MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 2

SADRAJ
PRILOZI
P1. Postavka zadatka
P2. Popis slika i tabela
1.

2.

3.
4.
5.

HIDROELEKTRANE
1.1
UVOD
1.2
Podjela hidroelektrana
1.2.1
Akumulacijiske hidroelektrane
1.2.2
Protone hidroelektrane
1.2.3
Reverzibilne hidroelektrane
1.2.4
Hidroelektrane na plimu i oseku
1.2.5
Hidroelektrane na valove
1.2.6
Niskotlane
1.2.7
Srednjotlane
1.2.8
Visokotlane
1.3
OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANA
1.4
MINI HIDROELEKTRANE
1.4.1
Dijelovi mini hidroelektrane
1.4.2
Prednosti i nedostatci mini hidroelektrane
1.4.3
Projektovanje mini hidroelektrane
1.4.4
Odreivanje bruto energetskog potencijala
1.4.5
Odreivanje veliine izgradnje mini hidroelektrane
1.4.6
Izbor turbine i neto snage
PRORAUN MINI HIDROELEKTRANE
2.1
DEFINISANJE ENERGETSKIH PARAMETARA
HIDROELEKTRANE
2.2
IZBOR I KONSTRUKCIJA VODOZAHVATA
2.3
PRORAUN TLANOG CJEVOVODA
2.4
IZBOR TURBINE
2.5
IZBOR GENERATORA
2.6
PRESJEK STROJARNICE
2.7
DOPUTENA USISNA VISINA DIFUZORA
2.8
IZBOR EKONOMSKOG PRENIKA CJEVOVODA

5
5
6
6
6
6
7
7
7
8
9
10
11
12
12
13
13
14
14
16
16
22
23
24
26
27
28
30
32

EKOLOKO-EKONOMSKI ASPEKTI PROJEKTA

ZAKLJUAK
LITERATURA

34
35

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 3

PROJEKTNI ZADATAK
Uraditi projekat male hidroelektrane sa zadanim parametrima:

br.
1.
2.
3.

Parametar
kota vode zahvata
kota vode (donje)
snaga mini hidroelektrane

Vrijednost
210 [m]
180 [m]
3150 [kW]

SADRAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

U projektnom zadatku potrebno je odrediti sljedee:

definisati energetske parametre u HE (ukupni pad, neto pad, energija HE,

snaga HE),
izvriti izbor vodozahvata, konstruisati vodozahvat,
proraunati tlani cjevovod,
izabrati vodostan i proraunati,
proraunati cjevovod na hidrauliki udar,
izabrati vodenu turbinu,
prikazati presjek idejnog rjeenja strojarnice.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 4

POPIS SLIKA
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika

1.0.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7

Slika 1.8
Slika 1.9
Slika
Slika
Slika
Slika

1.10
1.11
2.0
2.1

Shema hidroelektrane
Kaplanova turbina
Francisova turbina
Peltonova turbina
Shema mini HE
Skica HE sa velikim padom
Zavisnost bruto pada od zapremine akumulirane vode

Promjena prenika cjevovoda u zavisnosti od promjene brzine

strujanja fluida kroz cjevovod
Promjena koeficijenta trenja u zavisnosti od brzine strujanja
Promjena linijskih gubitaka u cjevovodu u zavisnosti od brzine
strujanja
Oblik vodozahvata
Izbor turbine prema padu i protoku
Presjek strojarnice
Visinska razlika hs za turbinu

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 5

1.HIDROELEKTRANE
1.1. UVOD
Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode
najprije pretvara u kinetiku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaniku
energiju vrtnje vratila turbine te, konano u elektrinu energiju u elektrinom
generatoru. Hidroelektranu u irem smislu ine i sve graevine i postrojenja,
koje slue za prikupljanje (akumuliranje), dovoenje i odvoenje vode (brana,
zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (vodne
turbine, generatori), transformaciju i razvod elektrine energije (rasklopna
postrojenja, dalekovodi) te za smjetaj i upravljanje cijelim sustavom
(strojarnica i sl).
Iskoritavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno
proizvodnji elektrine energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je
hidroenergija najznaajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina
proizvodnja u hidroelektranama je utrostruena, a njen udio povean je za
50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama poveana za 100
puta, a udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u
hidroelektranama brzo poveava, ali znaajno zaostaje za proizvodnjom u
nuklearnim elektranama (ali i termoelektranama).

Slika 1.0. Shema hidroelektrane

Razlog takvom stanju lei u injenici da iskoritavanje hidroenergije

ima bitna tehnika i prirodna ogranienja. Glavno ogranienje jest zahtjev za
postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu, jer je skladitenje elektrine
energije skupo i vrlo tetno za okoli, osim toga na odreenim lokacijama je za
ponitavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i
akumulacije. Njihovom izgradnjom znaajno se poveava investicija, utjecaji na
okoli, potrebna je zatita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i znaajne
teroristike prijetnje.
Jednom kada je hidroelektrana zavrena, nije potreban novac za sve
skuplje gorivo, ne stvara se opasan otpad (kao kod nuklearnih elektrana) i

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 6

stvara gotovo zanemarljivu koliinu staklenikih plinova (za razliku od

termoelektrana). U svijetu je instalirano hidroelektrana sa snagom od 777 GW,
koje daju 2998 TWh elektrine energije, u 2006. To je otprilike 20 % svjetske
proizvodnje elektrine energije svih vrsta, ili 88 % od svih obnovljivih izvora
energije.

1.2. PODJELA HIDROELEKTRANA

Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smjetaju, padu
vodotoka, nainu koritenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smjetaju
strojarnice, ulozi u elektroenergetskom sustavu, snazi itd.
Prema nainu koritenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane
se dijele na:

akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se

mogao koristiti kada je potrebnije

protone, kod kojih se snaga vode iskoritava kako ona dotjee

reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije

potreban pomou vika struje u sustavu crpi na veu visinu, odakle se
puta kada je potrebnije.

1.2.1. AKUMULACIJISKE HIDROELEKTRANE

Potencijalna energija akumulacijskih hidroelektrana dolazi od
akumulacionog jezera, koji ima branu, i kad je potrebno voda se dovodi do
vodne turbine i elektrinog generatora, da bi se proizvela elektrina energija.
Snaga ovisi o visini vodenog stupca, ili razlici visine izmeu povrine vode u
akumulacionom jezeru i odvodu vode poslije vodne turbine. Velika cijev koja
vodi od akumulacionog jezera do vodne turbine naziva se tlani cjevovod.

1.2.2. PROTONE HIDROELEKTRANE

Protone hidroelektrane su one ija se uzvodna akumulacija moe
isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija
uope ne postoji. Kinetika energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje
vodnih turbina. Vrlo su jednostavne za izvoenje, nema dizanja razine
vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoli, ali su i vrlo ovisne o trenutno
raspoloivom vodenom toku

1.2.3. REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE

Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa
natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se deava u satima u kojima
nije vrno optereenje, radi utede energije i radi raspoloivosti postrojenja u
vrnim satima. Principijelno, donja akumulacija slui za punjenje gornje
akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utroak energije, korisnost se oituje

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 7

u tome to hidroelektrana raspolae sa vie vodenog potencijala za vrijeme

vrnih optereenja. Osnovna primjena je pokrivanje vrnih optereenja.
Energetski su neefikasne, ali su praktinije od dodatne izgradnje
termoelektrana za pokrivanje vrnih optereenja potronje.
Prema smjetaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku iju energiju
iskoritavaju, hidroelektrane mogu biti:

"klasine", na kopnenim vodotokovima: rijekama, potocima, kanalima i sl.

na morske valove

na morske mijene: plimu i oseku.

1.2.4. HIDROELEKTRANE NA PLIMU I OSEKU

Energija plime i oseke spada u oblik hidroenergije koja gibanje mora
uzrokovano morskim mijenama ili padom i porastom razine mora, koristi za
transformaciju u elektrinu energiju i druge oblike energije. Za sad jo nema
veih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali.
Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje elektrine energije u
odreenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito
naglaene. Morske mijene su predvidljivije od energije vjetra i solarne energije.
Taj nain proizvodnje elektrine energije ne moe pokriti svjetske potrebe, ali
moe dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima energije. Na pojedinim
mjestima obale u zapadnoj Francuskoj i u jugozapadnom dijelu Velike Britanije
amplituda dostie i vie od 12 m. Za ekonominu proizvodnju je potrebna
minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija
pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.

