Fikhu-L-Ibadat Za 1 I 2 Razred Medrese PDF

Mustafa Sui
FIKHU-L-IBADAT
Udbenik za prvi i drugi razred medrese
Mustafa Sui
FIKHU-L-IBADAT
Udbenik za prvi i druqi razred medrese
@ 2005 Copyright by Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
lzdava :
Za izdavaa:
EL-KALEM - izdava ki centar Rijaseta Islamske zajednice

u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
Selim Jarko
Urednik:
Mr. Muharem Omerdi
Recenzenti:
Seid ef. Smajki

Mr. Osman Kozli
Lektori:
Tarik Jakubovi
Muhmmed erbi (arap. tekst)
Korektor:
Mustafa PrIja a
Teh. urednik:
Aida Mujezin
Dizajn:
Tarik Jesenkovi
Redakcija:
Zijad Ljevakovi , prof. dr. Enes Kari , Mustafa Sui ,

dr. hfz. Fadil Fazli , prof. dr. Jusuf Rami , Ibrahim Ahmetagi
i mr. Muharem Omerdi (predsjednik Redakcije).
DTP:
EL-KALEM
tampa:
tamparija Rijaseta Islamske zajednice u BiH
Sarajevo, 1426. h.g./2005. godine
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-4 (075.3)
SUId, Mustafa
Fikhu-l-ibadat : udbenik za I i II razred medrese /
Mustafa Sui . - Sarajevo : El-Kalem, 2005. - 251 str. ; 24 cnn
ISBN 9958-23-174-3
COBIS.BH-ID 14151174
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke F BiH, br. 04-15-1642/05 od 06.05.2005. godine, knjiga "FIKHU-L-IBADAT", autora Mustafe Sui a je proizvod iz lana 13, ta ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Slubeni glasnik
Bosne i Hercegovine", broj 62/04.) te je oslobodena pla anja poreza na promet proizvoda.
Mustafa Sui
Fikhui-Hbadat
Udbenik za prvi i drugi razred medrese
t4,
e alem
lzdava ki centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Sarajevo, 1426. h.g./2005. godine
1 PRVO POGLAVLJE
Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT
I FIKHU-L-IBADAT
Rijefikh ) u arapskom jeziku zna i razumjeti. U tom zna enju ovu rije
nalazimo u Kur'ani-kerimu. Tako se u 91. ajetu sure Hud kae:
;,L
t;.
0 uajbe! Mi mnogo toga Sto ti govori ne razumijemo.

to
je mnoina od arapske rije i ìbadet
Pojam <ibadat
zna i pokornost. obuhvata islamske propise koji se odnose na islamske ibadetske obaveze. To su, prije svih: namaz,
post, zekat, had, kurban itd. Sam pojamfikh mnogo je iri i on obuhvata
cjelokupno islamsko zakonodavstvo i odnosi se na sve oblasti ivota. Dakle,
fikhu-l-ibadat je samo jedan dio fikhske znanosti.
Veliki islamski u enjak Ebu Hanife (Imami-Azam) fikhsku znanost
definisao je ovako:
Huve mdrifetu-n-nefsi ma leha ve ma àlejha. - "To je

nauka kroz koju ovjek spoznaje svoja prava i svoje
obaveze."
Ostali fikhski klasici kau za fikh da je to nauka koja se odreduie
prema ljudskim postupcima sa erijatskog stajalita. Kad se kae "odreduje
se prema ljudskim postupcima" onda se time eli re i da ta nauka ljudske
postupke definira kao obavezuju e, kao zabranjene, je ovjeku ostavljeno slobodno djelovanje u konkretnom slu aju. U daljnjoj razradi ove
znanosti, fikhski u enjaci sve ljudske postupke klasificirali su u pet osnovnih

kategorija sa stanovita obaveznosti vjernika prema njima.
Te kategorije su:
1.
2.
3.
4.
5.
Stroga obaveza za svakog muslimana-mukellefa i ona se zove

vadib
Stroga zabrana za svakog muslimana-mukellefa i ona se zove
haram
Poeljna radnja za svakog muslimana-mukellefa i ona se naziva
mendub
Nepoeljna radnja za svakog muslimana-mukellefa i ona se
naziva mekruh
Ovi pojmovi u fikhskoj nauci nazivaju se jednim imenom a to je
erijatski propisi. Ovi propisi
el-ahkamu-.-erìjje(z,
primjenjuju se na mukellefa, odnosno na osobu koja ispunjava
uvjete da se na njega primijene ti propisi.
Postupak koji vjera ne definira niti kao obavezuju i niti kao
zabranjen, nego se isti preputa volji mukellefa, naziva se mubah
Osnovni uvjet za bilo kakvu obaveznost su punoljetstvo
i umno zdravlje. Za neke obaveze postoje i dodatni uvjeti, ali o
tome e biti rijei kasnije.
VADIB
Podjela vadiba na farz i vadib

Ve smo rekli da se prva kategorija erijatskih propisa naziva vadib -propisi
i oni su definirani kao stroga obaveza. Hanefijska pravna kola vadib je
iznijansirala u dvije nijanse, i to u farz i u vadib. Po hanefijskoj pravnoj
farz je takva vrsta obaveze za koju postoje neoborivi islamski argumenti njene obaveznosti, kao u slu aju decidnog kur'anskog nare enja
nepobitnog predanja od Poslanika, a.s., koje se naziva mutevatir predaja.
Primjer za takav zahtjev je kur'anski ajet u kome se nare uje mukellefu da
klanja namaz. U Kur'ani-kerimu se na vie mjesta kae:
Obarollajte namaz.
U ovom kur'anskom zahtjevu nema nikakve nejasno e niti mogu nosti razli itog razumijevanja, u smislu da se, moda, nare uje neto drugo
osim obavljanje namaza. Iz ove kur'anske formulacije nedvojbeno je jasno da
obavljanje namaza spada u stroga nare enja Zakonodavca, iz ega proizlazi
da je to i stroga obaveza za svakog obveznika - mukellefa a to zna i da se
radi o farz-obavezi.
Drugi primjer, koji oni navode, kao primjer decidne kur'anske naredbe, jeste kur'anski zahtjev da se u namazu obavezno prou i neto iz Kur'ana,
a to proizlazi iz sadraja 20. ajeta sure El-Muzzemmil, koji glasi:
r-
"
Stoga vi prou ite ono s'to vam je lahko iz Kur'ana.

Nema, dakle, namaza ako u njemu nije prou eno neto iz Kur'ana.
to se tie onog to su hanefije formulisali kao vadibsku obavezu, to je
ona vrsta zahtjeva Allaha, d.., gdje postoji naredba da se neto konkretno
uradi, ali, po njihovom miljenju, taj zahtjev nije formulisan na na in da je on
vidIjiv, odmah na prvi pogled, nego se to podrazumijeva iz samog sadraja
tog zahtjeva. Kao primjer za ovakvu vrstu zahjeva oni navode naredbu da
se kolje kurban. Za 2. ajet sure El-Kevser, gche se kae:
Pa, klanjaj radi Gospodara svoga i rtvuf,
Hanefije kau: ovdje je sadr.ana jasna naredba da se neto rtvuje,

ali se decidno ne navodi ta treba rtvovati. Naravno, na osnovu vrstog
hadiskog predanja, utvreno je da se radi o kurhanu.
Kao drugi primjer za vadibsku obavezu oni navode obavezu da se na
svakom rekatu u svakom namazu prou i Fatiha. Tu obaveznost oni temelje
na hadisu koji glasi:
"Nema namaza bez prou ene sure El-Fatihe u njemu.

)1
Ako klanja to ne uini, namaz mu nije pokvaren u smislu da bi ga

morao ponovno klanjati, ali je on po inio grijeh koji mora ispraviti inom
sehvi-sedde. Ako je Fatiha namjerno izostavljena onda je namaz neispravan i mora se obnoviti kao i kad je izostavljen neki od namaskih farzova,
odnosno ruknova.
Ova podjela vadiba na farz i vadib jako je bitna ako se na to gleda sa
stanovita islamskog vjerovanja. Oni kau: ko zanije e ono to su oni formulirali kao farz, upitno je njegovo islamsko vjerovanje, poto negira temeljnu
islamsku obavezu. Onaj pak ko bi zanijekao ono to su oni formulirali kao
vadibsku obavezu ne bi prestao biti musliman, ali bi se smatrao velikim
grjenikom. Sa stanovita obaveznosti izvrenja Zakonodavevih naxedbi,
10
ova podjela vadiba na farz i vadib nije posebno bitna jer su i farz i vadib
stroge obaveze koje se moraju izvravati. Kao argument za ovu tvrdnju
navodi se obaveza svakog klanja a da obnovi namaz ako je izostavio koji od
njegovih farzova (ruknova). Ako je pakklanja nenamjerno izostavio neki od
namaskih vadiba, onda je on obavezan da u ini sehvi-seddu. U oba slu aja
namaz e biti neispravan ako se ne obnovi namaz kod izostavljanja farza,
ne uini in sehvi-sedde kod izostavljanja krivo u injenog namaskog
vadiba. Kao drugi argument za ovu tvrdnju navodi se injenica da ostale
tri ehli-sunnetske pravne kole (afijska, malikijska i hanbelijska) ne prave
nikakvu razliku izme u farza i vadiba kao strogih islamskih obaveza.
11
I FARZ
Podjela farza na fardu-l-sajni i fardu-l-kifaje

Farz, kao stroga islamska obaveza, tako er se manifestira u dvije nijanse,
i to kroz:
12
to je stroga obaveza za svakog pojedinca,

fardu-/-àjn
zamjena
u pogledu izvrenja te obaveze od
gdje nije mogua
strane pojedinca, nego je ba taj pojedinac mora sam izvriti i
kolektivna obaveza, gdje je mogu e
fardu-l-kifaje (.4uSsil j,))
da pojedinac vie njih izvre obavezu za koju je zaduena ira
grupa ljudi. Primjer za prvi slu aj je obaveza posta, a primjer
za drugi sluaj je obaveza denaza-namaza. Niko ni za koga
ne moe postiti, ali ako denaza-namaz obavi broj ljudi koji je
definiran kao zadovoljavaju i, onda se smatra da je ta obaveza
spala sa ostalih obveznika-mukellefa koji su objektivno mogli
klanjati taj namaz, ali oni to nisu uinili.
OBVEZNIK
Kada neko ispuni uvjete da se na njega primijene erijatske norme onda se

on naziva mukellef Ovaj pojam dolazi od arapskog glagola kellefe
to
obavezati,
staviti
u
obavezu.
Svaki
musliman
kada
dosegne
godine
znai
biolokog punoljetstva, ako je umno zdrav, on postaje obveznik-mukellef
za ibadetske obaveze. Bioloko punoljetstvo mukarac dostie onda kada
prvi put u snu doivi poluciju, a djevojka kada prvi put dobije menstruaciju.
Bioloko punoljetstvo, kako je ve re eno, ini nekoga podobnim da na sebe
preuzme ibadetske obaveze. to se ti e drugih obaveza, kao to su poslovne
sposobnosti, njih su islamski klasici vezali za starosnu dob od petnaest
godina. Meutim ova starosna granica nije kona na za punu podobnost
za preuzimanje svih osobnih i drutvenih obaveza. Drava moe, u nekim
slu ajevima, pomjeriti ovu starosnu granicu na vii nivo, ako je to u interesu
drutva, jer starost od petnaest godina ne ini ovjeka jo sposobnim da
preuzme sve drutvene poslove. Bioloko punoljetstvo tako er ne ini
ovjeka sposobnim ni da vodi samostalono porodicu, pa su u zabludi svi
oni koji forsiraju ranu enidbu i udaju, i to se pritom pozivaju i na islam.
To je granica koja nekoga ini sposobnim da bude roditelj samo u fizikom
smislu, ali ne i u svemu drugom to se od mukellefa o ekuje, pogotovo ako se
zna da su mladii i djevojke, u nekim klimatskim i drutvenim okolnostima,
bioloki punoljetni i sa deset godina ivota. Da ih to ini sposobnim da
hrane i odgajaju svoju djecu. Svakako da ne ini.
13
I PODJELA FIKHA
Fikhska nauka vrlo je iroko podru je i ona obuhvata sve strane ljudskog
djelovanja. Zato je ova znanost i podijeljena na vie oblasti.
Osnovne fikhske oblasti su:
1.
2.
d.., i ona
Oblast koja se odnosi na obaveze ljudi prema
se naziva ibadat _
Oblast koja regulira bra ne odnose me u suprunicima i ona se
naziva munakehat _
3.
Oblast koja regulira prijenos zaostavtine sa umrlog lica na

njegove nasljednike i ona se naziva feraiz ilmu-l-miras _
4.
Oblast koja regulira ekonomske odnose me u ljudima i ona se

naziva mdamelat
6. Oblast koja se odnosi na pravne delikte i ona se naziva ukubat

-
Osim navedenih, fikhska nauka se grana i na druge oblasti ivota,

ali o tome e biti rijei kasnije.
Ovaj udbenik obra uje samo oblast ibadata. Napominjemo da u tu
oblast spadaju: namaz, post, zekat, had te neke druge stvari koje muslimani
izvravaju, kao to je obaveza klanja kurbana, izdvajanja sadakatu-1-fitra
itd.
14
I DRUGO POGLAVLJE
Mustafa Su'i , FIKHU-L-IBADAT
IZVORI ERIJATSKIH PROPISA

(
1. Kur'ani-kerim
Svi erijatski propisi utemeljeni su u jednom vie erijatskih izvora. Glavni
I). Ipak svi islamski
izvor svih erijatskih propisa jeste
propisi nisu sadrani u Kur'ani-kerimu, jer Kur'an nije samo zbornik propisa, iako se mnogi propisi zaista u njemu i nalaze. Kur'ani-kerim mnogo
vie usmjerava a manje nare uje i zabranjuje. U Kur'ani-kerimu, me utim,
postoje naela na osnovu kojih se rjeavaju i oni slu ajevi koje Kur'ani-kerim
direktno ne spominje. Kur'ani-kerim, kao Allahova, d.., poruka i uputa,
mnogo vie govori o vanosti vjere i vjerovanja nego to govori o konkretnim
zakonskim rjeenjima. Kada Kur'an govori o zakonskim rjeenjima onda on
tu samo daje naelne postavke dok potpune odgovore i kona na rjeenja daje
samo na najosjetljivija pitanja iz domena me uljudskih odnosa kao to su
one stvari koje tretiraju bra na i nasljedna pitanja. Sve drugo preputeno je
Poslaniku, a.s., i ljudskom razumu. ovjek mora sam na osnovu kur'anskih
naela razraditi pravnu regulativu koja e osigurati opstojnost ovjeka na
ovom svijetu i koja e mu omoguiti normalne uvjete ivljenja.
2. Sunnet Poslanika, a. s.
Drugi izvor islamskih propisa jeste sunnet
Ova rije u arapskom
jeziku oznaava uobiajenu ivotnu praksu. U fikhu se pod ovim pojmom
podrazumijeva: sve ono to je poteklo od Muhammeda, a.s., bilo da je to nje-
17
Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT
gova izgovorena rije (hadis) njegova ivotna odnosno poslanika praksa

