I

PROCEDURA DONOENJA ZAKONA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Temeljni pravni akt u Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se donose svi ostali zakoni je Ustav
Republike Hrvatske.
Donoenje zakona u Republici Hrvatskoj provodi se u vie koraka po propisanoj proceduri koja
se sastoji od:
1. Pokretanja postupka,
2. Prijedloga zakona,
3. Razmatranja u radnim tijelima,
4. Prvog itanja,
5. Drugog itanja i konanog prijedloga zakona,
6. Treeg itanja,
7. Hitnog postupka.
1. Pokretanje postupka izrada zakona
Pokretanje postupka donoenja zakona sastoji se od pokretanja postupka izrade prijedloga
zakona (nacrta) s usklaivanjem i upuivanja usklaenog prijedloga zakona na usvajanje Vladi
Republike Hrvatske.
Pokretanje postupka donoenja zakona vri se u resornom ministarstvu koje je struni nositelj
izrade prijedloga zakona za to su i zaduena tijela dravne uprave. Kad tijelo dravne uprave
utvrdi da je potrebno zakonom regulirati odreeno podruje ili je potrebno izmijeniti ve
postojei zakon, pokree izradu prijedloga zakona ili prijedloga izmjena i dopuna zakona.
Takoer, pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska obvezala se prihvatiti i njenu pravnu
steevinu, odnosno implementirati pravnu regulativu Europske unije u Hrvatsko zakonodavstvo,
zbog ega je tijekom proteklog desetljea pokrenuta izrada kako novih tako i promjena
postojeih pravnih akata.
U postupku izrade prijedloga zakona, izraeni prijedlog zakona kojim se neko zakonsko
podruje usklauje s pravnom steevinom Europske unije potrebno je uskladiti i sa svim ostalim
pravnim aktima Republike Hrvatske. Zbog toga je struni nositelj duan poslati prijedlog zakona
na oitovanje tijelima dravne uprave, odnosno ministarstvima i Europskoj uniji. Dobivanjem
oitovanja, prijedlog zakona se pregledava i usklauje prema dobivenim primjedbama.
Sukladno navedenom, struni nositelj izrade prvenstveno upuuje izraeni prijedlog zakona na
oitovanje tijelima dravne uprave. Dobivena oitovanja tijela dravne uprave struni nositelj je
obvezan razmotriti i ugraditi komentare u prijedlog zakona.
Nadalje, prijedlog zakona struni nositelj upuuje Ministarstvu vanjskih poslova i europskih
integracija koje isti dokument prosljeuje Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj zajednici, a
koja onda prosljeuje dobiveni prijedlog zakona (nacrt) Europskoj komisiji na oitovanje.
Oitovanjem Europske Komisije potvruje se da je prijedlog zakona usklaen s pravnom
steevinom EU, ali ako Europska Komisija dostavi oitovanje s primjedbama i komentarima, te
primjedbe se razmotre i struni nositelj je u obvezi ugraditi ih u prijedlog zakona.
Usklaeni prijedlog zakona s Europskom unijom, ako ima primjedbi, ponovo se alje na
oitovanje tijelima dravne uprave i Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Nakon
dobivenih oitovanja struni nositelj ponovo razmatra i ugrauje primjedbe.

Prijedlog zakona, usklaen sa svim miljenjima i primjedbama, na posljetku se upuuje na

usvajanje Vladi Republike Hrvatske, ime se pokree sljedei dio postupka za donoenje
zakona.
2. Prijedlog zakona pokretanje postupka donoenja
Postupak donoenja zakona pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.
Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada
Republike Hrvatske.
Kada nositelj izrade zakona uputi prijedlog zakona Vladi Republike Hrvatske, ona pokree
postupak donoenja zakona dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.
Predsjednik Sabora primljeni prijedlog zakona upuuje predsjednicima svih radnih tijela,
zastupnicima i predsjedniku Vlade (onda kada Vlada nije predlagatelj).
3. Razmatranje u radnim tijelima rasprava
Prijedlog zakona predsjednik matinog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo uvrtavaju na
dnevni red sjednice radnog tijela te se provodi rasprava o prijedlogu zakona na plenarnoj
sjednici Sabora. Radna tijela izjanjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za
zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.
4. Prvo itanje
Rasprava o prijedlogu zakona provodi se u dva itanja.
Prvo itanje zakona je prvi dio u postupku donoenja zakona koje se provodi na sjednici
Sabora. Ono obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja, opu raspravu o prijedlogu zakona,
raspravu o pojedinostima koja ukljuuje raspravu o tekstu prijedloga zakona i raspravu o
stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog. Donoenjem zakljuaka prihvaa se
donoenje zakona, a predlagatelj je duan pripremiti konani prijedlog zakona.
5. Drugo itanje i konani prijedlog zakona
Drugim itanjem zakona smatra se rasprava o konanom prijedlogu zakona i ono obuhvaa
raspravu o tekstu konanog prijedloga zakona, raspravu o stajalitima radnih tijela, raspravu o
ponesenim amandmanima, odluivanje o amandmanima te donoenje zakona.
Konani prijedlog zakona predlagatelj je duan donijeti u roku od est mjeseci od dana
prihvaanja prijedloga zakona. U suprotnom, smatrat e se da je postupak donoenja zakona
obustavljen.
Konani prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon.
Obrazloenje obuhvaa razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rjeavaju,
objanjenje odredbi predloenog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za
provoenje zakona i o nainu osiguranja tih sredstava te druge vane okolnosti vezi s pitanjima
koja se ureuju zakonom.
Predlagatelj zakona duan je u obrazloenju konanog prijedloga zakona navesti razlike izmeu
rjeenja koja predlae u odnosu na rjeenja iz prijedloga zakona, razloge zbog kojih su te
1

razlike nastale te prijedloge i miljenja koji su bili dani na prijedlog zakona, a koje predlagatelj
nije prihvatio, uz navoenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.
Izmjene ili dopune konanog prijedloga zakona podnose se pisano kao prijedlog s
obrazloenjem i nazivaju se amandmanima. Amandmani se upuuju predsjedniku Sabora
najkasnije do kraja rasprave na sjednici Sabora o konanom prijedlogu zakona.
6. Tree itanje
Prilikom donoenja zakona moe se provesti i tree itanje ako je na tekst konanog prijedloga
zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju
sadraj konanog prijedloga zakona.

