voaka
Znaajan dio voarske proizvodnje
Klasine tehnologije

Vrste razmnoavanja
GENERATIVNO

VEGETATIVNO

(sjemenom)
Samo kod pojedinih vrsta uglavnom kada nema druge
mogunosti

(dijelovima biljke ili korijena)

IN VITRO

Nove tehnologije
- (vea produktivnosti uz niu cijenu)

)
)
)
)

cijepljenje
reznice (zelene, poluzrele i
zrele i korjenove)
nagrtanje
grebenice, poloenice

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vona sadnica simbiont 2 individua:

- nadzemnog dijela (epibionta) - PLEMKE

organogeneza,
somatske embriogeneze
mikropropagacija
sve vie u uporabi

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

- korijena (hipobionta) - PODLOGE

Podloge
GENERATIVNE
VEGETATIVNE

u uporabi najee vegetativne podloge

generativne podloge prisutne samo kod nekih vrsta
Kvalitetnim odabirom korijena (podloge) postie se ujednaena bujnost,
produktivnost, adaptabilnost na razliite edafske i ekoloke uvjete, otpornost
na bolesti i tetnike i sl.

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Kvalitetan odabir korijena (podloge) - niz prednosti:

Ujednaena bujnost
Raniji ulazak u rodnost

Voke koje se razvijaju na vlastitom korijenu: smokva, maslina,

kivika, kupina, malina, ribiz, ogrozd, jagoda NEMA SIMBIOZE

Bolja adaptabilnost na razliite edafske i ekoloke uvjete

Vea otpornost na negativne temperature, suu, teka tla
Otpornost na vee koliine vapna u tlu
Bolja kvaliteta plodova
Vea rodnost
Otpornost na bolesti i tetnike (bakterioze, krvava u)

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Vegetativno razmnoavanje podloga

Temelji se na:
sposobnosti voaka da obnove izgubljene dijelove
ili se od izdvojenih dijelova razviju novi organizam (iz
cijepljenog pupa razvije se novo stablo)

Postupak formiranja
matinog grma za
proizvodnju
vegetativnih podloga

matinjaci vegetativnih podloga

Vegetativnim razmnoavanjem potomci su identini roditeljima
(klonsko razmnoavanje)
U rasadnicima se podloge najee proizvode nagrtanjem, zrelim
reznicama, a drugi naini se manje koriste
In vitro bez virusni materijal (jagoda)
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Nagrtanje
Najraireniji nain proizvodnje vegetativnih podloga jabuka, dunja, nekih ljiva i
kruaka.
Proizvodnja se vri u matinjaku vegetativnih podloga, koji se podie na dubokim
propusnim tlima s povoljnim kapacitetom za vlagu.
Matinjak se podie dobro ukorijenjenim jednogodinjim izbojima na razmaku 1,2x0,5
m.
Nakon sadnje nadzemni dio se ree na 40-50 cm, a po zavretku vegetacije prikrati se
na 3 cm i nagrne tlom.

Nakon nagrtanja donji dio mladice etiolira i iz adventivnih

pupova razvija se korijen
zavretkom vegetacije i opadanjem lia ukorijenjeni izboji se
odvajaju od matinog grma i u proljee se sade u cjepiljnjak.
Rane na matinom stablu se izglade noem, a pred zimu se
ponovo nagrne tlom da se zatiti od pozebe.
Jedan grm moe dati i do 12 podloga (ukorijenjenih izboja), a rok
trajanja grma je oko 20 godina.