1.2.5. HIDROELEKTRANE NA VALOVE

Hidroelektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za
proizvodnju elektrine energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je
energija uzrokovana najveim dijelom djelovanjem vjetra o povrinu oceana.
Snaga valova se razlikuje od dnevnih mijena plime/oseke i stalnih cirkularnih
oceanskih struja. Za koritenje energije valova moramo odabrati lokaciju na
kojoj su valovi dovoljno esti i dovoljne snage. Ta snaga varira ovisno o
zemljopisnom poloaju, od 3 kW/m na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom
Atlantiku.
Generiranje snage iz valova trenutno nije iroko primijenjena komercijalna
tehnologija, iako su postojali pokuaji njenog koritenja jo od 1890.

Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici izmeu zahvata i ispusta

vode (klasine) hidroelektrane se mogu podijeliti na:

niskotlane, s padom do 25 m

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

srednjotlane, s padom izmeu 25 i 200 m

visokotlane, s padom veim od 200 m.

Zadatak broj: 1
List broj: 8

1.2.6. NISKOTLANE
HIDROELEKTRANE
Za niske padove (do priblino 40 metara)
koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade
slino kao i Francisove turbine, s tim da je broj
lopatica daleko manji.
Kaplanova turbina je propelerna vrsta vodnih
turbina, sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi
samo na niskim padovima vode, uglavnom s
velikim protokom. Da bi se smanjili sudarni gubici
i osiguralo strujanje vode s najmanje hidraulikih
gubitaka, u veini propelernih turbine, lopatice
radnog kola mogu se zakretati u pogonu. Izvedba
turbina sa zakretnim lopaticama rotora je sloenija nego izvedba obinih
propelernih turbina, no njihove energetske karakteristike su znatno povoljnije.
Njihov stupanj iskoritenja moe biti i preko 90 %.
Propelerne turbine spadaju u red aksijalnih hidraulikih strojeva s primjenom pri
malim padovima i velikim protocima. Korisni padovi se kreu od nekoliko
metara pa sve do 60-70 metara. Radi takvih karakteristika, ovakve turbine se
uglavnom primjenjuju u ravninskim podrujima, na rijekama koje osiguravaju
cjelogodinji visoki protok, a izgradnjom umjetnih brana se osigurava potreban
pad. Izlazne snage Kaplanovih turbina mogu biti od 5 do 120 MW.
Glavni vodeni tok kroz Kaplanovu turbinu je aksijalan. Ugao zakreta lopatica
rotora odreuje se prema otvoru privodnog kola i trenutnom padu.
Kombinatorna veza se definira tako da se ostvari najvea mogua korisnost u
svim pogonskim uvjetima. Odnos otvora lopatica privodnog i radnog kola kod
turbina sa zakretnim lopaticama rotora regulira se preko posebnog ureaja koji
se naziva kulisa. Sustav automatske regulacije turbina s pominim lopaticama
rotora osim privodnim kolom, upravlja i radnim kolom zakreui lopatice rotora,
pa se takve turbine nazivaju dvostruko reguliranim turbinama.
Slika 1.1. Kaplanova turbina

Kaplanove turbine spadaju u grupu reakcionih turbina, a to znai da se tlak

mlaza vode mijenja prolaskom kroz turbinu. Turbine s veim padom, imaju veu
razliku tlakova izmeu lopatica rotora i difuzora, tako da na lopaticama rotora
dolazi do pojave kavitacije.

1.2.7. SREDNJETLANE HIDROELEKTRANE

Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove
turbine, kod kojih provodni dio s lopaticama okruuje kota. U provodnom dijelu
ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomino pretvara u

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 9

kinetiku, tako da s odreenim pretlakom dospijeva u obrtno kolo (kota) i

njemu predaje svoju energiju.
Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao
britansko-ameriki inenjer James Bicheno Francis a primarno slui za
proizvodnju elektrine energije uz pomo generatora. Francisove turbine imaju
veliki stupanj iskoristivosti kapaciteta s preko 90%, te veliki raspon djelovanja u
odnosu na visinu (konstruktivni pad) fluida pri protoku kroz turbinu. To je
naroito naglaeno kod vode gdje postie optimalan rad pri konstruktivnom
padu od 20 metara do ak 700 metara, a izlazna snaga moe biti od par
kilovata do 750 MW. Promjer rotora moe biti od 1 m do 10 m, a broj okretaja
rotora od 83 do 1000 okretaja u minuti.
Francisov tip turbine je najuestaliji tip turbine koja se instalira u pogone za
proizvodnju elektrine energije koji rade na bazi protoka vodene mase kroz
pogon za proizvodnju najee su to hidroelektrane.
Slika
1.2. Francisova turbina

Francisova turbina je reakcijska ili

pretlana turbine, a to su vodne turbine
u kojima je tlak na ulazu u rotor vei od
onoga na njegovom izlazu. Pojedini
dijelovi reakcijskih vodnih turbina
naelno
se
razlikuju
najvie
po
konstrukciji radnog kola kao glavnog
dijela, dok im je veina ostalih dijelova:

spiralni dovod,

statorske lopatice,

difuzor i

leajevi,

slina po konstrukciji i funkciji.

1.2.8. VISOKOTLANE
HIDROELEKTRANE
Za visoke padove (preko 200 metara)
primjenjuju se takozvane Peltonove turbine
kod kojih se potencijalna energija vode u
provodnom dijelu potpuno pretvara u
kinetiku, i u obliku vodenog mlaza pokree
lopatice
turbine
pretvarajui
kinetiku
energiju u mehaniku.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 10

Peltonova turbina je vodna turbina koja se koristi za velike padove

(preko 200 m) i manje protoke vode. Ona je meu turbinama s najveim
stupnjem iskoritenja. Izumio ju je Lester Allan Pelton 1878.
Ona je glavni prestavnik turbina slobodnog mlaza ili akcijskih turbina.
Geometrija lopatica je tako podeena da se one okreu sa pola brzine mlaza
vode, koriste skoro svu koliinu gibanja mlaza vode, koji naputa turbinu gotovo
bez ikakve brzine. Ona nije potopljena u vodi i lopatice se okreu u zraku.
Maksimalna snaga moe biti do 200 MW.
Rotor turbine se obino sastoji od 12 do 40 lopatica, a svaka je lopatica otrim
bridom podijeljena u dva jednaka ovalna dijela.
Slika

1.3.

Peltonova turbina

Ovakav oblik lopatice ree mlaz vode u dva dijela od kojih svaki
naputa lopaticu pod kutem od gotovo 180. Osebujnost lopatica Peltonovih
turbina jest u tome to nisu stalno optereene, kao npr. lopatice rotora
Francisovih turbina, ve su samo privremeno u dodiru s mlazom. Tijekom dodira
lopatice s mlazom nagib lopatice prema mlazu, kao i mjesto gdje ovaj ulazi u
lopaticu, se stalno mijenja.Ovisno o konstrukciji, Peltonove turbine mogu imati
jednu ili vie mlaznica, odnosno slobodnih mlazova, a rotor turbine moe biti
postavljen na horizontalno ili vertikalno vratilo, na kojem mogu biti postavljena
jedan ili dva rotora . Postavljanje vie rotora na vertikalno vratilo zahtijeva
paljivu konstrukciju, kako gornji rotor ne bi hidrodinamiki naruavao rad
donjeg rotora. Izvedba Peltonove turbine s vertikalnim vratilom je povoljnija, jer
omoguuje dovod vode po obodu rotora, te postavljanje rotora na minimalnu
visinu iznad donje vode. Dovod vode po obodu rotora (u istoj horizontalnoj
ravnini) omoguuje koritenje veeg broja mlazova koji se nalaze na istoj
geodetskoj koti, a to je povoljno sa stanovita regulacije.