(sunnet). Dakle sunnet obuhvata sve to je Poslanik prakticirao preutno
odobravao dok hadis obuhvata samo ono to je Poslanik, a.s., izgovorio. Kao
erijatski izvor argument erijata, sunnet se dijeli na:
sunnetu-l-huda
to ozna ava redovnu poslani ku

praksu, koja se jo naziva i sunnetu-l-muekkedeti
3.1.1
Ako je Poslanik, neto redovno prakticirao onda to zna i
da je to jako vano za sve muslimane. Zato se kae za ovu vrstu
sunneta da je to obavezujui s-unnet za svakog mukellefa. Neopravdano izostavijanje sunneta ove vrste je teak grijeh. Primjere
ove vrste sunneta nalazimo u praksi Poslanika, a.s., da redovno
uspostavlja namaz u matu ako je u svom drutvu imao bilo
koga ko je spreman za namaz u vrijeme nastupaju eg vakta. To
je poruka svim muslimanima da ine to isto. Namaz u dematu
je simbol organiziranja muslimana u svakodnevnom ivotu;
neredovna praksa Poslanika, a.s, koja se jo

sunnet zaida
naziva i sunnet gajru muekkeda ).1.5 tu vrstu sunneta
spadaju sunneti jacijskog i ikindijskog namaza te na in odijevanja,
nain komuniciranja sa drugirn ljudima, k-ultura ishrane itd. Sa
stanovita obaveznosti, musliman je duan da svaki sunnetu-lhuda redovno prakticira, ako za to ima uvjete, dok je kod sunnetu zaide sluaj neto druga iji. Lijepo je, dalde, i u tome slijediti
Poslanika, a.s., ali to sa stanovita vjere nije od najvie vanosti.
Ovu vrstu sunneta moemo nazvati poeljni sunnet.
Sunnet kao erijatski izvor tako er je nijansiran kao i farz na:
18
sunnetuJiajni
to je osobna praksa Poslanika, gdje

niko drugi to u ime njega nije mogao uraditi kao to je njegova
praksa redovitog ikenja zuba;
to je postupak Poslanika, a.s., kojom
sunnetu-l-kifaije (4. LL..11
on izvrava obaveze drugih muslimana, kao to je bio njegov
obiaj da proboravi u itikafu posljednjih deset dana ramazana u
ime svih muslimana. To je poruka muslimanima da i oni izaberu
svog mu'tekifa koji e ih zastupati u toj ulozi. To se odnosi i na
druge vrste obaveza u kojima je mogu e izvrenje te obaveze, u

ime kolektiviteta, od strane pojedinca.
3. Jednoglasje islamskih u enjaka (LtAy )
Trei oslonac izvor erijatskih propisa, poslije Kur'ani-kerima i sunneta
Poslanika, a.s., jeste idma. Pojam idma (Lt.,A u arapskom jeziku zna i: saglasnost, jednoglasnost. U fikhskoj nauci pojam idma oznaava:jednoglasje
islamske uleme jednog vremena u vezi s jednim erijatskim pitanjem!
Ako se za neki ivotni problem muslimana ne moe na i oslonac u
Kur'ani-kerimu niti u sunnetu Poslanika, a.s., onda se tada name e obaveza
islamskim autoritetima da do potrebnog rjeenja do u putem jednoglasja,
a na osnovu vlastite upuenosti u islamske znanosti, oslanjaju i se na verificirane erijatske izvore i djeluju i samostalno, a ne na osnovu me usobnog
dogovora. Jednoglasje konsenzus islamske uleme _ idma', ima svoje
dvije nijanse:
javno deklarirano miljenje o

idmaun sarihun
aktuelnom pitanju i
to znai preutna saglasnost sa
idmaun sukuti
onima koji su svoje mihenje objelodanili. Preutna saglasnost
valjana je samo onda ako pred mudtehidom (v. naredno poglavlje) koji nije obznanio svoj stav o aktuelnom pitanju nije stajala
nikakva zapreka da se javno izjasni. Ukoliko je mudtehid na
bilo koji nain sprijeen u javnom deklariranju onda njegova
utnja ne e biti tretirana kao njegova preutna saglasnost o tom
pitanju.
Analogija ().4.4131)
Kada se do e u situaciju da se odre eni ivotni problem muslimana ne moe

rijeiti na osnovu prethodna tri izvora onda se rjeenje trai putem analogije
- kijasa. U arapskom jeziku rije kijas znai: mjera, pore enje.
Kijas, u fikhu, zna i: poreenje novonastalog pravnog slu aja o kome
zakonodavac nema erijatskogrjeenja sa nekim slinim slu ajem iz prolosti
19
o kome postoji erzjatsko rjeenje, u cilju prenoenja tog prvog rjeenja na

novonastali pravni sluaj!
Kao primjer kijaskog rjeenja nas,-odimo kur'ansku zabranu vina kao
jedinog opojnog pia poznatog Arapima u vrijeme Objave. U kasnijim vremenima javljaju se mnoge druge vrste alkoholnih pi a sa razliitim imenima,
ali sa istim djelovanjem, a to je opojnost. Poto islamski u enjaci dolaze do
zakliuka da je vino zabranjeno muslimanima samo zbog svoje opojnosti i ni
zbog ega drugoga, oni zakljuuju, nakon uporedbe vina sa ostalim vrstama
opoinih pia nadraujuih sredstava, da sve to ima svojstvo opojnosti
jeste za muslimana haram kao i samo Vill0, jer je musliman uvijek odgovoran
za svoje postupke, pa zbog toga mora stalno biti pri punoj svijesti.
20
I MUDTEHID I MUKALLID
Prije nego to po nemo govoriti o islamskim pravnicima koji su najzasluniji
za sistematizaciju islamskih propisa, potrebno je da se upoznamo sa nekim
pojmovima koje emo stalno susretati tokom upoznavanja sa fikhskom normativom. Me u njima su i pojmovi: mudtehid i mukallid.
U fikhu, pod pojmom mudtehid podrazumijeva se osoba koja je
dovoljno upu ena u islamske znanosti da moe samostalno, oslanjaju i se
na priznate erijatske izvore i ne povode i se za bilo kojim autoritetom iz
prolosti, dolaziti do konkretnih erijatskih rjeenja!
Pod pojmom mukallid podrazumijeva se osoba koja je dovoljno
upuena u islamske znanosti da moe tuma iti ve data rjeenja iz prolosti,
ali mje sposobna da samostalno dolazi do autentinih rjeenja! On je, daide,
samo tuma ve postojeih propisa. Osoba koja je u svojoj nau noj praksi
dosezala nivo mudtehida te ima svoje sljedbenike naziva se imamom, a to
je najvie zvanje koje moe dobiti jedan islamski u enjak. To zvanje mogu
mu dodijeliti samo nauni autoriteti slini njemu a nikako neka dravna
institucija bilo koja organizacija.
Najvaniji mudtehidi
u prvim stolje ima islama
Za ivota Muhammeda, a.s., sve pravne norme i svi islamski propisi
proistjecali su iz njegovog tuma enja Kur'ani-kerima, kao i iz njegove svakodnevne ivotne prakse. Nakon njegove smrti, tu ulogu preuz,eli su njegovi
najblii saradnici _ ashabi, oslonjeni na iskustvo koje su stjecali drue i se
21
Mustafa Sui, FIKHU-L-IBADAT
sa njim. Tek sljedea generacija muslimana _ tabiìni, bila je prisiljena da

samostalno ulae napore kako bi se uspostavila pravna regulativa i kako
bi se ustrojio pravni poredak. Dakle tek po etkom drugog hidretskog
stoljea pojavljuju se samostalni mudtehidi koji s najve om ozbiljno u i
odgovornou pristupaju izradi pravne regulative u svim oblastima ivota
poevi od ibadata do me udravnih odnosa. Me u najpoznatijim velikanima islamske pravne misli tog doba bili su:
1.
2.
3.
4.
5.
Hasan Basri
koji je, kako se vidi iz njegovog imena,
ivio i djelovao u gradu Basri, u junom Iraku. Ro en je u Medini
22., umro je u Basri 110. hidretske godine.
Numan ibn Sabit zvani Ebu Hanife
a u nauci
poznat kao Imami-Azam - ro en je 80. u Kufi a umro
je u Bagdadu 150. godine po Hidri. Utemeljiva je hanefijske
pravne kole.
2,uu, ro en je u 93. a umro je 179. godine
Malik ibn Enes
po Hidri, u Medini.
roen u Gazi 150. a umro je u Egiptu
Idris e-Safici
204. godine po Hidri. Utemeljiva je afijske pravne kole.
roen 164. a umro 241. godine
,
Ahmed bin Hanbel
po Hidri, u Bagdadu. Utemeljiva je hanbelijske pravne kole.
Osim ovih imena, koja su najpoznatija i koja su ostavila najvie

tragova u islamskoj pravnoj znanosti, u tom vremenu bilo je jo mnogo
imena koja su doprinijela utemeljenju i definiranju islamske pravne reg
ulative, ali im nije bilo sueno da dobiju svoje sljedbenike pa se u islamskoj znanosti ne spominju esto. Iz injenice koju smo spomenuli da su
gore spomenuti mudtehidi pridobili svoje sljedbenike koji su prihvatili
njihovu metodologiju u erijatskoj pravnoj teoriji i praksi, a koji su svaki
napose djelovali neovisno jedan od drugoga, nastale su etiri pravne kole
u okvirima ehlisunnetskog islama, koje su danas poznate kao mezhebi,
i to: hanefijski, malikijski, afijski i hanbehjski. Svaka ova pravna kola
ima svoje sljedbenike irom islamskog svijeta. Me u spomenutim velikim
mudtehidima je i Hasan Basri, ali, kako vidimo, on nije nosilac pravne
kole, iako je njegov doprinos razvoju erijatskog prava tako er vrio veliki.
22
Razlog tome je to to u vrijeme njegovog djelovanja jo nisu bili potpuno

sazreli uvjeti za cjelovito definiranje pravne znanosti u okvirima islama.
Budui da smo mi sljedbenici hanefijske pravne kole, to nas obavezuje da se
odrriah, malo vie, pozabavimo sa alimima koji su najvie doprinijeli tome
da hanefijski mezheb ima toliko pristalica irom islamskog svijeta. Kako
smo ve spomenuli, utemeljiva hanefijske pravne kole je Imami-Azam,
to doslovno zna i najvei meu velikanima. To je nauna titula koju su
velikanu islamske misli dali drugi alimi i tu titulu nije dobio niko niti prije
niti poslije njega. To najbolje govori o ugledu koji je uivao Imami-Azam kao
uenjak me u ulemom toga doba. Taj ugled veliki imam nikada nije izgubio te se i danas smatra, u fikhskoj nauci, zapravo utemeljiteljem erijatske
pravne nauke. Njegov otac doselio se kao trgovac iz Perzije i nastanio se u
Kufi, gradu u sredinjem Iraku. Prva ivotna iskustva stjecao je u o evom
duanu. Njemu se, me utim, posre ilo da ga je otac ve u njegovoj najranijoj
mladosti usmjerio prema damiji, gde je sluao predavanja u to doba velikih
alima poput Ebu Ismaila bin Sulejmana, zvanog Hammad, i drugih. Od tog
momenta, njegov ivotni put zauvijek je dobio novi pravac. Od tada njega
interesira samo nauka, posebno fikhska nauka. Njegovi najpoznatiji u enici
u kasnije vrijeme, najdosljedniji sljedbenici bili su:
1.
2.
3.
Jakub bin Ibrahim bin Habib el-Ensari roen

u nauci poznat kao Imami Ebu Jusuf je 113. a umro 179. godine po Hidri u Bagdadu.
u nauci
Muhamed bin el-Husejn eSejbani roen je 132. a umro
poznat kao Imami-Muhammed 189. godine po Hidri u Bagdadu.
Ebu Huzejl Zufer bin Huzejl roen je 110. a
umro 158. godine u Bagdadu. U nauci je poznat pod imenom
Imami-Zufer
Svaki od ovih velikana fikhske nauke, na svoj na in, doprinio je

utemeljenju i uvrkenju hanefijske pravne kole i na njihove autoritete
se ravnopravno oslanjaju svi koji se bave fikhskom naukom kada je rije
o hanefijskoj pravnoj koli.
23
I TRECE POGLAVLJE
I ISTOA (;
j4i231)
Rije taharet, u arapskom jeziku, ozna ava isto u openito. U fikhu, ovaj
pojam znai: oienje prije stupanja u namaz
bilo koji drugi vjerski
obredni in, od stvarne i fikhske ne istoe! Iz ove definicije proizlazi da je
obaveza svakog muslimana - mukellefa, da prije stupanja u ibadetski obredni
postupak, izvri o ikenje svoga tijela, odje e i mjesta obreda, na propisan
nain. Ono to treba tom prilikom odstraniti naziva se nedaset
neisto a. Ova ne isto a ima svoje dvije dimenzije.
-1-1
To je vrsta
Stvarna neistoa nedase hakikijja
neistoe koja se moe vidjeti golim okom, osjetiti ulom mirisa
fiziki dodirnuti. To zna i da svaka prljavtina koja se nae na
tijelu, odjei tlu, gdje e se obaviti namaz, i vidIjiva je, spada u
ovu vrstu ne istoe. Nekada ne istoa postoji, ali nije vidIjiva,
nego se samo osjea ulom mirisa, kao to je mokra a, alkohol
i slino. Nekada pak postoji ne istoa koja niti je vidljiva golim
okom, usljed nedostatka vida svjetlosti, niti se primje uje
ulom mirisa. Prisutnost te vrste ne istoe moe se ustanoviti
samo dodirom. Svejedno o kojoj vrsti ne istoe je rije', ona se
mora otkloniti jer je ne istoa nespojiva sa pojmom ibadeta, ma
koje vrste bila.
).
Pravna (fikhska) ne istoa nedase hukmilja

To
su stanja u kojima se musliman nae a koja se sama po sebi smatraju neistim stanjima sa stanovita erijata. Ta stanja su: kada se
ena nalazi u periodu mjese nog pranja, ena u postporo ajnom
periodu, mukarac i ena nakon spolnog odnosa te mukarac
27
Mustda Sui , FIKHU-L-IBADAT
nakon polucije u snu na bilo koji drugi na in. Svako od ovih

stanja zahtijevaju kupanje na propisan na in, prije stupanja
u obredni ibadet. Ovo se stanje, u fikhu, jo naziva i hadesom
Hades ima svoje dvije dimenzije, i to: veliki hades, kada
je obavezno erijatsko kupanje, i mali hades, kada je potrebno
uzeti samo abdest.
Postupak oslobaanja od nedase hakikijje nedase hukmijje naziva
se taharetu--erìjje
erijatsko o ienje.
Osnovno sredstvo ienja
- ista voda (pti,
Da bismo doli do stanja potpune istoe, prije stupanja u bilo koji obredni
ibadet, potrebno je osigurati osnovno sredstvo za ienje a to je voda, i to
ona vrsta vode koja ispunjava uvjete za potpuno erijatsko o ienje. U elji
da dou do vode koja ispunjava te uvjete, islamski Idasici su uloili mnogo
truda i vremena, pa su, shodno vremenu u kome su ivjeli, postavili kriterije
za istu vodu pomou kojih se moe doi do poeljne, erijatske isto e. Za
nae prilike i vrijeme u kome ivimo, mnogi od njihovih kriterija su prevladani i mi moemo komotno re i da je za erijatsko o ienje podobna
svaka voda koja valja za pi e. Kriterije za to koja voda valja za pi e odre uju
jedino nadleni strunjaci a nikako fikhska ulema. Druga vrsta vode koja
takoer ponekad moe biti podobna za erijatsko o i enje jeste takozvana
tehnoloka voda. To je vrsta vode koja nije podobna za pi e, ali se ista
moe upotrijebiti za erijatsko o ienje; za abdest i gusul. Koja je to vrsta
tehnoloke vode koja valja za erijatsko o ienje, a koja ne kodi zdravlju,
odluuju nadleni strunjaci. Njihovi struni nalazi za nas su jedino mjerodavni i u to se ne moe mijeati niko drugi ma sa kojih pozicija nastupao. Tek tada smo sasvim sigurni da je ta voda podobna za vjerske potrebe
muslimana.
28
ienje poslije velike i male nude
Da bi musliman udovoljio zahtjevu islamske istoe, on ima obavezu da

izvri o ienje dijelova tijela koji imaju neposrednu vezu sa obavljanjem
velike i male prirodne nude. Nakon obavljene velike prirodne nude
potrebno je taj dio tijela dobro oprati vodom. Nema zapreke sa erijatskog
stanovita da se prije upotrebe vode koriste i neka druga priru na sredstva
ienja kao to je higijenski papir, ali uz obavezno pranje vodom poslije
toga. Ako se ovjek nae u prirodi gdje nema vode, privremeno se moe
obaviti ienje nekim prigodnim sredstvom kao to je: li e, papir, drvo,
kamen i slino, uz obavezu da se prije uzimanja abdesta obavi pranje vodom.
Bez tog pranja vodom sam abdest je bezvrijedan i od eventualnog namaza
koji bi bio klanjan bez pranja vodom nema nita, osim u sluaju kada se do
vode ne moe do i u traenom vremenu. Tada se pribjegava olakici koja
se naziva tejemmum.
Prilikom obavljanja male nude (mokrenja) mora se voditi ra una
da na odje u ne kane ni najmanja kapljica mokra e, inae se abdest ne e
moi uzeti prije promjene o ikenja te odje e na koju je mokraa dospjela. Najbolje je obaviti pranje i dijela tijela koje se nalazi neposredno
ispod oneiene odjee. Tako er je lijepo vodom oprati i onaj dio tijela
koji ima neposrednu vezu sa obavljenom malom nudom, kao i u prvom
sluaju, kod obavljanja velike nude. Prilikom obavljanja nude postoje i
neki adabski (bontonski) islamski principi koje je lijepo ispotovati a to su: u
zahod zakora iti lijevom a iskora iti desnom nogom. Pri ulaenju u zahod
izgovoriti bismillu te prou iti kratku dovu koja glasi:
Allahumme eizzu bike mine-l-hubusz' ve-l-haba'isi.

