Professional Documents
Culture Documents
Kako Osnovati Firmu 2012
Kako Osnovati Firmu 2012
SADRAJ:
str.
UVOD .................................................................................................................................... 3
I OSNOVNA NAELA....................................................................................................... 4
Pravni subjekti...................................................................................................................... 4
Pravne forme privrednog drutva......................................................................................... 4
Osnivanje privrednog drutva od strane stranog lica........................................................... 4
Obavljanje delatnosti............................................................................................................ 4
Osnivaki akt........................................................................................................................ 5
Registracija........................................................................................................................... 5
Odgovornost osnivaa.......................................................................................................... 5
Sedite i poslovno ime.......................................................................................................... 5
Zastupnici i prokura.............................................................................................................. 6
Imovina drutva.................................................................................................................... 6
Reorganizacija drutva.......................................................................................................... 6
Povezivanje drutva.............................................................................................................. 6
II PRAVNE FORME, OSNIVANJE I RAD....................................................................... 7
Ortako drutvo.................................................................................................................... 7
Komanditno drutvo............................................................................................................. 8
Drutvo sa ogranienom odgovornou................................................................................ 9
Akcionarsko drutvo........................................................................................................... 12
Preduzetnik......................................................................................................................... 15
Ogranak............................................................................................................................... 16
Predstavnitvo stranog privrednog drutva......................................................................... 17
Poslovno udruenje............................................................................................................. 17
III POSEBNE DOZVOLE.............................................................. 18
IV OTPOINJANJE POSLOVNE AKTIVNOSTI........................................................ 25
V KRATAK PUTOKAZ ZA OSNIVANJE FIRME - Ko e mi pomoi?..................... 27
VI KORISNE ADRESE................................................................................................... 28
UVOD
Postovani korisnici,
U procesu pridruivanja Evropskoj uniji Republika Srbija sprovodi promene zakona i
propisa koji e znatno uticati na poslovnu zajednicu. Te promene su nune kako bi srpske
firme zadovoljile standarde Evropske unije i bile konkurentne kako na tom tritu, tako i
na globalnom.
Ovaj Vodi za osnivanje firme u Srbiji prua buduim domaim i stranim ulagaima
informacije, uputstva i podrku kako i pod kojim uslovima da otponu biznis.
Strana pravna i fizika lica mogu, osnivati privredna drutva i druge oblike poslovanja, u
skladu sa Zakonom o privrednim drutvima i zakonom kojim se ureuju strana ulaganja.
Strani ulaga moe da:
osnuje sopstveno privredno drutvo (do 100% vlasnitva);
kupi akcije postojeeg privrednog drutva;
dobije dozvolu (koncesiju) za korienje prirodnog bogatstva, dobra u optoj
upotrebi ili obavlja delatnost od opteg interesa, u skladu sa zakonom;
dobije odobrenje da izgradi, iskoriava i transferie (B.O.T.- Build operate and
transfer) odreeni objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i
komunikacija;
stie svako drugo imovinsko pravo stranog ulagaa kojim on ostvaruje svoje
poslovne interese.
Iskreno se nadamo da ete pronai korisne informacije u ovoj publikaciji.
Privredna komora Srbije, svim domaim i stranim privrednim subjektima, kojima prua
poslovne informacije, usluge i kontakte, uvek stoji na raspolaganju.
I OSNOVNA NAELA
Osnivanje, organizacija i registracija privrednih drutava i ostalih oblika organizovanja ureeni
su Zakonom o privrednim drutvima (Slubeni glasnik RS br. 36/2011 i 99/2011), Zakonom o
postupku registracije u Agenciji za privredne registre (Slubeni glasnik RS br. 99/2011),
Pravilnikom o sadrini registra privrednih subjekata i dokumantaciji potrebnoj za registraciju
(Slubeni glasnik RS br. 6/2012) i Odlukom o naknadama za poslove registracije i druge
usluge koje prua Agencija za privredne registre (Slubeni glasnik RS br. 5/2012). Odredbe
Zakona o privrednim drutvima primenjuju se i na oblike obavljanja privrednih delatnosti koji su
osnovani i posluju u skladu sa posebnim zakonima.