1.3. OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANE

Brane ili pregrade su graevine koje imaju viestruku svrhu: da
skrenu vodu s njenog prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, da povise
nivo vode radi postizanja veeg pada i da ostvare akumulaciju vode. Brane se
dijele na visoke i niske. Niska brana kojom se bitno ne mijenja nivo vode naziva
se i pragom. Obzirom na upotrijebljeni materijal brane mogu biti masivne
(kamen, beton) i nasute (zemljane i kamene). Za odvoenje suvinih voda i radi
regulisanja vodostaja pri nailasku velikih voda slue preljevi, ispusti i pretona
polja u tijelu brane u kojima su smjetene ustave (pokretne zapornice).
Zahvat ima zadatak da vodu zaustavljenu od pregrade primi i uputi
prema centrali. Razlikuju se u principu dva osnovna tipa zahvata: zahvat na
povrini i zahvat ispod povrine vode. Zahvat na povrini vode izvodi se kada je
pregrada niska pa je nivo vode iza pregrade praktino konstantan. Prolaz vode
kroz zahvat regulie se zapornicama. Kada se, usljed akumuliranja vode u
kinom periodu i njenog koritenja u sunom, nivo vode tokom godine mijenja,
zahvat treba postaviti ispod nivoa vode, i to na najniu kotu do koje se moe
oekivati sputanje nivoa vode.
Dovod spaja zahvat s vodostanom ili vodnom komorom. Moe biti
izraen kao kanal ili kao tunel, zavisno od topografije terena kojim se vodi

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 11

dovod i o pogonskim zahtjevima koji se postavljaju hidroelektrani. Tunel se

moe izvesti kao gravitacioni i kao tlani tunel. Gravitacioni tunel voda ne
ispunjava, pa je za promjenu dotoka vode potrebo mijenjati otvor na zahvatu, u
sluaju tlanog tunela voda ispunjava cijeli profil tunela i za promjenu koliine
dobavljene vode nije potrebno nikakvo djelovanje na zahvatu. (Hidroelektrane
su znatno "elastinije" u pogonu kada imaju tlani dovod, nego kada imaju
gravitacioni, jer mogu bez ikakvih manipulacija slijediti promjene optereenja).
Vodostan ili vodna komora nalazi se na kraju dovoda. Kada je dovod
gravitacioni, potreban je vodostan dovoljne zapremine, da bi mogao posluiti
kao rezervoar vode u sluaju naglih promjena optereenja. Ako pak
hidroelektrana ima tlani dovod, proirenje na kraju tog dovoda mora se izvesti
kao vodna komora takvih dimenzija da, nakon promjene optereenja pritisak u
dovodu ne porate iznad dozvoljene granice, odnosno da nivo vode ne padne
ispod najvie kote ulaza u tlani cjevovod. Dimenzionisanje vodne komore ima
bitan uticaj na pravilno funkcionisanje hidroelektrane.
Tlani cjevovod slui za voenje vode iz vodostana ili vodne komore do
turbina. Na ulazu u cjevovod uvijek postoji zaporni organ, ija izvedba zavisi od
pritiska koji vlada na poetku cjevovoda. Najvaniji je sigurnosi zaporni organ
koji ima zadatak da automatski sprijei daljnje doticanje vode u cjevovod ako iz
bilo kakvih razloga pukne cijev. Ispred sigurnosnog zapornog organa postavlja
se pomoni zaporni organ, koji omoguuje pregled i opravke na sigurnosnom
organu bez pranjenja dovodnog tunela ili dovodnog kanala. Postavljanje
zapornih organa na dnu tlanog cjevovoda zavisi od broja turbina koje su
spojene na jedan cjevovod i od pogonskih zahtjeva koji se postavljaju
hidroelektrani.
Obilazni cjevovod se nalazi na poetku glavnog cjevovoda. On je
predvien za postepeno punjenje glavnog cjevovoda te ima mnogo manji
prenik od ovog, jer se, radi spreavanja oteenja, cjevovod puni samo sa
priblino 1/20 protoka u normalnom pogonu. Osim toga, zadatak je obilaznog
cjevovoda da omogui izjednaenje pritisaka ispred i iza zapornog organa na
ulazu u cjevovod, jer bi bez tog izjednaenja bila potrebna vrlo velika snaga za
otvaranje zapornog organa.

1.4. MINI HIDROELEKTRANE

Mini hidroelektrane su hidroenergetski sistemi manjih snaga, uglavnom
izgrani na manjim vodotocima (rijekama) i potocima, kanalima pa ak i
sistemima za vodosnabdijevanje. Osnovni parametri, koje bi trebalo koristiti u
klasifikaciji mini HE su:

instalisana snaga agregata,

vrsta agregata u odnosu na turbinu i nain rada,
broj obrtaja,
nain rada u odnosu na opti energetski sistem,
instalisani pad, itd.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 12

Podjela mini HE prema raspoloivom padu prihvaena je u veini zemalja koje

su prema instalisanom padu definisale opremu. Tako, na primer, jedan broj
proizvoaa elektromainske opreme u SAD proizvodi standardizovane
agregate u koje se ukljuuje turbina, sinhroni generator sa sistemom
automatske regulacije, ulazni ventil, kontrolna ploa za maksimalne padove od
15m.
Prema zahvatu:

protona s bonim zahvatom iz glavnog vodotoka

sa akumulacijom-branom, sa dnevnim, nedeljnim,
viegodinjim izravnjavanjem

godinjim

ili

Prema regulisanosti protoka:

mini HE sa protokom koji se moe podeavati-regulacija protoka na ulazu

u turbinu (runa ili automatska)
sa stalnim protokom, bilo zbog stvarne prirode optereenja, ili
unitavanjem vika energije

Prema povezanosti sa mreom i nainom rada:

izolovane
elektrane
elektrane
elektrane
elektrane

elektrane-samostalni rad
vezane na mreu-paralelni rad
koji rade pod reimom on-off
u kojima radi jedna, dve ili vie jedinica
koje rade po potrebi, u zavisnosti od potronje

Prema instalisanoj snazi HE za nae uslove

depne HE do 20kW
mini HE od 20 do 500kW
male HE od 0.5 do 3MW
srednje HE od 3 do 10 MW
velike HE preko 10MW
Slika 1.4. Shema mini HE

1.4.1. DIJELOVI
HIDROELEKTRANA

MINI

Sistem (male) hidroelektrane se

sastoji od svih objekata i dijelova koji slue
za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode,
za pretvaranje mehanike u elektrinu
energiju, za transformaciju i razvod el.
energije. Razlikuju se sljedei karakteristini
dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod, vodna komora, tlani
cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode. Prema tipu

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 13

hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim sluajevima

moe isti dio preuzeti vie funkcija.
Brane ili pregrade imaju viestruku namjenu tj. slue za skretanje
vode s njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povienje
razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje akumulacije.
Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upuuje prema
hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na povrini i zahvat ispod
povrine.
Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Moe biti izgraen kao kanal
ili tunel. Tunel moe biti izgraen kao tlani ili gravitacijski, hidroelektrane s
tlanim tunelom su puno elastinije u pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja
slijediti promjene optereenja. Tlani privod slui za voenje vode iz vodne
komore do turbine. Najee se izrauju od elika, a za manje padove i od
betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom
trapeznog oblika. Izvodi se u kanalima i rovovima ija se konstrukcija izvodi
tako da se postignu najmanji hidrauliki gubici.
Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne
komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hedroelektrane.
U strojarnici se nalaze generatori zajedno sa turbinama.
Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonominije
izvedbe hidraulikog dijela elektrane. Hidrogeneratori s horizontalnom
osovinom susreu se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis
turbine pogone jedan generator.
Ulazu u tlani cjevovod se nalazi zaporni ureaj koji ima sigurnosnu ulogu. On
automatski sprjeava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje
zapornih ureaja na dnu tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene
na jedan cjevovod.