"Boe moj, sa uvaj me od svih vrsta ejtana."
Tako er, islamski edeb zahtijeva da pri obavljanju nude vodimo
rauna da to obavljamo na zato odre enom mjestu, a u slobodnom prostoru
u odgovarajuem zaklonu. Mora se, prilikom obavljanja nude, izbjegavati
29
namjerno okretanje prema Suncu, Mjesecu, vjetru

ne daj Boe, prerna
Nepristojno je nudu obavljati na javnim mjestima kao to su javni
putevi mjestima koje koriste ljudi kao to su prigodni hladovi u vodi.
Kada se nuda zavri lijepo je prou iti ovu dovu:
4.13
El-hamdu lillahi-l-lezi ezhebe ànni ma jdzini ve emseke

àlejje ma jenfeùni!
"Hvala Allahu Koji je odstranio od mene ono to mi
smeta a zadrao mi ono to mi treba."
Oikenje poslije obavljene velike nude naziva se istinda, dok se
oienje poslije male nude naziva istibra.
30
Mustafa Sui , FIKHU-I-IBADAT
I ABDEST
Pojam abdest dolazi od arapske rije i veddetun (s,u, 3), to znai ljepota. U
fikhskoj nauci abdest se definira kao "pranje i potiranje odre enih dijelova
tijela na propisan nain". Nakon to se otkloni ono to se, po fikhu, smatra
velikim hadesom, prije stupanja u namaz drugi ibadetski in, za koji je
propisan abdest, nuno je obaviti pranje odre enih dijelova tijela. Radi se
uglavnom o onim dijelovima tijela koji nisu zati eni odjeom, pa su time
izloeni oneienju vi'e nego oni drugi, su zati eni, ali se i pored toga
uprljaju vrlo brzo, kao to su noge u obu i, ako ne zbog vanjskog utjecaja
onda zbog znojenja. Ova obaveza nare ena je direktno Kur'anom. U estom
ajetu sure El-Maide se kae:
Ja ejjuhe-l-lezine amenu iza kumtum ile-s-salatifa-gsilu

vuduhekum ve ejdijekum ile-l-merafiki ve-msehu bi
ru'usikum ve erdulekum ile-l-ka` bejni.
0 vjernici, kada pristupite namazu, operite lice vae i
ruke vae do iza laktova, i glavu vau potarite noge
vae do iznad lanaka (operite).
U ovom kur'anskom ajetu, definirani su abdestni farzovi, te je izostavljanjem bilo kojeg od ovih pranja, abdest neispravan ime bi i namaz,
drugi ibadet koji bi bio obavljen poslije ovako manjkavog abdesta, bio
takoer neispravan.
31
Kod abdesta su sljede e radnjefarzovi:

1.
2.
3.
4.
oprati lice od uha do uha i od vrha ela do pod bradu;

oprati ruke do iza laktova;
potrati se mokrom rukom po glavi;
oprati noge do iznad lanaka.
Me utim abdest ima i svoju drugu komponentu, a to su abdestni sunneti. Oni su proizili iz prakse Muhammeda, a.s., pa su time postali obaveza
svakog muslimana. Boiji Poslanik je samo preciznije razradio kur'anski
zahtjev za o i enjem, spomenut u citiranom ajetu. Nije, dakle, svejedno da
li je predibadetsko o i enje obavljeno sa abdestnim sunnetima ili bez njih.
Odgovoran musliman abdestne sunnete izostavit e samo u krajnjoj nudi
kada ih, iz zaista opravdanih razloga, ne moe propisno obaviti.
U abdestu su sunnetske radnje sljede i postupci:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
prou iti abdestni nijet;

abdest po eti u enjem bismille;
prvo oprati, po tri puta, ruke do iza aka;
po tri puta izaprati unutranjost usta, i to usrkivanjem vode iz
desne ake;
isprati, po tri puta, unutranjost nosa umrkivanjem vode iz
desne ake;
potrati itavu glavu vlanom rukom;
dobro izaprati une koljke iznutra i izvana;
dobro oprati vrat, trljaju i isti desnom, odnosno lijevom rukom;
itav abdest obaviti u jednom mahu, bez prekida.
Uz ove, u abdestu postoje jo neke sunnetske obaveze, kao to je

obaveza za one koji nose bradu da istu, i prilikom abdesta, na odgovaraju i
na in u ine urednom i istom, shodno kur'anskom zahtjevu:
. . . Fagsilu vuduhekum. . .
Operite lica svoja.
32
Adabi abdesta
U abdestu tako er postoje neke radnje koje nisu ni farzovi niti sunneti
abdesta, ali ih je radio Poslanik, a.s., te ih je lijepo prakticirati jer od toga
ima sevaba a same po sebi uljepavaju abdestni in.
U abdestu se sljede i postupci tretiraju abdestnim adabima:
1.
pri uzimanju abdesta, voditi ra una da na tijelo ili odje u ne

kane ve upotrijebljena voda koja se naziva ma'un musta`melun
2.
okrenuti se prema kibli, pri uzimanju abdesta, ako to prilike

doputaju;
abdest uzimati samostalno, bez tu e pomo i, ako to zdravlje
doputa;
izgovoriti ili prou iti propisani nijet;
uzimaju i abdest, u iti abdestne dove;
uvijek izgovoriti bismillu, pri pranju pojedinih dijelova tijela;
na kraju abdesta, izgovoriti kelimetu--ehadet;
po zavretku uzimanja abdesta, usrknuti malo vode, okrenuvi
se prema kibli.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Mekruhi abdesta
Osim onih postupaka koji su nare eni, kod abdesta se mogu dogoditi stvari
koje su nepoeljne, te se tako i nazivaju - mekruhi abdesta. Pri uzimanju
abdesta mekruh je initi sljede e stvari:
1.
2.
3.
troiti vie vode nego to je objektivno potrebno;

pri uzimanju abdesta prskati se suvie vodom;
voditi bilo kakav razgovor dok se abdest uzima.
33
KADA^ JE ABDEST FARZ,

VADZIB ILI SUNNET
Abdest je farz uzeti:

1. prije svakog namaza, svejedno je da li je taj namaz sam po sebi
farz, vadib, sunnet ili nafila;
2. prije u enja Kur'ana;
3. prije svakog obrednog ibadeta.
Abdest je vadib uzeti:
prije svakog propisanog obilaska Kabe-tavafa.
Abdest je mendub poeljno uzeti:
1. nakon svakog grjenog ina;
2. nakon obrednog kupanja drugog umrlog lica;
3. prije bavljenja vjerskom literaturom;
4. prije spavanja;
5. u svim prilikama za koje pojedinac smatra da e se pod abdestom
ljepe osje ati.
ta e pokvariti abdest
Abdest e biti pokvaren ako se nakon njegovog uzimanja dogode sljede e

stvari:
1.
2.
34
obavljena velika ili mala nuda, u bilo kojoj koli ini;

putanje vjetra, i u najmanjoj koli ini;
3.
4.
5.
6.
7.
8.
isticanje iz tijela: krvi, gnoja, sukrvice, na bilo koji na in i u bilo

kojoj koli ini;
povra anje, iz bilo kojih razloga;
san, bez obzira koliko kratko trajao;
gubljenje svijesti, ma koliko trajalo i bez obzira iz kojih razloga;
zasmijavanje u namazu, ako se to moe uti i od najblieg musallije, kvari i abdest i namaz;
nepristojan razgovor ili izgovor nepristojnih rije i, u bilo kojem
obliku i iz bilo kojih razloga.
35
Mustafa Sui , fIKHU-L-IBADAT
j ABDESTNE DOVE
Nijet za abdest glasi:

aUl
n.+rJ
Nevejtu en etevedda'e li-edli-s-salati ve li-ref i-1-hadesi tekarruben ilellahi teàla!

'^^
''
"Odlu ih da uzmem abdest, radi otklona ne isto e

i pristupa namazu, kako bih se pribliio Allahu,
d.:"
Poslije toga se u i:
a^ w jit9
Lsi;4.0
;:^^._::^,aa1i r
Bismillahi l àzim ve-l-hamdu Illahi ala dini-l-islami

ve ala tevfiki-l-imani ve ala hdajet-r-rahmani ve
ala kulli halin!
-
"U ime Uzvienog Allaha. Zahvaljujem Mu na vjeri

islamu, na vrstom vjerovanju i na uputi milosrdnoj
u svakoj situaciji."
Kada se peru ruke do iza aka u i se:
^J^ }tJ^ j I l le9 ^^9 C`^twyl ^^ 9^^9gJ^ s lA s Lo Jl v J1 i s iJl aU LA LI
^XJ^ j' J%' L1', ^^.:L^ .'LI^
36
El-hamdu lillahi-l-lezi enzele mine-s-sema'i ma'en tahuren

ve deàle-l-islame nuren ve kaiden ve delilen ila dennatike
dennati-n-neìmi ve ila darike dari-s-selami!
"Hvala Uzvienom Allahu Koji nam vodu sa neba

sputa, Onom Koji islam ini naim svjetlom, naim
vodi em i putokazom do Tvog Denneta, mjesta
izobilja i smiraja:"
Ispiru i unutranjost usta u i se:
Allahumme tahhir nukheti ve nevvir kalbi ve-mhu

zunubi!
"Moj Allahu! U ini mi usta istim i prijatnim, oprosti
mi grijehe moje i ispuni me svjetlom vjere."

Ispiru i unutranjost nosa u i se:
.,LJ^ nx ^^ ^ ^s tr
yj t^ a`,. ^ ; J j aI <. ^^ Lr') ^
Allahumme erihni bi ra'ihati-l-denneti ve-rzukni min

neìmiha ve la eìzni min ra'ihati-n-nari!
"Moj Allahu! Udahni mi dennetski miris i obdari
me blagodatima njegovim a ne zapahni me dehennemskom vatrom."

Kada se pere lice u i se:
r.6
flllahumme bejjid vedhi bi nurike jevme tebjeddu

vuduhu evlija'ike ve la tusevvid vedhi bi zulumatike
jevme tesveddu vuduhu eàda'ike!
"Moj Allahu! Lice moje svjetlom Svojim u ini bijelim
onoga dana kada e lica miljenika Tvojih biti bijela;
37
nemoj mi lice ocrniti tminama Svojim na dan kad

crna e biti lica neprijatelja Tvojih."
Kada se pere desna ruka do iza lakta u i se:
& L
Allahumme eàtini kitabi bi jemini ve hasbn hisaben

jesira!
"Moj Allahu! Knjigu (mojih djela) dodaj mi sa desne strane i u ini mi polaganje ra una (pred Tobom)
lahkim."
Kada se pere lijeva ruka do iza lakta u i se:
ty^s^s^>9 i
^L
Allahumme la tu`tn kitabi bi imali ve la min vera'

zahri ve la tuhasibni hisaben edda!
"Moj Allahu! Ne dodaj mi moju knjigu sa lijeve
strane niti iza le a i ne oteaj mi polaganje ra una
(na Sudnjem danu) i ne u ini me stanovnikom Dehennema:"
Kada se vri potiranje glave - mesh, u i se:
Allahumme gai re's bi rahmetike ve enzil alejje min

berekatike ve edhilni fi dennatike!
"Moj Allahu! Neka Tvoja milost natkrili moju glavu
Tvojim blagoslovom i podari mi dennetske blagodati."
Kada se peru ui u i se:
Allahumme-d alni mine-l-lezine jestemi ùne-l-kavle

fe jettebi ùne ahsenehu!
38
"Allahu moj! U ini me da budem od onih koji sluaju

poruku Tvoju i slijede ono najljepe!"
Kada se pere vrat u i se:
^ ^>'j
a^ ii
Allahumme a`tik rekabeti mine-n-nari va-hfazni mines-selasili ve-l-aglali ve-l-enkal!

"Moj Allahu! Sa uvaj moj vrat od okova vatre dehennemske."
Kada se pere desna noga u i se:
Allahumme sebbit kademejje ale-s-sirati jevme tezillul-akdamu!

"Moj Allahu! U ini moja stopala stabilnim, na Sirat upriji, kada drugi budu posrtali."
Kada se pere lijeva noga u i se:.
;
^s^ ^^s^ ^>>^ yr^ yt^ ^9'^s^ L 'j'^^w t^ ^ i^' ;42
Allahumme-d alli sajen mekuren ve zenben magfuren

ve amelen makbulen ve tidareten len tebure bi afvike
ve keremike ja azizu ja gafuru bi rahmetike ja erhamer-rahimin!
"Moj Allahu! U ini moje djelovanje korisnim i blagoslovljenim, i ne u ini moje djelovanje nekorisnim.
Moji grijesi neka budu oproteni. Neka mi u tome
pomogne Tvoja dobrota i plemenitost, molim Ti se
Tvojom blago u, o Ti najmilostiviji."
Kada se abdest zavri, lijepo je prou iti ovo:
39
,`
U Y ^9J l IA^h:ji lg i9^ t^^ S ai 9 ^LJ
99
Subhanekeflllahumme ve bi hamdike. Ehedu en la ilahe

illa ente vandeke la erike leke. Estag fzruke ve etubu ilejke
ve ente ala kulli ej'in kadir. Ve ehedu enne Muhammeden abduke ve resuluke!
"Tebi samo slava pripada, Allahu moj! Svaka Ti hvala.
Vjerujem i izjavljujem da si samo Ti bog i da sudruga
nema. Kajem Ti se i traim Tvoj oprost, jer si Ti u
svemu mo an. I svjedo im da je Muhammed Tvoj
rob i Tvoj poslanik."
Uobi ajeno je da se nakon svega, a prije stupanja u namaz, prou i
sura El-Kadr.
40
I ERIJATSKO KUPANJE (j.,.JJi)
to zna i: pranje, kupanje. U fikhu

Pojam gusul dolazi od arapske rije i:
se gusul definira kao: kupanje na erijatski propisan na in, iz isto islamskih razloga! Obaveza erijatskog kupanja proizlazi iz kur'anskog zahtjeva,
sadranog u 6. ajetu sure El-Maide, gdje se kae:
.
^;^^L^
A ako ste ne isti (dunub) - o istite se.
Razlozi zbog kojih erijat propisuje obavezno farz-kupanje su:

1.
2.
3.
4.
5.
spolni odnos, svejedno da li je dolo do izliva sjemena ili nije;

istjecanje sjemena iz spolnog organa, u snu ili bez njega;
nakon zavretka menzesnog perioda kod ene;
nakon zavretka postporo ajnog perioda kod ene;
ako se, kod ene, menzes i nifas ne zavre u propisanom vremenu,
tada je obaveza okupati se i ponaati kao sahibi-uzr.
Gusulski farzovi
Da bi gusul sa erijatskog stanovita bio valjan, potrebno je da se izvre
njegovi osnovni elementi koji su ujedno i njegovi farzovi. Ti elementi su:
1.
2.
3.
donijeti odluku da se kupanje obavi ili u initi nijet;

dobro isprati usta, usrkavaju i vode iz desne ake;
dobro isprati unutranjost nosa, usrkavaju i vode iz desne
ake;
41
4.
itavo tijelo dobro oprati, koriste i, po mogu nosti, sapun i

ampon, jer samo tako se moe biti sigurnim da se udovoljilo
kur'anskom zahtjevu za o i enjem.
Gusulski sunneti
Kod gusula postoje neke radnje koje se definiu kao sunnetske. I pored toga
to one formalno ne utje u na ispravnost gusula, ipak dosljedan musliman
vodi ra una da ispotuje sve ono to je poteklo od Poslanika, a.s., jer njegova
praksa uvijek sadri u sebi neku korist za mukellefa, makar on to trenuta no
i ne prepoznavao. Dakle, prilikom uzimanja gusula sljede e stvari su sunnetska obaveza:
1.
izgovoriti ili prou iti gusulski nijet, koji glasi:

. L;Jl;
Nevejtu-l-gasle I ref `-l-hades ve-l-denabet tekarruben ilellahi teàla!