Ovi propisi, odnosno njihova reenja, prilagoena su standardima koji vae u Evropskoj Uniji i
razvijenim trinim privredama.
PRAVNI SUBJEKTI
Privredno drutvo
Preduzetnik
Ogranak privrednog drutva
Predstavnitvo stranog privrednog drutva
Poslovno udruenje
Drugi oblici organizovanja
PRIVREDNO DRUTVO
Privredno drutvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti, a svojstvo
pravnog lica stie u skladu sa zakonom o registraciji.
PRAVNE FORME PRIVREDNOG DRUTVA
Ortako drutvo,
Komanditno drutvo,
Drutvo sa ogranienom odgovornou,
Akcionarsko drutvo.
OSNIVANJE PRIVREDNOG DRUTVA OD STRANE STRANOG LICA
Strana pravna i fizika lica mogu osnivati privredna drutva, u skladu sa ovim zakonom i
zakonom kojim se ureuju strana ulaganja.
Strani ulaga u pogledu svog uloga uiva jednak poloaj, prava i obaveze kao i domaa
fizika i pravna lica, ukoliko Zakonom o stranim ulaganjima nije drugaije predvieno.
OBAVLJANJE DELATNOSTI
Privredno drutvo ima pretenu delatnost, a moe obavljati i druge delatnosti koje nisu
zabranjene zakonom, nezavisno od toga da li su odreene osnivakim aktom, odnosno
statutom.
Posebnim zakonom moe se usloviti registracija ili obavljanje odreene delatnosti
izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadlenog organa.
OSNIVAKI AKTI
Osnivaki akt privrednog drutva je konstitutivni akt drutva koji ima formu odluke o
osnivanju ako drutvo osniva jedno lice ili ugovora o osnivanju ako drutvo osniva vie
lica.
Sadrina osnivakog akta drutva utvrena je za svaku formu posebno.
Pored osnivakog akta privredno drutvo moe imati i ugovor drutva kojim se reguliu
njihovi meusobni odnosi u vezi sa drutvom. Ugovor ne proizvodi dejstvo prema treim
licima.
Osnivaki akt akcionarskog drutva ne menja se, a akcionarsko drutvo pored osnivakog
akta ima statut, kojim se ureuje upravljanje drutvom i druga pitanja u skladu sa
zakonom.
REGISTRACIJA
Privredno drutvo stie svojstvo pravnog lica registracijom odnosno unoenjem podataka
o tom drutvu u Registar, na nain propisan Zakonom o postupku registracije u Agenciji
za privredne registre.
ODGOVORNOST OSNIVAA
ZASTUPNICI I PROKURA
Privredno drutvo preuzima prava i obaveze u pravnom prometu preko zastupnika, koji
mogu biti zakonski (statutarni) zastupnici drutva, punomonici po zaposlenju i
prokuristi.
Zakonski zastupnici su lica koja su zakonom odreena za svaki pojedini oblik drutva.
Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice ili drutvo registrovano u Srbiji. Drutvo mora
imati najmanje jednog zakonskog zastupnika koji je fiziko lice. Osim njih, zastupnici
drutva su i lica koja su aktom ili odlukom nadlenog organa drutva ovlaena da
zastupaju drutvo i kao takva registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Lica koja kao zaposleni rade na poslovima ije obavljanje u redovnom poslovanju
ukljuuje i zakljuenje odreenih ugovora ili preduzimanje drugih pravnih radnji,
ovlaena su da kao punomonici drutva zakljuuju i ispunjavaju te ugovore u
granicama poslova na kojima rade betz posebnog punomoja.
Prokuristi zastupaju drutvo na osnovu poslovnog punomoja kojim drutvo ovlauje
jedno ili vie fizikih lica da u njegovo ime i za njegov raun zakljuuju pravne poslove i
preduzimaju druge pravne radnje. Prokura je neprenosiva i prokurista ne moe dati
punomoje za zastupanje drugom licu.