1.4.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI MINI HIDROELEKTRANA

Prednosti izgradnje mini HE u odnosu na izgradnju drugih izvora energije su
mnogobrojne:

u odnosu na velike HE nemamo plavljenja irokih podruja (kako bi se

obezbedio prostor za akumulaciju vode) i naruavanja lokalnog ekolokog
sistema
mogu obezbediti navodnjavanje zemljita, kao i snadbevanje vodom
okolnih naselja,izgradnju ribnjaka i zatitu od poplava
smanjuju unvesticiona ulaganja za elektrifikaciju udaljenih naselja od
opte elektrine mree, a elektrifikacijom takvih ruralnih naselja doprinosi
se unapreenju njihovog razvoja
eksploatiu se uz veoma male materijalne trokove

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 14

radni vek je vrlo dug, praktino neogranien; prosean vek je 30 godina,

mada ima mini HE koje ve rade 80 godina
Naravno, mini HE kao izvori energije, u odnosu na druge sline izvore imaju
nedostatke, a to su:

visoki investicioni trokovi po instalisanom kW

veliki trokovi istraivanja u odnosu na ukupne investicije
eksploatacija zavisi od postojeih resursa
zahtijeva integralno vodoprivredno reenje, s tim to se prednost mora
dati sistemima za snadbevanje vodom i za navodnjavanje, zato mini HE
moraju raditi sa instalisanim protokom koji je odreen prema drugim
potroaima
ako radi autonomno, proizvodnja el.energije zavisi od potronje, pa viak
ostaje neiskorien

1.4.3. PROJEKTOVANJE MINI HIDROELEKTRANA

Prednosti izgradnje mini HE u odnosu na izgradnju drugih izvora energije su
mnogobrojne:

u odnosu na velike HE nemamo plavljenja irokih podruja (kako bi se

obezbedio prostor za akumulaciju vode) i naruavanja lokalnog ekolokog
sistema
mogu obezbediti navodnjavanje zemljita, kao i snadbevanje vodom
okolnih naselja,izgradnju ribnjaka i zatitu od poplava
smanjuju unvesticiona ulaganja za elektrifikaciju udaljenih naselja od
opte elektrine mree, a elektrifikacijom takvih ruralnih naselja doprinosi
se unapreenju njihovog razvoja
eksploatiu se uz veoma male materijalne trokove
radni vek je vrlo dug, praktino neogranien; prosean vek je 30 godina,
mada ima mini HE koje ve rade 80 godina

Naravno, mini HE kao izvori energije, u odnosu na druge sline izvore imaju
nedostatke, a to su:

visoki investicioni trokovi po instalisanom kW

veliki trokovi istraivanja u odnosu na ukupne investicije
eksploatacija zavisi od postojeih resursa
zahteva integralno vodoprivredno reenje, s tim to se prednost mora dati
sistemima za snadbevanje vodom i za navodnjavanje, zato mini HE
moraju raditi sa instalisanim protokom koji je odreen prema drugim
potroaima
ako radi autonomno, proizvodnja el.energije zavisi od potronje, pa viak
ostaje neiskorien

1.4.4. ODREIVANJE BRUTO ENERGETSKOG POTENCIJALA

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 15

Svakom profilu vodotoka odgovara odreena kota H (visina iznad

povrine mora) i odreeni srednji protok Q SR, pa se vodotok moe prikazati Q-H
dijagramom vodotoka. Pri odredjivanju srednje snage i energije vodotoka,
pretpostavljeno je da je sva voda energetski iskoristiva, od izvora do ua, te da
se potencijalna energija vode pretvara (npr. u mehaniku) bez gubitaka.
Postupak se osniva na izrazu za bruto snagu i energiju:

P 9,81 Qs H b

[kW]

W P T 9,81 Qs Hb T

[kWh]

gdje je: Qs - srednji protok za promatrano razdoblje [m3/s]

Hb - bruto pad (prirodni) u [m]
T - promatrano razdoblje u satima (obino 1 god = 8760 h)

1.4.5. ODREIVANJE VELIINE IZGRADNJE MINI

HIDROELEKTRANE
Za odredjivanje veliine izgradnje male HE mogu se postaviti neki
openiti principi i pojednostavljena metodologija, u odnosu na onu koja se
primjenjuje kod velikih HE. Kod utvrivanja principa odreivanja veliine
izgradnje za male hidroelektrane moraju se razlikovati tipovi postrojenja, kod
kojih se osnovne koncepcije utvrivanja instaliranog kapaciteta meusobno
bitno razlikuju:

Male HE predviene za samostalan rad (kod lokacija udaljenih od

distributivne elektroopskrbne mree za samostalnu opskrbu izoliranih
potroaa)

Male HE vezane na distributivnu mreu.Openito treba teiti da mala HE

bude vezana na distributivnu mreu uz mogunost samostalnog rada u
sluaju raspada sistema.

Male HE predviene za samostalan rad: Protona postrojenja veliina

izgradnje odreuje se na temelju krivulje trajanja protoka. Odluka se
donosi na osnovu
malih vodotoka neke odreene frekvencije: kod
protonog postrojenja kao jedinog izvora energije za izoliranog potroaa
sigurnost u opskrbi energijom ovisi samo o prirodnim protocima, pa su
one i presudne za kriterij odreivanja veliine izgradnje (trajanje malih
voda u sunom razdoblju).

Tipina krivulja trajanja protoka: Qi je instalirani protok, a Q p [%] je protok (ili

vei od njega) koji stoji na raspolaganju p [%] vremena, (100-p)[%] vremena su
protoci manji od instaliranog, te e tada trebati provoditi redukciju potronje
energije.

1.4.6. IZBOR TURBINE I NETO SNAGE ZA MINI

HIDROELEKTRANU

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 16

Openito vodne turbine dijele se na: turbine slobodnog mlaza (akcijske)

i pretlane (reakcijske) turbine, ovisno o padu,protoku i tlaku.
Akcijske slino vodenom toku udubljene lopatice - okreu se u zraku za
velike padove (okomito >10 m), za velike pritiske.
Reakcijske za velika postrojenja lopatice sline elisi broda potopljene u odi
za male padove, pri velikom protoku i alom pritisku
Tipovi vodnih turbina, izbor tipa turbine za odgovarajue uvjete je vrlo vaan.
Osnovni kriterij za izbor ipa turbine su visina pada i koliina protoka su, a ostali
kriteriji su jo i korisnost, cijena i sl.

Pretlane (reakcijske) turbine

Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1848.)
Kaplanova (konstruirao eh Kaplan 1912.)
Propelerna (Kaplanova s nepominim rotorskim lopaticama)
Turbine slobodnog mlaza (akcijske)
Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878.)
Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od
Peltonove turbine, izvodi se samo sa horizontalnom osovinom)
Mikroturbine: potrebna snaga od 3-4 kW, uz QH ~1 uz stupanj korisnog
djelovanja od ~50% postie se snaga ~5 kW
Tip, geometrija i dimenzije turbine su uvjetovani prema kriterijima kao to
su neto pad, protok kroz turbinu, brzina rotacije, cijena i sl.

Svi dijelovi male hidroelektrane mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

gradjevinski dijelovi koji obuhvataju branu, zahvat, dovodni kanal

(derivacijski ili potisni cjevovodi, strojarnice i odvodni kanali)
hidrotehniki dijelovi koji sadre reetke, pjeskolove, predturbinske
zatvarae i izlazne dijelove turbine;
te elektromainski dijelovi sa turbinama, generatorom, transformatorom,
regulacijskim dijelom, zatitnim dijelovima i spojem na elektroenergetski
sistem.

Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, treba da ima sljedea

svojstva:

protoni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok)

paralelan rad sa mreom i ugradnja asinkronih generatora
kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje
trafostanice ve se
predvia izvoenje transformatora na stubu
postrojenje se sastoji od brane (niskog prelivnog praga), dovodnog kanala
i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala
prelivni prag slui samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni
kanal. Umjesto niskog prelivnog kanala moe se upotrijebiti tzv. tirolski
zahvat

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 17

dovodni kanal zatvorenog tipa predvien je samo za voenje zahvaene

vode po strmim obroncima i veim dijelom je ukopan (moe biti i
potpuno ukopan)
dovodni kanal otvorenog tipa predvien je za vee koliine vode i u
pravilu se nalazi na manje strmim terenima
potisni cjevovod treba biti to manjih dimenzija i predvien je da vodu
najkraim putem dovede do strojarnice
zgrada strojarnice, i ona treba da je to manjih gabarita
odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraa iz strojarnice u
vodotok (ova voda najee je jako obogaena kiseonikom, tako da se
ribe rado zadravaju u ovom podruju).

2.PRORAUN MINI HIDROELEKTRANE

2.1. DEFINISANJE
ENERGETSKIH
HIDROELEKTRANI

PARAMETARA

Poznati podaci su:

br.
1.
2.
3.