"Donosim odluku da se okupam (na erijatski propisan na in) da bih otklonio svaku vrstu ne isto e i da
bih se pribliio Allahu, d.:"
2.
3.
4.
5.
6.
42
kupanje po eti u enjem Bismille;
prvo otkloniti eventualnu ve u ne isto u sa tijela, prije samog

ina kupanja;
svaki dio tijela oprati po tri puta;
kupanje po eti od glave, nakon obavljenog propisanog ispiranja
usta i nosa, to su farzovi gusula, zatim oprati desnu stranu tijela,
po evi od desnog ramena. Iza toga oprati lijevu stranu tijela na
isti na in kao i desnu;
voditi ra una da na oprani dio tijela ne kane ve upotrijebljena
voda.
Gusulski adabi
Pri obavljanju gusula valja voditi ra una da se ispotuju i adabski zahtjevi,

jer e nam ovo kupanje tek tada biti potpuno. Gusulski adabi su istovjetni
sa adabima abdesta, osim to kod gusula nema obaveze okretanja prema
kibli niti u enja bilo kakvih dova.
Gusulski mekruhi
Kod erijatskog kupanja - gusula, mekruh radnje su istovjetne onima koje

su mekruh kod abdesta, s tim to je u enje dova pri gusulu mekruh dok je
to kod abdesta adab.
U kojim je prilikama
erijatsko kupanje sunnet
Postoje situacije kada kupanje postaje sunnetska obaveza, iako ne postoje

formalni ralozi za to. To su one situacije gdje se muslimani masovno okupljaju. Da ne bi dolo do neprijatnih zadaha i da bi se to ljepe osje ali u tim
okolnostima, potrebno je, po Poslanikovoj praksi, okupati se posebno za te
prilike. To je u sljede im situacijama:
1.
2.
3.
4.
u petak izjutra, prije duma-namaza;

izjutra, prvi dan Bajrama, prije obavljanja bajram-namaza;
prilikom obla enja ihrama na mikatu, prije po etka obavljanja
hadskih obreda;
prije polaska na Arefat, kod obavljanja hada.
Kada je mendub
obaviti erijatsko kupanje
Postoje jo neke ivotne situacije u kojima je poeljno - mendub obaviti

erijatsko kupanje. Te situacije su:
1.
2.
onome koji formalno pristupa islamu;

mladi u i djevojci koji osjete da su bioloki punoljetni;
43
4. onome ko je ozdravio od mentalne bolesti;

S. nakon prestanka istjecanja krvi iz tijela u ve oj koli ini i kada se
bude sigurno da ne e do i do daljnjeg odliva krvi zbog kvaenja
tijela;
6. osobi koja je obavila erijatsko kupanje umrle osobe;
7. povodom mubarek-no i: Lejletu-l-kadra, Lejletu-l-Mi`rada,
Lejletu-l-berata. . .;
8. prije odlaska na Muzdelifu, pri obavljanju hada;
9. prije glavnog obilaska Kabe (Tavafu-z-zijareta) kod obavljanja
hada;
10. prije obavljanja posebnih namaza u slu ajevima pomra enja
Sunca, Mjeseca i drugih rijetkih prirodnih pojava.
44
MustaEa Sui , FIKHU-L-IBADAT
SIMBOLI NO UZIMANJE
GUSULA ILI ABDESTA
Rije tejemmum u arapskom jeziku zna i: namjera, nakana. U tom zna enju
ovu rije nalazimo u 267. ajetu sure E1-Bekare, gdje se kae:
Nemojte ono bezvrijedno izdvajati da biste to (na ime

zekata) podijelili...
U fikhskoj nauci, tejemmum se definira kao: obredni postupak koji

na simboli an na in zamjenjuje gusul ili abdest kada se ovi ne mogu obaviti
na propisan na in zbog nedostatka vode ili vremena!
Pravo na tejemmum proizlazi iz 6. ajeta sure E1-Maide, koji glasi:
,
1^ ako ste bolesni ili budete putovali, ili budu neki od
vas prirodnu potrebu izvrili, ili sa enama svojim ste
odnos imali - a vode niste nali - tada tejemmum uzmite:
rukama svojim isto zemno tlo doti ui i njima preko lica
svojih i ruku svojih prelaze i...
Iz ovog ajeta razumije se da musliman nikada i ni u kakvim okolnostima

nema pravo na pristup bilo kojoj vrsti ibadeta a da se prethodno fizi ki
i psihi ki ne o isti. Ako ga zadesi situacija u kojoj nije u stanju da fizi ko
o i enje obavi na propisan na in, on jo uvijek nije dobio pravo da i u tim
45
vanrednim okolnostima obavlja ibadet bez propisanog o i enja. Me utim

njemu je za tu priliku Allah, d.., dao olakicu koja mu omogu ava da se
psihi ki rastereti, zbog pristupa ibadetu u ne istom stanju. Omogu io mu je
da to i enje obavi na simboli an na in. Time mu je stavio do znanja da je
o i enje prije ibadeta, stalna i trajna obaveza. Samo u vanrednim okolnostima
postoje olakice. One se koriste kada za to postoje zaista opravdani razlozi.
Opravdani razlozi koji daju pravo mukellefu da se koristi simboli nim
o i enjem tejemmumom, jesu:
1.
nemogu nost da se do vode do e, u poeljnom vremenu, iz opravdanih razloga. Opravdani razlozi su i ako je mukellefizloen opasnosti po vlastiti ivot, zdravlje i imovinu pri traganju za vodom;
2. opasnost po bolesnika od pogoranja bolesti, ako bi se bolesnik
kupao ili uzimao abdest;
3. posjedovanje male koli ine vode koja e, ako se upotrijebi za
kupanje ili abdest, nedostajati za pi e i kuhanje hrane;
4. naporno putovanje koje onemogu ava kupanje, ili uzimanje
abdesta, iz opravdanih razloga;
S. nedostatak vremena, koje e ako se upotrijebi za gusul ili uzimanje
abdesta, onemogu iti prispijevanje na namaze koji se ne mogu
naknadno obaviti kao to su denaza-namaz, bajram-namazi.
Ipak, valja napomenuti da je u naim prilikama nedostatak vode vrlo
rijedak razlog za koritenje tejemmumske olakice, jer vode ima dovoljno
na sve strane, naravno ako smo kao muslimani svjesni koliko nam je voda
potrebna u svakodnevnom ivotu i ako vodimo ra una da za svoje potrebe
na vrijeme osiguramo njene dovoljne koli ine. Mi, dakle, ne ekamo da vode
nestane da bismo pribjegli tejemmumu, nego istu pribavljamo na vrijeme.
Olakica se nikada ne smije pretvarati u pravilo.
Tejemmumski farzovi
1.
2.
3.
46
donijeti odluku da se uzme tejemmum te biti svjestan ta nam

on zamjenjuje - gusul ili abdest;
potrati lice nakon doticanja tla;
potrati desnu pa lijevu ruku do iznad lakta nakon doticanja'tla.
Tejemmumski sunneti
1.
Prou iti tejemmumski nijet koji glasi:

^JLR alll Î Ly ^ t^l ^^ J e)1.2J1 jc,-V
Nevejtu en etejemmeme li edli-s-salati ve li ref ì-1hadesi tekarruben ilellahi teàla!
"Odlu ih da uzmem tejemmum, radi obavljanja namaza i odstranjenja (fikhske) ne isto e kako bih se
pribliio Allahu, d.."
2.
3.
4.
5.
6.
tejemmum po eti uzimati u enjem Bismille;

tejemmum obaviti u jednom mahu, bez pauza;
tejemmum uzeti po propisanom redoslijedu;
pri doticanju tla, ruke spustiti malo rastavljenih prstiju i malo
sa njima potrati povrinu;
nakon doticanja tla, malo ruke protresti, doti u i bo no jednu
drugom.
Kako se uzima tejemmum
Kada se do e u situaciju da je upotreba tejemmumske olakice neizbjena

onda je postupak sljede i:
1. prvo se prona e isto tlo ili ista povrina na kome e se tejemmum obaviti;
2. donese se odluka u koju svrhu se tejemmum koristi, da li zamjenjuje gusul ili abdest;
3. zavrnu se rukavi do iza laktova;
4. otvorenih aka dotakne se isto tlo, pa se onda sa tako otvorenim
akama potare lice;
5. ponovno se otvorenim akama dodirne isto tlo, i onda se potare desna ruka, prvo sa gornje a onda i sa donje strane do iza
lakta.
Sa ovim je in tejemmuma obavljen i tada se moe slobodno pristupiti
namazu ili drugoj vrsti ibadeta.
47
Prije nego to se odlu imo za uzimanje tejemmuma, lijepo je - mendub, sa ekati posljednji trenutak koji nam omogu ava da na vrijeme obavimo
trenutni ibadet, u nadi da e se voda odnekuda pojaviti. Sa jednim tejemmumom se moe obaviti i vie namaza, ako nisu nestali razlozi koji su nam
dali pravo na tejemmum.
Ono to treba znati, kad se govori o tlu na kojem inimo tejemmum,
je da ono mora biti isto i od stvarne i od pravne, odnosno fikhske ne isto e,
o kojoj smo ve govorili, uz napomenu da u fikhsku ne isto u jo obavezno
spadaju tragovi alkohola i svinjetine. Te stvari spadaju u ne isto u same po
sebi pa samo njihovo prisustvo u bilo kojem obliku onemogu ava uzimanje
tejemmuma na tom mjestu.
Tejemmum e pokvariti sve ono to kvari gusul ili abdest te pojava
vode. Osoba koja je pod tejemmumom, moe nesmetano biti imam, kako
onima koji su pod tejemmumom tako i onima koji su pod normalnim gusulom i abdestom.
U fikhskoj nauci, uvijek kada se povede rije o tejemmumu, nastaje
rasprava oko toga ta sve spada u ono to se kur'anski formulira kao saìden
tajjiben (^ . I^) ili isto tlo. Mnogi e re i da je to takozvana ista zemlja ili zemni prah, iz toga isklju uju i ak i kamen, drvo, travu, eljezo ili
prera evine od njega ili drugih ruda a te sve drugo to bi se moglo na i na
zemnoj povrini. U prilog onome to smo mi naveli, ili ono to smatramo
da sadri pojam saìden tajjiben navodimo ono to je re eno u poznatom
od Sejjida Sabika, gdje se na 69.
fikhskom djelu Fikhu-s-sunne
strani prvog toma kae:
^
1g_I Ly JO^^la^9 i
^C U1^
-
"Postoji konsenzus me u jezi arima da saìd zna i

zemljino tlo i sve to se nalazi na njemu."
Iz svega navedenog da se zaklju iti da se tejemmum moe uzeti na

svakom predmetu koji zadovoljava kriterije higijenske i fikhske isto e.
48
SIMBOLI NO POTIRANJE PO
ZAVOJIMA I MESTVAMA
Vidjeli smo kako se musliman mukellef priprema za namaz, po evi od

o i enja poslije obavljene velike i male nude, preko gusula i abdesta, i tek
tada stje e pravo da se preko sedde obrati Allahu, d.. Bez tih o i enja,
njemu je onemogu ena sedda ili bilo koji drugi oblik obrednog ibadeta. Ove
obavezuju e pripreme za ibadet odnose se na potpuno zdrave osobe koje se
nalaze u potpuno normalnim uvjetima ivota. Ipak, ovjek nije uvijek niti
zdrav niti se uvijek nalazi u normalnim uvjetima ivljenja. ak ni u nenormalnim okolnostima on nije oslobo en ibadetskih obaveza, ali su mu date
olakice koje njegove obaveze ine mogu im. U tom smislu mu je omogu eno
da prilikom uzimanja gusula ili abdesta umjesto pranja pojedinih dijelova
tijela koji su pod zavojima, obavi samo potiranje vlanom rukom preko
tih zavoja i njegovi gusul ili abdest bit e potpuno valjani. Tako er mu je
omogu eno da u ekstremno hladnim uvjetima izbjegne izlaganje opasnosti
svoga zdravlja, time to moe koristiti specijalnu obu u koju ne e morati
skidati pri svakom uzimanju abdesta, nego e mjesto pranja nogu izyriti
samo potiranje vlanom rukom po, za tu svrhu prilago enoj, obu i.
Da bi se olakica potiranja po obu i prilikom uzimanja abdesta mogla
koristiti, potrebno je da se ispune odre eni uvjeti, a ti uvjeti su:
1. da korisnik ove olakice posjeduje za tu svrhu namijenjenu obu u

koja mu omogu ava koritenje ove olakice. Ta obu a je: duboka,
unutranja, obu a, izra ena od prirodne, vjerom doputene ili
vjeta ke koe koja ne proputa (direktno) vodu! Ova obu a se
stru no naziva mestve;
49
2.
3.
4.
5.
6.
da se obveznik - mukellef, nalazi u uvjetima ekstremne hladno e,

gdje postoji stvarna opasnost po njegovo zdravlje ukoliko bi se
noge prale pri uzimanju abdesta, ili se nalazi na napornom putovanju, gdje je uzimanje abdesta na normalan na in nemogu e,
zbog nedostatka vode ili slobode. Kad kaemo "nedostatak
slobode" onda mislimo na ratne ili druge vanredne uvjete kada
je skidanje obu e jako rizi no, bilo da smo ugroeni od ljudi ili
ivotinja;
da su mestve obu ene nakon normalno uzetog abdesta, kada su
noge oprane kako je propisano;
da mestve nisu skidane od momenta kada je abdest uzet na
normalan na in;
da mestve nisu ote ene, raivene i da stoje vrsto uz nogu;
da se koriste unutar doputenog roka. Taj rok, za mukima ili bo ravnika kod ku e iznosi do dvadest i etiri a za putnika musafira
do sedamdeset i dva sahata, ili neki kra i rok.
Ako bi putnik okon ao svoje putovanje prije sedamdeset i dva sahata,

onda bi se i njegovo pravo na koritenje ove olakice okon alo njegovim
povratkom ku i. Ako bi mukim iznenada krenuo na put, a ve je po eo
koristiti ovu olakicu, kao mukim, nastavit e je koristiti i kao musafir sve
dok ne navri doputeni musafirski rok. Mesh po zavojima nema ograni eni
rok trajanja nego e se koristiti sve dok rana ne zaraste.
50
MustaFa Sui , FIKHU-L-IBADAT
HAJZ, N I FAS I ISTIHAZA

'1 9
to zna i lu enje soka iz

Pojam hajz dolazi od arapske rije i hajd
drveta zvanog samura. U fikhskoj nauci hajz se definira kao: redovno o ienje materice kod spolno zrele ene!
To o i enje redovna je mjese na pojava kod svake fizi ki zdrave
ene. Svaka spolno zrela ena u periodu od njenog biolokog punoljetstva
pa do trenutka prestanka njene plodnosti, prolazi kroz period u kome se
odvija redovno o i enje materice i ono traje najmanje tri i najvie deset
dana, po erijatskoj definiciji. Ovaj vremenski raspon se jo naziva period
menzesa ili menstruacije. To stanje u kome se ena nalazi, dok traje, nije
podobno za obavljanje bilo kojeg ibadeta; po evi od namaza, posta, u enja
Kur'ana ili obavljanja hadskih obreda. Ona tako er u tom stanju ne moe
imati spolni odnos. ena se tada nalazi u stanju nedasetu-l-hukmijje ili
u fikhskoj ne isto i. Namaze koje je izostavila u tom periodu ona ne e biti
duna nikada nadoknaditi jer se to smatra preoptere enjem za nju a ona
sama nije uzrok neobavljanja tih namaza u njihovom vaktu. Sve dane posta
koje u tom periodu nije mogla postiti nadoknadit e kada joj prilike budu
najpogodnije.
Pojam nifas (,.t i ) ozna ava postporo ajni period o i enja materice
kod ene. Sa stanovita fikha, ovo stanje se tretira kao i stanje u hajza. To
zna i da ena, u tom stanju, ne moe klanjati, postiti, u iti Kur'an ili vriti
bilo koji drugi tjelesni ibadet, kao ni spolni odnos. Dane posta koje je
propustila u tom periodu treba nadoknaditi, dok proputene namaze ne e
51
naklanjavati. Ovo stanje traje najdue etrdeset dana od poro aja. Kada se
hajz ili nifas okon aju, bilo za deset, odnosno etrdeset dana ili prije tog
roka, ena je obavezna okupati se, na erijatski propisan na in, i tada postaje
obveznik mukellef u punom smislu te rije i.
Ako se desi da se period hajza ne okon a za deset ili period nifasa za

etrdeset dana, zbog poreme aja u organizmu, onda se to stanje naziva stanje
istihaze
Ako se tako neto eni dogodi onda je ona obavezna da se,
nakon desetog dana hajza ili etrdesetog dana nifasa, okupa na erijatski propisan na in, a zatim sve svoje ibadetske obaveze po inje redovno izvravati,
uz obavezu da za svaki nadolaze i namaz obnovi abdest. To zna i da ona ne
moe obaviti dva ili vie namaza sa jednim abdestom u njihovom vremenu
sa jednim abdestom. ena u istihazi se tretira kao osoba koja je u stanju
sahibi-uzra.
52
OPRAVDANIK ILI SAHIBI-UZR