Ogranienje (potrebno je posebno ovlaenje) prokure odnosi se na raspolaganje
imovinom drutva, odnosno na sticanje, otuenje ili optereenje nepokretnosti, udela i
akcija, preuzimanje meninih obaveza i obaveza jemstva, zakljuivanje ugovora o zajmu
i kreditu i zastupanje u sudskim postupcima i pred arbitraom.
IMOVINA DRUTVA
Imovinu drutva ine stvari i prava u vlasnitvu drutva, kao i druga prava drutva.
Ulozi u drutvo mogu da budu novani i nenovani i izraavaju se u dinarima. Nenovani
ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako zakonom za pojedine forme drutava nije
drugaije odreeno.
REORGANIZACIJA DRUTVA
Povezana privredna drutva ine dva ili vie drutava, koja se meusobno povezuju:
- putem uea u osnovnom kapitalu, drutva povezana kapitalom;
- putem ugovora, drutva povezana ugovorom;
- putem uea u kapitalu i putem ugovora, meovito povezana drutva.
Povezana drutva organizuju se kao koncern, holding i drutva sa uzajamnim ueem u
kapitalu.
Zabranjeno je povezivanje drutava suprotno propisima o zatiti konkurencije.
6
Ime, jedinstveni matini broj i prebivalite za domae fiziko lice odnosno ime, broj
pasoa ili drugi identifikacioni broj i prebivalite za strano fiziko lice; poslovno ime,
matini broj i sedite za domae pravno lice odnosno poslovno ime, broj registracije ili
drugi identifikacioni broj i sedite za strano pravno lice;
Poslovno ime i sedite drutva;
Pretena delatnost drutva;
Naznaene vrste i vrednosti uloga svakog ortaka.
Moe da sadri i druge elemente od znaaja za drutvo i ortake.
UGOVOR ORTAKA DRUTVA
Ortako drutvo, pored osnivakog akta, moe imati ugovor ortaka drutva kojim se
odreuje poslovanje drutva i upravljanje.
Ugovor ortaka drutva proizvodi dejstvo iskljuivo izmeu lamnova drutva koji su ga
zakljuili i ne prilae se uz prijavu za registraciju.
ULOG
Ortak moe u drutvo da uloi novac, stvari, prava, rad ili usluge.
Ortaci ulau jednake uloge u drutvo, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
RASPOLAGANJE ULOGOM
Ortak drutva nije duan da povea ulog iznad iznosa odreenog ugovorom o osnivanju,
ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Prenos uloga meu ortacima drutva je slobodan, ako ugovorom o osnivanju nije
drugaije odreeno.
U sluaju smrti ortaka, udeo ortaka se ne nasleuje ve se rasporeuje srazmerno na
preostale ortake, ako ugovorom o osnivanju nije odreeno da drutvo nastavlja da posluje
sa naslednicima preminulog ortaka.
ODLUIVANJE
Ortaci odluke donose jednoglasno, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Ugovorom o osnivanju moe se odrediti da se neke ili sve odluke donose veinom
glasova, kao i broj glasova svakog ortaka.
Za odluke o pitanjima izvan redovne delatnosti, kao i odluke o prijemu novog ortaka,
neophodna je saglasnost svih ortaka.
RASPODELA DOBITI I GUBITKA
Dobit i gubitak drutva rasporeuje se ortacima drutva na jednake delove, ako ugovorom
o osnivanju nije drugaije odreeno.
POSLOVOENJE
Novani i nenovani ulog prilikom osnivanja drutva mora se uplatiti odnosno uneti u
roku odreenom u osnivakom aktu, a taj rok ne moe biti dui od pet godina.
UDELI
Skuptinu ine svi lanovi drutva, a u jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini
lan drutva.
