UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
Odsjek:Proizvodno mainstvo

SEMINARSKI RAD
Predmet: Materijali I
Naziv teme: Ravnoteni dijagram metastabilnog sistema(

FeFe 3 C

Tuzla
30.10.2010.god.
Mustafa Hadi II-422/10
Profesor: dr.sci. Dafer Kudumovi

Uvod:
-Ravnoteni dijagram metastabilnog sistema je prikazan na slici 1.1 i vrsta je binarnog
sistema.Pri sadraju 6.687 masenih %C (25 atomskih %) ugljenik sa gvoem obrazuje
Fe3 C
intersticijalno hemijsko jedinjenje
- cementit.Poto se pri reakcijama u
metastabilnom sistemu cementit ne mijenja (ne razlae se) moe se smatrati kao komponenta i
FeFe 3 C
dijagram oznaavati kao dijagram
.Za tehniku praksu od znaaja je gotovo cijeli
opseg koncentracije ugljika (0 do 6.687%).Legure sa niskim sadrajem ugljika (do 2.11%C)
nazivaju se elici.
-Eutektoidna koncentracija (0,765%C) dijeli elike na podeutektoidne (do 0.765%C) i
nadeutektoidne (0.765 do 2.11%C).Legura sa sadrajem 0.765%C je eutektoidni elik.Legure
bogatije ugljikom jesu bijelo sirovo gvoe i bijelo liveno gvoe(oznaka prema izgledu
povrine preloma),a eutektika koncentracija (4.3%) ih dijeli na podeutektike (2.11 4.3%
C) i nadeutektike (4.3 6.68% C);legura sa sadrajem ugljika 4.30 je eutektika legura.
FeFe 3 C
-Faze u binarnom dijagramu
mogu se sagledati, u razliitom opsegu koncentracija
i temperatura i javljaju se u slijedeem: ferit ( ,), austenit (),cementit (

Fe3 C

) i rastop

(R).
Ferit ima tvrdou oko 80 HB,jainu 250 MPa i relativno izduenje oko 50% ,dok je
tvrdoa austenita 160-200HB,jaina 200-800 MPa i izduenje 40-50 %, sve u funkciji
rastvorenog austenita u -Fe. Cementit je najtvra faza u ugljeninim elicima,800-1000HB,
ali je relativno male jaine, 295 MPa i potpuno neistegljiv (A=0%).
Fe3 C
Poto se
moe raspasti na Fe i grafit,to je u metastabilnom sistemu faza cementit, a u
stabilnom grafit.
Rastop je faza dobijena rastvaranjem gvoa i ugljika u tenom stanju.Egzistira iznad linije
likvidus kao ista faza i u smjei sa austenitom, odnosno cementitom izmeu likvidus i solidus
linija.Kao osnovne alotropske modifikacije elika pojavljuju se :
-Austenit (A)
-Martenzit (M) i
-Perlit (P).
- Austenit je vrsti rastvor ugljika u eljezu.
-Martenzit je prezasieni vrsti rastvor ugljika u eljezu (ista koncentracija ugljika kao u
polaznom austenitu).
-Perlit je autektoidna smjea od ferita i karbida (cementita), koji su se obrazovali
istovremeno (vrlo mala ravnotena rastvorljivost ugljika u feritu se zanemaruje).

Slika 1.1

-Kristalizacija i prekristalizacija bijelog livenog gvoa

Kristalizacija legura sa sadrajem ugljika iznad 2.11%, poinje na krivima likvidus BC i CD,
a zavrava na solidusu (prava ECF eutektika prava) pri temperaturi 1148 C (slika 1.3);
obje grane likvidusa i solidus prava dodiruju se u taki C.
Kristalizacija legura se zavrava eutektikom promjenom na konstantnoj temperaturi 1148
C,
a u vrstom stanju se odvijaju u legurama sline promjene kao kod nadeutektoidnih. Kao
posljedica eutektike promjene koja se kod elika ne javlja, struktura ljeva je sloenija nego kod
elika.Legura I sa sadrajem 3%C (podeutektiko bijelo liveno gvoe) poinje da ovrava na
temperaturi koja odgovara taki a1 kada iz rastopa nastaje izluivanje kristala austenita. Pri
opadanju temperature rastu ve postojei dendritni kristali austenita i pojavljuju se novi.
Istovremeno se sastav kristala austenita mijenja prema solidus krivoj JE, a sastav preostalog
rastopa prema krivoj likvidus BC.
Na eutektikoj temperaturi (taka a2) austenit ima sastav dat takom E (maksimalna
rastvorljivost ugljika u austenitu) i u ravnotei je sa preostalom rastopinom, koja je dostigla
sastav take C (eutektika koncentracija). Iz preostalog rastopa eutektike koncentracije nastaje
pri konstantnoj temperaturi eutektika smjesa sastavljena od sitnih kristala austenita i cementita
(eutektiki cementit), oznaavan kao cementitni eutektikum.