7. Hitni postupak
Iznimno, zakon se moe donijeti po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani
dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja u
gospodarstvu.
Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, podnosi se konani prijedlog zakona koji
sadri sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta zakona predlae tekst konanog
prijedloga zakona.
Prijedlog se podnosi predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrivanja dnevnog reda na
sjednici, a o njemu se odluuje glasovanjem prilikom utvrivanja dnevnog reda na poetku
sjednice ili prilikom dopune dnevnog reda.
Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklauju s propisima Europske unije ako to
zatrai predlagatelj, osim u sluaju kada matino radno tijelo, Odbor za Ustav, Poslovnik i
politiki sustav ili Odbor za zakonodavstvo predloe da se, zbog neusklaenosti s Ustavom ili
pravnim sustavom, o zakonu raspravlja u prvom itanju.
Procedura donoenja akata razlikuje se ovisno o tome o kakvom je aktu rije, pa se tako
procedura razlikuje za donoenje organskih zakona, dravnog prorauna itd., no sam
zakonodavni proces uvijek zavrava objavom zakona u slubenom glasilu Republike Hrvatske.
Organskim zakonom ureuju se prava nacionalnih manjina te razrauju Ustavom utvrena
ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela
te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Zakone donosi Hrvatski sabor glasovanjem te se organski zakoni (zakoni, odluke, rezolucije i
drugi akti) donose veinom glasova svih zastupnika, osim ako se ureuju prava nacionalnih
manjina kada se zakon donosi dvotreinskom veinom svih zastupnika.
Prije nego to stupe na snagu, zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim
novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od
dana njegove objave, osim ako je, zbog osobito opravdanih razloga, zakonom drugaije
odreeno i stupa na snagu danom donoenja.

II. ENERGETSKO ZAKONODAVSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zakon o energiji
Energetski sektor Republike Hrvatske temelji se na Zakonu o energiji kao opem aktu, temeljem
kojeg su donijeti svi ostali energetski zakoni.
Energetskim zakonima regulira se obavljanje svake pojedine energetske djelatnosti u Republici
Hrvatskoj.
Zakoni koji su doneseni temeljem Zakona o energiji su:
1. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti,
2. Zakon o tritu elektrine energije,
3. Zakon o tritu plina,
4. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi plinskom energijom,
5. Zakon o tritu nafte i naftnih derivata,
6. Zakon o biogorivima za prijevoz,
te podzakonski propisi koji su donijeti temeljem navedenih zakona.
Zakonom o energiji utvruju se mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu
uinkovitu proizvodnju i koritenje, akti kojima se utvruje i na temelju kojih se provodi
energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti na
tritu ili kao javnih usluga te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti uz potivanje
mjera zatite okolia.
Sadraj zakona sistematiziran je na slijedei nain:
I.
Ope odredbe
II.
Energetska politika i planiranje energetskog razvitka
III.
Nacionalni energetski program
IV.
Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije
V.
Obavljanje energetskih djelatnosti
VI.
Trite energije i javne usluge
VII. Cijena energije
VIII. Uvjeti opskrbe energijom
IX.
Pristup objektima i posebni uvjeti
X.
Nadzor
XI.
Kaznene odredbe
XII.
Prijelazne i zavrne odredbe
Ope odredbe
Opim odredbama Zakona o energiji odreeni su izrazi i njihova znaenja koji se koriste u
zakonu kao to su energetske djelatnosti, definicije energenata, sudionika na tritu energije i
agencija za regulaciju energetskih djelatnosti.
Nadalje, utvruje se da je od interesa za Republiku Hrvatsku izgradnja energetskih objekata,
njihovo odravanje i koritenje te obavljanje energetskih djelatnosti, uinkovito koritenje
energije, koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija.

Opim odredbama definira se Agencija kao nezavisan regulator energetskih djelatnosti,

osnovana posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonima kojima se
ureuje obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga.

Energetska politika i planiranje energetskog razvitka

Nain na koji je razvoj energetskog sektora u skladu s energetskom politikom i planiranjem
energetskog razvoja utvreno je donesenom Strategijom energetskog razvoja Republike
Hrvatske jo 2002. godine. Hrvatski sabor je u listopadu 2009. usvojio novu Strategiju
energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN, br. 130/09).
Zbog toga u zakonu posebno poglavlje ini energetska politika i planiranje energetskog razvoja
te je odreeno da je osnovni akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvoj
Strategija energetskog razvoja koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od
deset godina, a koja mora biti u skladu s Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske i
Planom razvoja Republike Hrvatske.
Vlada donosi i Program provedbe Strategije energetskog razvoja za razdoblje od najmanje tri
godine. Nakon isteka razdoblja za koje je donesen Program provedbe, Vlada podnosi
Hrvatskom saboru izvjee o provedbi Strategije energetskog razvoja s prijedlogom potrebnih
promjena.
Vlada je duna donositi dugorone i godinje energetske bilance kojima se utvruje ukupna
potreba za energijom, izvori (vrste) energije te naini i mjere za zadovoljavanje tih potreba, a
Ministar nadlean za energetiku donosi Pravilnik o energetskoj bilanci kojim se propisuju
sadraj i nain dostave podataka koje su tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne i regionalne
samouprave i energetski subjekti duni dostaviti Ministarstvu radi utvrivanja prijedloga
energetskih bilanci.