Ako osnivakim aktom nije drugaije ureeno, skuptina:
- donosi izmene osnivakog akta;
- usvaja finansijske izvetaje i izvetaje revizora;
- nadzire rad direktora i usvaja izvetaje direktora, ako je upravljanje drutvom
jednodomno;
- usvaja izvetaje nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno;
- odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala drutva
- odluuje o raspodeli dobiti i nainu pokria gubitaka;
- imenuje i razreava direktora i utvruje naknadu za njegov rad odnosno naela za
utvrivanje te naknade, ako je upravljanje drutvom jednodomno;
- bira i razreava lanove nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom
dvodomno;
- imenuje revizora i utvruje naknadu za njegov rad;
- odluuje o pokretanju postupka likvidacije;
- vri i druge poslove, u skladu sa zakonom i osnivakim aktom.
DIREKTORI I NADZORNI ODBOR
Drutvo ima jednog ili vie direktora koji su zakonski zastupnici drutva. Broj direktora
odreuje se osnivakim aktom ili odlukom skuptine. Ako broj nije odreen osnivakim
aktom ili odlukom skuptine, smatra se da drutvo ima jednog direkotra.
Direktora imenuje i razreava skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje
drutvom dvodomno.
Direktor zastupa drutvo u skladu sa osnivakim aktom, odlukama skuptine drutva i
uputstvima nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Direktor drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga i tanost finansijskih
izvetaja drutva. Direktor je u obavezi da vodi evidenciju o svim donetim odlukama
skuptine, u koju svaki lan drutva moe izvriti uvid.
Ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutvo ima i nadzorni odbor koji nadzire rad
direktora.
lan nadzornog odbora mora da ispunjava uslove propisane zakonom za direktora
akcionarskog drutva i ne sme biti zaposlen u drutvu. Predsednika i lanove nadzornog
odbora bira i razreava skuptina drutva.
Nadzorni odbor:
- odreuje poslovnu strategiju drutva;
- bira i razreava direkotra i utvruje naknadu za njegov rad, odnosno naela za
utvrivanje te naknade;
- nadzire rad i usvaja izvetaje direktora;
- vri unutranji nadzor nad poslovanjem drutva;
- vri nadzor nad zakonitou poslovanja drutva;
- ustanovljava raunovodstvene politike i politike upravljanja rizicima;
- predlae skuptini izbor revizora i nagradu za njegov rad;
- vri i druge poslove odreene osnivakim aktom i odlukom skuptine.
11
AKCIONARSKO DRUTVO
Akcionarsko drutvo osniva jedno ili vie fizikih/pravnih lica, akcionara, a osnovni
kapital drutva podeljen je na akcije. Akcionari ne odgovaraju za obaveze drutva, osim
u sluaju zloupotrebe pravila o ogranienoj odgovornosti. Akcionarsko drutvo odgovara
za svoje obaveze celokupnom imovinom.
Akcionarsko drutvo moe biti javno (ono koje je emitovalo hartije od vrednosti) i
nejavno.
Akcionari koji osnivaju drutvo potpisuju osnivaki akt i prvi statut drutva.
Osnivaki akt akcionarskog drutva se ne menja.
Statutom se ureuje upravljanje drutvom i druga pitanja u skladu sa zakonom. Statut i
njegove izmene i dopune donosi skuptina obinom veinom glasova svih akcionara sa
pravom glasa, osim ako je vea veina predviena statutom.
SADRINA OSNIVAKOG AKTA
Ime, jedinstveni matini broj i prebivalite akcionara koji je domae fiziko lice, odnosno
ime, broj pasoa ili drugi identifikacioni broj i prebivalite akcionara stranog fizikog
lica; poslovno ime, matini broj i sedite akcionara koji je domae pravno lice odnosno
poslovno ime, broj registracije ili drugi identifikacioni broj i sedite akcionara stranog
pravnog lica;
Poslovno ime i sedite drutva;
Pretena delatnost drutva;
Ukupan iznos novanog uloga, odnosno novanu vrednost i opis nenovanog uloga
svakog od akcionara koji osnivaju drutvo, i rok uplate odnosno unosa uloga;
12
Podaci o akcijama koje upisuje svaki akcionar koji osniva drutvo i to: broj akcija,
njihovu vrstu i klasu, njihovu nominalnu vrednost, odnosno kod akcija bez nominalne
vrednosti deo osnovnog kapitala za koji su one izdate;
Izjava osnivaa da osnivaju akcionarsko drutvo i preuzimaju obavezu uplate odnosno
unosa uloga po osnovu upisanih akcija.