C J.ui!
Rije sahib ( r t^ ^ u arapskom jeziku zna i drug, prijatelj, ali ozna ava i
pripadnost, dok rije uzr ( ^), ima vie zna enja kao: izvinjenje, oprotenje,
opravdanje. U fikhu ova kovanica ozna ava osobu koja ima odre ene pojave
koje tu osobu stavljaju u specifi an poloaj kada je u pitanju njeno izvrenje
ibadetskih obaveza! Te pojave su: trajno curenje iz tijela, krvi, sukrvice, gnoja,
mokra e ili vjetra. Ovo "trajnd' zna i da te pojave ne prestaju u itavom
jednom namaskom vaktu. Ako osoba ima ove pojave u trajanju jednog namaskog vakta neprestano onda se ta osoba naziva sahibi-uzr ili opravdanik.
Njegovo stanje je specifi no u tome to on nije prestao biti obveznik(;^S ci) za
ibadete, ali je obavezan da obnovi abdest u svakom nadolaze em namaskom
vremenu, jer vie namaza ne moe klanjati sa jednim abdestom u njihovim
vaktovima. On moe naklanjavati proputene namaze u jednom namaskom
vremenu sa jednim abdestom. Ako pro e jedno cijelo namasko vrijeme, bez
ovih pojava, stanje sahibi-uzra prestaje i osoba se vra a u normalno stanje.
Sahibi-uzr moe biti imam samo onim licima koja su u istom stanju kao i
on, ali nikako ne moe biti imam onima koja nisu u tom stanju.
,
53
I ETVRTO POGLAVLJE
Musrafa Sui , FIKHU-L-IBADAT
I NAMAZ (55L2i)
Izvorni kur'anski naziv za namaz je salat (sx...31 ). Ovaj pojam u arapskom

jeziku zna i dova ili obra anje Allahu, d.. Kod nas je prihva en i udoma en
perzijski termin za salat a to je namaz. Za ovaj pojam prona en je i doma i
odgovaraju i sinonim a to je klanjanje i on vrlo dobro odraava sutinu
pojma salat.
U fikhskoj nauci namaz-salat se definira kao: obavezuju i obredni in
u nazna enom vremenu i na propisan na in!
Ve nam je poznato da namaz spada u pet temeljnih islamskih ibadetskih obaveza. Namaz je prvi prakti ni pokazatelj vjerske dosljednosti
i ustrajnosti u vjerskom opredjeljenju. Obaveza je svakog muslimana da
se detaljno upozna sa na inom izvrenja ovog ibadeta, kako bi ga mogao
obavljati na propisan na in i kako bi druge mogao podu iti u tome. Zato je
potrebno da se odmah upoznamo sa klju nim namaskim terminima koje
emo stalno susretati:
-
osoba koja obavlja namaz;

musallija
munferid
osoba koja samostalno klanja namaz;
muktedija (s
osoba koja namaz obavlja sa imamom;
mudrik (^î), osoba koja se je na vrijeme u cjelini priklju ila
dematskom namazu;
mesbuk (^ y ti), osoba koja se namazu priklju ila u njegovoj
po etnoj fazi, ali sa malim zakanjenjem;
lahik
osoba koja se dematskom namazu prikliu ila
u njegovoj zavrnoj fazi, tako da je propustila da klanja sa
57
dematom neki dio namaza, bilo to u sredinjen dijelu ili na

kraju namaza;
demat
zajedni ko obavljanje namaza;
imam (.Uyl), predvodnik u zajedni kom namazu.
Obaveznost namaza proizlazi iz mnogobrojnih kur'anskih zahtjeva

koji su naj e e iskazani u imperativnoj formulaciji kao to je:
.ey^..eJl Iy'î
Obavljajte namaz.
Ovako postavljena obaveza ukazuje na vanost ove institucije

u ivotu svakog muslimana. Teko je zamisliti da se vjera moe na pravi
na in doivljavati bez stalnog prakticiranja ibadeta. ovjek je udno bi e.
Ako mu se ostavi da se sam orijentira u ivotu, on brzo zaluta i pobrka
vrijednosti oko sebe. Zato ga Svevinji, kroz namasku obavezu, stalno dri
pod kontrolom a on sam se osje a blizu Boije milosti. Ako bismo eljeli da
prona emo jedan ajet koji na najsaetiji na in objanjava sutinu namaza
onda bismo se odlu ili za 45. ajet sure E1-Ankebut, koji glasi:
s4
.h3J1 ^ ^ g
;yL.Ji
I klanjaj namaz, jer zaista namaz odvra a od razvrata

i svega to je runo.
Iz ovog ajeta lijepo se razumije da je namaz zapravo na odbrambeni

mehanizam koji nas titi od negativnih sila koje nas okruuju. On nas stvarno ini otpornim na drutvene bolesti za koje, kako vidimo, nema lijeka i
za koje takozvano gra ansko drutvo nije pronalo zatitu kao alternativu
vjeri. Namaz nas titi od zla koje bismo mogli eventualno uraditi drugima
obrnuto, od zla koje bi nam mogli nanijeti drugi ljudi.
il
Ko je duan obavljati namaz
Osoba koja ispunjava konkretne uvjete duna je klanjati sve propisane

namaze a ti uvjeti su:
-
58
da je musliman;
da je (bioloki) punoljetna;
da je umno zdrava;
_- da je trenutno sposobna za namaz, da nema opravdanu ispriku.
Kako vidimo, prvo to se trai kao uvjet obaveznosti namaza, nakon
pripadnosti islamu, jeste bioloko punoljetstvo. Bioloko punoljetstvo nastupa onog trenutka kada mukarac, kao mladi , prvi put doivi poluciju u
snu, a za ensku osobu bioloko punoljetstvo nastupa onog momenta kada
prvi put doivi menstruaciju (mjese nicu), to se u fikhskoj terminologiji
naziva hajz. Me utim ovo nije ba pravi trenutak za po etak obavljanja
namaza. Dunost je roditelja da svoju djecu uvode u namaz jo u njihovoj
ranoj mladosti, tako da kada postanu punoljetni mogu odmah preuzeti na
sebe svoje obaveze.
Namaz kao redovna islamska ibadetska obaveza smjeten je u
odre ene vremenske trenutke koji se nazivaju namaska vremena ili namaski
vaktovi. To se ti e samo dnevnih namaza. Ostali namazi su tako er vezani
za odre ene vremenske trenutke, ali o njima emo govoriti kasnije.
59
I NAMASKA VREMENA (o5L4J1

Prvi dnevni namaz je sabah-namaz, ili salatu-l-fedri (^^ ;y ,) Sabah u
arapskom jeziku zna i jutro. Vrijeme sabah-namaza po inje od momenta
pojave takozvane druge zore i traje do pred izlazak Sunca. Prva zora nastupa
onog momenta kada se na isto nom horizontu pojavi prvi tra ak bjeline,
nakon ega nebo na istoku potpuno potamni. Nekoliko trenutaka iza toga,
na isto nom horizontu pojavljuje se druga bjelina i to je ta druga zora. To
je momenat kada po inje sabahsko vrijeme. Ono traje do pojave sun evih
zraka na obroncima zapadnih brda.
.
Drugi dnevni namaz je podne-namaz, ili salatu-z-zuhri

Vrijeme podne-namaza po inje kada se Sunce po ne pomjerati sa sredine
neba i traje sve dok se sjena okomito postavljenog predmeta ne uve a za
jedanput. To je miljenje Imami-Azama i prema njemu se izra uje na
takvim. U enici Imami-Azama: Imami-Ebu Jusuf i Imami-Muhammed,
miljenja su da vrijeme podne-namaza traje sve dok se sjena okomitog
predmeta ne pove a za dva puta. Njihovo miljenje smatra se ve inskim
hanefijskim miljenjem, ali se praktikuje i miljenje Imami-Ebu Hanife,
kako je ve re eno.
Tre i dnevni namaz je ikindija-namaz, ili salatu-l-asr

Vrijeme ikindija-namaza po inje nakon to se sjena okomitog predmeta
pove a za jednu svoju duinu i traje sve do pred zalazak Sunca.
etvrti dnevni namaz je akam- namaz, ili salatu-l-magrib (,,,;,.ti;y,.,) .

Vrijeme akam-namaza po inje kada nestane i posljednji tra ak svjetlosti
na zapadnom horizontu i traje sve dok se na itavom nebeskom svodu ne
izjedna i no na tmina.
60
). Vrijeme
Peti dnevni namaz je jacija-namaz, ili salatu-l-ìa'
jacija-namaza po inje od momenta kada se no na tmina izjedna i na svim
stranama svijeta i traje sve do pred zoru.
Svaki od ovih pet dnevnih namaza unutar svoga vremena ima

najpoeljnije trenutke za obavljanje ili mustehab-vrijeme. Tako je za
sabah poeljnije da se klanja u svom zavrnom trenutku za mukarca,
a u po etnom svom vremenu za enu. Za podne-namaz je poeljnije da
se klanja, u vrijeme ljetnih ega, malo kasnije, a u druga godinja doba
odmah po nastupu njegovog vremena. Za ikindija-namaz je poeljnije da se
klanja u njegovom sredinjem vremenu. Za akam-namaz je poeljnije da se
klanja odmah po nastupu njegovog vremena. Za jacija-namaz je bolje da se
klanja u kasnijim no nim satima. Ovaj pojam "kasnije" zavisi od godinjeg
doba a i od geografskog poloaja na kome se nalazimo te uvjeta u kojima
ivimo, kao i obaveza koje u toku dana imamo. Ova poeljnost klanjanja
jacija-namaza u kasnije sate, ne smije se bukvalno shvatiti i na tome po
svaku cijenu insistirati. Sve zavisi od obaveza koje stoje pred nama u toku
sutranjeg dana. Ako e neko drijemati sutranji dan na poslu od kojega
mu zavisi egzistencija, zato to je jacija-namaz klanjao u poeljno kasno
vrijeme, onda je on zamijenio prioritete. Za njega je bolje da jacija-namaz
klanja u njenom nastupaju em vaktu i on je time potpuno udovoljio svojoj
islamskoj obavezi. Za onoga koji nema obaveza u sutranjem danu, poeljno
je da se dri ovih mustehab-preporuka.
to se ti e vitr-namaza, koji se naj e e klanja zajedno sa jacija-namazom i za njega vai pravilo da ga je bolje klanjati u kasnije no ne sate, ako
to ne e biti nautrb sutranjih obaveza.
Postoje trenuci, u toku dana, u kojima je nepoeljno klanjati bilo koji
namaz. Ti trenuci su:
-
u trenutku ra anja Sunca;

u trenutku kada se Sunce na e ta no na polovini neba;
u trenutku zalaska Sunca.
ak i za ove trenutke ima izuzetaka. Naime postoje momenti i situacije

koji doputaju obavljanje nekih vrsta namaza i u ovim trenucima, kao to
je slu aj sa denaza-namazom. Ako je mejjit pripremljen za denazu onda
61
taj namaz treba obaviti, makar to bio i neki od ovih spomenutih trenutaka
u kojima se ne klanjaju farz i vadib namazi, uz napomenu da je to ipak
mekruh. Denaza-namaz e se obaviti u tim nepoeljnim vaktovima samo
ako za to postoji zaista opravdan razlog.
Razlog nepoeljnosti klanjanja bilo kojeg namaza u nazna enim vremenima je opasnost da ne do e do preklapanja namaskih vaktova.
Tako er je nepoeljno klanjati bilo koji nafila-namaz u odre enim

dnevnim momentima. Ti momenti su:
-
62
sabahsko vrijeme, od zore do izlaska Sunca. To se ne odnosi na

sabahski sunnet;
nepoeljno je klanjati nafila-namaz iza ikindijskog farza pa sve
do akamskog vakta;
nepoeljno je klanjati dumanski sunnet u vremenu od momenta
kada se imam popne na minberu pa do zavretka dumanskog
farz-namaza;
nepoeljno je klanjati nafila-namaz od momenta po etka ikameta
za bilo koji farz-namaz, osim sabahskog sunneta;
nepoeljno je klanjati nafila-namaz prije i poslije bajramskih
farzova ako je bajramsko vrijeme na izmaku.
EZAN I IKAMET ( aA l;yl,9 4:AW
Rije ezan (:)b1), u arapskom jeziku zna i: doznati, saznati za, uti za... U
Kur'ani-kerimu nalazimo ovu rije upotrijebljenu u ovom zna enju, u 3.
ajetu sure Et-Tevbe, gdje se kae:
LJ
LJI ^^ al ywji 41.11
I proglas od flllaha i N egova Poslanika Z udima na dan

velikog hada...
U erijatskoj terminologiji, ezan se definira kao: Oglaavanje po etka
pojedinog namaskog vakta, u enjem propisanih zikrova.
Kao rezultat injenice da se broj muslimana naglo pove ao nakon

Hidre, pred njih se postavilo pitanje na koji na in obavijestiti sve one koje bi
mogli pristignuti u dematski namaz ili da samostalno obave svoju obavezu
kad nastupi namaski vakat. Poslanik i njegovi ashabi su tada vije ali o tome
koji je na in kojim bi se najefikasnije moglo vriti oglaavanje po etka namaskih vremena. Bilo je tu razli itih prijedloga, ali su se na kraju svi sloili
u jednom, a to je da nikako ne smiju kopirati ne iju drugu praksu, kao to
su jevrejska ili kr anska. Nakon toga, prema predanju, jedan od ashaba
po imenu Abdullah ibn Zejd, ispri ao je da ga je u snu melek pou io ezanu i
ikametu. Ovaj prijedlog je prihva en i od tada se svaki po etak dematskog
namaza oglaava ezanom i to se smatra sunnetskom obavezom, i to onom
koja se formulira kao sunneti-muekkede ili strogo obavezuju i sunnet.
63
Kako se u i ezan i ikamet
Ezan se sastoji od izgovora:

-
po etiri puta Allahu ekber (^ ^!^), to zna i: Allah je iznad

svega.
po dva puta: Ehedu en la ilahe illellah (4ui Yi î y v^^) to zna i:
Svjedo im da je samo Allah bog.
po dva puta: Ehedu enne Muhammeden resulullah
to zna i: Svjedo im da je Muhammed Njegov poslanik.
po dva puta: Hajje alessalah
to zna i: Do ite na
namaz.
?), to zna i: Do ite na
po dva puta: Hajje alelfelah ^y:
spas.
po dva puta: Allahu ekber (,s1
Nema drugog boga osim
po jedanput: La ilahe illellah
Allaha.
Kod sabahskog ezana, iza izgovora hajje alelfelah, izgovara se: Essalatu
hajrun minen-nevm ( î ^ sî), to zna i: Namaz je bolji od spavanja.
Osoba koja ini ezan naziva se mujezin, kako se to kod nas izgovara.
Da bi neko mogao vriti mujezinsku dunost on mora ispunjavati odre ene
uvj ete.
Ti uvjeti su:
-
64
da je mukellef za ibadet (punoljetan i umno zdrav);

da je dosljedan u svom vjerovanju i ponaanju i da poznaje
takvimske prora une namaskih vremena;
da se na po etku u enja ezana okrene prema kibli te da se pri
u enju ezana okre e na sve strane svijeta. U uvjetima postojanja
ozvu enja ovaj uvjet je nebitan sa erijatskog stanovita, ali je
bitan sa stanovita islamske tradicije koju ne treba bezrazlono
odbacivati;
da zna izgovarati ta no ono to u i u ezanu;
da posjeduje dobre glasovne mogu nosti kako bi to bolje privukao panju vjernika.
Nakon prou enog ezana, a prije uspostave dematskog namaza,

potrebno je sa ekati nekoliko trenutaka kako bi nadolaze e dematlije na
vrijeme prispjele u namaz. Prije po etka bilo kojeg namaskog farza u i se
ikamef. Ikamet u i mujezin. U ikametu se u i sve to se u i i kod ezana, osim
to se, nakon prou enog ezanskog: hajje alelfelah (1-xw ^), po dva puta
prou i: Kad kameti-s-salatu 4;), to zna i: Namaz ve po inje.
Dok se ezan i ikamet u e, nije doputeno prisutnima pri ati, a da bi
se to i izbjeglo najbolje je ponavljati za mujezinom ono to on u i. Lijepo je
poslije ezana prou iti ovu kratku dovu:
a^C..IJ1 3.:W
S.1I
I^y^^ L:Lu a^l j a^^Jl a> j t119
Allahumme rabbe hazihi-d-da`veti-t-tammeti ve-s-salati-l-ka'imeti ati Muhammedeni-l-vasilete ve-1 fadilete ve-d-deredete-r-refi ate ve-b ashu mekamen mahmudeni-l-lezi veàdtehu inneke la tuhlifu-l-mi ad!
"Allahu moj, Gospodaru ovoga savrenoga poziva,
kao i nastupaju eg namaza, koji kanim klanjati, molim Te da dopusti hazreti Muhammedu da se zauzme
za nas kod Tebe, obdari ga priznanjima i uvaavanjem
i proivi ga (na budu em svijetu) na tim visokim po astima, kako si mu Ti obe ao. Ti, Gospodaru moj,
ne zanemaruje Svoja obe anja:"
65
Mustafa Sui , FIKHU-LIBADAT
I NAMASKI PREDUVJETI ( o5%..4.t) .1031.A