Nacionalni energetski program

Sukladno Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe Strategije energetskog razvitka,
Vlada Republike Hrvatske pokrenut e provoenje nacionalnih energetskih programa kojima se
osiguravaju dugoroni ciljevi i usmjeravanje energetskih sektora, ulaganje u obnovljive izvore
energije i objekte za njihovo koritenje i uinkovito koritenje energije.
Radi financiranja nacionalnih energetskih programa Vlada osniva posebne fondove, kao to je
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije
Zakonom je odreeno da je uinkovito koritenje energije u interesu Republike Hrvatske i zbog
toga Vlada Republike Hrvatske donosi Programe za uinkovito koritenje energije sukladno
Strategiji i Programu na nacionalnoj razini, a na lokalnoj razini nadlena tijela jedinica lokalne i
regionalne samouprave.
Odreeno je da se energija koristi u skladu s Pravilnikom o uinkovitom koritenju energije
kojeg donosi ministar, a njime se propisuje: klasifikacija kupaca energije, vidovi potronje
elektrine energije, i potronje toplinske energije, koritenje za apsorpcijske rashladne ureaje,
4

obradu namirnica i drugi vidovi potronje te obnovljivi izvori energije koji se koriste za
proizvodnju energije, njihova vrsta, tehnologija i mogunost koritenja.

Obavljanje energetskih djelatnosti

Zakon o energiji nabraja koje se sve djelatnosti smatraju energetskim djelatnostima, a koje se
obavljaju u podruju elektrine energije, prirodnog plina, toplinarstva, nafte i naftnih derivata i
biogoriva, te i sama trgovina njima.
Za obavljanje energetskih djelatnosti potrebno je ishoditi dozvolu koju izdaje Hrvatska
energetska regulatorna agencija (HERA) .
Zakonom se utvruju opi uvjeti za stjecanje i oduzimanje dozvole, a detaljni uvjeti se propisuju
pravilnikom kojeg donosi ministar.
Trite energije i javne usluge
Zakon o energiji odreuje da se energetske djelatnosti obavljaju kao trine djelatnosti ili kao
pruanje javnih usluga. Zakonom su nabrojane sve te djelatnosti, a zakonima koji se donose na
temelju ovog zakona detaljnije se ureuje obavljanje tih djelatnosti.
Takoer, Zakon o energiji zahtijeva od energetskih subjekata koji proizvode elektrinu ili
toplinsku energiju ili proizvode ili uvoze naftu i naftne derivate da, osim obveznih rezervi, po
posebnom zakonu formiraju i obnavljaju operativne rezerve energije.
Nadalje, Zakonom o energiji se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da u sluaju poremeaja
na domaem tritu ili manjka energije moe propisati posebne mjere za krizne situacije.

Cijena energije
Zakonom o energiji propisano je da cijene energije mogu biti regulirane ili slobodne.
Regulirana cijena primjenjuje se za tarifne kupce kojima cijena energije nije na trinoj osnovi
ve je donosi Vlada Republike Hrvatske. Tarifni kupci su npr. kuanstva.
Regulirana cijena sadri dio cijene prema tarifnim stavkama za energetske djelatnosti za koje
se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije, naknadu za naslijeene trokove ako su ti trokovi odobreni za pojedinu
vrstu energije i ostale naknade ako je to propisano posebnim zakonom.
Slobodna cijena primjenjuje se za povlatene kupce koji svoju cijenu slobodno ugovaraju na
tritu energije, a povlateni kupci su npr. industrija.
Slobodna cijena sadri dio cijene koji se slobodno ugovara, dio cijene prema tarifnim stavkama
za energetske djelatnosti za koje se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadu za naslijeene trokove ako su ti
trokovi odobreni za pojedinu vrstu energije i ostale naknade ako je to propisano posebnim
zakonom.
Zakonom o energiji se takoer za reguliranu cijenu energije propisuju energetske djelatnosti za
koje se cijena odreuje primjenom tarifnih sustava.
5

Tarifni sustavi temelje se na opravdanim trokovima poslovanja, a propisanom Metodologijom

za utvrivanje tarifnih stavaka s visinama tarifnih stavki obraunava se cijena energije za
razliite energetske subjekte, odnosno korisnike, ovisno o vrsti, snazi, kvaliteti i drugim
elementima isporuene energije. Tarifne sustave i Metodologiju donosi HERA.
Vlada odreuje visinu pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima za sve energetske djelatnosti
osim djelatnosti toplinarstva, na prijedlog Ministarstva, koje je prethodno pribavilo miljenje
HERE. Za djelatnost toplinarstva visinu pojedinih tarifnih stavki odreuje predstavniko tijelo
jedinice lokalne samouprave (gradovi).
Osim navedenog, Vlada odreuje naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (istodobna proizvodnja elektrine i toplinske energije u jedinstvenom procesu) i
donosi tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, naknadu za organiziranje trita elektrine energije i naknadu za organiziranje
trita plina.

Uvjeti opskrbe energijom

Zakonom o energiji propisano je da Vlada donosi podzakonski akt ope uvjete za opskrbu
energijom kojima se za elektrinu energiju, toplinsku energiju i prirodni plin detaljnije propisuju
odnosi, obveze i uvjeti opskrbe te posebno mjere zatite kupaca.

