Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |1

1. Livenje
Livenje je postupak obrade metala bez skidanja strugotine. Livarstvo prestavlja tehnologiju oblikovanja metalnih
predmeta livenjem rastopljenog metala u uraene kalupe pomou modela, da bi se tako, poslije hlaenja dobio odlivak.
Livenje je veoma pogodan postupak izrade mainskih dijelova iji je oblik komplikovan sa unutranjim konturama i
nepravilnim kanalima. Livenje se takoe koristi i za ekonomniju izradu mainskih dijelova i elemenata. Primjenom
livenih dijelova u brodogradnji postie se pojednostavljenje konstrukcija. U automobilskoj industriji liveni dijelovi se
koriste kao blokovi, glave i klipovi motora. Savremena tehnologija i modernija oprema za livenje omoguava dobijanje
odlivaka razliitih dimenzija, tanosti i kvaliteta povrine, ime je potreba za naknadnom mehanikom obradom sve
manje prisutna.
Livenje - topljenje metala - ulivanje u kalup pod uticajem gravitacione ili druge sile - ovravanje - postupak obrade
metala bez skidanja strugotine. Livarstvo predstavlja tehnologiju oblikovanja metalnih predmeta livenjem rastopljenog
metala u uraene kalupe pomou modela, da bi se tako, poslije hlaenja dobio odlivak.
Livljivost je sposobnost taline da popuni kalup prije skruivanja.
Prednosti procesa livenja:
izrada elemenata sloene geometrije vanjskih i unutranjih oblika
mogue je dobiti dosta visoku diomenzionu tanost
mogue je proizvesti velike oblike
mogue je liti bilo koji metal
jedina je alternativa za neke materijale
jednostavni i jeftini alati za veinu postupaka
masovna proizvodnja
mali kart
veliki raspon dimenzija i mase dijelova (1g - 250T)
Nedostaci:
ogranienja u mehanikim osobinama i poroznosti
zahtijeva mnogo radne snage
dimenziona tanost
kvalitet povrina (popravljeno kod preciznog i koljkastog livenja)
opasnost u proizvodnji
skupljanje i segregacija
Postupci livenja:
Jednokratni kalupi:
precizno livenje
livenje u koljkasti kalup
livenje u puni kalup
livenje u gipsani kalup
livenje u keramiki kalup
livenje pod vakuumom
Trajni kalupi:
livenje u kohile
livenje pod pritiskom
centrifugalno livenje
livenje sa stiskanjem
kontinuirano livenje
Najzastupljeniji oblik je livenje u pjeane kalupe i zauzima oko 60% ukupne prozivodnje.
n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |2

1.1. Livenje u pjeane kalupe

Za izradu kalupa potrebni su modeli koji se izrauju u modelarnici najee od drveta i metala. Najee i najkvalitetnije
drvo za izradu modela je lipa. Ako odlivak ima unutranju upljinu, koriste se jezgrenici za izradu jezgara. U odjeljenu za
kalupovanje livnice, pomou modela i jezgrenika izrauju se kalup i jezgro koje je uglavnom od pijeska odreene vrste i
kvaliteta, uz jo neki dodatak. Na ploama za kalupovanje se postave odgovarajui modeli, koji se zaprae prahom koji se
zove likapodijum. Zapraivanje se vri da se vlaan pijesak ne bi zalijepio za model. Zatim se kalupna mjeavina runim
nabijaima ili pomou kaluparskih maina sabija u metalne okvire tzv. kalupnike. Nakon sabijanja pijeska obezbijede se
kanali za odvoenje gasova iz kalupa (zvani oduci) koji mogu da prouzrokuju poroznost odlivaka i samim tim ga uine
neupotrebljivim. Tako sabijen jedan dio kalupa se okree, na njega se postavlja drugi dio ili dijelovi modela, ulivni sistemi,
sistemi za prikupljanje ljake i sistemi za hranjenje odlivaka koji obezbeuju dotok tenog metala prilikom hlaenja
odlivaka. Slijedea operacija je sabijanje pijeska u gornjem dijelu kalupa. Kada se i ova operacija zavri kalupi se rastave i
iz njih izvade modeli. Ako odlivak ima i neku unutranju upljinu u kalup se ulae jedno ili vie prethodno pripremljenih
jezgara.
Prije nalivanju rastopljenog metala kalup se mora potpuno sklopiti, tako da obrazuje vrsto nalijeganje. Tada se kroz au
i kanale ulivnog sistema liv uliva u ulivnu upljinu kalupa.