Prije pristupanja bilo kojem namazu potrebno je da se izvre obavezne
pripreme bez kojih je namaz potpuno neispravan. Te pripreme nazivaju se
namaskim artovima ili uruti-s-salat - namaski preduvjeti.
Ti preduvjeti su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
se namaz obaviti
obaviti oi enje tijela odje e i mjesta gdje
od stvarne ne isto e ili nedase hakikijje;
obaviti kupanje, ukoliko se mukellef nalazi u stanju nedaseta1-hukmijjeta ili fikhske ne isto e, a potom uzeti abdest;
obu i se na propisan na in za namaz;
okrenuti se u pravcu kible;
klanjati u propisanom namaskom vremenu;
odlu iti klanjati konkretni namaz.
Za namaz, pristojnost obla enja podrazumijeva za ensku osobu

prekriti ili zatititi od pogleda itavo tijelo osim lica, ruku do iza aka i nogu
do lanaka. Za mukarca, minimum pristojnosti za namaz je biti odjeven od
pojasa pa do ispod koljena. Svaki viak odje e iznad ovog minimuma pitanje
je klimatskih uvjeta i lokalnih adeta. U naim uvjetima ivota, nije normalno
stupiti u namaz ako na tijelu nema minimum odje e koja se sastoji najmanje
od koulje i duga kih pantalona. Namjerno i ni im opravdano pribjegavanje
minimumu odje e u namazu, kao to su polukratke pantalone, to se u novije
vrijeme ponekad moe vidjeti, jeste elementarno nerazumijevanje pojma
pristojnosti op enito, a pogotovo pristojnosti u namazu.
66
Ako su ispunjeni ovi uvjeti onda se moe pristupiti samom namazu.

Namaz tako er ima svoje sastavne elemente bez kojih e biti neispravan i
mora se zbog toga potpuno obnoviti, neovisno da li nedostaje jedan ili vie
tih elemenata, i bez obzira da li se to dogodilo namjerno ili nenamjerno. Ova
vrsta obaveze naziva se namaskim elementima ili namaskim ruknovima
- erkanu-s-salati.
67
SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA

(z5L.Lbj.,15,1)
2.
3.
4.
Namaz zapo eti izgovorom po etnog tekbira koji se naziva teki on glasi: Allahu ekber
,Lu), a u i
biretu-l-ihram
se neposredno nakon izgovorenog nijeta za predstoje i namaz;
pristojno zauzeti namaski stav, to se naziva kijam
prou iti propisani dio iz Kur'ana, to se naziva kiraet
izvriti propisano saginjanje u namazu, to se naziva ruku`
5.
izvravati propisano sputanje lica na tle, to se naziva sudud
6.
obaviti, na kraju namaza, propisano sjedenje, koje se naziva

posljednje sjedenje kaadei-ehire
1.
65)1);
Svi namaski artovi i namaski ruknovi, zajedno se nazivaju namaski

farzovi. Ako nedostaje bilo koji od njih, namaz je neispravan i mora se u
cijelosti obnoviti, jer ne postoji drugi na in da se taj nedostatak ispravi.
68
Mustafa Sui , FIKHU - L -IBADAT
I NAMASKI VADIBI
(;5 ..,42.b
Kao to smo ve vidjeli, namaz ima svoje uvjete i svoje sastavne elemente
bez kojih se smatra potpuno neispravnim. Osim ovih namaskih farzova, u
namazu postoje i drugi njegovi sastavni dijelovi koji ne pripadaju ovoj kategoriji a to su namaski vadibi, namaski sunneti i namaski adabi. to se ti e
namaskih vadiba njih ima petnaest i ako se desi da neki od njih vie njih
bude namjerno izostavljen krivo obavljen onda e taj namaz tako er biti
neispravan i isti se mora obnoviti u cijelosti. Desi se da se namaski vadib
nenamjerno ispusti pogreno uradi onda se to moe ispraviti postupkom
pokajanja, to se naziva sehvi-sedda
U namazu su sljede i postupci vadib:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
prou iti Fatihu na svakom rekatu, u svakom namazu osim

denaze;
iza prou ene Fatihe prou iti jedno kra e sure, tri kra a kur'anska
ajeta jedan dui;
obaviti sputanje lica na tle na propisan na in, ravnomjerno
doti u i licem i nosem tlo;
nakon klanjanja dva prva rekata, kod etverorekatnih namaza,
obaviti propisano prvo sjedenje u trajanju koliko je dovoljno da
se prou i Ettehijjatu;
pri prvom sjedenju, nakon otklanjana dva prva rekata prou iti
Ettehijjatu;
nakon prou enog Ettehijjatu, na prvom sjedenju, ustati na
sljede i, tre i rekat;
69
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
70
nakon obavljene druge sedde na prvom, odnosno tre em rekatu,

ustati na sljede i rekat;
kod podnevskih i ikindijskih farzova, Fatihu i suru imam u i u
sebi;
kod no nih namaza: akama, jacije i sabaha, Fatihu i suru imam
u i naglas, na prva dva rekata;
muktedija je obavezan imama pratiti u sebi dok ovaj u i naglas
Fatihu i suru;
nakon zavretka namaza predati selam, svejedno da se klanja
samostalno u dematu;
kod vitr-namaza, nakon prou ene Fatihe i sure, prou iti Kunutdovu;
kod bajramskih-namaza, prou iti est tekbira, tri na prvom i tri
na drugom rekatu;
namaz klanjati po principu tddi-l-erkana, to zna i svaki namaski dio obaviti na umjeren na in, niti ure i niti pretjerano
oteu i;
ako se nenamjerno izostavi krivo obavi koji namaski vadib,
izviti postupak pokajanja i ispravljanja u injenog previda - sehvi-seddu.
NAMASKI SUNNETI
U namazu su sljede e radnje sunnet:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
pri izgovoru namaskog nijeta, na po etku namaza, prou iti

po etni tekbir (tekbiretu-l-ihram), gdje mukarac svoje otvorene
dlanove die naspram uiju, okrenute prerna kibli, tako da svojim
kaiprstima dodiruje rubni, a svojim pal evima mehki dio uiju.
ena pak u tom trenutku die svoje otvorene dlanove spojenih
prstiju, prema kibli, u visini svojih ramena;
u namaz stupiti dostojanstveno, bez lijenih i nemarnih pokreta;
mukarac, nakon izgovorenog nijeta, vee svoje ruke preko pojasa, u visini pupka, i to na taj na in to svojom desnom rukom
obuhvati lijevu iza lanka, obuhvataju i je svojim palcem i malim
prstom. ena vee svoje ruke na svojim prsima, i to na taj na in
to svoju desnu ruku, ispruenih i spojenih prstiju spusti na svoju
lijevu ruku, doseu i prstima samo do lanaka;
nakon nijeta i vezanja ruku, prou iti, na svakom prvom rekatu,
svakog namaza, te na tre im rekatima, kod ikindijskog i jacijskog
sunneta, Subhaneke;
prou iti Bismillu, prije svake Fatihe, na prvom, drugom, tre em
i etvrtom rekatu kod podnevskog, ikin ijskog i jacijskog, te na
drugom rekatu kod sabahskog i tre em kod akamskog farznamaza;
iza svake Fatihe, u sebi, izgovoriti amin;
71
7.
8.
na rukuu, prou iti tri puta, u sebi: Subhane rabbije-l-iazim

diu i se sa rukua, imam prou i: Semì Allahu limen hamideh
,c.J1
i to naglas, a munferid u sebi;
nakon povratka sa kijama i prou enog: Semì Allahu limen
hamideh
4.11
muktedije izgovaraju: Rabbena ve
leke-l-hamd
imam uvijek naglas izgovara namaske tekbire;
na kijamu, stati tako da su noge postavljene paralelno i da je
jedna od druge udaljena samo za jednu stopu desetak centimetara;
kod sabahskog i podnevskog farz-namaza u iti malo due sure,
kod ikindijskog i jacijskog farza srednje, a kod akamskog kra e
duine. Sve kur'anske sure koje dolaze iza sure El-Bejjine, smatraju se kra im surama;
kod sabah-namaza, na prvom rekatu u iti malo due sure u
odnosu na prvi;
pri sputanju na ruku i na seddu u iti tekbir;
na rukuu prou iti tri puta: Subhane rabbije-liazim
) ,
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15. na rukuu se osloniti rukama na koljena, koja moraju biti dobro ispravljena, obuhvativi aicu koljena svojim rastavljenim
prstima, tako da tijelo bude pod uglom od devedeset stepeni,
odnosno da su le a izravnata sa glavom. ena tom prilikom
zauzima isti stav kao i mukarac, s tim to ru ne prste dri
ispruene i sastavljene na svojim koljenima;
16. pri sputanju na seddu, prvo se spustiti koljenima, zatim rukama
a tek onda licem;
17. na seddi, ruke postaviti paralelno jednu naspram druge, rastavljene toliko da se moe spustiti lice izme u njih;
18. na seddi, izgovoriti po tri puta: Subhane rabbije-1 erala
&.));
72
19. u trenutku injenja sedde, mukarac ne smije svojim stomakom

i svojim podlakticama doticati tle, dok ena treba ba tako da
ini, naro ito Sto se ti e njenih ruku. One moraju biti sputene
na tle svom duinom od aka do laktova;
20. prilikom sjedenja, u namazu, mukarac teite svoga tijela
premjeta na lijevu nogu dok desnu dri pored sebe podvijenog
velikog prsta, koji je usmjeren prema kibli, dok ena teite svoga
tijela prebacuje na lijevu stranu, ali su joj obje noge izba ene i
privijene uz desnu stranu tijela;
21. na sjedenju, prilikom izgovora Kelimetu--ehadeta, iz zatvorene
ake ispruiti kaiprst;
22. na sjedenju, iza Ettehijjatu, prou iti salavate i dovu, na prvom
sjedenju kod ikindijskog i jacijskog sunneta, a zatim ustati na
tre i rekat;
23. na posljednjim sjedenjima kod svih namaza prou iti Ettehijjatu,
salavate i dovu;
24. pri predaji selama, izgovoriti isti propisno;
25. kod predaje selama, na desnu stranu, izgovoriti ga malo due a
pri predaji istog na lijevu stranu izgovoriti ga kra e;
26. ako se zakasni u dematski namaz, nakon to imam preda selam
na desnu stranu, ustati i doklanjati proputeni dio.
73
I NAMASKI ADABI
U namazu postoje neke radnje koje se tretiraju kao namaski adabi. Iako
je i bez njih namaz ispravan, gledano sa erijatskog stajalita, ipak se vodi
ra una da se nijedan adab ne izostavlja bez valjanog razloga, jer namaski
adabi upotpunjuju namasku ljepotu. U namazu su adabi sljede i postupci:
1.
2.
3.
4.
74
dok je na kijamu, musallija gleda u mjesto na tlu, na kome e

seddu u initi, a kad je na rukuu gledat e u none prste. Kada je
na sjedenju gledat e u svoje ruke na koljenima prema kibli;
u namazu izbjegavati svaki oblik iskaljavanja, ako je to ikako
mogu e;
u namazu posti i punu koncentraciju i misliti samo o onom to
se u i ini;
u namaz stupiti kada mujezin, u ikametu, izgovori Hajje idelfelah
a kad izgovori: Kad kameti-s-salatu
zanijetiti predstoje i namaz.
KAKO SE KLANJAJU POJEDINI

DNEVNI NAMAZI
Svi dnevni namazi imaju neto zajedni ko, kao to imaju, svaki napose,
svojih osobenosti. Pri obavljanju pojedinih namaza valja voditi ra una o
njihovim specifi nostima. Zato emo se ovdje upoznati sa svim detaljima
obavljanja svakog namaza pojedina no. Prvo emo se upoznati sa na inom
obavljanja pet dnevnih namaza a potom i sa ostalim namazima bez obzira
koje su oni kategorije, da su to farz, vadib, sunnet nafila obaveze.
Sabah-namaz ( "131 ;5,1.,o)
Sabah-namaz se sastoji od etiri rekata od kojih su dva sunneta i dva farza.
Prvo se klanjaju sunneti a potom farzi. Sabahski sunnet se zanijeti na sljede i
na in:
.;;;-;
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-l-fedri

eda'en mustakbile-l-kibleti Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam sabahski sunnet, radi Allaha
Uzvienog, u propisanom vremenu, okre u i se prema
kibli Allah je iznad svega."
Nakon izgovorenog nijeta, u i se:
,
75
Subhaneke allahumme ve bi hamdike ve tebareke-smuke

ve teàla dedduke ve la ilahe gajruke!
"Budi slavljen, Allahu moj! Uz zahvalnost i potovanje imena Tvog! Slavljeno je ime Tvoje, nedoku iva je
veli ina Tvoja i osim Tebe drugog boga nema."
Zatim se u i:
4111
Eùzu billahi mine--ejtani-r-radim bismillahi-rRahmani-r-Rahim

Tada se prou i Fatiha i jedna sura, zatim se ide na ruku _ izgovaraju i:
Allahu ekber Gs1
a zatim se tri puta u i: Subhane rabbije-1-àzim (,31,
Iza toga musallija se uspravlja na kijam, u e i: Semi` Allahu limen
hamideh
Potom se, uz izgovor: Allahu ekber .Lu), musallija sputa na seddu, gdje tri puta u i: Subhane
Nakon toga musallija se ispravlja, do sjede eg stava, uz izgovor: Allahu
ekber (,:s1 4.u). Poslije toga musallija se ponovo vra a na seddu i ponovno
u i tri puta: Subhane rabbije-l-eàla
Nakon toga musallija ustaje na drugi rekat i u i: Bismillu, Fatihu i
jednu suru, zatim se saginje na ruku, izgovaraju i: Allahu ekber! C.,s1
u e i tri puta: Subhane rabbije-ljazim
Potom se musallija ponovo uspravlja uz u enje: Allahu ekber
a zatim ide na prvu
pa odna i na drugu seddu, isto onako kako je to uradio kod prvog rekata i
ponavljaju i u enje kao i na prvom rekatu.
Poslije druge sedde, iza drugog rekata musallija ustaje na sjedenje,
gdje u i:
`, 1",
:,:1111, :4_11
76
4.111
Ettehijjatu lillahi ve-s-salavatu ve-t-taijibatu es-selamu

ralejke ejjuhe-n-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu,
es-selamu àlejna ve àla ibadillahi-s-salihin. Ehedu en
la ilahe illellahu ve ehedu enne Muhammeden àbduhu
ve resuluhu!
" ast i potovanje pripada samo Stvoritelju. Neka je
mir Allahov na tebe, Boiji Poslani e, i neka te prati
Boiji blagoslov i obilje Njegovo. Neka i nas prati mir
i blagoslov Njegov, kao i sve Njegove uzorne robove.
Ja svjedo im da nema drugog boga osim Allaha i ja
o itujem da je Muhammed, a.s., rob Njegov i poslanik
Njegov."
Poslije prou enog Ettehijjatu, u e se salavati:
t; ;11
u2-
L,J3J
JT L51;
I"1
- .7!
Allahumme salli àla Muhammedin ve àla Ali Muhammed, kema sallejte àla Ibrahime ve àla Ali Ibrahime
inneke hamidun medid. Allahmme barik àla Muhammedin ve àla Ali Muhammedin kema barekte àla Ibrahime ve àla Ali Ibrahime inneke hamidun medid!
"Allahu moj! Ukai posebnu dobrobit na Muhammeda, a.s., i na njegov rod, kao to si to u inio na Ibrahima, a.s., i njegovu porodicu. Ti si hvaljen i slavljen!
Boe, obaspi blagoslovom i dobrotom tvojom Muhammeda, a.s., kao to si to u inio prema Ibrahimu,
a. s., i njegovom rodu. Ti si uzvien i hvaljen."
Nakon toga u e se kur'anske dove koje glase:
_
,
77
Mustafa Sui , FIKHU-NBADAT
Rabbena atina fi-d-dunja haseneten ve fi-l-ahireti