Pristup objektima i posebni uvjeti

Zakonom je energetskim subjektima propisano pravo pristupa energetskim objektima u
vlasnitvu pravnih ili fizikih osoba.
Energetski subjekti i kupci energije duni su tijekom gradnje, obavljanja energetske djelatnosti i
koritenja energije ispunjavati posebne zahtjeve i uvjete za sigurnost i kvalitetu opskrbe i
koritenje energije. Da bi se ti propisani zahtjevi ispunili, za graevine je potrebno ishoditi
graevinsku dozvolu ili drugi odgovarajui pravni akt jer u suprotnom se one ne smiju prikljuiti
na mreu.
Energetski objekti (oprema pod tlakom unutar graevinskih objekata, postrojenja, vodovi, mree
i prikljuci na mreu, te postrojenja i instalacije kupaca) moraju zadovoljavati propisane zahtjeve
i uvjete za sigurnu i kvalitetnu opskrbu i koritenje energije tijekom projektiranja, proizvodnje
opreme, gradnje, ispitivanja i potvrivanja sukladnosti, probnog rada i prvog stavljanja u
uporabu, te obavljanja energetske djelatnosti i koritenja energije, pogona i odravanja.
Tehnike propise, zahtjeve i uvjete za sigurnost i kvalitetu opskrbe i koritenje energije donosi
ministar nadlean za energetiku uz prethodno miljenje ministra zatite okolia i prirode,
ministra graditeljstva i prostornog ureenja, ministra zdravstva, ravnatelja hrvatskog
nacionalnog normirnog tijela i glavnog inspektora Dravnog inspektorata.

Nadzor
Nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona upravni nadzor
obavlja ministarstvo, a inspekcijski nadzor obavlja Dravni inspektorat i drugi nadleni inspektori
prema posebnim propisima.
6

Kada inspektori pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde da energetski subjekt ne obavlja
energetsku djelatnost ili kupac energije ne koristi energiju u skladu s odredbama ovoga Zakona
i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim ovlatenja prema opim propisima, imaju
ovlatenje narediti otklanjanje utvrenih nepravilnosti i nedostataka u zadanom roku, zabraniti
obavljanje energetske djelatnosti ili gradnju energetskog objekta (gradnja bez dozvole), te
narediti obustavu daljnje gradnje ili koritenja energetskog objekta, obustavu opskrbe energijom
ili koritenje energije, a posebno ako postoji neposredna opasnost za stabilnost i sigurnost
energetskih objekata, zdravlje ili ivot ljudi ili sigurnost prometa ili susjednih graevina.

Kaznene odredbe
Zakonom o energiji propisane su i visoke kaznene odredbe za slijedee prekraje:
- prikljuenje na energetski sustav bez odobrenja,
- neovlatenu potronju ili potronju mimo mjernih ureaja,
- ne dostavljanje ministarstvu podataka odreenih Pravilnikom o energetskoj bilanci,
- ne obavjetavanje kupaca o kretanjima i znaajkama koritenja energije,
- prikljuivanje graevine na mreu bez graevinske dozvole,
- ne doputanje nadlenim tijelima obavljanje nadzora ili ne pruanje istinitih podataka
potrebnih za obavljanje nadzora,
- obavljanje energetske djelatnosti bez dozvole,
- obavljanje javne usluge kao trine djelatnosti,
- ne voenje poslovnih knjiga i ne sastavljanje financijskih izvjea,
- ne formiranje ili ne obnavljanje obvezne i operativne rezerve,
- ne obraunavanje cijene energije koja se obraunava primjenom tarifnih sustava
primjenom tih sustava,
- obavljanje energetske djelatnosti protivno opim uvjetima opskrbe,
- ne obraunavanje i ne naplaivanje naknade za prikljuenje na mreu i za poveanje
prikljune snage,
- ne provoenje tehnikih propisa, zahtjeva i uvjeta za sigurnost i kvalitetu opskrbe i
koritenje energije,
- onemoguavanje energetskom subjektu pristup na svoju nekretninu,
- onemoguivanje iskljuenja mjernog ureaja ili drugog ureaja energetskog sustava,
- ne osiguravanje oznake energetske uinkovitosti ili tehnike dokumentacije od strane
dobavljaa kuanskih ureaja distributeru kuanskih ureaja,
- ne isticanje oznake energetske uinkovitosti od strane distributera kuanskih ureaja,
- ne postupanje prema rjeenjima inspektora.
Novana kazna izrie se kako za pravnu tako i za fiziku odgovornu osobu.
Energetskom subjektu koji je poinio vie prekraja ili u roku godine dana ponavlja prekraje
moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti do godine dana, a
odgovornoj osobi energetskog subjekta izrei zatitna mjera zabrane obavljanje istih poslova do
godinu dana.