Parametar
kota vode zahvata
kota vode (donje)
snaga mini hidroelektrane

Vrijednost
210 [m]
180 [m]
3150 [kW]

Iz ega slijedi da je H = 210 - 180 = 30 [m]

Na osnovu poznate snage (P=3150 [kW]), te nakon sto usvojimo gustinu vode
kg
t 20 O C 1000 3
m , moemo odrediti zapreminski protok i on iznosi:
za

g Q H
1000

kW

1000 P

gH

Nm
1000
s
kg
m
9,81 2 30 m
3
m
s
Q = 10,703 [m3/s]
3150

1000

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 18

Razlika gornje dotone vode i donje odvodne vode naziva se statikim padom
H ST . Ukupni pad hidroelektrane naziva se bruto pad i obiljeava se sa H b .
Bruto pad se dobija kada se statiki pad uvea za kinetiku energiju ulazne
mase vode kojoj treba oduzeti kinetiku energiju vode na izlaznom presjeku.

H b H ST

1 w12 2 ws2

2g
2g

Gdje je: 1 ; 2 - Koeficijent kinetike energije.

w1 ; w2 - Srednja brzina strujanja na ulazu odnosno izlazu.
H n hidroelektrane se dobije ako se od bruto pada H b oduzmu
Neto pad
gubici strujanja vode u privodnom dijelu cjevovoda do ulaza u turbinu.

Slika 1.5. Skica HE sa velikim padom

1w 2 w

- hw
2g
2g
Ni bruto pad, ni neto pad nisu konstantni. Na prvi utiu promjene nivoa donje i
gornje vode, a na drugi osim promjena nivoa jo i promjene gubitaka. Promjene
nivoa gornje vode mogu nastati zbog preljeva velikih voda preko brane, do ega
dolazi kada se sva suvina voda ne moe propustiti kroz ispuste. U ovom
sluaju nivo gornje vode zavisan je od protoka, ali samo za protoke koji su vei

od protoka Q ' , zavisnog od kapaciteta ispusta i veliine izgradnje

H n H b hw H ST

2
1

2
s

hidroelektrane.
U pribranskim hidroelektranama i u akumulacionim
hidroelektranama sa tlanim dovodom bruto pad, a prema tome i neto pad,
zavisan je od zapremine akumulirane vode. Ta zavisnost se prikazuje krivom Hb
= f(V) koja je data na slici 1.6. Za izvjesnu promatranu hidroelektranu
maksimalni bruto pad je odreen ukupnom zapreminom akumulacije, a
minimalni bruto pad korisnom zapreminom akumulacije
Zanemarujui razlike kinetike energije ulazne i izlazne vode w1 w2 sistema
H n je:
hidroelektrane, raspoloivi neto pad
H n H ST - hw

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 19

Slika 1.6. Zavisnost bruto pada od zapremine akumulirane vode

Da bi smo odredili kolki su linijski gubici usvojimo duinu cjevovoda i brzinu

m
w3
s .
strujanja, pa je: l 1400 m ;
Te na osnovu svega ovoga moemo izraunati prenik cjevovoda, i on
iznosi iz jednaine kontinuiteta:

Q Aw

d 2
w
4

m3
4 10,703

s
4Q

w
m
3
s
d = 2,131 [m]

Za sluaj manjih brzina, prenici su:

m3
4 10,703

s
4Q

w
m
2
s

m
4 10,703

s
4Q

w
m
1,5
s

= 2,61 [m]
3

=3,014 [m]
.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

Zadatak broj: 1

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

List broj: 20

4
3.5
3
2.5
2
1.5
1
0.5
0
0.5

1.5

2.5

3.5

Slika 1.7 Promjena prenika cjevovoda u zavisnosti od promjene brzine strujanja fluida
kroz cjevovod

Linijski gubici u cjevovodu se raunaju na osnovu sledeeg obrasca:

l w2
hlin
d 2g

Da bi smo odredili koliki je koeficijent trenja u tlanom dijelu cjevovoda, prvo

odreujemo Reynolds-ov broj i odreujemo o kakvom se strujanju radi, pa je:
wd
Re

m2
t 20 O C i p 1 bar
TDT 1 10 -6

s
Za
Re 6393000

Re 6,3 10 6 5 10 5

Te iz jednaine (1.1.1)
Za

t 10 O C i p 1 bar

m2

TDT 1,3 10 -6

Re 6769230,769

Te iz jednaine

6
5
Re 6,769 10 5 10

Za razliite brzine strujanja:

wd

wd
Re

Re

2 2,61

=
= 4,01 10 6
1,5 3,014
Re

=
= 3,477 10
Re

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 21

R 5 10 5
Ako je Reynolds-ov broj e
, tada se radi o turbulentnom strujanju. Kada
fluid struji preko ravne povrine, prijelaz iz laminarnog u turbulentan tok javlja
Re 5 10 5
se pri
. Ovu vrijednost Reynolds-ovog broja nazivamo kritinom
vrijednosti Reynolds-ovog broja. Strujanje u cijevima je laminarno kada je
Re 2300
2300 Re 10000
, dok je prijelazno podruje za
. Kao i kod ravnih
povrina vrijednost kritinog Reynolds-ovog broja zavisi od hrapavosti cijevi i
takozvane glatkoe toka slobodne struje fluida.
Koeficijent trenja prema Altulj-u raunamo kao:

68

0,11
d
R
e

0 , 25

0,002
d
- Koeficijent hrapavosti cijevi.
Te iz jednaine slijedi:
0 , 25

68

0,11 0,002
6,3 10 6

0,023293489
.
Za razliite brzine strujanja:
0 , 25

68
0,11 0,002
4,01 10 6

0,02331132

68
0,11 0,002
3,447 10 6

0,04137683

0 , 25

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

0.5

Zadatak broj: 1

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

1.5

2.5

List broj: 22

3.5

Slika 1.8 Promjena koeficijenta trenja u zavisnosti od brzine strujanja

Te sada iz jednaine moemo izraunati koliki su linijski gubici u tlanom dijelu

cjevovoda, i oni iznose:
1400
32
hlin 0,023293489

2,131 2 9,81
hlin 7,01 m
Za razliite brzine strujanja:

hlin 0,02331132
hlin 2,54 m
hlin 0,04137683
hlin 2,20 m

1400
22

2,61 2 9,81
1400 1,5 2

3,014 2 9,81

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

Zadatak broj: 1

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

List broj: 23

8
7
6
5
4
3
2
1
0
1.4

1.6

1.8

2.2

2.4

2.6

2.8

3.2

Slika 1.9 Promjena linijskih gubitaka u cjevovodu u zavisnosti od brzine strujanja

Te iz jednaine slijedi da je neto pad:

H n 30 7,01
H n 22,99 m

Za razliite brzine strujanja:

H n 30 2,54

H n 27,46 m
H n 30 2,2

H n 27,8 m

Snaga turbine iznosi:

m3
kg
m

1
0
,
703

9,81 2 22,99 m 2413867,92W

3
s
m
s

Pn Q sr g H n 1000
Pn 2413,867 kW

Za razliit neto pad:

m3
kg
m

1
0
,
703

9,81 2 27,46 m 2883201,96W

3
s
m
s

Pn Q sr g H n 1000
Pn 2883,2 kW

m3
kg
m

1
0
,
703

9,81 2 27,8 m 2918900,75W

3
s
m
s

Pn Q sr g H n 1000
Pn 2918,90 kW

Dnevna proizvodnja elektrine energije iznosi:

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 24

E P Pn Td 2413867,92W 24 h 57932830,08 Wh
E P 57,932 MWh

Za razliite snage:
E P Pn Td 2883201,96W 24 h 69196847,04
E P 69,196 MWh

Wh

E P Pn Td 2918900,75W 24 h 70053618 Wh
E P 70 MWh

Odnosno godinja proizvodnja elektrine enerije iznosi:

E g Pn T g 2413867,92 W 8760 h 21145482980 Wh

E g 21145,4 MWh

Za razliite proizvodnje elek. energije:

E g Pn T g 2883201,96 W 8760 h 25256849170 Wh

E g 25256,6 MWh

E g Pn T g 2918900,75 W 8760 h 25569570570 Wh

E g 25569,5 MWh

2.2. IZBOR I KONSTRUKCIJA VODOZAHVATA

Vodozahvat kao hidrotehniki objekt slui za zahvatanje vode iz
akumulacije, zadravanje vrstih plivajuih predmeta, leda, ljunka i pijeska u
akumulaciji, odvoda vode u cijev ili kanal kojim
se voda
odvodi
ka
postrojenju. Ne gledajui raznovrsnost konstrukcije i naine izvoenja,
osnovni princip konstrukcije isti je za sve vrste hidroelektrana. U principu
razlikuju se dvije vrste vodozahvata i to:

povrinski vodozahvati obezbjeuju povrinsko odvoenje vode iz rijeke ili

akumulacije
dubinski ili potopljeni vodozahvati zahvataju vodu ispod nivoa vode u
akumulaciji, i odvode je zatvorenim cjevovodom ili tunelom pod
hidrostatikim pritiskom do hidroenergetskog postrojenja.