SADRINA STATUTA
13
Pre registracije drutva akcionari su duni da uplate odnosno unesu uloge koji
predstavljaju najmanje 25% osnovnog kapitala, pri emu uplaeni iznos novanog dela
osnovnog kapitala ne moe biti nii od iznosa minimalnog osnovnog kapitala.
Upisane akcije koje se u skladu sa osnivakim aktom uplauju u novcu, uplauju se pre
registracije osnivanja drutva na privremeni raun otvoren kod poslovne banke u
Republici Srbiji.
Novani i nenovani ulog prilikom osnivanja drutva ili poveanja kapitala moraju se
uplatiti odnosno uneti u roku odreenom u osnivakom aktu odnosno odluci o poveanju
kapitala, a taj rok za javno akcionarsko drutvo ne moe biti dui od dve godine.
ODNOS DRUTVA I AKCIONARA
Jednak tretman akcionara svi akcionari se pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak
nain.
RASPODELA DOBITI
Akcionar ima pravo na udeo u godinjoj dobiti koju skuptina odredi za deobu
(dividenda).
Dividenda se moe plaati u novcu ili u akcijama drutva, u skladu sa odlukom o isplati
dividende koju donosi skuptina akcionara.
Ako statutom nije drugaije odreeno, drutvo moe plaati privremenu dividendu
(meudividendu) u bilo koje vreme izmeu redovnih sednica skuptine, pod uslovima
utvrenim zakonom.
ORGANI DRUTVA
PREDUZETNIK
Preduzetnik je poslovno sposobno fiziko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja
prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom.
Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara
celokupnom svojom imovinom, i u tu imovinu ulazi i imovina koja se stie u vezi sa
obavljanjem delatnosti.
15
OGRANAK
Ogranak privrednog drutva je izdvojeni organizacioni deo preko koga drutvo obavlja
delatnost u skladu sa zakonom.
Ogranak nema svojstvo pravnog lica i u pravnom prometu istupa u ime i za raun
privrednog drutva, koje neogranieno odgovara za obaveze prema treim licima koje
nastanu u poslovanju njegovog ogranka.
Ogranak moe biti registrovan u skladu sa zakonom o registraciji, a obavezno se
registruju ogranak domaeg privrednog drutva ako ima zastupnika razliitog od
zastupnika drutva ili je to propisano posebnim zakonom kao uslov za obavljanje
delatnosti i ogranak stranog privrednog drutva.
17
2)
neivotna osiguranja:
(1) osiguranje od nezgode i dobrovoljno zdravstveno osiguranje
(2) osiguranje motornih vozila-kasko, inskih vozila-kasko i obavezno
osiguranje od odgovornosti u saobraaju
(3) ostala osiguranja imovine, ostala osiguranja od odgovornosti i
druge vrste neivotnih osiguranja
(4) sve vrste neivotnih osiguranja
3) reosiguranje
iznos u evrima
2.000.000
3.000.000
4.000.000
1.000.000
2.500.000
2.000.000
4.500.000
4.500.000
ISPITIVANJE PROIZVODA
Ocenu usaglaenosti proizvoda, procesa i usluga sa tehnikim propisima i standardima sprovode
tela za ocenjivanje usaglaenosti, ija se kompetentnost utvruje akreditacijom i to za obavljanje
poslova: ispitivanja; etaloniranja; kontrolisanja; sertifikacije proizvoda; sertifikacije sistema
menadmenta; sertifikacije osoba, laboratorija. Akreditacijom se, pored kompetentnosti za
obavljanje navedenih poslova, utvruje i kompetentnost za obavljanje drugih poslova
ocenjivanja usaglaenosti, u skladu sa posebnim zakonom.