Zakon o tritu plina

Zakonom o tritu plina ureuju se pravila i mjere za obavljanje energetskih djelatnosti u
sektoru prirodnog plina, ukljuujui ukapljeni prirodni plin, bioplin i plin iz biomase i druge vrste
plina ukoliko se te vrste plina mogu tehniki i sigurno transportirati kroz plinski sustav; ureuju
se prava i dunosti sudionika trita plina, razdvajanje djelatnosti operatora sustava, pristup
tree strane plinskom sustavu i otvaranje trita prirodnog plina.
Donoenjem Zakona o tritu plina uspostavljeno je:
- razgranienje izmeu plinskih djelatnosti proizvodnje, transporta, upravljanja terminalom
za ukapljeni prirodni plin, skladitenje plina, distribucije i opskrbe plinom,
- uspostavljanje operatora transportnog sustava, operatora terminala za ukapljeni prirodni
plin, operatora sustava skladita plina i operatora distribucijskog sustava s jasno
definiranim obvezama i odgovornostima,
- uspostava meusobnih odnosa radi pruanja svih usluga na tritu plina na razvidan,
objektivan i nepristran nain,
- odreivanje uvjeta, rokova i dinamike otvaranja trita plina,
- definiranje uvjeta izgradnje novih objekata,
- omoguavanje djelotvorne povezanosti nacionalnog plinskog sustava sa sustavima u
Europi.
Zakonom je utvren novi sustav podzakonskih akata za provedbu zakona putem kojih e se
dovriti proces usklaivanja propisa u sektoru plina s pravnom steevinom Europske unije.
To obuhvaa slijedee podzakonske akte:
- Ope uvjete za opskrbu prirodnim plinom,
- Uredbu o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom,
- Pravilnik o organizaciji trita prirodnog plina,
- Mrena pravila transportnog sustava,
- Mrena pravila distribucijskog sustava,
- Pravila koritenja sustava skladita plina,
- Pravila koritenja terminala za UPP (ukapljeni prirodni plin),
- Odluku o cijeni za dobavu plina za dobavljaa plina za opskrbljivae.
Vlada Republike Hrvatske odlukom odreuje dobavljaa plina za nositelja javne usluge dobave
plina za opskrbljivaa plinom tarifnog kupca iz kategorije kuanstvo.
Propisana je mogunost da Vlada Republike Hrvatske odredi cijenu za dobavu plina.
Propisano je obavljanje djelatnosti na tritu plina u Republici Hrvatskoj na dva osnovna
principa, kao trina djelatnost i regulirana djelatnost.
Trine djelatnosti su proizvodnja plina, isporuka i prodaja prirodnog plina iz vlastite
proizvodnje, opskrba plinom povlatenog kupca, posredovanje na tritu plina i zastupanje na
tritu plina.
Regulirane djelatnosti su one djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga, a to su transport
plina, distribucija plina, skladitenje plina, upravljanje terminalom za UPP, dobava plina i
opskrba plinom tarifnog kupca.
Zakonom su propisane obveze proizvoau plina, operatoru transportnog sustava, operatoru
distribucijskog sustava, operatoru sustava skladita plina i operatoru terminala za ukapljeni
8

prirodni plin osigurati uinkovit i nediskriminirajui pristup mrei proizvodnih plinova,

transportnom sustavu, distribucijskom sustavu, sustavu skladita plina i terminalu za ukapljeni
prirodni plin, a u skladu s podzakonskim aktima donesenim temeljem ovog zakona.
Opim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom se ureuje:
- postupak izdavanja energetske suglasnosti za prikljuenje i stvaranje uvjeta za prikljuenje
na distribucijski ili transportni sustav,
- uvjeti za prikljuenje na distribucijski ili transportni sustav, opskrbu prirodnim plinom i
koritenje plinskog sustava,
- praenje kvalitete usluga i kvalitete opskrbe prirodnim plinom,
- meusobni ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata i korisnika sustava,
- obveze i odgovornosti energetskih subjekata i korisnika sustava,
- uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuenog prirodnog plina,
- uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili prekida opskrbe prirodnim plinom,
- postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje prirodnog plina,
- naknada tete.
Tarifnim sustavima odreuje se nain donoenja cijena za transport, skladitenje, distribuciju i
opskrbu prirodnim plinom za regulirane djelatnosti.
Zakon o tritu elektrine energije
Zakon detaljnije ureuje obavljanje energetskih djelatnosti u podruju sektora elektrine
energije.
Energetske djelatnosti su proizvodnja elektrine energije, prijenos elektrine energije,
distribucija elektrine energije i opskrba elektrinom energijom, organiziranje trita elektrinom
energijom, prava, dunosti i odgovornosti sudionika na tritu, zatita kupaca, razdvajanje
djelatnosti, organizacija pristupa elektroenergetskom sustavu, prekogranini prijenos elektrine
energije i nadzor nad provoenjem Zakona.
Zakon propisuje i uvjete za sigurnu i kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom, razvoj trita,
konkurentnost cijena, zatitu kupaca, uinkovitu proizvodnju i koritenje elektrine energije,
smanjivanje negativnih utjecaja na okoli i odrivi razvoj u sektoru elektrine energije u skladu s
pravilima Europske unije u sektoru elektrine energije.
Zakonom je odreeno da se energetske djelatnosti u sektoru elektrine energije RH obavljaju
kao trine djelatnosti i kao regulirane djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga opskrbe
tarifnih kupaca elektrinom energijom.
Odreeno je da od 01. 07. 2008. svi kupci elektrine energije mogu slobodno izabrati svog
opskrbljivaa elektrinom energijom. Samo kupci iz kategorije kuanstva mogu biti opskrbljivani
po reguliranim odnosno tarifnim cijenama u sklopu obveze javne usluge .
Prema Zakonu o tritu elektrine energije opskrba tarifnih kupaca zajednika je i cjelovita
zadaa nositelja obveze javne usluge opskrbe tarifnih kupaca elektrinom energijom. Tu zadau
u Hrvatskoj obavlja HEP grupa.
Tarifni kupci elektrinu energiju plaaju po cijenama reguliranim Zakonom o energiji i Tarifnim
sustavom za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge.
Zakonom odreeni sudionici na tritu elektrine energije su proizvoai, opskrbljivai, trgovci i
povlateni kupci. Proizvoa, opskrbljiva i trgovac moraju imati dozvolu za obavljanje
energetske djelatnosti.
9