Njegovo nastajanje se moe prikazati emom:

rastop austenit + cementit
Na eutektikoj temperaturi su u toku izluivanja eutektike smjese u ravnotei tri faze: rastop
(sastava take C), austenit (sastava take E) i cementit (sastava take F).
Produkt eutektike promjene (smjesa sitnih kristala austenita i cementita) se metalografski
naziva ledeburit.Pri daljem hlaenju u opsegu temperatura a2-a3 opada rastvorljivost ugljika u
austenitu (kriva ES).Grubi dendritni kristali austenita i isto tako sitni kristali austenita, mada su
sastojci eutektike, postaju presieni ugljikom, koji se iz njih izluuje kao sekundarni cementit na
granicama obje vrste kristala austenita. Sekundarni cementit koji nastaje iz sitnih kristala
austenita (sekundarni cementit) se slae pored ve postojeih estica eutektikog cementita.
Na eutektikoj temperaturi (taka a3) sastav austenita postie eutektoidnu koncentraciju
(taka S), deava se eutektoidna promjena austenita u perlit.Slino kao i sekundarni cementit,
nastaje perlit takoe iz grubih (primarnih) i finih (eutektikih) kristala austenita.
Eutektoidnim raspadom grubih dndritnih kristala austenita nastaje relativno proirenje perlitne
oblasti; iz sitnih kristala ledeburitnog austenita nastaju samo sitna ostrvca perlita,opkoljena
cementitnom masom (eutektiki i sekundarni cementit).
4

To znai da od poetne eutektike smjese (austenit+eutektiki cementit),koja je nastala pri

eutektikoj temperaturi poslije zavretka svih promjena, leguru (ispod temperature a1) obrazuju
cementit (eutektiki + sekundarni) i perlit;oznaava se kao raspadnuti ili transformisani ledeburit.
U rezultujuoj strukturi podeutektoidnog bijelog livenog gvoa javljaju se zajedno sa
raspadnutim ledeburitom i drugi strukturni sastojci tj. perlit i sekundarni cementit, nastali iz
grubih dendritnih kristala austenita.
Legura II sa sadrajem 5% C (nadeutektiko bijelo liveno gvoe) poinje da ovrava na
temperaturi likvidusa izluivanjem grubih kristala primarnog cementita.Pri padu temperature
(u granicama b1 b2) uveava se udio primarnog cementita, a okolni rastop se osiromauje
ugljikom prema krivoj DC.
Na eutektikoj temperaturi rastopina dostie eutektiki sastav (taka C) i na konstantnoj
eutektikoj temperaturi odvija se eutektika promjena iz rastopine se stvara ledeburit.Upravo
ispod solidusa (ECF) strukturu legure tada ine primarni cementit i ledeburit.Pri daljem padu
temperature (u intervalu b2-b3) smanjuje se rastvorljivost ugljika u ledeburitnom austenitu
(prema krivoj ES);austenit postaje prezasien ugljikom koji se izluuje kao sekundarni cementit.
Prekristalizacija u vrstom stanju zavrava se kao i kod legure I na konstantnoj eutektoidnoj
temperaturi, gdje iz preostalog austenita eutektoidnog sastava (taka S) nastaje perlit.Rezultujuu
strukturu legure II ispod temperature a1 ine primarni cementit i raspadnuti (transformisani)
ledeburit.S obzirom na to da su sekundarni cementit i perlit komponente ledeburita,ne pojavljuju
se u ravnotenom dijagramu kao samostalni strukturni sastojci.
Legura III sastava 4.3% C je eutektika legura. Kristalie se pri najnioj,tj. eutektikoj
temperaturi (1148 C),kad iz sve rastopine nastaje fina eutektika smjesa-ledeburit.U toku
daljeg hlaenja odigravaju se iste promjene u vrstom stanju kao i kod legure II, a ostvaruju se u
ledeburitnom austenitu. Rezultujuu strukturu eutektikog bijelog livenog gvoa ini raspadnuti
(transformisani) ledeburit.Udio pojedinih strukturnih sastojaka na sobnoj temperaturi daje
Sauveurov dijagram (slika 1.2).