Nakon nagrtanja prskanje sa IBA (beta indol maslana k., 2-3000 ppm) pospjeuju se
ukorijenjavanje
U jesen se odgrne tlo, a iz adventivnih pupova razvije se nekoliko mladica. U proljee
kad mladice narastu do 30-tak cm, ponovo se nagrnu vlanim tlom, a tokom vegetacije
se vre 2-3 nagrtanja tako da donja polovica bude uvijek u tlu.
Za nagrtanje se moe koristiti fermentirana piljevina (zbog smanjenja deficijencije
vode u tlu i bolje je ukorijenjivanje)
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Razmnoavanje grebenicama (poloenicama)

Za proizvodnju podloga trenje i ljive, koje se tee ukorjenjuju.
Jedna ili vie jednogodinjih izboja matinog grma se poloi u tlo, pa iz pazunih
pupova potjeraju mladice, koje se tokom vegetacije ukorijene

Nagrtanje
- izgled formiranog
matinog
grma

Baza mladice etiolira odmah nakon izbijanja ime se pospjeuje stvaranje adventivnog
korijenja
Obina grebenica samo centralni dio izboja (na kojem se odstrane pupovi) povije se u
tlo, a vrh ostaje vani. U jesen ili proljee u mirovanju vegetacije kad temperature ne
padaju ispod 0C
Kineska grebenica poloi se jedna (ili vie) mladica u vodoravni poloaj i prekrije
tlom, a pupovi se ne odstranjuju, ve iz njih izbijaju mladice
Grebenianje je skupo - koristi se samo iznimno
Maarska grebenica elina mree 10 mmmm

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Obina grebenica
Kineska grebenica

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Razmnoavanje podloga korijenovim izdancima

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Korijenovi izdanci

Rijetko se koristi u rasadniarstvu, jer zahtijeva veliku povrinu

Obino se koriste spontano razvijeni izdanci iz korijena ljiva (ne
preporuuje se zbog irenja virusa arke) i vianja
Izbijanje se pospjeuje ranjavanjem ili podrezivanjem korijena
(malina i kupina)
Iz adventivnih pupova korijena voke (osobito blizu rane) razviju
se mladice koje se tokom vegetacije ukorijene, a presijecanjem
korijena odvajaju se od matinog stabla
Korijenovim izdancima mogu se prenositi virusne bolesti, pa ne
treba koristiti izdanke nepoznatog porijekla
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Razmnoavanje podloga zrelim reznicama

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

U proljee se sade u prporite da vire 2 pupa iz kojih se razviju

mladice, a iz adventivnih pupova razvije se korijenje.

Zrela reznica dio vegetativnog tkiva (odrvenjeli) bez listova

Zrelim reznicama razmnaaju se tipovi dunje, jabuke, kruke, kivike,
masline, smokve, ribiz, ogrozd, malina, kupina

Jedan dio se sadi i u staklenicima, kontrolirane temperature i

visoka relativna vlaga zraka (bazalno zagrijavanje na toplim
stolovima)

Nakon opadanja lia nareu se reznice 20-30 cm, veu u snopove

(do 100 kom.) i uvaju u vlanom pijesku preko zime na 0-5C.

U jesen ili sljedee proljee presauju se u cjepiljnjak

Prije sadnje reznice se tretiraju prvo u alkoholu pa onda u IBA (beta

indol maslanom kiselinom)

Reznice rezati to ranije u jesen, prije migriranja hraniva u donje

dijelove bolje reznice iz bazalnih dijelova iba
Za pospjeivanje ukorjenjivanja koriste se hormoni auksini i
giberelini

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Razmnoavanje podloga zelenim reznicama

Raeljka, anarika, dunja, maslina, kivika i ostale podloge
Vrhovi mladica poetkom ljeta se odreu sa matinih stabala
Na reznici se ostave 2 vrna pupa a 3-4 donja se skinu

Zrele reznice

Prije sadnje reznice se tretiraju prvo u alkoholu a potom u IBA (beta

indol maslanom kiselinom)
Donji dio posadi se u rahlo tlo, pomijeano sa tresetom, a iznad supstrata
plojke listova se odreu na pola kako bi se smanjila transpiracijska
povrina
Ukorjenjivanje se provodi u stakleniku (da transpiracija bude minimalna),
jer nema korijena koji bi crpio vodu, pa se reznice vlae oroavanjem
(zamagljivanjem) postie se 100 % vlanost zraka