Na slici data je shema vodozahvata sa ulaznim otvorom cjevovoda. Gornji

nivo vode (GNV) obicno se nalazi na 1 do 2 metra od radnog nivoa vode u
akumulaciji (RNV).0vo se ini zbog toga da se vazduh ne usisava u cjevovod
pod pritiskom.Pravilan izbor dimenzija vodozahvata vri se na osnovu sloenih
hidrotehnikih prorauna i obino se ispravnost prorauna provjerava na
modelu u laboratoriji.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 25

Slika 1.10. Oblik vodozahvata

2.3. PRORAUN TLANOG CJEVOVODA

U prethodnom proraunu odredili smo na osnovu jednaine
kontinuiteta, prenik cjevovoda, koji se moe nazvati i raunskim. Ako bi usvojili
cijev prema standardu, koja ima prvi sledei vei unutranji prenik, tada bi
d 2200 mm
prenik cijevi iznosi u
. Poto smo promijenili prenik cijevi kroz koji
tee voda sa konstantnim protokom, mijenja se sada i brzina kretanja odnosno
proticanja tenosti kroz cijev. Ako uzmemo ovo u obzir, moraemo izvriti
korekciju brzine i ona e iznositi na osnovu jednaine kontinuiteta:
d 2
m
Q
w w 2,817
4
s

m
m
w 3
w 2,817
s na
s .
Kao to vidimo, brzina je se promijenila, i to opala sa
U daljem proraunu potrebno je odrediti debljinu stijenke cijevi koja e se
koristiti na cjevovodu. Debljina cijevi se proraunava na osnovu formule:

d u p
C
2 d

d
Gdje je: u - unutranji prenik cijevi ( usvojeni ili izraunati);
p - proraunski ili nazivni pritisak [Pa];

d - dozvoljeni napon materijala cijevi na zatezanje ( vlana vrstoa);

- koeficijent slabljenja zbog zavarivanja;

1 za cijevi bez ava; 0,7 - 0,9 - za uzduno zavarene cijevi
C - dodatak zbog korozije.
Proraunski (nazivni) maksimalni pritisak iznosi:
p max c w

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 26

m
c
Gdje je: s - brzina zvuka;
m
w
s - brzina tenosti
Iz strojarskog prirunika B.Kraut biramo sledee brzine zvuka, na osnovu
materijala:
m
c 1000
s - za eline cijevi;
- za gusane cijevi.
m
c 1200
s
Te iz jednaine (3.2.1) slijedi:
kg
m
m
p max 1000 3 1000 2,817
s
s
m
p max 28,17 bar
Usvajamo 0,7 za uzdune zavarene cijevi.
Prema preporuci usvajamo C=2 [mm]
Iz tablica Osnovi konstruisanja, autora Nedad Repi, dipl. In, Sarajevo 1998.
usvajamo za .0345 da je dozvoljeni napon materijala na zatezanje
d 120 MPa
Te sada iz jednaine (3.2) moemo izraunati debljinu stijenke cijevi i ona iznosi:

N
2
m

2,2 m 28,17 10 5

N
2 120 10 2 0,7
m

0,002 0,03888 m

= 38,88 [mm]

2.4. IZBOR TURBINE

Ve smo ranije ustanovili, da je za svako radno podruje najpodesnija
odreena vrsta turbomaina, pa tako i turbine. Na osnovu znaica specifine
brzohodnosti
n p
nq 1
5
5
1
2 g 4 H 4 2
bira se tip turbine i njene glavne dimenzije, meutim zavisno od tipa turbine i
pogonskih uslova (Q i H) razlikovat e se znaica turbine, radna i kavitacijska od
n n
kojih na drugu utie broj obrtaja n. Obje znaice i s i q su vrlo vane pri izboru
vodnih turbina.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

Zadatak broj: 1

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

ns

3,65 n Q
H

1
2

3
4

List broj: 27

n p

nq

1
2

g 4 H 4 2

Slika 1.11. Izbor turbine prema padu i protoku

Na osnovu predhodno odreeni podataka moemo traiti katalog proizvoaa

koji e nam isporuiti turbinu.
m3
Q 10,703
H n 22,99 m
Pn 2413 kW

Iz kataloga proivoaa ElectWay Electric biramo, na osnovu gore izraunatih

podataka odabirem turbinu tipa ZD500-LH-140 sa sledeim karakteristikama:
Broj obrtaja:
Neto pad:
Protok:
Snaga turbine:

n = 375 [ o/min ]
H n 23,7 m
m3
l

12
,
66

s
s

Q 12660

Pn 2654 [ KW]

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 28

Specificni broj obrtaja sracunat za protok iznosi:

n Q 375 10,703
o
ns

116,85
3
3

min
H n4
22,99 4
Specificni broj obrtaja sraunat za snagu iznosi:
n P 375 2654
o
nq

383,75
5
5

min
H n4
22,99 4

2.5. IZBOR GENERATORA

Broj polova generatora za frekvenciju mree f = 50 ( Hz ) je:
P

60 f
n

Pa je:
P

60 f 60 50

8
n
375

Karakteristine vrednosti broja pari polova su 4, 5, 6, 8, 10, 12, 14,

16,18, 20, 24, 30, 34, 40, 50 i 60. Neparan broj pari polova se izbjegava
zbog tekoa koje nastaju sa viim harmonicima i vibracijama Kako je nas
broj pari polova standardni tako i usvajamo da je P = 8 polova, nominalne
snage 2654 [kW], sinhroni trofazni.
Elektrinu energiju proizvodimo pomou trofaznog, bez etkinog,
samopobudnog sinhronog generatora koji je mehaniki spregnut, pomou
odgovarajue spojnice, sa usvojenom turbinom. Konstrukcija generatora i
njegovih regulacionih krugova u pobudi su prilagoeni za napred navedene
reime rada, paralelan rad sa mreom i samostalni pogon. Grupa turbinagenerator je montirana na odgovarajue temelje sa gumenim amortizerima na
postolju, ime se vibracije smanjuju na najmanju moguu mjeru.

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

2.6. PRESJEK STROJARNICE

Zadatak broj: 1
List broj: 29

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 30

Slika 2.0. Presjek strojarnice

2.7. DOPUTENA USISNA VISINA DIFUZORA

H sdoz jednaka je barometarskom

H
postrojenja a , umanjena za pritisak

Dopustena usisna visina difuzora

(atmosferskom) pritisku na nivou

H t koji odgovara datoj temperaturi t. Nadalje, mora se odbiti
isparavanja
izvjesni postotak zavisan o tipu turbine od ukupnog pada H n , kojim se u obzir
uzima lokalni pad pritiska na ugroenim mjestima lopatica, prouzrokovan
dijelovanjem brzine strujanja. Posebno podoban koeficijent, koji se najee
koristi za turbine i pumpe jeste Tomov (Thorn) koeficijent. U principu on
odreuje dozvoljenu vrijednost najnieg apsolutnog pritiska u referentnom
presjeku maine, pri emu se u kritinim takama strujnog prosora nee pojaviti
kavitacija ili e ona biti u dozvoljenim granicama. Referentni presjek se
postavlja iza kola turbine ili ispred kola pumpe.