1.2. Livenje u koljkasti kalup

Sutina procesa livenja sastoji se u izradi koljke od pijeska obloene smolom koja na odreenoj temperaturi ovrava.
Tako dobijena koljka ima glatku povrinu sa tanim dimenzijama upljine kalupa.Proces formiranja koljke zasniva se na
svojstvima termoovravajuih smola.Pri izradi koljkastih kalupa I jezgara kao vezivno sredstvo se koriste
termoplastine smole u koje se dodaje ovriva.
C I oblau zrnca kvarcnog
pijeska.Hlaenjem smola ovrava vezujui zrna pijeska pri emu nastaje fina i vrsta kora(koljka) male debljine 5-15
mm.Kalupi se prave na automatskim mainama.Ovim se postupkom liju odlivci od elika,eljeza i obojenih
metala.Odlivci imaju visoku geom.tanost i glatke povrine.Isplati se samo u velikoserijskoj proizvodnji zbog visoke
cijene opreme i smola.

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |3

Prednosti: glatka povrina kalupne upljine omoguava teenje litine i bolju kvalitetu povrine odljevka; visoka
dimenzijska tanost; dorada esto uopte nije potrebna; zbog uruljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na
odljevku; moe se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju.
Nedostaci: skuplji metalni modeli; nije primjenjivo za manje serije ili pojedinanu proizvodnju

1.3. Livenje u puni kalup

Prednosti: model nije potrebno uklanjati iz kalupa; izrada kalupa je jednostavnija i bra od izrade pjeanog kalupa, jer
nisu potrebna dva dijela kalupa, automatizacija za masovnu proizvodnju automobilskih motora (blok, glava).
Nedostaci: za svaki odljevak potreban je novi kalup, ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni
modela.

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |4

1.4. Livenje pod pritiskom

Rastopljeni metal se ulije pod visokim pritiskom u tano izraenu upljinu elinog alata koju u potpunosti ispunjava.
Metal se nalazi svo vrijeme pod dejstvom visokog pritiska sve do stvrdnjavanja. Odlivci imaju glatku povrinu, dobru
strukturu i tane dimenzije. Livenjem pod pritiskom odlivci se izrauju brzo jedna iza drugog, te tako se dobije serija
odlivaka koji po karakteristikama i dimenzijama, kao i po obliku meusobno ne razlikuju.
Razlikujemo:
postupke s vruom komorom (topljenje
metala je u sklopu same maine)
postupke s hladnom komorom (topljenje
metala je van maine)
Kod livenja na mainama s toplim komorama,
komora za ulivanje se nalazi uronjena u rastopljeni
materijala i zagrijana na temperaturu rastopljenog
metala, dok kod livenja na mainama s hladnim
komorama, rastopljeni metal ulazi pod niskim
pritiskom kroz ulivne kanale u upljinu materijala.
Proces kretanja metala u komori presovanja moe se podijeliti u etiri faze. (slika)
Faza 1: Presujui klip zatvara otvor komore za vrijeme T 1 . Brzina kretanja klipa v1 je dosta mala, visina pritiska fluida p1 u
hidraulinom cilindru odgovara pritisku koji treba da savlada otpore u hidraulikom cilindru i komori presovanja.
Faza 2: U T2 periodu komora presovanja ispunjena je metalom do ulaznih kanala. Brzina klipa poinj e rasti i dostie
maksimalnu vrijednost.
Faza 3: U periodu T3 puni se ulivni sistem i upljina alata rastopljenim
metalom. Usled naglog suenja struje metala u ulivnom metalu, brzina
kretanja klipa pada na vrijednost v 3, a pritisak p3 rate. Kraj faze 3
nastaje u trenutku potpunog popunjavanja alata rastoljenim
materijalom. U trenutku zavretka kretanja presujeeg lipa, usljed
inercionih sila pokretnih dijelova presujueg mehanizma, pritisak naglo
raste na vrijednost pritiska dopresovanja. Poslije prestanka oscilovanja
visine pritiska uspostavlja se konana visino hidrostatikog pritiska p 4 i
poinje faza 4 dopresovanja. Visina pritiska dopresovanja zavisi od
vrste legure i moe se kretati od 50 - 5000 bara. Mnaksimalne sile
dipresovanja treba ostvariti ne u trenutku poetka ovravanja, ve
praktino odmah po zavretku punjenja alata rastopljenim metalom.