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Razmnoavanje podloga korijenovim reznicama

Zelene reznice

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Koristi se samo iznimno, kad se ne moe napraviti dovoljno

podloga drugim nainima proizvodnje, ili u istraivanjima
Mogu se proizvesti podloge kruaka, bresaka, treanja ljiva,
tj. vrste koje se teko vegetativno razmnaaju
Nakon vaenja stabla sakupi se korijenje debljine 5-15 mm i
izree na reznice 8 cm, pri emu se skinu sve sitne ilice.
Za vrijeme zime uvaju se utrapljene, a u proljee se posade u
mjeavinu pijeska i treseta
Vrh treba biti 1-2cm pod zemljom
Da bi postupak uspio treba odravati povoljnu vlagu.
Nakon vaenja matinih stabala jabuke, korijenje se moe
iskoristiti za proizvodnju reznica, ali se to ne preporua

Voarstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.

Martina Skendrovi Babojeli

Topli stol

Korijenova reznica

Voarstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.

Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Rasadnik
Prostor gdje se proizvode vona sadnice

SJEMENITE prostor gdje se sije sjeme za dobivanje generativnih podloga

Kotiave vone vrste se siju u redove (kotice breskve se siju na razmak 3 cm jedna od druge, a
trenje i vinje jedna do druge u redu, dvostruko ili trostruko dublje od debljine)

PIKIRITE mjesto gdje se biljke presauju da bi se bolje razvile danas se

pokuava izbjei, ve se siju direktno u redove (u jesen), gdje e se cijepiti (u ljeto)

Sastoji se od:
klijalita,

MATINJAK GENERATIVNIH PODLOGA stabla sa kojih se uzima sjeme koje

se stratificira i nakon startifikacije se sije

prporita,
MATINJAK VEGETATIVNIH PODLOGA stabla sa kojih se uzimaju plemke
matinjaka vegetativnih i generativnih podloga,
cjepljenjaka,

TRAPILITE (trap) prostor gdje se u jesen spremaju sadnice (duboki jarci 45- 50
cm),
Moraju se tretirati mamcima zbog zatite od glodavaca
Sadnice mogu jo i uvati u hladnjai (intenzivna proizvodnja)

Trapilita (trapa)

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Trapilite

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vaenje razvijenih sadnica i spremanje u komore do

prodaje

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Kontejnirane sadnice - uvanje do prodaje

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Proizvodnja elitnog sadnog materijala

Raspored matinjaka za podloge

1 tabla
4 reda zauzimaju 2840 m
(7,1 m x 400)
U redu podloge na 0,5 m

A) uzdrni matini materijal u stakleniku pod kontrolom znanstvenog instituta

kontrola od virusa, mikoplazmi,
B) Osnova kontroliranog materijala u premultiplikaciji za daljnje irenje (pod mreama,
zatita od ptica, kukaca,)
C) Matina biljka za davanje plemki: to su selekcionirani klonovi isti od virusa
D) Sadnice sa certifikatom
Voarstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.
Martina Skendrovi Babojeli

Matinjak za proizvodnju izdanaka (1 ha)

1 red ima 800 podloga ( 800 podloga x

14 redova= 11 200 panjeva/ha)

Voarstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.

Martina Skendrovi Babojeli

Cjepljenjak
Razmaci:
Izmeu redova 120 cm
Prohodi 260 cm
U redu 15 cm
Duina table 400 m
9 Red sadri 2800 podloga
9 Tabla sadri 22400
9 18 redova/ha=50.000 podl.

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Plodored cjepljenjaka

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

U cijepljnjaku se podloge sade rano u proljee

Prije sadnje se korijen skrauje da bi presjeci ostali glatki (takve
rane bre zarastu)
Nakon sadnje podloge se prikrate na 25 cm (koliko cm u
dubinu toliko ostaje i iznad tla)
Slijedi cijepljenje na spavajui pup i njega naredne vegetacije a
u jesen vaenje gotovih sadnica (ciklus proizvodnje traje 2
godine)

Voarstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.

Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Sadnice s prijevremenim granama

Generativno razmnoavanje
Generativnim razmnoavanjem se ne prenose vjerno svojstva na
potomstvo, zbog heterozigotnosti voaka,.
Sjemenjaci uvijek predstavljaju kriance.
Zbog toga kulturne sorte ne razmnaamo sjemenom nego uvijek
vegetativnim putem, pa je sorta vegetativno potomstvo jedne
biljke.
Sposobnost lakog ukorjenjivanja nemaju sve vrste i sorte, pa
samo neke moemo uzgajati na vlastitom korijenu.
Veinu vonih vrsta razmnaamo cijepljenjem (vegetativnim
pupovima).
Plemku razmnaamo uvijek vegetativno, dok podloge moemo i
vegetativno i generativno

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Proizvodnja generativnih podloga

Izbor matinih stabala (uzima se sjeme iz plodova)
Podizanje matinih nasada za proizvodnju sjemena
Skupljanje plodova i vaenje sjemenki
Prosuivanje, klasiranje i uvanje sjemenki
Ispitivanje klijavosti i energije klijanja sjemena
Stratificiranje(pospjeuje se razgradnja dormena i klijanje) i sjetva
sjemena
Njega sjemenjaka
Vaenje, klasiranje i trapljenje sjemenjaka

Stratifikacija

Dolazi od rijei stratus = sloj

Slaganje sloja muljevitog pijeska i sloja kotica
Moe se provoditi: u sanducima slaganim naizmjenino pijesak
kotica u podrumskim prostorijama oko 8 o(slika)
Direktnom sijetvom u jesen u cijepljenjak ili u sjemenite
Na otvorenom: gdje se takoer slae sloj pijeska, sloj kotica
Najbolje je slagati u jednom sloju, eventualno dva, jer ako ima
vie slojeva efikasnost stratifikacije je loa zbog smanjene vlage i
neadekvatne temperature
Kotice sijemo kada se kotica malo otvori
Ukoliko kotica nije otvorena dolazi do upiotnosti klijanja
Specifinost oraha: sjetvu oraha obavljamo kada se pojavi
korijeni koji prethodno prikratimo skalpelom. Tim postupkom
osiguravamo bolje razgranjenje korijena oraha

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Stratifikacija kotica vinogradarske

breskve

Sanduk za stratifikaciju
Genotip
Dubrovnik

Stratifikacija A
43,10

Klijavost (%)
Stratifikacija B
75,44

A konstantna temperatura 2 oC
B izmjena temperatura 2/8 oC izmjenino po 14 dana

Poloaj sjemena oraha pri

sjetvi
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Kotice vinogradarske breskve zasijane 25.11.03 , a 19.04.04. se ocjenjivao broj isklijalih

sjemenki
U tom periodu naizmjenino su sjemenke drane 14 dana u hladnjai na 1 oC i u laboratoriju
na oko 10 oC

a
I
II
UKUPNO

29
22
51

27
35
62

Promjene u produkciji hormona u procesu

stratifikacije

UKUPNO

15
25
40

61
82

Zasijano je bilo po 35 sjemenki

I suha stratifikacija
II mokra stratifikacija (tretirano 5 minuta na 45 oC)
a sjemenka sa endokarpom
b sjemenka bez endokarpa
c sjemenka bez endokarpa, oteene ovojnice

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Trajanje stratifikacije sjemena pojedinih vrsta voaka prema

temperaturama (Hartmann, KAster 1968)
VRSTA
Marelica
Bajam
Kaki
Jabuka (M.Silvestris)
Kruka (P. communis)
Jagoda
Mirobalana
Orah (J. regia)
Vinova loza
Raeljka (P. mahaleb)
Breskva
Trenja
ljiva
Lijeska
Kesten (C.mollissima)