Organiziranje trita elektrine energije, prijenos i distribucija elektrine energije su regulirane

djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge.
- za organiziranje trita elektrine energije zaduen je HROTE,
- za prijenos elektrine energije, odravanje, razvoj i izgradnju prijenosnog sustava te voenje
elektroenergetskog sustava zaduen je HEP Operator prijenosnog sustava,
- za distribuciju elektrine energije, odravanje, razvoj i izgradnju distribucijskog sustava
zaduen je HEP Operator distribucijskog sustava.
Regulirane energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge su i proizvodnja elektrine
energije za tarifne kupce te opskrba elektrinom energijom tarifnih kupaca, a obavlja ih HEP
grupa.
Opim uvjetima za opskrbu elektrinom energijom propisan je postupak izdavanja
elektroenergetske suglasnosti, uvjeti za prikljuenje, opskrba i koritenje mree, kvaliteta
opskrbe, meusobni ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata i korisnika mree te njihova
prava i dunosti, uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuene elektrine energije, uvjeti
ogranienja ili obustave isporuke i postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje

Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom

Ureenje sektora toplinske energije Republike Hrvatske temelji se na Zakonu o proizvodnji,
distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, kojim se sustavno i cjelovito ureuju sva pitanja iz
podruja obavljanja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom
energijom te podzakonskim propisima koji su donijeti temeljem navedenog Zakona.
Zakonom se definira proizvodnja i opskrba za kupce na toplinskom sustavu razliito za
povlatene kupce (prema pravilima kojima se ureuju trini odnosi) i tarifne kupce (za koje se
navedene djelatnosti mogu obavljati na regulirani nain ili prema pravilima kojima se ureuju
trini odnosi).
Distribucija toplinske energije smije se obavljati samo kao javna usluga.
Zakonom je odreena obveza jedinice lokalne samouprave i energetskom subjektu koji obavlja
toplinsku djelatnost da su duni osigurati kvalitetno obavljanje energetske djelatnosti distribucije
toplinske energije na naelima odrivog razvitka, osigurati odravanje energetskih objekata u
stanju funkcionalne sposobnosti i osigurati javnost rada.
Odreeno je da se pravo obavljanja energetske djelatnosti distribucije toplinske energije stjee
na temelju koncesije za distribuciju toplinske energije ili koncesije za izgradnju energetskih
objekata za distribuciju toplinske energije i dozvole za obavljanje energetske djelatnosti
distribucije toplinske energije.
Zakonom se zabranjuje prikljuenje na distribucijski sustav toplinske energije za graevine koje
su izgraene bez graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta na temelju kojeg se moe
graditi graevina, kao i graevine za koje je u tijeku postupak graevinske inspekcije koji se
odnosi na obustavu graenja ili uklanjanja graevina.
Opi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom detaljnije ureuju postupak izdavanja
prethodne termoenergetske suglasnosti i termoenergetske suglasnosti, stvaranja uvjeta za
prikljuenje na distribucijsku mreu, uvjete za prikljuenje na distribucijsku mreu, uvjete za
prikljuenje, isporuku i opskrbu toplinskom energijom i koritenje distribucijske mree, praenje
10

sigurnosti opskrbe i kvalitete, ugovorne odnose, obveze i odgovornosti, uvjeti mjerenja,

obrauna i naplate isporuene toplinske energije, uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili
obustave isporuke toplinske energije, te postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje
toplinske energije.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske

Strategija energetskog razvitka temeljni je akt iz Zakona o energiji, kojim se dugorono
sagledava potreba i usmjerava nain razvitka energetskog sektora, odnosno kojim se utvruje
energetska politika i planira energetski razvitak Republike Hrvatske.
Strategiju donosi Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od deset
godina, a na temelju usvojenih stratekih opredjeljenja Vlada e donijeti Program provedbe
strategije za razdoblje od najmanje tri godine.
Cilj Strategije je izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izmeu sigurnosti opskrbe
energijom, konkurentnosti i ouvanja okolia, koji e hrvatskim graanima i hrvatskom
gospodarstvu omoguiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom.
Strategijom su odreeni ciljevi dugorone politike energetskog razvoja i ublaavanja klimatskih
promjena, kao to je smanjiti emisiju staklenikih plinova do 2020. godine, 20% energije u
neposrednoj potronji dobivati iz obnovljivih izvora, u potronji benzina 10% da bude iz
obnovljivih izvora i smanjiti 20% ukupnu potronju energije.

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ureuje uspostavu i provoenje sustava regulacije
energetskih djelatnosti, ureuje se postupak osnivanja tijela za regulaciju energetskih djelatnosti
te druga pitanja od znaaja za regulaciju energetskih djelatnosti.
Zakonom se osniva tijelo nadleno za regulaciju energetskih djelatnosti Hrvatska energetska
regulatorna agencija (HERA), kao samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova, radi
uspostave i provoenja regulacije energetskih djelatnosti.
Regulacija energetskih djelatnosti uspostavlja se radi provoenja sustava reguliranog djelovanja
energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti, posebice onih energetskih
djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge i u javnom interesu s jedne strane, te radi
uspostave i ureenja trine energije s druge strane, a sve sukladno odredbama Zakona o
energiji i zakona kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti.
Zakonom su odreene djelatnosti koje obavlja Agencija, od kojih se istie izdavanje i
oduzimanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, donoenje metodologija za
utvrivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava, davanje miljenja Ministarstvu, nadzor nad
energetskim subjektima te donoenje propisa u energetskom sektoru za koje je ovlatena.

