Materijali 1 pitanja i odgovori , prva parcijala

Difuzija zavisi od:

a) Koncentracije atoma koji vre difuziju
b) Difuzione konstante, odnosno uslova pri kojima se odvija difuzija:
a. Vrste mehanizma difuzije
b. Temperature pri kojoj se ona vri
c. Vrste kristalne reetke rastvaraa
d. Vrsta kristalnih greaka koje postoje u podruju difuzije
e. Koncentracija vrste atoma koji vre difuziju
NOTE:
Provjeriti...stvarno,provjeriti...
76. Napisati Fick-ov zakon i objasniti znaenje i dimenzije svih faktora.
Fickov zakon difuzije:
dxdc D J=J fluks (rezultujui protok atoma) jedinica: atom/
(m2s)Dkonstanta proporcionalnosti (koeficijent difuzije, difuzivnost, provodnost
atoma) jedinica:m2/sdC/dxgradijent koncentracije jedinica za dC: atom/m3,
jedinica za dx: m
77. U Fick-ovom zakonu difuzije J= -D(dC/dX) objasniti fiziko znaenje svih
lanova(faktora).
Vidi pitanje 76
78. Od ega zavisi proces difuzije u metalima?
Vidi pitanje 75.
79. ta je stacionarna difuzija i kojim zakonom jc dcflnisana?
Stacionarna difuzija je difuzija pri kojoj ne postoji promjena u koncentraciji
rastvorenih atoma utakama u smjeru difuzije. Opisana je prvim Fickovim
zakonom. Vidi pitanje 76.
80. Sta je nestacionarna difuzija i od ega zavisi njen intezitet?
Nestacionarna difuzija je difuzija pri kojoj se koncentracija rastvorenih atoma u
nekoj taki u smjeru difuzije mijenja. Vidi pitanje 75. Opisana je drugim Fickovim
zakonom.
81. Koji su mehanizmi difuzije u metalima i od ega to zavisi?

Mehanizmi difuzije u metalima su:

a) Mehanizam praznina (supstitucioni mehanizam)
b)Intersticijsk i mehanizam
Koji mehanizam difuzije e se odvijati zavisi prvenstveno od veliina atoma koji
uestvuju u difuziji. Atomi znatno razliite veliine mogu difundovati
intersticijskim mehanizmom difuzije. Vidi pitanje 75.
82. Pod kojim listovima nastaju intersticijski vrsti rastvori?
Intersticijsk i vrsti rastvori nastaju od dva materijala, ako su atomi jednog
mnogo vei od atoma drugog.
83. Pod kojim ustavima nastaju supstitucijski vrsti rastvori?
Supstitucijski vrsti rastvori nastaju u slijedeim uslovima:
a) Prenici atoma elemenata se ne smiju razlikovati vie od oko 15%
b) Kristalne strukture dva elementa moraju biti iste
c) Ne treba da postoji primjetna razlika u elektronegativnostima (da ne bi dolo
do nastanka jedinjenja)
d) Dva elementa treba da imaju istu valentnost.
84. Nacrtaj supstitucijski vrsti rastvor koji grade elementi A i B.
Sekcija 9.2.1, slika
3
85. ta moe nastati ovravanjem legure (A+B) i od ega to zavisi?
Moe nastati eutektikum ukoliko su A i B u tano odreenom omjeru potrebnom
za nastanak eutektikuma. Ukoliko se temperature ovravanja pojedinih faza u
leguri (A+B) znatno razlikuju, nastaje segregacija po teini (ona faza koja
ovrava na viim temperaturama se taloi).
86. Napisati Hook-ov zakon. Objasniti znaenje i dimenzije svih faktora.
Hookov zakon opisuje deformaciju tijela odreenog poprenog presjeka prilikom
djelovanja sile na njega (ukoliko sila nije dovoljno jaka da izazove plastinu
deformaciju). On glasi: E Al F l =0 0lizduenje, promjena duine
jedinica:mm l0poetna duina jedinica: mmA0povrina (poetnog)
poprenog presjeka jedinica: mm2EJangov modul elastinosti jedinica:
N/mm2Fspoljanje optereenje (sila koja istee ili pritie) jedinica:N
87. ta je modul elastinosti, a ta modul klizanja? Kakva veza postoji izmeu ta
dva modula?
Modul elastinosti je odnos normalnog napona (grko slovo sigma) i deformaci
je (grko slovo epsilon) u oblasti elastinih deformacija:
E = / Modul elastinosti je i mjera krutosti tijela.

Modul klizanja je odnos izmeu napona smicanja (grko slovo tau) i ugla
smicanja (grkoslovo gama) u oblasti elastinih deformacija:G =/
Oblast elastinih deformacija je raspon djelovanja sila u kojem ne dolazi do
plastinih deformacija.Veza izmeu ova dva modula je data izrazom:E = 2G(1+)
(grko slovo ni) je Poasonov koeficijent. (Vidi pitanje 8)
88. ta je modul klizanja a ta Poasonov koeficijent?
Vidi pitanje 87. Posaonov koeficijent (grko slovo ni) je negativna vrijednost
oDnosa deformacije okomite na pravac djelovanja sile y(epsilon y) i deformacije
u pravcu djelovanjasile x(epsilonx) : =-y/x
89. ta je jedinina deformacija , a ta Posson-ov koeficijent ? Jedinina
deformacija (epsilon) je omjer izduenja (l) i poetne duine (l0) Vidi pitanje
88.
90. Kako nastaje deformacija polikristalnih materijala?
Deformacija polikristalnih materijala nastaje klizanjem svakog posebnog
metalnog zrna, ali kako su zrna razliito orijentisana, deformacija se ne izvodi
istovremeno i jednako po cijeloj zapremini.
91. ta je elastina, a ta plastina deformacija? Gdje se sreemo u mainstvu sa
elastinim, agdje sa plastinim deformacijama?
Elastina deformacija je:
a) Promjena dimenzija dijelova koja nestaje nakon to se konstrukcija rastereti ili
b) Deformacija pri kojoj uticaj na oblik, strukturu i osobine nestaje po prestanku
djelovanja spoljnih sila.Sa elastinim deformacijama se sreemo stalno. Svako
izlaganje silama Ili momentima uzrokuje elastine deformacije.Plastina
deformacija je deformacija pri kojoj se izmijenjene dimenzije,po prestanku
djelovanja optereenja, nee u potpunosti vratiti na prvobitne vrijednosti.Sa
plastinim deformacijama se najee sreemo prilikom oblikovanja
deformacijom ili postupaka kao deformaciono ojaavanje. Plastinu deformaciju
susreemo kod proizvoda, prilikom njihovog koritenja, ali u tom sluaju,
plastine deformacije su uglavnom nepoeljne.
92. ta je plastina deformacija i kako nastaje?
Vidi pitanje 91. Plastina deformacija nastaje prekoraenjem granice elastinosti.
93. ta je oporavljanje?
Oporavljanje je promjena kroz koju prolazi materijal prilikom
rekristalizacije.Untranji naponi nestaju, a zatim se uklanjaju i greake u kristalnoj
strukturi.Tvrdoa se postepeno smanjuje.
94. ta je rekristalizacija?

Rekristalizacija je proces ponovnog obrazovanja poligonalnih kristalnih zrna u

vrstom metalu nakon to je prethodno bio deformisan.
95. ta je rekristalizacija, kako i zbog ega se provodi?
Vidi pitanje 94. Provodi se tako da se materijal zagrije do temperature
rekristalizacije(oko 0,3 do0,6 temperature topljenja, kod nekih metala je to sobna
temperatura) i na njoj zadri odreenovrijeme. Provodi se zato da bi se dobila
sitnozrnata struktura,a time poboljale osobine obraivanog materijala.
96 ta je rekristalizacija i ta utie na veliinu zrna nakon rekristalizacije?
Vidi pitanje 94. Na veliinu zrna nakon rekristalizacije utiu temperatura
zagrijavanja,stepen prethodne hladne deformacije, veliina zrna prije
deformacije, stepen istoe metala ili legure,vrijeme dranja na temperaturi
rekristalizacije.
97. ta je oporavljanje, ta jc rekristalizacija, i staje kritina deformacija?
Vidi pitanja 93 i 94. Kritini stepen deformacije je stepen hladne deformacije
materijala pri kojemu procesu rekristalizacije nastaje veoma veliko kristalno zrno.
98. ta je to dcformaciono ojaavanje i od ega zavisi?
Deformaciono ojaavanje je proces porasta otpornosti materijala:Zatezne
vrstoe,naponateenja i tvrdoe nekog materijala prilikom njegovog plastinog
oblikovanja.
Objanjava se poveavanjem broja greaka kristalne reetke. Ono zavisi od
(stanja) materijala nad kojim Se vri deformacija (granice zrna, postojeeg broja
greaka kristalne reetke), ali i od stepena, brzine, broja deformacija isl.
99. ta je topla plastina deformacija i ta su njene prednosti?
Topla plastina deformacija je deformacija pri temperaturi rekristalizacije (0,6
temperaturetopljenja). Prednost je to to je pri ovim temperaturama otpornosti
materijala (vrstoa, naponteenja, tvrdoa) znatno padaju, pa su za
deformisanje potrebne znatno manje sile i momenti, asamim tim, itav proces
zahtijeva mnogo manje energije.
100. ta je hladna plastina deformacija i ta su njene prednosti?
Hladna plastina deformacija je deformacija pri temeraturama manjim Od
temperature rekristalizacije (0,3 temerature topljenja). Prednost je to to se pri
ovom deformisanju postiu veatanost dimenzija (nema termikog irenja i
skupljanja)i istije i ravnije povrine (nema procesa oksidacije).
101. Staje sutinska razlika izmeu vrue i hladne plastine deformacije.
Vidi pitanja 99 i 100. Procesi hladne i tople deformacije imaju znaajan uticaj na
osobine materijala:kovnost, mainska obradivost i zavarljivost.