Slika 1.2 Sauveurov dijagram

Slika 1.3 Kristalizacija i prekristalizacija bijelog livenog gvoa

-Zadatak:
-Nacrati krivu zagrijavanja i krivu hlaenja za leguru sa masenim procentom ugljika 4.5%
(prikazano na dijagramu na slici 1.4),opisati tok hlaenja legure i primjenom pravila poluge
odrediti koliinu elemenata izmeu faza hlaenja.

Slika 1.4
-Legura sa masenim procentom ugljika 4.5% (20% atomski) iznad krive CD nalazi se u stanju
rastopa i poinje da ovrava na temperaturi likvidusa izluivanjem grubih kristala primarnog
cementita.Pri padu temperature (u granicama od take 1 do take 2) uveava se udio primarnog
cementita, a okolni rastop se osiromauje ugljikom prema krivoj DC.Na eutektikoj temperaturi
rastopina dostie eutektiki sastav (taka 2) i na konstantnoj eutektikoj temperaturi odvija se
eutektika promjena iz rastopine se stvara ledeburit.Upravo ispod solidusa (ECF) strukturu
legure tada ine primarni cementit i ledeburit.Pri daljem padu temperature (u intervalu take 2 do
take 3) smanjuje se rastvorljivost ugljika u ledeburitnom austenitu (prema krivoj ES) ,austenit
postaje prezasien ugljikom koji se izluuje kao sekundarni cementit.
Prekristalizacija u vrstom stanju zavrava se na konstantnoj eutektoidnoj temperaturi,gdje iz
preostalog austenita eutektoidnog sastava nastaje perlit.Rezultujuu strukturu legure sa masenim
procentom ugljika 4,5% ispod take 3 ine primarni cementit i raspadnuti (transformisani)
ledeburit to se vidi na slici 1.4 .S obzirom na to da su sekundarni cementit i perlit koponente
ledeburita, ne pojavljuju se u ravnotenom dijagramu kao samostalni strukturni sastojci.
7

Slika 1.5 Kriva zagrijavanja legure sa procentom C 4.5%

Slika 1.6 - Kriva hlaenja legure sa procentom C 4.5%

-Prema krivoj hlaenja moemo zakljuiti da se sa padom temperature od take 1 do 2 poveava
procenat primarnog cementita, a okolni rastop se osiromauje ugljikom prema
krivoj DC (slika 1.4). U taki 2 na konstantnoj temperaturi odvija se eutektika promjena iz
rastopine nastaje ledeburit to moemo vidjeti na dijagramu hlaenja.Pri daljem hlaenju od
take 2 do 3 smanjuje se rastvorljivost ugljika,austenit postaje prezasien ugljikom koji se
izluuje kao sekundarni cementit.

-Primjenom pravila poluge odreujemo koliinu:

a) % m rastopa i I Cementita faza od take 1 do take 2
a=2,1
b=13,4

a
2,1
100 =
100 =13,54
%R= a+b
2,1+13,4
b
13,4
100 =
100 =86,45
%I Cementita= a+b
2,1+13,4

b) %m I Cementita i Ledeburita faza od take 2 do take 3

a'=3,5
b'=13,4

a'
3,58
% I Cementita= a' + b' 100 = 3,5+13,4 100 =21,05
b'
13,42
100 =
100 =78,94
% Ledeburita= a' + b '
3,5+13,4

-Zakljuak:

-Prema

Fe3 C

dijagramu moemo zakljuiti da se radi o nadeutektikom bijelom gvou.

U praksi u industriji pojam bijelo liveno gvoe podrazumijeva odlivak koji ima po cijelom
presjeku uniformnu, bezgrafitnu strukturu.Bijelo liveno gvoe (svijetli prelom) je legura Fe-C u
kojoj je cjelokupna kolidina ugljika vezana u obliku cementita.
Bijelo liveno gvoe je tvrdo (550 HB), veoma otporno na habanje, a ove osobine zadrava i do
preko 400 C, dok ugljini elici uz manju otpornost na habanje,na ovim temperaturama ve
pokazuju pad tvrdoe.Mainska obrada bijelog livenog gvoa mogua je samo pomou alata od
sinterovanih karbida, ali to nije presudno budui da se od bijelog livenog gvoa uglavnom
izrauju odlivci koji ne zahtijevaju veu obradu rezanjem.To su npr. Puni prenosnici i ekstruderi
mjealica i transportera rasutih metrijala, kugle drobilica, koioni valjci i dr.

10

Sadraj:
- Uvod------------------------------------------------------------------------------------------------2
-Glavni dio-------------------------------------------------------------------------------------------4
-Zakljuak--------------------------------------------------------------------------------------------9

Literatura: Materijali I ;dr.sc. Dafer Kudumovi

11