11

ZATITA OKOLIA
Osnovni pojmovi
Okoli je prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje
njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, voda, tlo, zemljina kamena kora, energija te
materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj:
- sprjeavanje opasnosti za okoli,
- sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia,
- smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu,
- povrat okolia u stanje prije nastanka tete.
Cjelovito upravljanje zatitom okolia je skup povezanih i usklaenih odluka i mjera kojima je
svrha:
- ostvarivanje jedinstvene zatite okolia,
- izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli,
- poboljavanje i ostvarivanje uinkovite zatite okolia.
Pravni okvir zatite okolia u Republici Hrvatskoj ine:
- Deklaracija o zatiti okolia u RH,
- Nacionalna strategija zatite okolia,
- Zakoni,
- Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, odluke, naputci)

12

PROJEKTIRANJE, GRAENJE I ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Gradnjom, u smislu Zakona o prostornom ureenju i gradnji, smatra se:

projektiranje,
graenje,
uporaba i
uklanjanje graevina
koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na
temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke.
Odredbe Zakona o prostornom ureenju i gradnji koje se odnose na gradnju nove graevine na
odgovarajui se nain primjenjuju na rekonstrukciju, uklanjanje i odravanje graevine, ako
nekim Zakonom nije drukije odreeno.
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski,
instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi
nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina.
Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za
graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je izgraena.

Struni ispit
Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije,
strunog nadzora graenja, graenja i odravanja graevina, osobe koje izdaju autorizirane
podatke, odnosno izrauju elaborate za potrebe projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama
ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti graevnih proizvoda, dune su
poloiti struni ispit za obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavravati svoje
znanje.
Strunim ispitom provjerava se poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje Zakon o
prostornom ureenju i gradnji i drugih propisa znaajnih za primjenu tog Zakona.
Ministarstvo vodi registar osoba koje su poloile struni ispit i podataka o ispunjavanju obveza
tih osoba u pogledu upotpunjavanja i usavravanja znanja.
Sudionici u gradnji
U smislu ovoga Zakona, sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inenjer.

13

Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i ispunjava uvjete za
obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu.
Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim
projektom, odnosno graevinskom dozvolom odreenima Zakonom i pri tome:
- povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju
propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
- radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu,
- ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu sa Zakonom,
- osigurati dokaze o:
o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda,
o sukladnosti ugraene opreme prema posebnom zakonu,
o isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu
o od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja
tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine
i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom,
- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.

Tehniki pregled
To je upravni postupak u kojem se utvruje da je graevina izgraena u skladu s odobrenom
projektnom dokumentacijom, vaeim zakonima i propisima.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo graditeljstva odnosno nadleno
upravno tijelo lokalne samouprave.
Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje
tijela i osobe odreene posebnim propisima koji upuuju svog predstavnika kao lana
povjerenstva.
Na tehnikom pregledu potrebno je predoiti slijedeu dokumentaciju i podatke:
zakljuak tijela koje saziva tehniki pregled,
podatke o procijenjenim trokovima gradnje graevine,
podatke o uplaenim upravnim pristojbama,
graevinsku dozvolu i eventualne izmjene,
glavni projekt koji je sastavni dio graevinske dozvole,
popis svih izvedbenih projekata,
- miljenje projektanta glavnog projekta o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom,
- miljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno
pregleda radova u odreenoj fazi graenja,
- geodetski elaborat iskolenja,
- geodetski elaborat izvedenog stanja ovjeren od nadlenog ureda za katastar ili predan na
ovjeru,
14

- podatak o prijavi poetka graenja graevinskoj inspekciji, uredu koji izdaje dozvole i
inspekciji zatite na radu Dravnog inspektorata,
- podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, ako ga je bilo,
- podatak o prijavi probnog rada, ako je projektom previen i prijavljen,
- graevinske dnevnike svih radova, potpisane od strane voditelja radova i nadzornog
inenjera,
- sve ugovore izmeu nositelja posla i podizvoaa,
- rjeenja o registraciji poduzea izvoaa za sve izvoae I podizvoae,
- rjeenja o imenovanju inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, s dokazom ispunjenja
uvjeta,
- izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,
- zavrno izvjee nadzornog inenjera,
- podatke o tome s kojim izmjenama i dopunama je graevina izgraena, ako ih je bilo,
- izjavu o tome ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i moe li se graevina i bez
tih neizvedenih radova koristiti odnosno staviti u pogon,
- dokaze kvalitete za ugraenu opremu, materijale i proizvode (atesti),
- dokaze kvalitete izvedenih radova.

Dokazi kvalitete izvedenih radova (mjerenjima i ispitivanjima) su:

a) za elektrine instalacije jake struje:
1. izvjee o vizualnom pregledu (pregled poloaja ugraene opreme, pregled oznaavanja
elemenata u razvodnim ormarima i razdjelnicama, pregled oznaavanja i raspoznavanja
N i PE vodia, oznake sukladnosti, oznake opasnosti, oznake primijenjenog sustava
zatite od indirektnog napona dodira, oznake strujnih krugova, jednopolne sheme),
2. mjerenje otpora izolacije vodia meufazno, prema N i PE vodiima,
3. mjerenje zatitnog uzemljenja,
4. ispitivanje neprekinutosti zatitnog vodia u itavoj instalaciji i galvanska povezanost
metalnih masa (<2 ),
5. provjera zatite od indirektnog dodira mjerenje impedancije petlje kvara,
6. provjera djelovanja strujnih zatitnih sklopki,
7. provjera zatite od direktnog dodira (mehanika zatita),
8. ispitivanje funkcionalnosti glavne sklopke,
9. funkcionalno ispitivanje protupanine rasvjete,
10. funkcionalno ispitivanje tipkala za isklop u nudi,
11. izjava o funkcionalnom ispitivanju instalacije.
d) za instalacije gromobrana i uzemljenja:
1. mjerenje uzemljenja otpora rasprostiranja za svako mjerno mjesto,
2. provjera neprekinutosti odvoda sa krova do mjernog mjesta,
3. pregled gromobranske instalacije - vizualni,
4. izrada revizione knjige gromobranske instalacije.

15

Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine
radove nakon to zavre s izvoenjem radova na graevini.
Zavrno izvjee izrauje nadzorni inenjer koji je bio imenovan u trenutku zavretka graenja
na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inenjera.