Postupak akreditacije, koji se pokree podnoenjem prijave za akreditaciju od strane tela za
ocenjivanje usaglaenosti Akreditacionom telu Srbije. Nakon sprovedenog postupka akreditacije
u koliko podnosilac prijave ispunjava zahteve odgovarajuih srpskih, odnosno meunarodnih i
evropskih standarda, i kada je primenljivo, Akreditaciono telo Srbije donosi odluku o akreditaciji
i izdaje sertifikat o akreditaciji.
Sertifikat o akreditaciji se izdaje na odreeno vreme u skladu sa pravilima akreditacije
Zakon o akreditaciji (Sl. glasnik RS, br. 73/2010)
ENERGETSKE LICENCE I DOZVOLE
Licenca/dozvola se izdaje reenjem koje donosi Agencija za energetiku Republike Srbije, po
zahtevu energetskog subjekta, i to za sledee delatnosti:
1) proizvodnju elektrine energije ukupne instalisane snage preko 1 MW;
2) proizvodnju elektrine i toplotne energije u elektranama-toplanama (kombinovanim
procesima proizvodnje) instalisane snage preko 1 MW;
3) prenos elektrine energije;
4) upravljanje prenosnim sistemom;
5) organizovanje trita elektrine energije;
6) trgovinu elektrinom energijom radi snabdevanja tarifnih kupaca;
7) distribuciju elektrine energije;
8) upravljanje distributivnim sistemom za elektrinu energiju;
9) trgovinu na malo elektrinom energijom za potrebe tarifnih kupaca;
10) trgovinu elektrinom energijom na tritu elektrine energije;
11) proizvodnju derivata nafte;
12) transport nafte naftovodima;
13) transport derivata nafte produktovodima;
14) skladitenje nafte i derivata nafte;
20
21
22
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili
preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu
tehnike dokumentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa
odgovarajuom licencom, koju izdaje Inenjerska komora Srbije
Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr. i 64/2010 odluka US, 24/2011.)
23
ZAPOLJAVANJE STRANACA
Stranac moe da radi u Republici Srbiji na osnovu radne ili poslovne dozvole. Propisano je da
strani dravljanin moe zasnovati radni odnos ako ima odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno
privremeni boravak, izdato od Ministarstva unutranjih poslova i ako dobije odobrenje za
zasnivanje radnog odnosa koje daje Nacionalna sluba za zapoljavanje.
Meutim, odobrenje za zasnivanje radnog odnosa nije potrebno kada se radni odnos zasniva za
obavljanje strunih poslova utvrenih ugovorom o poslovno-tehnikoj saradnji, o dugoronoj
proizvodnoj kooperaciji, o prenosu tehnologije i o stranim ulaganjima.
Strani dravljanin moe biti osniva ili lan privrednog drutva u Republici Srbiji i ima pravo da
zasnuje radni odnos u svom privrednom drutvu. Na osnovu reenja o registraciji, stranac
podnosi zahtev Upravi granine policije Ministarstva unutranjih poslova Republike Srbije, radi
izdavanja poslovne dozvole. Potrebno je navesti da se poslovna dozvola izdaje stranom
dravljaninu ili licu bez dravljanstva koje ima status preduzetnika ili osnivaa, radi obavljanja
poslova upravljanja, ili na osnovu koje moe da obavlja druge poslove. Shodno ovome, stranim
dravljanima i licima bez dravljanstva, koji se pojavljuju kao preduzetnici, osnivai i lanovi
privrednih drutava, Nacionalna sluba za zapoljavanje ne izdaje radne dozvole, ve oni
dobijaju poslovne dozvole u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Srbije.
Nacionalna sluba za zapoljavanje izdaje samo odobrenje za zasnivanje radnog odnosa.