1.5. Precizno livenje

Odlivci koji se dobijaju ulijevanjem metala u kalupe izraene pomou
rastopljivih (votanih ili plastinih) modela zovu se precizni odlivci.
Ovim postupkom moemo izraditi dijelove komplikovanog oblika koji
drugim postupcima ne bi mogli biti izraeni, ili bi sama izrada bila
veoma skupa. Primjenjuju se za livenje svih vrsta legura. Odlivci imaju veoma kvalitetne povrine, kao i tane oblike i
dimenzije. Isplativo je za serije do nekoliko stotina odlivaka.
Tehnoloki postupak izrade odlivaka za precizno livenje:
razrada crtea odlivka po crteu dijela s dodacima za zavrne operacije
projektovanje alata za izradu modela po crteu odlivka, uzimanjem u obzir skuljanja modelnog sastava i legure
odlivka. Alat se radi od elika ili se lije po uzorku od lahko topivih legura
topljenje modelnog satava i hlaenje do pastastog stanja

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |5

izrada topivih modela utiskivanjem modelnog sastava pod pritiskom u alat

rastavljanje alata, vaenje lahko topivog modela
montaa modela u modelni komplet (spajanje u grozd)
priprema suspenzije za izradu koljke - suspenzija se sastoji iz mjeavine rastvora etil-silikona i vatrostalnog
materijala. Sastav suspenzije zavisi od slojeva koji formiraju koljku, npr. sastav suspenzije za nanoenje jednog
sloja na modelni komplet je mljeveni kvarc 70% i 30% dirolizovan etil silikat, drugi sloj 60%-40%
izrada vatrostalne koljke (uranjanje modelnog kompleta u posude sa suspenzijom, najee 3-4 puta i zasipanje
suhim kvarcnim pijeskom, a zatim suenje
topljenje modela iz vatrostalne koljke u toploj vodi ili toplim zrakom
koljka se stavlja u okrugle ili etvrtaste sanduke (kalupnik), a zatim se u sanduk oko koljke sipa suhi kvarcni
pijesak
arenje koljke (800-900C) - kalup s vatrostalnom koljkom se unosi u pe, gdje se koljka ari
topljenje legure
livenje
izbijanje odlivka iz kalupa - nakon hlaenja odlivka, kalup se stavlja na vibracioni ureaj, pijesak se odstranjuje i
oslobaa se odlivak
odsijecanje od odlivnog sistema
skidanje ostatka koljke s odlivka
naknadna termika obrada (po potrebi)

1.6. Centrifugalno livenje

Centrifugalno livenje je postupak kojim se liju rotaciona t ijela koritenjem principa centrifugalne sile. Centrifugalna sila
nastaje obrtanjem kokile, i tada dolazi do raspodela rastopljenog metala po zidovima ulivne upljine. To omoguava
izradu upljih rotacionih tijela ija je osa simetrije osa rotacije. Za stvaranje centrifugalne sile koriste se kalupi koji se
okreu ili oko svoje horizontalne ili oko svoje vertikalne ose. Maine kod kojih se kokile obru oko vertikalne ose slue za
dobijanje manjih odlivaka kod kojih je visina manja od prenika. Kod maina kod kojih se kalup okree du svoje
horizontalne ose, dobija se odlivak vee visine sa relativno malim prenikom.
Centrifugalno livenje ima odreene prednosti kao to su: nema potreba za jezgrima prilikom izrade upljine u odlivku,
utroak materijala je smanjen na minimum, dobra struktura odlivka, dodaci za mehaniku doradu su minimalni i cena
olivka je nia u odnosu na druga livenja to pospeuje ekonominiju potronju i poveanje reproduktivnosti.
Centrifugalno livenje primjenjuje se za livenje cilindrinih upljih dijelova kod kojih je neophodna kompaktna struktura
materijala bez gasne poroznosti, npr. kouljice cilindara motora SUS, razni prstenasti umeci, klizni leajevi. Postupak je
primjenjiv za sve legure. Za odlivke iji je prenik vei od duine (visine) upotrebljavaju se maine s vertikalnom osom. Za
dugake odlivke cijevi upotrebaljavaju se maine sa nagnutom osom 35 u odnosu na horizontalu, a kokila moe i da
se uzduno pomijera. Alati kokile se izrauju od sivog lima. Sa unutranje strane se premazuju premazima mjeavine
kvarcnog pijeska i grafita. Takoer, alati mogu biti spolja hlaeni vodom.
Za razliku od ostalih postupaka livenja, pri centrifugalnom livenju kalup se rotira, pa zbog djelovanja centrifugalne sile
metal se rasporeuje po upljini kalupa. Ulivanje i stvrdnjavanje odlivka se vri istovremeno djelovanjem centrifugalne
sile i teine materijala. Centrifugalna sila ne djeljuje samo na oblik, nego i na osobine odlivka. Osa okretanja kokile moe
biti vertikalna formira se unutranja povrina u obliku parabole, ili horizontalna formiraju se cilindrini dijelovi.Glavni
parametar livenja je broj obrtaja.
Prednosti su bolje popunjavanje kalupa i bolje izdvajanje neistoa usljed centrifugalne sile, nije potreban ulivni sistem
niti hranitelj, iskoritenje materijala je 9598%, procenat karta je mnogo manji u poreenju s livenjem u pijesku, a