Slika 2.1. Visinska razlika hs za turbinu

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 31

S poveanjem specifinog broja obrtaja smanjuje se izlazni prenik

rotora, to ima za posljedicu porast brzine na izlazu iz rotora, a samim time i
poveanje gubitaka na izlazu uprkos postavljenom aspiratoru. Brzina na izlazu
iz rotora c2 da se s obzirom na neto pad Hn prikazati pomou koeficijenta
brzine k2 datog relacijom
k 22

c 22
2 gH n

Prema apovu, kritina vrijednost kavitacije se rauna kao:

54

450000

0,035

= 0,263

Dozvoljenu usisnu visinu raunamo kao:

H Sdoz H a H t H n
Gdje je: H n 22,99 [m] - neto pad
Ha
- pad usljed barometraskog pritiska na nivou postrojenja, i njega odreujemo:
pa
1 10 5 Pa
pa g H a
Ha

g
kg
m
1000 3 9,81 2
m
s
H a 10,194 m

Ht

-pritisak isparavanja koji odgovara datoj temperaturi

O
Za t1 5 C

T1 t1 273,15 278,15 K

kg
3
m

= 999,9

Iz TDT za T1 t1 273,15 278,15 K p Z 1 0,008719 bar 871,9 Pa i

p
871,9 Pa
p Z 1 g H t1 H t1 Z 1
g
kg
m
999,9 3 9,81 2
m
s
H t1 0,089 m

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 32

H Sdoz H a H t H n 10,194 m - 0,089 m - 0,263 22,99 m 4,058 m

O
Za t1 10 C

T1 t1 273,15 283,15 K

kg
3
m

= 999,6

Iz TDT za T1 t1 273,15 283,15 K p Z 1 0,012277 bar 1227,7 Pa i

p
1227,7 Pa
p Z 1 g H t1 H t1 Z 1
g
kg
m
999,6 3 9,81 2
m
s
H t1 0,125 m

H Sdoz H a H t H n 10,194 m - 0,125 m - 0,263 22,99 m 4,022 m

O
Za t1 20 C

T1 t1 273,15 293,15 K

Iz TDT za T1 t1 273,15 293,15 K p Z 1 0,02337 bar 2337 Pa i

pZ 1 g H t1

H t1

pZ 1

H t1 0,238 m

kg
3
m

= 998,6

2337 Pa
kg
m
998,6
9,81 2
3
m
s

H Sdoz H a H t H n 10,194 m - 0,238 m - 0,263 22,99 m 3,909 m

2.8. IZBOR EKONOMSKOG PRENIKA CJEVOVODA

Za optimalno rjeenje trokova eksploatacije i trokova izgradnje potrebno je
nai ekonomski prenik potisnog cjevovoda, to znai takav prenik koji stvara
najmanje trokove eksploatacije odnosno elektrine energije i trokova
izgradnje.

ukupni

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 33

investicioni
pogonski

Slika 2.2. Prikaz ekonomskog prenika

[d]

U svijetu se za iste uslove rada mogu nai cjevovodi pod pritiskom razliitih
prenika, to zavisi od kriterijuma po kojima se vrio proraun, jer postoji niz
empirijskih izraza za odreivanje prenika cjevovoda. Ovdje se razmatra
problem izbora ekonomskog prenika u odnosu na sve druge prenike koji
ispunjavaju tehnike uslove ali je samo jedan od njih najekonominiji. Ako se
povea prenik cjevovoda poveavaju se i trokovi gradnje ali se zato sa
tehnikog gledita dobijaju manji gubici strujne energije. Ova dopunska snaga
koja se dobija na raun smanjenja strujnih gubitaka moe se u
hidroenergetskom postrojenju iskoristiti za dobijanje dopunske energije.
Ekonomski prenik cjevovoda pod pritiskom odreuje se na sljedei
nain. Masa cjevovoda odreuje se po izrazu:
m=

D L
1000

gdje je:
D prenik cjevovoda
L ukupna duina cjevovoda
- debljina zida cjevovoda
gustina materijala od kojeg je cjevovod izgraen (za liveno eljezo 7874
kg/m3)
Srednja debljina zida cjevovoda moe se odrediti po izrazu:
=

H D
4 doz

gdje je:
H bruto turbinski pad
doz dozvoljeno naprezanje materijala
Obino se uzima da dozvoljeno naprezanje materijala za izradu cjevovoda iznosi
8 daN/mm2, te je:
=

HD
32

Ako se posljednja vrijednost uvede u izraz za masu cjevovoda dobija se, za

razliite sluajeve:
m=

2
2
H D L=0,77 22,99 2,131 1400=112544,59[kg ]
32000

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

m=
m=

Zadatak broj: 1

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

List broj: 34

H D2 L=0,77 27,46 2,612 1400=201650,96[kg ]

32000

H D2 L=0,77 27,8 3,014 2 1400=272238,81[kg ]

32000

Ukupna dobit koja se moe ostvariti u hidroenergetskom postrojenju moe se

sraunati po izrazu:
B=P c z
B instalirani prihod
c prodajna cijena elektrine energije
z broj radnih sati postrojenja u toku jedne godine
P snaga cjevovoda
Od instaliranog prihoda B treba odbiti trokove:
Sk M D2 LHmk
I kada se izvri odgovarajua smjena za pojedine veliine iz prethodnih izraza,
konano se dobija:
3
7,5 Q Lcz
B=7,5 QhczSk M
+ D2 LHmk
5
D
S cijena kotanja ostalog dijela postrojenja (osim cjevovoda)
M cijena kotanja odravanja postrojenja tokom jedne godine
k kamatna stopa i akumulacija
m cijena kotanja 100kg cijevi

Instalirani prihod B bit e najvei kad je izraz u zagradi u gornjoj jednaini

najmanji. Ovaj izraz u zagradi imat e najmanju vrijednost kad se potrai prvi
izvod i isti izjednai s nulom, znai:
4
5 D
7,5 Q3 L
cz + HLmk 2 D=0
10
D

[ ]

I kad se izraz sredi dobija se:

37,5 Q3 Lcz
+2 HDLmk=0
6
D
Kad se ova jednaina rijei po D, konano se dobija:

Q3 cz
mkH
Sljedei empirijski izraz za ekonomski opravdan prenik cjevovoda je:
7

D= 18,75

5,2Q3 7 5,2 10,703 3

=
=2,15[m]
H
30
Odakle, koristei jednainu kontinuiteta, dolazimo do podatka o ekonomski
opravdanoj brzini strujanja:
D=

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 35

4Q
4 10,703 61,16
m

2,94
2
2
25,504
s
d
2,15

3. EKOLOKO-EKONOMSKI ASPEKTI PROJEKTA

Elektrina energija predstavlja jedan od najeih oblika energije.
Mogunosti dobivanja elektrine energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su
naini
dobivanja
iz obnovljivih
izvora
energije,
kao
to
su
hidroelektrane, vjetroelektrane te solarne elektrane. Od obnovljivih izvora
energije hidroelektrane su najrairenije. Njihov udio meu obnovljivim
izvorima energije je oko 88% (podatak za 2005. godinu). To je posljedica
vie uticaja. Za razliku od vjetra ili sunca, iji intenzitet je nepredvidljiv te
zavisi o meteorolokim prilikama, voda, odnosno njen zapreminski protok,
je puno stabilniji i stalniji tokom godine. To znai da je i opskrba elektrinom
energijom pouzdanija. Takoer, vrlo zanimljiva skupina hidroelektrana
su reverzibilne hidroelektrane, koje omoguavaju dva reima rada, te kao
takve su vrlo isplative i poeljne za izgradnju. Procjenjuje se da je 2005.
godine 20% ukupne svjetske potronje elektrine energije bilo opskrbljeno
upravo energijom iz hidroelektrana, to je priblino 816 GW.
Velika prednost je to ne koriste fosilna goriva kao pokreta turbine,
odnosno elektrinog generatora. Time elektrina energija nastala u
hidroelektranama postaje rentabilnija, te nezavisna o cijeni i ponudi fosilnih
goriva na tritu. Hidroelektrane takoer imaju predvien dui ivotni vijek
nego elektrane na fosilna goriva. Ono to je bitno, u razmatranju
hidroelektrana s ekonomskog aspekta, jest da dananje, moderne,
hidroelektrane zahtijevaju vrlo mali broj osoblja, zbog velikog stepena
automatiziranosti. Nadalje, cijena investicije u izgradnju hidroelektrane se
povrati u razdoblju do desetak godina.
Akumulacijska jezera hidroelektrana mogu osim svoje primarne
funkcije imati jo nekoliko pozitivnih aspekata. Svojom veliinom mogu
privlaiti turiste, te se na njihovoj povrini mogu odvijati razni
vodeni sportovi. Takoer velike brane mogu igrati znaajnu ulogu u
navodnjavanju, te u regulaciji toka rijeka.
Kljuni dio hidroelektrane je njena brana. Uruavanje brane moe
dovesti do velikih katastrofa za cijeli ekosistem nizvodno od brane. Sama
kvaliteta gradnje, konstrukcije i odravanje brane nije dovoljna garancija da
je brana osigurana od oteivanja. Brane su vrlo primamljiv cilj tokom
vojnih operacija, teroristikih inova i tome slinih situacija. Takoer jedan
primjer koji svjedoi opasnosti ljudskim ivotima je hidroelektrana Tri klanca
u Kini. Naime, hidroelektrana se nalazi na rijeci Jangce. To je najvee
kineska rijeka i shodno tome je i rijeka najbogatija vodom, to opravdava