Zakon o uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa stranim dravljanima ("Sl. list SFRJ",
br. 11/78 i 64/89, "Sl. list SRJ", br. 42/92, 24/94 i 28/96 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 dr. zakon - dalje: Zakon),
Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009)
Zakon o strancima ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008).
24
Ukoliko nisu ispunjeni uslovi za registraciju obveznika plaanja zdravstvenog doprinosa, subjekt
e biti registrovan u Agenciji i upuen da se obrati Republikom zavodu za zdravstveno
osiguranje.
Iznos takse za dobijanje registarskog/matinog broja kroz reenje Agencije za privredne registre
iznosi 2.140,00 dinara.
Jednoalterski sistem prijave zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje
Dostavljanjem M obrasca poslodavac prijavljuje zaposlenog istovremeno na penzijsko i
invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluaj nezaposlenosti. Jedinstvena
prijava na M obrascu podnosi se organizacionoj jedinici Fonda za penzijsko i invalidsko
osiguranje ili Republikog fonda za zdravstveno osiguranje, prema seditu obveznika privrednog
drutva, odnosno njegove organizacione jedinice.
26
Privredne komore
Fond za razvoj
Banke
Inspekcijske slube
27
VI KORISNE ADRESE
Agencija za privredne registre
Brankova 25
11000 Beograd
Tel. 011/202 33 50
Website: www.apr.gov.rs
Narodna banka Srbije
Kralja Petra 12
Tel. 011/30 27100
Nemanjina 17
Tel. 011/3338-000
11000 Beograd
Website: www.nbs.rs
Uprava carina
Bulevar AVNOJA-a 155a
11070 Novi Beograd
Tel. 011/2015-800
Website: www.upravacarina.rs
Ministarstvo finansija
Kneza Miloa 20
11000 Beograd
Tel. 011/361 32 45
Website: www.mfin.gov.rs
Ministarstvo ekonomije i regionalnog
razvoja
Bulevar kralja Aleksandra 15
11000 Beograd,
Tel. 011/285 50 00
Website: www.merr.gov.rs
Ministarstvo rada i socijalne politike
Nemanjina 22-24
11000 Beograd
Tel. 011/361 62 63
Website: www.minrzs.gov.rs
Republiki zavod za statistiku
Milana Rakia 5
11000 Beograd
Tel: 011/ 241 29 22
Website: www.stat.gov.rs
28
Belgija, Brisel
WTC I / Bvd du Roi Albert II 30/19, Bte 46B
1000 Brussels, Belgium
Tel. +322/201-59-60
E-mail: brussels@pks.rs
Nemaka, Frankfurt
Boersenplatz 4
D-60313 Frankfurt am Main
Tel. +4969/297 29 313
E-mail: frankfurt@pks.rs
Italija, Milano
Promos
Via Campario 1/II,
20124 Milano
Tel. +39 02 85-155-366
E-mail: milan@pks.rs
Austrija, Be
Gumpendorfer Strasse 83
A-1050 Wien
Tel. +436767725053, +43590900 14 407
E-mail: vienna@pks.rs
Francuska, Pariz
Tour de l`Horlage
4, Place Louis Armand
75603 Paris cedex 12
Tel. +33 (0) 1 72 76 81 07
E-mail: paris@pks.rs
Ukrajina, Kijev
Biznis centar Platinum
02140 Kiev
M. Grika 32
Tel. +38 044 200 01 45
E-mail: kiev@pks.rs
Hrvatska, Zagreb
29
Izdava
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE
Centar za informisanje, marketing i promocije
11000 Beograd, Resavska br.13-15
Tel: 011/ 3300 - 900
Faks: 011/ 3230 848
www.pks.rs
Priredile
Odbor za privredni sistem
Mirjana Seovi,, sekretar Odbora
e-mail: mira.seovic@pks.rs
Irena Milojevi, samostalni savetnik
e-mail: irena.milojevic@pks.rs
30