haseneten ve kina àzabe-n-nar Rabbena-gfir ve livalidejje ve li-l-mu'minine jevme jekurnu-l-hisab!
"Allahu, Gospodaru na, obdari nas dobrima na ovom

i na budu em svijetu i izbavi nas od dehennemske
vatre. Oprosti nama, naim roditeljima i svim vjernicima na dan svo enja ra una."
Zatim se preda selam rije ima:
Es-selamu àlejkum ve rahmetullahi!
okre u i
glavu na desnu a potom i na lijevu stranu, ponavljaju i pre anje rije i.
Ovim je zavreno klanjanje sabahskog sunneta.
Sabahski farz se zanijeti ovako:

ijI;)
1U:
)
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate fardi-l-fidri

eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu, bi
hazel imami) a za imama (ene imamun limen tebiàni)
Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam sabahski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, u dematu
(slijede i ovog imama) - Allah je iznad svega."
Na prvom i drugom rekatu sabahskog farza u i se sve kao i kod
sabahskog sunneta, uz ponavljanje svih pokreta koji su obavljeni na prvom
i drugom rekatu tog farza.
Na sjedenju, iza drugog rekata sabahskog farza u i se:
Ettehijjatu, salavati, dove a zatim se preda selam.
Na kraju svakog namaza u i se zavrni zikr koji glasi:
Ala resulilahi salavat
Tada imam u i naglas Tundina-salavat, koji glasi:
78
Mustafa Sui , FIKHU-1.-IBADAT
_
1.;
_;,
Allahumme salli
Muhammedin salaten tundina
biha min demi` i-l-ehvali ve-l-afat, ve takdi lena biha
demià-l-hadati, ve tutahhiruna biha min demiìs-sejjiati, ve terFuna biha indeke eàle-d-deredati, ve
tubelliguna biha aksa-l-gajati, min demiì-l-hajrati
fi-l-hajati, ve ba` de-l-memati bi-rahmetikeja erhamer-Rahimin!
"Allahu moj! Daj milost i mo naem hazreti Muhammedu kojom e nas udaljiti od nevolja i nesre a;
mo kojom e nas izbaviti od zabluda i nereda; mo
kojom e nas, kod Tebe, uzdignuti do najvieg stepena
uljudnosti te ispuniti naa nadanja i nae elje u svim
ovosvjetskim dobrima a i nakon smrti nae. Tvojom
Te milosti molimo, o Ti najmilostiviji milosni e.
Poslije ovog salavata u i se:
411I
.
"
j3;-
,tuij
Allahumme salli àla Muhammedin ve àla Ali Muhammed! Subhanallahi ve-l-hamdu lillahi ve la ilahe
illellahu vallahu ekber. Ve la havle ve la kuvvete illa
"Allahu hvala i slava. Samo je Allah bog. On je iznad
svega! Nema spasa niti pomo i osim kod Svevinjeg
Allaha."
Potom se u i:
79
31
4JJI
1",3
;JI
,o,
4;:,
Eùzu billahi mine--ejtani-r-radim

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim!
Allahu la ilahe illa huve-l-hajju-l-kajjum. La te' huzuhu
sinetun ve la nevm, lehu maf-s-semavat ve ma fi-l-erd,
men ze-l-lezi jesfiù ìndehu illa b-znh, ja`lemu ma
bejne ejdihim ve ma halfehum, ve la juhtune bi-ef in
min 'ilmihi illa bima sa'e, vesià kursijjuhu-s-semavati
ve-l-erda, ve la je'uduhu hifzuhuma ve huve-ljalijju1-àzim!
"Samo Allah je bog; osim Njega drugoga nema; On
opstoji ive i svojim boanskim i nepromjenjivim ivotom; nije podloan snu i drijemeu; sve Mu pripada, na nebu i zemlji. Nema posrednika kod Njega, bez
Njegova doputenja. Njegovo znanje obuhvata ono
to je pred o ima ljudi i to je izvan njihova pogleda.
Ljudi ne znaju nita osim ono to im On dopusti da
saznaju. On je Veliki i Uzvieni."
Nakon prou ene Ajetu-l-kursije obavlja se tespihski zikr, koji glasi:
Ja rabbe-1-` izzeti subhanallah (4..0

podaru! Neka si uzvien i slavljen.
to zna i: Moj Gos-
Potom se izgovori: Subhane-l-baki da'imen elhamdu lillah

AJJ
Iza toga se izgovara, po trideset i tri puta: Elhamdu lillah (ui _L 44

-
80
Potom se izgovara: Rabbi-Ualemine teàla enuhu Allahu ekber!

41.11
Nakon toga se izu i po tridest i tri puta: Allahu ekber! Gs-

Nakon toga se u i:
11:,
L.51;
4.131
AJ", 2.11.11 AJ .AJ
La ilahe illellahu vandehu la erike leh. Lehu-l-mulku

ve lehu-l-hamdu ve huve rala kulli ej> in kadir ve ma
erselnake illa rahmeten
"Samo je Allah bog; On druga nema; Njemu pripada

mo i zahvalnost; On je u svemu Svemo an." I nismo
te ljudima poslali sem kao milost svim svjetovima."
Nakon toga se u i namaska dova koja glasi:
AJJI.?
AJJ1
AJJ
alT
L:2,111
L"j
.;(l
.71- 1
...-
L.59
1.:;;T
4_.)
L1- 1.::;1-1.."-:T
Ls-i;
Eùzu billahi mine--ejtani-r-radim

El-hamdu lillahi rabi-1-àlemin. Ve-s-salatu ve-s-selamu àla sejjidina Muhammedin ve àla Alh ve sahbihi
edmeìn. Allahumme rabbena tekabbe-l-minna hazihi-s-salate kema tekabbelte min `badike-s-salihin.
81
Allahumme rabbena atina fi-d-dunja haseneten, ve fil-ahireti haseneten, ve kina àzabe-n-nar. Rabbena-gfir
lena, ve li-validina, ve li-esatizetina, ve
ve li-demi` i-l-mu'minine, ve-l-mu'minati, ve-l-muslimine ve-l-muslimati, el-ahja' i minhum, ve-l-emvati
bi-rahmetike ja erhame-r-rahimin. Ve-s-selamu àle-lmurseline ve-l-hamdu lillahi rabbi-1-àlemin!
Utje em se Allahu od prokletog ejtana!

U ime Allaha Milostivog Samilosnog!
"Hvala Allahu, stvoritelju svjetova- svih! Boiji spas i
mir neka je na naeg pejgambera Muhammeda, a.s.,
njegovu porodicu i njegove drugove! Na Gospodaru!
Primi od nas ovaj na namaz kao to to prima od
Svojih, u vjeri dosljednih robova! Na Gospodaru,
daj nam dobra na ovom i budu em svijetu i spasi nas
od vatre dehennemske. Allahu na! Oprosti nama,
roditeljima naim, u iteljima naim, predvodnicima
naim i svim vjernicima i vjernicama. I neka je smiraj
na sve poslanike, i neka je hvala Allahu, gospodaru
svjetova!"
82
Mustafa Suk, FIKHU-L-IBADAT
PODNEVSKI NAMAZ
(A..0 s5k,o)
Podne-namaz, ukupno ima deset rekata, i to: etiri sunneta, etiri farza i
dva posljednja sunneta kako se kod nas nazivaju sun-sunneti.
Podnevski sunnet se zanijeti ovako:
;51:0
AJJ
lillahi teàla salate sunneti-z-zuhri,

Nevejtu en
eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, podnevski sunnet-namaz, u propisanom vremenu,
okrenut prema kibli _ Allah je iznad svega."
Nakon nijeta,
-
Subhaneke, zatim Euza, Bismilla, Fatiha

na prvom rekatu se
i jedna sura;
na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na prvom sjedenju u i se: Ettehijjatu, nakon ega se ustaje na
tre i rekat;
na tre em rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na etvrtom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje
se selam.
Podnevski farz se zanijeti ovako:
83
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate fardi-z-zuhri,

eda'en mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun
limen tebiàni), a za muktediju (iktedejtu bi
Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam podnevski farz-namaz, radi
Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut
prema kibli, u dematu - slijede i ovog imama, kao
imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je
iznad svega."
Nakon prou enog nijeta u ovom namazu se u i kako slijedi:
na prvom rekatu u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna

sura;
na prvom sjedenju podnevskog farza u i se: Ettehijjatu;
zatim se ustaje na tre i rekat i u i se: Bismilla i Fatiha;
na etvrtom rekatu podnevskog farza: Bismilla i Fatiha;
na posljednjem sjedenju: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje se
selam.
Podnevski drugi sunnet se zanijeti ovako:

;
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunnet-z-zuhri

"Odlu ih da klanjam posljednji podnevski sunnet,
radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu,
okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."
Na prvom rekatu se u i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna
sura;
na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura.
Nakon zavretka itavog namaza, u i se zikr, koji je istovjetan za sve
namaze, pa ga ne treba ponavljati.
84
I IKINDIJSKI NAMAZ
Ikindijski namaz ima ukupno osam rekata, od toga su etiri sunneta (gajri
muekkede) i etiri farza. Prvo se klanjaju sunneti.
Nijet za ikindijski sunnet glasi:
_
j1;,:7 41.1
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-ljasri

"Odlu ih da klanjam ikindijski sunnet, radi Allaha
Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema
kibli - Allah je iznad svega."
Poto se zanijeti, u ikindijskom sunnetu se u i kako slijedi:
na prvom rekatu u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna

sura;
na prvom sjedenju se u i: Ettehijjatu, salavati i dova, ali se selam
ne predaje, nego se ustaje na tre i rekat na kome se u i isto kao
i na prvom rekatu a to zna i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha
i jedna sura;
na etvrtom rekatu se u i isto kao i na drugom rekatu, a to zna i:
Bismilla, Fatiha i jedna sura.
Ikindijski farz-namaz, zanijeti se ovako:

g .D
051..0
L5.1.c
85
Nevejtu en usallije lillahi teàla salatefardi-1-'asri, eda'en

mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu bi hazel-imami) a za imama (ene imamun li men tebiàni),
Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam ikindijski farz-namaz, radi

prema kibli, u dematu - slijede i ovog imama, kao
imam predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad
svega."
Nakon prou enog nijeta kod ikindijskog farza u i se kako slijedi:
-
86
na prvom rekatu: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna

sura;
na prvom sjedenju, kod ikindijskog farza u i se samo: Ettehijjatu,
a zatim se ustaje na tre i rekat;
na tre em i etvrtom rekatu u i se: Bismilla i Fatiha;
na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje
se selam na uobi ajen na in. Iza toga se u i namaski zikr koji je
istovjetan kod svih namaza.
I AKAMSKI NAMAZ
Akamski namaz ima ukupno pet rekata, od toga su tri farza i dva sunneta.
Prvo se klanja akamski farz koji se zanijeti ovako:
z4.1:.}
-
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate fardi-l-magribi,

eda'en mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun
li men tebiàni) a za muktediju (iktedejtu bi haze-lirnami), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam akamski farz-namaz, radi
prema kibli, u dematu, slijede i ovog imama, a kao
imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je
iznad svega."
-
Na prvom rekatu, akamskog farza u e se: Subnhaneke, Euza,

Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura. Na prvom
sjedenju u i se: Ettehijjatu;
na tre em rekatu se u i: Bismilla i Fatiha. Nakon zavrenog tre eg
rekata, obavi se zavrno sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati,
dova i predaje se selam, na uobi ajeni na in.
87
Nakon otklanjanog akamskog farza, ustaje se i po inje klanjati

akamski sunnet, koji se zanijeti ovako:
j, :
;
; ;1
AJJ
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-l-magribi,

"Odlu ih da Idanjam akamski sunnet, radi Allaha
-
Na prvom rekatu akamskog sunneta u i se: Subhaneke, Euza,

Nakon toga se obavi sjedenje gdje se prou e: Ettehijjatu, salavati i dova

te preda selam. Poto je namaz okon an, sada se u i namaski zikr, koji je
istovjetan kod svih namaza. Na kraju se prou i namaska dova.
88
I JACIJSKI NAMAZ (4.t..,d1;5L0)
Jacijski namaz ima ukupno trinaest rekata, zajedno sa vitr-namazom. Od

toga su etiri rekata sunneta (gajru-muekkede), etiri rekata farza, dva rekata
sun-sunneta i tri rekata vitr-namaza.
Jacijski sunnet se zanijeti ovako:
4.111
J.:
gbi
55L3,
_
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-12ia'i,
4.0
"Odlu ih da klanjam jacijski sunnet, radi Allaha

-
Na prvom rekatu jacijskog sunneta u i se: Subhaneke, Euza,

na prvom sjedenju se u i: Ettehijjatu, salavati i dova, nakon ega
se ne predaje selam, nego se ustaje na tre i rekat gdje se u i:
Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na etvrtom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura. Zatim se
obavi posljednje sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati, dova i
preda se selam!
Jacijski farz se zanijeti ovako:
89
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate

eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu
bi haze-l-imami) a za imama (ene imamun li men
tebiàni), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam jacijski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, u dematu,
slijede i ovog imama, a kao imam (predvode i one
koji me slijede) okrenut prema kibli - Allah je iznad
svega."
Na prvom rekatu jacijskog farza u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura;
na prvom sjedenju, u i se: Ettehijjatu;
na tre em i etvrtom rekatu se u i: Bismilla i Fatiha;
na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i preda
se selam.
Jacijski drugi sunnet se zanijeti ovako:
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate

eda'en mustakbile-l-kibleti, Allabu ekber!
"Odlu ih da klanjam (posljednji) jacijski sunnet, radi

prema kibli - Allah je iznad svega."
-
90
Na prvom rekatu jacijskog sun sunneta, u i se: Subhaneke, Euza,

-
VITR-NAMAZ
Pojam vitr
u arapskom jeziku zna i jedan, pojedina an, neparan. U
fikhskoj nauci vitr je: poseban no ni namaz koji se klanja uz jacija-namaz
samostalno u toku no i.
Vitr-namaz ima tri rekata i zanijeti se ovako:
_
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-vitri, eda'en
mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam vitr-namaz, radi Allaha UzviSenog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli
- Allah je iznad svega."
-
Na prvom rekatu vitr-namaza u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla,