TEMPERATURA oC
5
5
10
2-7
0-4
0-1
2-4
2-4
0,5-4
4
4
2-4
5-8
0-4
0-4

TRAJANJE
3-4 tjedna
4 tjedna
2-3 mjeseca
2-3 mjeseca
2-3 mjeseca
3 mjeseca
3 mjeseca
3 mjeseca
3 mjeseca
3-5 mjeseca
3-4 mjeseca
4 mjeseca
5 mjeseca
Nekoliko mjeseci
Nekoliko mjeseci

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Utjecaj podloge na dubinu rasprostranjenosti korijenja jabuke

antonovke na ernozemu (Krisanov)

Dubina tla u cm
0-60
60-100
100-200
200-300
Dublje od 300

Vegetativna podloga (%)

50,45
14,14
22,15
12,59
0,67

Generativna podloga (%)

40,30
16,40
23,01
12,25
8,41

Utjecaj vremena dozrijevanja plodova, razvijenosti embriona i

ostalih faktora na klijavost embriona pojedinih sorti bresaka
(%)

SORTA

BROJ DANA
OD PUNE
CVATNJE

TEINA
SUHOG
EMBRIONA mg

KLIJAVOST (%)U KULTURI

Neposredno *
+
0
0
6
0
5
0
4
0
58
83
67
70
95
100
100
100
95
95
100
100
100
100

Poslije stratifi.**
+
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
100
100
100
100
100
100

Florence
83
19,2
Robin
91
27,4
Triumph
91
49,6
ARP
93
46,6
Rosebund
99
117,0
Nectar
107
119,0
St. John
112
146,0
Vedette
113
141,0
Honey
123
153,0
Red Muir
126
212,0
Lovell
154
284,0
* pokus postavljen odmah nakon berbe plodova
** poslije stratificiranja sjemena sa (+) i bez (-) dodatka saharoze u hranjivi supstrat
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Nepodudarnost izmeu podloge i plemke

Moe biti:
Mehanika ne dolazi do kvalitetnog srastanja izmeu provodnih snopova
podloge i plemke
Biokemijska uvjetuje PRUNASIN (cijanovodini glukozid) koji pod izvjesnim
uvjetima oslobaa viak cijanovodine kiseline koja djeluje latentno na stanice
kore.
Koncentracija slobodne HCN ovisi o koncentraciji glukozida i aktivnosti enzima
beta glukozidaze, temperaturi i koncentraciji glukoze
Fizioloka uvjetovana razliitim osmotskim tlakom
U novije vrijeme su izolirane iz podloga i plemki inkompatibilne kombinacije
enzima koji izazivaju posmeivanje parenhimatskih stanica na mjestu spoja
Zbog toga je lignifikacija intermedijarnog parenhima nepotpuna. Spoj podloge i
plemke je samo djelomian

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

16.11.2015

Hormonalna nepodudarnost - izazvana je razliitim aktivnostima

biljnih hormona kod pojedinih vonih vrsta
Primjer trenja dominantnost giberelina je vea, a kod vinje vea
je vea aktivnost citokinina
Tom spoznajom objanjava se djelomina nepodudarnost izmeu
trenje i vinje.
Nepodudarnost je vie izraena za trenju ako je podloga vinja, dok
se ta nepodudarnost ne pojavljuje ako je trenja podloga za vinju
Kod ove dvije vrste nepodudarnost nije reciprona trenja je dobra
za vinju, a vinja za trenju nije

Zadebljanje na cjepljenom mjestu - GUKA

Ako je podloga vinja, a na njoj cijepljena trenja javlja se slabiji

razvitak dijela debla ispod cijepljenog mjesta uz pojavu zadebljanja
na cjepljenjom mjestu (guke)
Iznad cjepljenog mjesta deblo je znatno deblje
Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Potrebna koliina sjemena za sjetvu u sjemenite

Koliina sjemenjaka proizvedenih na 1 ha sjemenita

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Utjecaj temperature na stratifikaciju

Voarstvo - Materijali s predavanja Doc.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli