FEDERATIVNA ORGANIZACIJA JUGOSLAVIJE

P R O G L A S I N I C I J A T I V N O G ODBORA Z A V N O H - a I V I J E N I K A
AVNOJ-a I Z H R V A T S K E , H R V A T S K O M I S R P S K O M N A R O D U !
17. marta 1943.
. . . Zadaci Inicijativnog Odbora jesu:
1. da u to krae v r i j e m e obavi sve radove za konstituiranje
ZAVNOH-a;
2. da jo vre povee osloboene i neosloboene k r a j e v e Hrvatske i mobilizira sve narodne snage bez obzira na vjerske, nacionalne i stranake razlike u borbu za konano istjerivanje njemakih
i italijanskih faistikih okupatora iz Hrvatske, za unitenje njihovih
domaih plaenika Pavelievih ustaa i etnika Drae Mihailovia;
3 da pojaa borbu protiv onih podmuklih nastojanja agenata izdajnike jugoslovenske vlade"' u Londonu i izdajnikog vodstva HSS-a,
k o j i u interesu uspostave stare protunarodne, reakcionarne vladavine i vladavine nacionalnog ugnjetavanja nastoje koiti razvitak narodnooslobodilake borbe i razbijati jedinstvo naih naroda;
4. da preuzme rukovoenje svim poslovima narodne vlasti u Hrvatskoj. . .
Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske, Zbornik dokumenata 1943, Zagreb, 1964, (u daljem tekstu: ZAVNOH, Zbornik dokumenata),
7276.
REZOLUCIJA

PRVOG

ZASJEDANJA

ZAVNOH-a
14. juna 1943.

Na temelju svih ovih utvrenih injenica, predstavnici hrvatskog

naroda, predstavnici Srba u Hrvatskoj kao i predstavnici narodnih manjina Hrvatske donose jednoglasno.
ove zakljuke:
. . . U tu svrhu predstavnici hrvatskog i srpskog naroda, kao i predstavnici nacionalnih manjina Hrvatske, k o j i sudjeluju u narodno-oslobodilakoj borbi, a k o j i su svoju ljubav prema narodnoj slobodi dokazali i u najteim momentima ivota naeg naroda, te kao takovi priznati
od naroda, konstituiraju se dananjim danom u Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske,
10. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske
( Z A V N O H ) je najvie politiko tijelo narodnooslobodilake borbe u
Hrvatskoj. Ono je izraz neslomljive v o l j e hrvatskog i srpskog naroda, da
ostvari svoje v j e k o v n e tenje za slobodom i samostalnou, ono je izraz borbenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj i vrste
odluke naih naroda, da v o d e nemilosrdni i bespotedni narodno-oslobodilaki rat do konane p o b j e d e nad faistikim okupatorima, njihovim slugama Pavelievim ustaama i etnicima Drae Mihailovia, te
644

okupatorovim pomagaima: agentima izbjeglike v l a d e " i izdajnikog

vodstva HSS.
11. Z A V N O H je sastavljen od predstavnika hrvatskog i srpskog
naroda, te nacionalnih manjina u Hrvatskoj, bez obzira na njihovu politiku i vjersku pripadnost. Zato su se u ZAVNOH-u okupili i pristae
bive Hrvatske seljake stranke, Samostalne demokratske stranke, K o munistike partije, predstavnici narodnih udruenja kao Seljake sloge", Seljakog kola", Gospodarske sloge", sindikata i t,d., k o j i bez
obzira na sve razlike stoje nepokolebljivo na stanovitu borbe protiv
faistikih okupatora i njihovih slugu i pomagaa. . ,
15. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske zaklinje se pred hrvatskim i srpskim narodom, da e sve svoje snage usmjeriti za to skorije postignue onog uzvienog cilja, za k o j i su
nai narodi podnijeli neviene rtve za osloboenje Hrvatske i punu i istinsku demokratsku slobodu i ravnopravnost hrvatskog i srpskog
naroda...
Isto, 215223.
PISMO POKRAJINSKOG K O M I T E T A KPJ ZA VOJVODINU
C E N T R A L N O M K O M I T E T U KPJ O O B N O V I P O K R A J I N S K O G
KOMITETA I RAZGRANIENJU IZMEU
HRVATSKE I VOJVODINE
27. juna 1943.
1) CK K P H i Z A V N O H u nekim svojim publikacijama govore o
Sremu kao pokrajini Hrvatske. Mi smatramo da je o v o pogreno. S r e m
je sastavni deo V o j v o d i n e i u naoj propagandi za autnomiju V o j v o d i ne naa Partija je uvek to isticala. Nacionalni sastav Srema je takav
da on po naem miljenju, ne moe ui u sastav Hrvatske. Velika veina ovdanjeg naroda je za to da ivi u zajednici sa narodima Bake i
Baranje i Banata.. - 1
Pokrajinski komitet KPJ za Vojvodinu 19411945, (priredila: Lj. Vasili), Novi
Sad Sremski Karlovci, 1977, 164.
PROGLAS POKRAJINSKOG NARODNOOSLOBODILAKOG
ODBORA ZA V O J V O D I N U I G L A V N O G T A B A
NARODNOOSLOBODILAKE VOJSKE I P A R T I Z A N S K I H ODREDA
VOJVODINE SVIM NARODIMA VOJVODINE
22, avgusta 1943.
Rodoljubivi narode V o j v o d i n e !
Ba sad kad neprijatelji naih naroda, neprijatelji svih naroda,
ve posru p o d naletom udruenih naroda i p o d s v o j i m sopstvenim zlo1 CK KPJ avgusta 1942. smatra da treba obnoviti Pokrajinski komitet za
Vojvodinu i centralizovati partijski rad za celu pokrajinu, emu ne protivrei obaveza da Okruni komitet KPJ za Srem usaglaava svoj rad sa Povjerenitvom
CK KP Hrvatske za Slavoniju, a Pokrajinsko poverenitvo KPJ za Banat s Pokrajinskim komitetom KPJ za Srbiju. Bez obzira na ove ratne potrebe, CK KPJ
je kao i Pokrajinski komitet KPJ za Vojvodinu, imao u vidu obnovu celine Vojvodine sa Sremom, ime je bio odreen i njen teritorijalni okvir u budunosti,
mada pitanje nije dravnopravno reeno zbog osetljivih politikih i meunacionalnih okolnosti.

645

 'WS! ' ' '

inima, mi mo ranio pojaanom snagom udariti po zajednikom, optem

neprijatelju. Svaki proputeni udarac danas znai produenje ivota zloinaca k o j e je oveanstvo osudilo na smrt. A svaki udarac k o j i pogaa znai korak blie osloboenju. . .
Uinimo sve da se te pobede jo vie razmahnu, da se ti uspesi
jo vie uvrste, da se borba u pojedinim pokrajinama slije u reku
opte-narodne borbe, k o j o j niko i nita ne moe odoleti! V o j v o d i n o ,
doprinesi t o j borbi svoj deo! Ne daj okupatoru prolaz preko naeg;
tla! Ne d a j sinove i keri okupatoru! Ne daj mu iio! Neka pogani
osvajai, gladni nae zemlje, dobiju svoj ivotni p r o s t o r " ispod nae
svete z e m l j e ! I naa zemlja bie s l o b o d n a ! . . .
J. Popov, Glavni NOO Vojvodine 19431945, Novi Sad S. Karlovci, 1977, 36.

OBJAVA O

ZASEDANJU Z B O R A P R E D S T A V N I K A
SLOVENSKOG NARODA
7. oktobra 1943.

Od prvega do tretjega oktobra 1943. je zasedal I. Zbog odposlancev slovenskega naroda, demokratino in svobodno izvoljen med 20. in
25. septembrom. Na Zboru je bilo prisotnih 572 izvoljenih odposlancev. Zbora so se udeleili delegacija AVNOJ-a s predsednikom AVNOJ-a
dr. I v o m Ribarjem, delegacija Vrhovnega taba N O V in POJ, m a j o r
Jones kot predstavnik britanske imperialne vojske, delegacija CK K P J .
delegacija ZAVNOH-a, delegacija Glavnega taba INOV i P O H in delegacija Glavnega taba N O V i PO Slovenije. Dalje so na Zboru prisos ivo vale delegacije AF. Z S M in osvobodilnih organizacij iz vseh osvobojenih in neosvobojenih slovenskih pokrajin. Vseh udeleencev je bilo>
na zboru 650.. .
Na temelju svojega sklepa o predstavnitvu in vodstvu slovenske
narodno-osvobodilne borbe in zaasnili organih ljudske oblasti slovenskega naroda v voinem razdobju je Zbor odposlancev izvolil stodvajestlanski Plenum Osvobodilne fronte slovenskega naroda kot vodstvo Osvobodilne fronte in vrhovni organ ljudske oblasti slovenskega naroda
'Slovenski Narodni osvobodilni odbor), Izvrni odbor Osvobodilne fronte kot izvrni organ Plenuma in Osvobodilne fronte, odnosno kot pred;edstvo Slovenskega Narodnega izvoljenimi so preizkueni borci iz naodno-osvobodilnega gibanja, predstavniki vojske, predstavniki slovenkih ljudskih mnoic, slovenske kulture in vseh piasti slovenskega naoda.
Zbor odposlancev slovenskega naroda je zgodovinskega promena,
ijegov pomen je v naslednjem: "
1. Zbor odposlancev slovenskega naroda je v slovenski narodni zgolovini prvi demokratino izvoljeni, iz ljudskih predstavnikov obstojei
^bor.
2. Demokratino izvoljeni odposlanci slovenskega naroda so izreki enoduno v o l j o slovenskega naroda, da prenese vse napore in rtve
' borbi za s v o j o osvoboditev in zdruitev, za novo, demokratino in
nono Jugoslavijo ter za sreno bodonost slovenskih ljudskih mnoic.
3. Demokratino, svobodno izvoljeni odposlanici so zahtevali neiz>rosno borbo proti okupatorju do konene zmage nae pravine stvari.
46

4. Slovenski narod je preko svojih odposlancev na Zboru enoduno obsodil plavo in belo gardo ter zahteval, da ju slovenska narodna
oblast neusmiljeno iztrebi.
5. Zbor odposlancev je izrekel pripravi jenost slovenskih narodnih
mnoic, da z vsemi sii ami podpro naso Narodno-osvobodilno vojsko.
6. Zbor odposlancev je izrazil globoko ljubezen, ki jo g o j i j o slovenske narodne mnoice do vrhovnega komandanta nae vojske i voditelja junoslovanskih narodov tovaria Tita.
7. Zbor odposlancev se je enoduno in z velikanskim navduenjem
izreke! za novo, demokratino, na narodni enakopravnosti zgrajeno Jugoslavije.
8. Zbor odposlancev je izglasoval soglasno zaupnico in priznanje
Izvrnemu odboru Osvobodlne fronte.
Preko Zbora odposlancev slovenskega naroda je demokratino in
svobodno izpregovoril va na trpei, toda neuklonjivi in borbeni slovenski narod. Sklepi demokratino in svobodno izvoljenega Zbora odposlancev slovenskega naroda so postali obvezni za slehernega Slovenca.
Smrt faizmu svobodo narodu!
L. Gerkovi, Dokumenti, 1489

O D L U K A ZAVNOH-a 0 P R I K L J U E N J U I S T R E , R I J E K E , Z A D R A
I O S T A L I H OD ITALIJE O K U P I R A N I H KRAJEVA HRVATSKOJ
20. septembra 1943.
N a r o d Istre, Hrv. P r i m o r j a , Dalmacije i svih Jadranskih otoka, u
zajednici s junakom Narodno Oslobodilakom V o j s k o m Hrvatske, oslobodio je svoje krajeve ispod jarma talijanskih tlaitelja. Vlast u t i m
krajevima prela je u ruke Narodno Oslobodilakih Odbora jedinih
organa demokratske narodne vlasti, koju na narod priznaje.
Na osnovu tih injenica, kao i na osnovu naela o samoodreenju
naroda, to su ga proklamirali nai veliki saveznici Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave, Zemaljsko Antifaistiko
V i j e e Narodnog Osloboenja Hrvatske donijelo je slijedee zakljuke:
1. Proglauju se nitetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, k o j e
su razne velikosrpske vlade sklopile s I t a l i j o m , a k o j i m a su hrvatski
krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Loinj, Cres, Lastovo i ostali Kvarnerski
otoci predani Italiji;
2. Proglauju se nitetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, sklopljene izmeu izdajnika hrvatskog naroda Pavelia i talijanske vlade, kojima su dijelovi Gorskog Kotara, Hrvatskog P r i m o r j a , Dalmacije i Dalmatinski otoci predam Italiji;
?. Svi spomenuti hrvatski krajevi, t j . Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (ukljuivi ovamo i Lastovo^ Cres, Loinj i druge), prikljuuju se matici z e m l j i Hrvatskoj, a preko nje n o v o j demokratskoj
bratskoj zajednici naroda Jugoslaviji, za k o j u se nai narodi bore;
4, Talijanskoj nacionalnoj manjini, k o j a obitava u ovim krajevima, z a j a m u j e se autonomija;
647

5. O g o r n j o j odluci obavjetavaju se vlade saveznikih zemalja:

Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika, Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih Drava, kao i itava svjetska javnost. ..
ZAVNOH, Zbornik dokumenata, 397.
PROGLAS P R I V R E M E N O G P O K R A J I N S K O G IZVRNOG
NARODNOOSLOBODILAKOG ODBORA I S T R E
POVODOM PRIKLJUENJA ISTRE HRVATSKOJ
26. septembra 1943.
Istarski narode
Predstavnici uskrsle Istre okupljeni prvi puta poslije 25 godinjeg
robovanja u slobodnom Pazinu izraavajui v o l j u istarskog naroda, odaju poast svim borcima palim za slobodu Istre i zahvaljuju N.O.V. Hrvatske na ukazanoj pomoi.
S oduevlj(enj)em p o z d r a v l j a j u povjestni in od 13 rujna 1943 o
o d c j e p l j e n j u Istre od I t a l i j e i prisajedinjenju m a j c i Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Jednoduno donose slijedee zakljuke:
1. Ukidaju se svi oni talijanski faistiki zakoni, k o j i su bilo politiki bilo socijalno ekonomski imali za cilj odnarodnjivanje i upropatenje naeg naroda.
2. Svi oni Talijani k o j i su poslije 1918 godine doselili u Istru
u svrhu odnaroivanja i izrabljivanja naeg naroda biti e vraeni u
Italju. O pojedinim sluajevima odluivati e za to posebna komisija.
3. Talijanska manjina u Istri uivati e sva nacionalna prava (slobodu jezika, kole, tampe i slobodu kulturnog razvia).
4. Sva nasilno potalijanena prezimena, imena mjesta, sela, ulica
i uope svi prisilno potalijaneni nazivi i napisi z a m j e n j u j u se starim
hivatskim imenima.
5. Jezik u crkvama bit e hrvatski, a talijanskoj se manjini priznaje pravo upotrebe svog jezika.
6. Otvaranju hrvatskih kola pristupit e se u n a j s k o r i j e vrijeme.
7. Pozivaju se svi Istrani da se odazovu mobilizaciji u N.O.V. i da
odmah pristupe prikupljanju pomoi za nau narodnu vojsku.
8. Z.A.V N.O.H. je raspisao zajam za pomo postradalima u narodnooslobodilakoj borbi. Pozivaju se svi Istrani da svaki prema s v o j o j
nogunosti upie z a j a m narodnog osloboenja.
:sto, 398.
REZOLUCIJA DRUGOG ZASJEDANJA ZAVNOH-a
14. oktobra 1943.
. . . U ime hrvatskog naroda, u ime svih Srba u Hrvatskoj i nacioalnih manjina Hrvatske, ponovno istiemo, da izbjeglika vlada, ma
cakva ona bila, ili inovnika" ili privremena" ili ma kakva druga, nena nikakvog prava da govori u ime naeg naroda.
6. Isto tako ponovno podvlaimo, da izdajnik Paveli nema nikakvog prava da govori u ime hrvatskog naroda. Ovo je izvrio najprljaviju izdaju i najogavnije zloine nad srpskim i hrvatskim narodom.
Pobivi na stotine hiljada Srba i Hrvata i stavivi se u slubu tuinca,
48

o v a j zlikovac je pokuao od Hrvatske stvoriti instrument faistike

politike na Balkanu. No hrvatski je narod, u zajednikoj borbi sa srpskim narodom, razbio te paklene planove i od Hrvatske stvorio poprite
oruanog narodnog ustanka protiv faizma. T i m e je hrvatski narod
ujedno razbio klevete etnikih razbojnika, k o j i su pokuavali identificirati slobodoljubivi hrvatski narod s Pavelievim ustakim zlotvorima.
7. Hrva+ski i srpski narod u Hrvatskoj su u toku herojske dvogodinje borbe u krvi i ognju izgradili svoje jedino istinsko politiko
predstavnitvo, Zemaljsko Antifaistiko V i j e e Narodnog Osloboenja
Hrvatske, k o j e jedino priznaje i kojemu d a j e puno svoje p o v j e r e n j e . U
ime hrvatskog i srpskog naroda ovLateni su da govore jedino nacionalna predstavnitva, odnosno nacionalna vijea na elu s Antifaistikim
V i j e e m Narodnog Osloboenja Jugoslavije.. .
8. Hrvatski i srpski narod, u zajednici s ostalim narodima Jugoslavije, bore se za novu demokratsku Jugoslaviju, slobodnih i ravnopravnih naroda, u k o j o j e na bazi samoodreenja biti izgraena slobodna i demokratska Hrvatska. Srbi u Hrvatskoj dali su dosadanjim
borbama neviene rtve i dokaze o s v o j o j velikoj ljubavi prema zajednikoj domovini, pa kao to su se zajedno s Hrvatima borili protiv
zajednikog neprijatelja, tako e zajedno uivati i plodove p o b j e d e i
slobode. Nema, ne s m i j e i nee biti Hrvatske, u k o j o j Srbima ne bi
bila zajamena puna ravnopravnost i jednakost. Ova nova zajednica
slovenskih naroda na Jugu nova demokratska Jugoslavija stvara
se odozdo u zajednikoj borbi svih njezinih naroda, a ne nametanjem
protunarodnih reima odozgo, od strane onih, k o j i s narodom nemaju
veze. To je n a j b o l j e jamstvo, da e nai narodi ivjeti u istinskom
bratstvu, jednakosti i slobodi. U o v o j zajednici naroda Jugoslavije
ostvarit e se i v j e k o v n e socijalne tenje radnitva i s e l j a t v a . . .
Isto, 478481.

REZOLUCIJA PRVE OBLASNE K O N E R E N C I J E

NOO-a B O S A N S K E K R A J I N E
12. oktobra 1943.
1) K a o organi narodno-oslobodilakog pokreta, svi nai narodno-oslobodilaki odbori treba da jo vie p o j a a j u svoj rad na pokretanju
itavog naeg naroda u ovu svetu oslobodilaku borbu;
2) Da narodno-oslobodilaki odbori budu jo vatreniji nosioci i
stvaraoci irokog borbenog jedinstva Srba, Hrvata i Muslimana Krajine. Jedinstvo naeg naroda n a j b o l j e je o r u j e protivu udruenih narodnih neprijatelja i n a j b o l j a garancija nae sretnije sutranjice;
3) Da nai narodno-oslobodilaki odbori uloe sve svoje sile za
organizovanje svestrane pomoi naoj narodno-oslobodilakoj vojsci;
4) Da putem zborova, konferencija, putem jaanja i irenja nae
tampe stalno podiu politiku svest i budnost naega naroda, da ga
pravovremeno obavetavaju o svim dogaajima u svetu i kod nas, da
raskrinkavaju podmuklu politiku okupatora, ustaa, etnika Drae Mihailovia i izdajnikog dela vodstva HSS, kako bi na narod prema
svim tim dogaajima zauzeo pravilan stav;
5) Da nai N O O uprave svoj rad na neosloboene delove nae Krajine, da se jae poveu sa postojeim narodno-oslobodilakim odborima
&Q

u neosloboenim selima i gradovima, a tamo gde ovi ne postoje da pomognu njihovo stvaranje;
6) Da organizuju pomo u ishrani, stanovanju i tegleoj stoci naoj brai u postradalim krajevima, kao i porodicama naih boraca;
7) Da se svestrano zaloe za ouvanje narodnog zdravlja, suzbijanje epidemije tifusa i ostalih zaraznih bolesti, koje neprijatelj namerno
ubacuje u nae redove. Da organizuju po selima ambulante i bolnice i
da uvravanjem i stvaranjem novih zdravstvenih sekcija podiu higijensku svest naeg naroda. T a j posao je veoma ozbiljan, ako se ima
na umu da je zdravlje naeg naroda i vojske vaan uslov nae borbe i
nae pobede;
8) Narodno-oslobodilaki odbori trebaju da organizuju narodnu
prosvetu otvaranjem narodnih kola za decu, analfabetskih teajeva,
angaujui na tome poslu nae uitelje, profesore i druge kulturne radnike;
9) Da u itavom svom radu razviju najiru saradnju sa svim rodoljubivim organizacijama ena i omladine i da tako pokrenu sve narodne snage na svim pitanjima naeg narodnog pokreta;
10) Da uklone sve postojee nedostatke,, da nagoveste rat svakoj
nemarnosti, krutom odnosu prema narodu i svemu onome to smeta naoj brzoj pobedi...
L. Gerkovi, Dokumenti, 138141.

1943.
! !
!
1943 . . .

, , , .
,
, ,
, ...

, ,
. , ,
,
.
- ,
, .
.
!
350

 . , ,
. , ,
,
, . . .
!
.
. .
- . . .

!
! . . .
, , 1964, 6874.

REZOLUCIJA OSNIVAKE SKUPTINE ZEMALJSKOG

ANTIFAISTIKOG VIJEA NARODNOG OSLOBOENJA
CRNE GORE I BOKE
1516. novembra 1943.

2) Skuptina u t v r u j e da je Antifaistiko vijee narodnog

osloboenja Jugoslavije jedini pravi politiki predstavnik svih naroda
Jugoslavije, jedino istinski narodno politiko vodstvo Jugoslavije u
svim pitanjima meunarodnog i u n u t r a n j e g ivota.
Istovremeno najodlunije izjavljujemo da jugoslovenska izbjeglika vlada nema nikakvog prava da ma u kom obliku zastupa ili pretstavlja crnogorski narod i narod Boke, jer je svojim izdajnikim r a d o m
i zloinima izvrenim nad naim narodom i ostalim narodima Jugoslavije, preko svoga ministra-zloinca Mihailovia, izgubila svako povjerenje
i prezrena od itavog naroda. Takvoj vladi, koja je preko svog ministra-izdajnika saraivala sa faistikim okupatorima, i vodila u zemlji rat
protivu naroda i njegove slobode, nema povratka u zemlju. ..
8) U Zemaljskom antifaistikom vijeu narodnog osloboenja
Crne Gore i Boke okupljeni su pretstavnici naroda iz svih krajeva bez
obzira na vjeiu, politiku pripadnost i socijalni poloaj, svi oni koji su
se 11a djelu pokazali vjerni i odani narodu, koji su izdrali sva iskuenja teke borbe za narbdno osloboenje. Zemaljsko vijee i iz njegove
sredine izabrani Izvrni odbor stajae na elu narodno-oslobodilake
borbe, kao najvie politiko tijelo i pretstavnitvo crnogorskog n a r o d a
1 naroda Boke.
9) Osnovni zadatak Zemaljskog vijea je jaanje i sjedinjavan j e svih napora crnogorskog naroda i naroda Boke za izvojevanje konanog osloboenja i stvaranje svih uslova za punu slobodu naega naroda u zajednici sa svim ostalim narodima Jugoslavije. Zemaljsko vijee trudie se da jo vie razvije, uvrsti i ojaa jedinstvo pozadine i

fronta, da se naa vojska dostojno snabdjeva, da se razvije i uvrsti narodna vlast, da se osigura lina i imovna bezbjednosL, da se podigne
prosvjetni, kulturni i socijalni i zdravstveni nivo naroda. Ukratko Vije-e e uloiti sve napore da organizuje pozadinu tako kako e n a j b o l j e
posluiti konanoj pobjedi nae pravedne stvari.
10) Zemaljsko vijee izabrae iz svoje sredine Izvrni odbor
s pretsjednikom i 3 potpredsjednika a Skuptina e sa svog zasjedanja
uputiti proglas narodu Crne Gore i Boke. . .
ZAVNO Crne Gore i Boke (priredio: Z. Laki), Titograd, 1963.

REZOLUCIJA O O R G A N I Z A C I J I Z E M A L J S K O G A N T I F A I S T I K O G
V I J E A N A R O D N O G OSLOBOENJA S A N D A K A
Novembra 1943.
1. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Sandaka, oslanjajui se na narodnooslobodilake odbore, kao i na sve
masovne antifaistike narodne organizacije ima za zadatak da do krajn j i h mogunosti ujedini sve napore svih rodoljubivih antifaistikih
snaga Sandaka Srba i muslimana, bez razlike na politiku i drutvenu
pripadnost, u cilju protjerivanja okupatora i unitenja domaih izdajnika, stvarajui zajedno sa svim narodima Jugoslavije t e m e l j e slobodne
narodne federativne demokratske Jugoslavije.
2. Skuptina bira osam vijenika i osam zamjenika za Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije, t j . za svaki srez po
jednog vijenika i jednog zamjenika.
3. Skuptina bira 62 vijenika u Zemaljsko v i j e e narodnog osloboenja Sandaka, i to: po 14 srezovi pljevaljski i bjelopoljski, po 12
srez mileevski, po 11 srezovi: pribojski i novovaroki.
4. Zemaljsko vijee bira iz svoje sredine pretsjednika, tri potpretsjednika i Izvrni odbor od 7 lanova za v o e n j e redovnih poslova.
5. Pretsjednitvo Zemaljskog vijea rukovodi, vijeem, saziva
njihove sjednice, pretsjedava n j i m a i koordinira rad.
6. Za v o e n j e redovnih poslova, neophodnih za izvrenje zadataka narodno-oslobodilake borbe, Izvrni odbor podijelie se na otsjeie; svakom otsjeku stajae na elu jedan lan Izvrnog odbora.
7. Izvrni odbor radi po odlukama i uputstvima plenarnih sjeinica Vijea, kojemu odgovara za svoj rad, te mu podnosi izvjetaj o
;vom radu, kao i svoje odluke na naknadno odobrenje.
8. Po pitanjima k o j a se tiu zajednikih interesa svih naroda
fugoslavije, Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Sandaka donosie odluke u saglasnosti sa odlukama Antifaistikog vijea
narodnog osloboenja Jugoslavije.
9. Izvrni odbor pretresa na svojim sjednicama poslove pojedinih otsieka k o j i sprovode n j e g o v e odluke.
Ovlauje se Izvrni odbor da naknadno pripremi izbore za vijenike za srezove sjeniki i taviki po 10 i deevski 12 lanova. Takoe
ia pripremi izborni red po kome e narod Sandaka, im za to budu
)stvareni potrebni uslovi, birati na slobodnim demokratskim izborima
52

lanove Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja S a n

daka. 2
L. Gerkovi, Dokumenti, 179180.

REZOLUCIJA Z E M A L J S K O G A N T I F A I S T I K O G V I J E A N A R O D N O G
OSLOBOENJA B O S N E I H E R C E G O V I N E
2627. novembra 1943.
. . . Na s v o j o j p r v o j konferenciji, odranoj 26 i 27 novembra 1943.
god. vijenici Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja
Bosne i Hercegovine, razmatrajui pitanje vanjske i unutarnje politike,
donose ove zakljuke:
4) N a r o d i Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda, u k o j o j e biti zajamena puna ravnopravnost svim njenim narodima. Narodi Bosne i Hercegovine, u zajednici
sa drugim narodima Jugoslavije, zajednikim naporima kroz oruanu
borbu za slobodu i nezavisnost izvojevali su pravo da urede svoju zeml j u onako kako to najvie odgovara v o l j i i interesima i njih. samih i
svih naroda Jugoslavije.
N a r o d Bosne i Hercegovine danas pretstavlja jedno Zemaljsko antifaistiko v i j e e narodnog osloboenja za Bosnu i Hercegovinu i Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije, k o j e oliava bratstvo naih naroda i njihovu nepokolebivu v o l j u da izgrade ravnopravnu demokratsku federativnu Jugoslaviju, moe pretstavljati danas u
zemlji i pred inostranstvom jedino A V N O J i vlast k o j a iz njega proizlazi.
Narodi Bosne i Hercegovine v i j e k o v i m a su ivjeli zajedno meusobno izmijeani i povezani zajednikim interesima. V i j e k o v i m a je tuin unosio sukobe i mrnju. Tu politiku m r n j e i netrpeljivosti nastavile su u bivoj Jugoslaviji sve protivnarodne partije. U plamenu narodno oslobodilake borbe briu se tragovi zlosrene prolosti i stvara se
nerazruivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine k o j i vie nee dozvoliti da njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske, velikohrvatske i muslimanske reakcije oko p o d j e l e vlasti.
5) Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino politiko
pretstavnitvo, Zemaljsko antifaistiko v i j e e narodnog osloboenja
Bosne i Hercegovine, hoe da njihova zemlja, koja n i j e ni srpska, ni
hrvatska, ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude
2 Taka 5 Rezolucije o osnivanju ZAVNO Sandaka predvia da samo Jugoslavija, ureena na demokratskoj federativnoj osnovi, moe da ujedini narode
u trajnu dravnu zajednicu u kojoj e i Sandak zauzeti ravnopravno mjesto
meu ostalim pokrajinama Jugoslavije". Iz ove formulacije neki pisci izvlae zakljuak da je poloaj Sandaka izjednaavan sa poloajem ostalih zemaljskih vea
i pokrajina. Uvaavajui pomenute elemente neodreenosti, koji su i te kako mogli
da utiu na rad organa vlasti u Sandaku, ipak se ni u jednom usvojenom dokumentu organa narodnooslobodilakog pokreta koji nam je do danas poznat
Sandak decidirano ne oznaava kao trajni oblik nove dravne organizacije u stvaranju. Najskloniji smo da tvrdimo da je obrazovanje ZAVNO Sandaka bilo izazvano potrebama rata da se u jednoj oblasti sa meovitim stanovnitvom stvori
zemaljsko antifaistiko vee kao narodni predstavnik i politiki rukovodilac narodnooslobodilake borbe u Sandaku".

As j

slobodna i z b r a t i m l j e n a Bosna i Hercegovina, u k o j o j e biti osigurana

puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i H r v a t a . Narodi Bosne i H e r c e g o v i n e uestvovae r a v n o p r a v n o sa ostalim naim
narodima u i z g r a d n j i narodne demokratske f e d e r a t i v n e J u g o s l a v i j e . . , 3
Isto, 163167.

3 Sredinom novembra 1943. bilo je miljenja u rukovodstvu narodnooslobodilakog pokreta da se Bosna i Hercegovina u jugoslovenskoj federaciji kao nacionalnoj, organizuje kao autonomna, a ne kao federalna jedinica. Prelazni stav da
se Bosna i Hercegovina neposredno povee sa Savezom bio je ve korak blie ka
reenju da Bosna i Hercegovina postane esta federalna jedinica. Takvo reenje
obezbedilo bi BiH status blzak ostalim federalnim jedinicama sa neto manjim
pravom. Nadvladala je ipak misao da BiH postane federalna jedinica, ravnopravna sa ostalima, tim pre to je bila istorijski formirana geografsko-ekonomska
celina sa specifinom politikom problematikom, kao to je to naknadno isticao Rodoljub olakovi.
Muslimani se do 1971. ne tretiraju kao nacija. Iz Nacrta zakona o dravnom
grbu izraenom posle drugog zasedanja AVNOJ-a pet buktinja simbolizuju pet
nacija jugoslovenske federacije. U proglasima rukovodstva narodnooslobodilakog
pokreta obraaju se i Muslimanima.

b.54