Nakon obavljenog tehnikog pregleda i dobivanja uporabne dozvole graevina se moe koristiti
i poinje njeno odravanje.

Odravanje graevine
Vlasnik tj. korisnik graevine odgovoran je za njezino odravanje.
Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja
ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je
odravati tako da se ne narue svojstva graevine.
U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli,
prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan
je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja
takvog oteenja.
Odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede
graevine, utvrivanje potrebe za obavljanjem popravaka graevine i druge sline strune
poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinama
prema posebnom zakonu, mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za
obavljanje tih poslova posebnim zakonom.
Ciljevi odravanja
Osnovni cilj odravanja je osiguravanje:
sigurnosti graevine i stabilnost tla na okolnom zemljitu,
zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti,
zatita imovine, potroaa i drugih korisnika,
energetska uinkovitost graevina,
stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine,
odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina,
planirana i kontinuirana skrb i odravanje izgraenih podruja,
Bitni ciljevi za graevinu
Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve
za graevinu propisane Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima i lokacijskim
uvjetima.

16

Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju, graenju i odravanju graevine

su:
- mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom uporabe ne
prouzroe:
ruenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedoputena stupnja,
oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
- zatita od poara tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom,
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui
njihovo spaavanje,
omogui zatita spaavatelja.
- higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava:
oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.),
opasno zraenje,
oneienje voda i tla,
neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg
otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.
- sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika
graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i
eksplozije,
- zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj
blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete
za odmor i rad,
- uteda energije i toplinska zatita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja
energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka
propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani
zadovoljavajui toplinski uvjeti.

Odravanje elektrine instalacije

Korisnik elektrine instalacije duan je istu pravilno i razumno upotrebljavati prema
dokumentaciji i dobivenim uputama kako elektrina instalacija tijekom uporabe ne bi ugroavala
korisnike, ivotinje, nekretnine i okolinu, te kako bi se odrala djelotvornost zatitnih mjera i
pouzdanost opreme tijekom predvienog vijeka trajanja.
Sve popravke, dopune i preinake duan je povjeriti za to nadlenom i osposobljenom osoblju, te
dokumentirati.
Korisnici sloenijih elektrinih instalacija (npr. ustanove, industrija i sl.) poslove odravanja
elektrinih instalacija povjeravaju za to ustanovljenoj svojoj slubi ili vanjskom poslovnom
subjektu, uspostavljajui sigurnosni sustav neprekidnog nadzora i odravanja elektrine
instalacije i opreme.
17

Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da, tijekom trajanja graevine u koju je
ugraena, uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje elektrine
instalacije, graevina i elektrina instalacija podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje
okolia, tako da tijekom graenja i uporabe graevine predvidiva djelovanja ne prouzroe:
poar i/ili eksploziju graevine odnosno njezinog dijela,
opasnost, smetnju, tetu ili nedopustiva oteenja tijekom uporabe graevine,
elektrini udar i druge ozljede korisnika graevine i ivotinja,
buku veu od doputene,
potronju elektrine energije veu od doputene.
Navedena tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem elektrine instalacije u
skladu s odredbama vaeih Propisa.
Ouvanje tehnikih svojstava postie se odravanjem elektrine instalacije u skladu s
odredbama Tehnikog propisa za niskonaponske instalacije.
Proizvod za elektrinu instalaciju se smije ugraditi u elektrinu instalaciju ako ispunjava
propisane zahtjeve i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.
Tehnika odnosno specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje proizvoda za
elektrinu instalaciju, posebnosti pri projektiranju i graenju graevine te potrebni kontrolni
postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati proizvodi, odreeni su u takoer istim
propisom i to za:
razdjelnike (razvodne ormare) za elektrine instalacije,
kabele/vodie za sustave razvoenja za elektrine instalacije,
zatitne, upravljake, mjerne, nadzorne i sklopne naprave,
elektroinstalacijske pribore (sustave voenja kabela, utine pribore, sklopke, prekidae i
slino, spojne naprave, kutije, itd.),
ostalo obuhvaeno opim pojmom elektrina oprema,
rasvjetne stupove.
Projektiranjem elektrine instalacije moraju se za uporabni vijek elektrine instalacije i graevine
predvidjeti svi utjecaji na elektrinu instalaciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja,
predvidivih uvjeta uporabe graevine te predvidivih utjecaja okolia na elektrinu instalaciju i
graevinu.
Ako posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek elektrine instalacije je najmanje
25 godina.

18

Odravanje elektrine instalacije podrazumijeva:

redovite preglede elektrine instalacije u vremenskim razmacima i na nain odreen
projektom i pisanom izjavom izvoaa o izvedenim radovima i s uvjetima odravanja graevine,
izvanredne preglede elektrine instalacije nakon izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu
inspekcije,
izvoenje radova kojima se elektrina instalacija zadrava ili vraa u stanje odreeno
projektom, Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je elektrina instalacija izvedena.
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja elektrine instalacije dokumentira se i izvodi u skladu
s projektom graevine i praenjem funkcije i dotrajalosti proizvoda za elektrine instalacije u
njoj, te:
zapisnicima (izvjeima) o obavljenim pregledima,
- zapisnicima o obavljenim ispitivanjima elektrine instalacije,
zapisnicima o radovima odravanja.
Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja elektrine instalacije provode se sukladno
zahtjevima iz projekta graevine, ali ne rjee od:
4 godine za graevine javne namjene, ako posebnim propisima nije odreen drugaiji rok,
4 godine za elektrine instalacije za sigurnosne svrhe, ako posebnim propisima nije odreen
drugaiji rok,
15 godina za graevine odnosno dijelove graevina stambene namjene,
4 godine za sve ostale graevine odnosno njihove dijelove.

19