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 36

izgradnju hidroelektrane na njoj. Meutim, vodeni bazen, tj. hidro

akumulacijsko jezero te brane, je toliko veliko da svojom teinom optereuje
zemljinu koru. Ako se uzme u obzir da je to podruje geoloki nestabilno, tj.
da se nalazi na spoju litosfernih ploa, jasno je da postoji opravdani rizik
od potresa. Dok naunici strahuju od potresa i uruavanja brane, politiari
tvrde da takav rizik ne postoji.
Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku pijeska i mulja. To s
vremenom dovodi do taloenja toga materijala u vodenom bazenu, a
posljedica toga je smanjivanje dubine vodenog bazena. Zahvaljujui tome,
vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene mase tokom kinih
razdoblja, a koritenja iste tijekom suvih razdoblja godine. To se moe
izbjei gradnjom raznoraznih kanala koji imaju ulogu premosnice, te se tako
odvodi taj sediment. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj ivotni
vijek, nakon kojeg postaje neekonomina.
Takoer uoeni, negativni, aspekt prilikom gradnje brana je prinudnog
unitavanja gospodarskih, kulturolokih i prirodnih dobara. Prilikom
punjenja hidro akumulacijskog jezera dolazi do prinudnog potapanja svega
onoga to se nalo ispod povrine samoga jezera. Fauna toga podruja je
primorana na preseljenje, takoer kao i ljudi. to se flore tie, situacija je
malo drugaija, prvenstveno u tropskim podrujima.
Do 2008. se procjenjuje da je kod gradnji hidroelektrana preseljeno
sveukupno izmedu 40 do 80 miliona ljudi irom svijeta.
Nesree sa branama mogu biti jedne od najveih katastrofa uope. Tako je
nesrea na brani Banqiao u Kini odnijela 26 000 ljudi izravno i oko 145 000
od epidemije. Nesrea na brani Vajont u Italiji je odnijela oko 2 000 ljudskih
ivota 1963 god.

3.1 NAKNADA ZA KORITENJE VODA I KONCESIJA NAKNADA

Vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje:
lan 4: za koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije:
- za hidroelektrane snage preko 30 MW - do 99 godina,
- za hidroelektrane snage od 5 do 30 MW - do 40 godina,
- za hidroelektrane snage do 5 MW - do 30 godina;
lan 5: Vrijeme trajanja koncesija za koritenje voda i javnog vodnog dobra
do najdueg vremena trajanja odreenog u lanu 4. ove uredbe utvrdjuje se,
na osnovu:

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 37

- stepena utjecaja na stanje okoline, prostornom obimu i drugim privrednim

okolnostima,
- stepena utjecaja na stanje vodnog reima,
- visine ulaganja i vremena amortizacije objekata i postrojenja,
- obima koritenja voda i javnog vodnog dobra,
- namjene za koje se voda i javno vodno dobro koristi,
- zatite javnog interesa.
lan 7: 1% od ostvarenog godisnjeg prihoda od prodaje elektrine energije
za namjenu koritenja vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije.

4. ZAKLJUAK
Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku ansu da se umanji ovisnost od
fosilnih goriva. Do trenutka kada cijena eksploatacije fosilnih goriva postane
neprihvatljivo visoka mora da postoji jasna alternativa njegove zamjene.
Meutim, i koritenje obnovljivih izvora energije, ukoliko se ne koriste na
odrivi nain, moe da predstavlja realnu opasnost za dalju degradaciju
ivotne sredine i osiromaenja bioloke raznovrsnosti.
Jasno je da trenutno ne postoji jedinstveni izvor obnovljive energije
koji bi u budunosti mogao da zadovolji sve nae energetske potrebe. Samo
koritenje itavog spektra razliitih energetskih izvora, u obimu koji zavisi od
regionalnih i lokalnih specifinosti i mogunosti, dugorono moe dovesti do
energetske stabilnosti i ouvanja postojeeg civilizacijskog nivoa.
Komercijalizacija korienja obnovljivih izvora energije, koja se u budunosti
moe oekivati, ini realnom opasnost od daljeg neodrivog odnosa prema
prirodi. Da bi se ove opasnosti prevazile, neophodna je odgovarajua
legislativa kojom se ekonomski i ekoloki efekti primjene obnovljivih izvora
energije sinhronizuju, uz istovremeno poveanje energetske efikasnosti, u
cilju odrivog odnosa prema spoljanjoj sredini i racionalnog koritenja
resursa.
Koritenje kinetike ili potencijalne energije vode za dobijanje
mehanike vrlo je stari nain pretvorbe energije koji see u daleku prolost
(vodenice). Pretvorba u elektrinu energiju takoer je vrlo stara i
primjenjivala se jo u samom zaetku proizvodnje elektrine energije.
Prednosti koritenja hidroenergije u elektranama na rijekama su poznate:
nema potronje kisika, emisije CO2 i drugih polutanata, niska je proizvodna
cijena elektrine energije. Nepovoljni faktori su: ovisnost o hidrolokoj
situaciji, pokrivanje velikih povrina (kod hidroakumulacionih), veoma velika
cijena izgradnje, odnosno velika poetna ulaganja (via nego za elektrane na
ugljen ili nuklearne). Tome treba dodati mogue nesree - lomove brana te
promjene u okoliu vezane uz promjenu razine vode.
Procjenjuje se da e do 2020. godinja potronja elektrine energije
u svijetu iznostiti 22 000 TWh. Dio te potronje u budunosti e pokriti i

MAINSKI FAKULTET U TUZLI

HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Zadatak broj: 1
List broj: 38

hidroelektrane, koje su od svih obnovljivih izvora energije najrazvijenije i koji

trenutno ine uvjerljivo najei udio u proizvodnji iz svih obnovljivih izvora
energije.
U svijetu je trenutano instalirano oko 15 TW elektrana , a velika
veina energije se proizvodi iz nafte, ugljena i prirodnog plina.
Hidroelektrane (velike i male) imaju instaliranih oko 950 GW snage, to je
puno vie od bilo kojeg drugog obnovljivog izvora energije.
Ukupni tehniki potencijal energije vode iznosi oko 14 370
TWh/godinje, od ega je ekonomski danas isplativo oko 8 000 TWh/godinje,
a izgraena je otprilike treina potencijala.
Hidroelektrane kao takve jo uvjek imaju svijetlu budunost u svijetu
ali i kod nas, pri emu treba obratiti posebnu panju na uslove zatite okolia
(pogotovo kod izgradnje velikih brana gdje nastaje problem preraspodjele
stanovnitva ija naselja budu potopljenja primjer Tri klanca).

5.LITERATURA
[1] H. Poar, Osnovi energetike, drugi svezak
[2] R. Andrievi, Male hidroelektrane
[3] I. Buljubai, Predavanja, Mainski fakultet Tuzla.
World Wide Web:
[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana (24/03/2015)
[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Kaplanova_turbina (22/03/2015)
[3] http://hr.wikipedia.org/wiki/Francisova_turbina (22/03/2015)
[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Peltonova_turbina (23/03/2015)
[5] http://www.electway.net/download/Kaplan_turbine_ZD_series_catalogue.html
[katalog iz kojeg je izabrana turbina] (23.03.2014)