n a l e

s trana |6

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

nedostaci su u tome da legirajui elementi koji su tei bjee na jednu stranu, a laki na drugu stranu usljed razlika u
gustinama, te to da je sam proces znatno nesiguran.
Veliina centrifugalne sile treba da bude vea od teine, da bi se liv podijelio ravnomjerno po zidu kokile. Iz ovih razloga
uspjeh livenja ovisi od brzine okretanja, koja mora biti velika, da bi se sprijeilo kapanje liva sa zida alata.
Gravitacioni koeficijent k odnos centrifugalne sile i teine:
Veliina k karakterie stepen dejstva centrifugalne sile na metal. Njegova vrijednost najee je 30100, a u nekim
sluajevima i vie. Sile koje djeluju pri obrtanju kalupa na rastopljeni metal doprinose:
- dobrom popunjavanju kalupa rastopljenim metalom
- poveanju gustine odlivka izdvajanjem nemetalnih ukljuaka i gasa iz rastopljenog metala
- formiranju unutranjih povrinskih oblika
Dejstvo centrifugalne sile moe se negativno odraziti na homogenost odlivka po hemijskom sasatvu, obrazovanje
pukotina u odlivku usljed dejstva pritiska metala na ovrsle spoljanje spojeve.
1.6.1. Geometrija slobodne povrine pri vertikalnoj osi obrtanja
Kako se estice nalaze u relativnom mirovanju u
odnosu na kalup, to se moe koristiti jednaina
hidrodinamike koja je poznata kao jednaina
Eulera:

Kod skraivanja i integriranja:

za r2 r1 =
1.6.2. Slobodna povrina pri horizontalnoj osi obrtanja

Jednaina pokazuje da ekstrencititet rastopljenog metala pri

livenju na maini s horizontalnom osom obrtanja kalupa zavisi
od poluprenika kalupa rk, unutranjeg poluprenika odlivka r0 i
brzine obrtanja kalupa v2.

n a l e

s trana |7

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

1.6.3. Broj obrtaja kalupa

Broj obrtaja kalupa pri horizontalnoj osi s obzirom na unutranje dimenzije odlivka odreuju se koritenjem obrazca
Kemena

, pri emu je c koeficijent zavisan od legure, a r unutranji prenik odlivka, tj r0 (za sivi lim c = 180

250, elik c = 215, aluminij i njegove legure c = 260 350).

Druga metoda odreivanja broja obrtaja zasniva se na odnosu centrifugalne sile i sile zemljine tee.

1.6.4. Odreivanje potrebne koliine toplote za livenje

pri emu je:

gustina materijala [kgm-3]

CM specifina toplota vrste faze [Jkg-1K-1] ili [Jkg-1C-1]
TP poetna temperatura
TT temperatura topljenja
LT latentna temperatura topljenja Jkg-1

CTM spec. tene faze

TU temperatura livenja

n a l e