Fatiha i jedna sura;
na drugom rekatu vitr-namaza u i se: Bismilla, Fatiha i jedna
sura;
na tre em rekatuvitr-namaza u i se: Bismilla, Fatiha, jedna sura, a
potom se ruke podignu naspram uiju,kao i kod iftitahi-tekbira,
uz izgovor: Allahu Ekber
Nakon toga se ponovno ruke veu preko pojasa i sada se u i Kunutdova, koja glasi:
91
-:Q1
Allahume inna nesteìnuke ve nesta ruke ve nestehdike
ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu idejke ve
nusni idejke-l-hajre kullehu nekuruke ve la nekfuruke
ve nahleù ve netruku men jefduruke. Allahumme
na` budu ve leke nusalli ve nesdudu ve ilejke nesà
ve vahfidu, nerdu rahmeteke va nahla 'azabeke inne
àzabeke bi-l-kuffari mulhik!
"Allahu na! Mi samo od tebe pomo traimo, od
Tebe oprosta molimo i za Tvojim naputkom udimo! U Tebe vjerujemo i Tebi se pokajno obra amo, u
Tebe se pouzdajemo! Tebe hvalimo, hvalom velikom,
i zahvaljujemo Ti se na blagodatima i nismo nezahvalni prema Tebi niti Te negiramo! Odbacujemo i
ignoriramo grjenika prema Tebi. Allahu na! Samo
u Tebe vjerujemo, Tebi namaz inimo i na seddu
Ti padamo! Tebi se urno pribliavamo, za Tobom
udimo i samo Tebi u slubi smo! Tvoju milost o ekujemo i strepimo od Tvoje kazne! Kazna Tvoja (samo)
nevjernicima prili i."
Nakon prou ene Kunut-dove ide se na ruku i seddu a zatim se na
sjedenju prou i: Ettehijjatu, salavat i dova. Poslije se preda selam i obavi zikr,
koji je istovjetan sa onima kod ostalih namaza, ako se vitr-namaz klanja
samostalno. Ako se vitr-namaz klanja zajedno sa jacijskim namazom onda
se u i jedan zikr za ova dva namaza, a nakon otklanjanog vitr-namaza.
U toku ramazana, vitr-namaz se obavezno klanja uz jacija-namaz,

i to u dematu. Tada imam u i: na prva dva rekata sve ono to u i na bilo
koja dva prva rekata kod bilo kojeg farz-namaza. Nakon sjedenja, gdje se
prou i Ettehijjatu, ustaje se na tre i rekat i tada imam prou i Fatihu i suru
naglas, a potom podigne ruke naspram uiju, kao to ini kod iftitahi-tekbira, potom vee ponovo ruke i u sebi u i Kunut-dovu, koju i muktedije
tako er u e u sebi.
92
1 DEMATSKI NAMAZ
(.155t,o)
to
Pojam demat dolazi od arapske rije i demeà - jedmeù (
zna i sakupiti. U fikhskoj nauci, demat se definira kao: zajednikt namaz
koji se obavlja na propisan na in. Kao obaveza, dematski namaz, spada u
sunneti-muekkede dunost, to zna i da je nastala kao posljedica redovne
prakse Poslanika, a.s. U predanju je zabiljeeno da je Muhammed, a.s.,
uvijek uspostavljao dematski namaz ako su postojali elementarni uvjeti za
to. Svaki put kada bi nadolazio neki od namaskih vaktova, a nije postojala
zapreka koja je to onemogu avala, i ako je u svom prisustvu imao bilo koga
ko je obveznik za namaz, on je uspostavaljao demat. Iz injenice da je Boiji
Poslanik redovno organizirao dematsko klanjanje da se razumjeti da je
demat neto jako vano za muslimane. To nije puko okupljanje, gdje se
samo obavi konkretni namaz kao takav. Ovo je, nema sumnje, jako vana
poruka svim muslimanima iji je osnovni smisao: ete biti organizirani
vas ne e biti. Ako pogledamo uvjete koji su dati za ustroj demata, onda
emo vidjeti da su temeljni zahtjevi za imama sposobnost u poslu koji treba
da obavi te da on taj posao obavlja voljom onih koje predvodi. Poruka muslimanima glasi: u svakom zajedni kom poslu neko mora biti ispred vas. Taj
koji e vas predvoditi mora biti najsposobniji me u vama u tom poslu. Va
predvodnik moe obavljati taj posao u ime vas samo ako je to vaa volja,
ako ne svih a onda volja ve ine od vas.
Kada se steknu uvjeti za zajedni ko obavljanje namaza, onda je nuno
da prisutne dematlije, izme u sebe izaberu onog koji e ih predvoditi u
dematu, odnosno onog ko e im imamiti u tom namazu. Da bi neko bio
izabran za taj zadatak, on treba da ispunjava sljede e uvjete:
93
1.
2.
3.
4.
5.
6.
94
op i uvjeti za svakog mukellefa (punoljetstvo i umno zdravlje);

ako su prisutni samo mukarci ako je demat mijeani, muki
i enski, onda imam moe biti samo mukarac. ena moe biti
imam samo ako se demat sastoji isklju ivo od ena;
da zna pravilno izgovarati kur'anske rije i;
da zna napamet, iz Kur'ana, onoliko koliko je potrebno za obavljanje doti nog namaza;
da se ne nalazi u stanju sahibi-uzra, osim ako su svi koji e za
njim klanjati u ovom stanju;
da se radi o osobi koja uiva ugled me u onima koje predvodi,
kao dosljedan musliman.
Mustafa Sui , FIKHU-1-IBADAT
I FORMIRANJE DEMATA
Kada se ispune svi uvjeti za imama, onda se pristupa formiranju demata.
To se radi na sljede i na in:
-
imam istupa ispred demata, najmanje za jednu stopu;

iza njega se formiraju safovi, koji moraju biti svi popunjeni osim
posljednjeg;
safovi moraju biti poravnati i popunjeni tako da ne ostane nigdje
slobodnog prostora niti za jednu osobu;
dio demata moe biti fizi ki odvojen od imama ako su tonski
povezani, tako da mogu pratiti imama, kao to je slu aj kada se
klanja u vie prostorija kada je damija nedovoljno velika da
primi sve klanja e;
demat se moe formirati od najmanje dva lica;
imam ne istupa pred demat prije nego to mujezin ne izu i ikamet, kako bi pridolice u demat bile sigurne da nisu zakasnile
na farz;
ako se demat sastoji samo od dva lica, imama i muktedije, od
kojih ono drugo moe biti i ensko, onda e muktedija stati sa
desne strane imama, povla e i se unazad, za jednu stopu. Ako
je muktedija ena onda se ona mora povu i unazad toliko da je
imam ne moe vidjeti bez okretanja;
ako je sa imamom dvoje lica od kojih je jedno ensko, onda e to
ensko lice stati u safu sa mukim licem, iza imama, alipovu eno
u odnosu na muko lice za unazad tako da ona ne bi mogla biti
vi ena od njega bez njegovog zakretanja tijela unazad;
95
96
novi saf se formira sa sredine sa desnog kraja safa, pogotovo

ako se radi o jednoj osobi;
ako je imam ensko lice, koje moe imamiti samo enama, onda
ona staje u sredinu prvog safa, ali ne istupa naprijed, nego stoji
ravnomjerno sa svojim muktedijama;
imam moe biti lice koje je pod tejemmumom meshom onima
koji to nisu;
kada imam pogrijei, u e i Kur'an, onda je on duan isti ajet ponoviti, a ako to nije u stanju, onda e mu u tome pomo i muktedija
koji zna taj ajet napamet. Ako se pak desi da se imam sam ne moe
ispraviti niti ga ima ko od muktedija ispraviti, onda e on krenuti
na ruku, ako je prou io minimum propisanog. Ako ni to nije slu aj
onda e on pre i na drugu suru koju dobro zna napamet;
muktedija ne e slijediti imama ako je ovaj pogrijeio u namaskom
redoslijedu, nego e ga na njegovu greku upozoriti na prikladan
na in, kao, naprimjer, glasno izgovorivi tekbir, ako je isti imam
ispustio;
ispusti imam koji namaski rukn namaski farz, duan je
namaz obnoviti, zajedno sa dematom, neovisno da je to u inio
namjerno u zaboravu;
ako pak imam namjerno izostavi krivo obavi koji namaski
vadib duan je namaz ponoviti zajedno sa dematom;
ako imam u zaboravu izostavi krivo obavi koji namaski vadib,
onda je duan obaviti in samopokajanja i traenja oprosta od
Allaha, d. putem sehvi-sedde;
ako, u dematu, pogrijei imam, onda je svima namaz pokvaren,
ako pak u dematu pogrijei muktedija onda je namaz pokvaren
samo tom muktediji;
nakon zavrenog farz-namaza, ako se klanja jo sunneta, onda e
se imam pomjeriti malo ulijevo od mjesta sa kojegje imamio, kako
bi eventualne pridolice shvatile da je farz-namaz ve zavren;
ako iza farza ima sunneta koje treba idanjati, onda se ne u i nikakav zikr, nego se na kraju itavog namaza prou i zajedni ki;
bez razloga koji bi ga u tome sprije ili, muktedija ostaje u
dematu, sve
itav zikr ne obavi.
I TA KVARI NAMAZ
U toku namaza mogu biti u injene stvari koje namaz ine potpuno neispravnim te se isti mora u cjelini obnoviti, a to je u sljede im slu ajevima:
1.
kada se ispusti krivo uradi jedan vie od namaskih farzova,

se namjerno izostavi krivo uradi jedan vie namaskih
vadiba. Ako se izostavi koji namaski vadib, u zaboravu, onda
se to ispravlja inom sehvi-sedde;
2. svaka izgovorena rije koja ne pripada namazu;
3. nasmijavanje u namazu;
4. plakanje u namazu, osim ako je to posljedica izliva vjerskog
osje anja;
5. namjerno zakrenuti prsa od kible;
6. gutanje hrane;
7. izliv krvi iz organizma, bilo svoje
drugog lica ako je ista
dospjela na
odje u mjesto na kome musallija obavlja
namaz, na bilo koji na in i bilo kojim povodom;
8. isticanje propisanog vremena korisniku mesha po mestvama;
9. pojava vode, za korisnika tejemmuma;
10. ako je musallija zapo eo namaz bez odjevnog minimuma (avreta
pa se ukae mogu nost da se to ispravi, duan je da to
uradi, ina e e mu namaz biti polcvaren;
11. u dematskom namazu, pri popunjavanju slobodnog prostora u
prednjim safovima, pre i u jednom mahu vie safova u jednom
potezu;
97
12. ustanovljenje da enska i muka osoba klanjaju u istom safu,

ako nema fizi ke pregrade izme u njih. Namaz je tada pokvaren
i jednom i drugom licu;
13. uraditi u namazu bilo ta to bi dalo povoda onima koji to gledaju
sa strane da nisu na isto ta to ovaj ini, radi, da klanja radi
neto drugo.
98
NAMASKI MEKRUHI
Obavljaju i namaz, musalliji se mogu desiti neki previdi koji ne spadaju u

ono to formalno kvari namaz, ali svojom pojavom utje u na puninu samog
namaza. Dakle, nepoeljno je i ne prili i dostojanstvu namaskog ina ako
su se u namazu dogodile sljede e stvari:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
namjerno izostavljanje nekog od namaskih sunneta;

nemarno i lijeno dranje u namazu, to je zapravo nepotivanje
namaskog dostojanstva;
sjediti turski u vrijeme zikra prije po etka farza, bez fizi kih
smetnji;
prihvatati selam, iaretom, nekom ko dolazi sa strane;
neopravdano kasniti za imamom u u enju na rukuu i
sududu;
predugo u iti na drugom rekatu u odnosu na prvi;
ajete na vie uzastopnih rekata;
u iti iste sure
namjerno preskakanje jedne sure ajeta, kao kad bi se, naprimjer
na prvom rekatu, u ila sura El-Mdun a na drugom rekatu sura:
El-Kafirun, preska u i suru El-Kevser;
ako mukarac, neopravdano, klanja samo sa avretskim minimumom, u kratkim pantalonana koje seu samo do ispod koljena;
klanjati u prigrnutoj odje i, to je znak nemara;
klanjati u odje i koja smeta slobodnom kretanju rukama, kao
to su ogrta i pelerine;
klanjati u uvjetima pritiska male velike prirodne nude;
klanjati kad jelo eka, ako je obveznik gladan;
99
14. klanjati u odje i razdrauju ih dezena i sa likovima ivih bi a;

15. klanjati okrenut prema slikama ivih bi a, ako postoji mogu nost
da se to izbjegne;
16. klanjati na tu em posjedu, bez njegove dozvole;
17. bez razloga klanjati na mjestima javnog prometa, gdje postoji
mogu nost nepristojnog dobacivanja od strane prolaznika;
18. klanjati namjerno okrenut prema vatri, jer to asocira na pagansko
vjerovanje;
19. klanjati, bez perde - zatitnog znaka, ako postoji mogu nost da
e neko prolaziti ispred musallije.
100
^
ZATITNI ZNAK U NAMAZU PERDA
^ sbyô
U uvjetima klanjanja namaza u prostoru gdje postoji mogu nost da e neko

prolaziti ispred musallije dok on klanja, za njega je propisano da se zatiti na
taj na in to e ispred sebe postaviti znak koji neutralizira utjecaj prolaznika
na valjanost njegovog namaza. Taj zatitni znak koji se stavlja ispred mu
sallije naziva se perda ili sutra. Ona je upozorenje eventualnom prolazniku
da se klanja namaz te da se od njega o ekuje da zaobi e musalliju. Ako to
ne u ini to ne e utjecati na valjanost namaza doti nog klanja a, ali je to za
prolaznika grijeh.
Fikhski klasici za perdu propisuju tap veli ine oko osamdeset
centimetara i debljine od jednog prsta. Ovaj znak o ito je namijenjen za
musalliju koji klanja u slobodnom prostoru. Danas se namaz u slobodnom
prostoru rje e klanja, pa je time i upotreba ovakve perde rje a. Za dananje
uvjete, kada se namaz obavlja uglavnom u zatvorenim prostorima, moe
se kazati da se perda moe postaviti i u drugom obliku u odnosu na onaj
koji su propisali klasici. Potrebno je, dakle, da musallija ispred sebe postavi
predmet koji e prolazniku biti dovoljan znak da se obavlja namaz te da mu
je obaveza da izbjegne prolaenje ispred klanja a. Kada se namaz obavlja u
prostoriji ija se vrata nalaze sa kibletne strane, onda je obaveza musallije
da prije nego po ne klanjati postavi ispred sebe neki znak upozorenja da e
klanjati, kao to je stolica, fotelja i sli no. To e biti dovoljno za onoga ko bi
eventualno uao u tu prostoriju da se vrati nazad ako ne postoji mogu nost
da se musallija zaobi e. Ako pak musallija klanja u slobodnom prostoru, u
101
prirodi, onda je prili nije da na e neki prirodni zaklon kao to je drvo, zid
ku e, ivica, prije nego se odlu i na propisanu perdu.
Kada je doputeno
prekinuti namaz
Dok se musallija nalazi u namazu, i pored sve ozbiljnosti tog ina, mogu
nastupiti okolnosti koje musalliju obavezuju da prekine svoj namaz i da obavi
ono to je u tom trenutku pre e od njegovog namaza, jer mogu nastati tete
ve e od njegovog prekinutog namaza, koji on bez teko a moe obnoviti.
U svim situacijama kada klanja u nekom u njegovoj blizini, zaprijeti
ivotna opasnost samo opasnost po imovinu, njegovu ne iju drugu,
koju bi on mogao zatititi, onda mu je obaveza da bez razmiljanja prekine
svoj namaz i intervenira tamo gdje se njegova intervencija o ekuje. Nakon
obavljene intervencije musallija e se vratiti svom namazu obnavljaju i ga
ispo etka.
U slu aju kada se samo sumnja da bi ne iji ivot imovina mogla biti
u opasnosti, a do same opasnosti jo nije dolo, musallija je i tada duan da
prekine namaz, jer e on tek tada biti siguran da je pravilno postupio.
102
Mustafa Sui , FIKHUL-IBADAT
I TERAVIH-NAMAZ ();Ji o51L,4)
to zna i no ni odmor. U
Pojam teravih dolazi od arapske rije i revhun
fikhu, teravija se definira kao: poseban nafila-namaz koji se klanja u ramazanskim no ima. Teravih-namaz, kao obaveza, tretira se kao sunnetimuekkede. To zna i da je Poslanik, a.s., upranjavao ovaj namaz a muslimani
su to od njega prihvatili i preveli u svoju redovnu praksu. Pokazalo se da
ovaj namaz ima posebno mjesto u islamskoj tradiciji, pogotovo u pogledu
vr eg me usobnog povezivanja vjernika. Da bi se lake shvatila uloga ovog
namaza u ukupnom objedinjavanju muslimana, islamski klasici navode
hadis Muhammeda, a.s., koji glasi:
^.a.111 ^c^g^L^^^,
u^r,U
"Ono to muslimani uobi aje kao lijepo, to je i kod

Allaha, d. ., lijepo."
Kao dematski namaz, teravih-namaz se tretira kao sunneti-kifaje
obaveza. To zna i da se oni koji ne stignu da ga obave u dematu, nisu ogrijeili
o svoju sunnetsku obavezu jer su to drugi muslimani u inili u ime njih.
Ovaj namaz se klanja svake ramazanske no i, po evi od no i koja

prethodi prvom danu posta pa sve do no i koja prethodi no i uo i samog
Bajrama. Ovaj namaz, kako smo ve rekli, klanja se u sklopu jacijskog
namaza, i to iza jacijskih sun-sunneta a prije vitr-namaza. Teravih-namaz
se zanijeti ovako:
11j , ,=qlî1JJIoXo
aU ^
^SI nlJl ^ ^,^ ^ ;1:^ L't )
103
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-t-teravihi, eda'en

mustakbile-l-kbleti (iktedejtu bi haze-l-imami) a za
imama (ene imamun li men teb an), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam teravih-namaz, radi Allaha
kibli, u dematu slijede i ovog imama, (a za imama:
ene imamun li men teb ani) - Allah je iznad svega."
Teravih-namaz ima svojih pet cjelina od po etiri rekata. Ove cjeline,
u pogledu na ina klanjanja, obavljaju se na isti na in kao i jacijski sunnet.
To zna i da se na svakom prvom i tre em rekatu ovih cjelina u i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura (ajet), a na svakom drugom po:
Bismilla, Fatiha i sura (ajet). Nakon sklanjana svaka dva rekata, obavi se
sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati, dova, ali se selam ne predaje nego se
ustaje na sljede i rekat. Nakon otklanjana, sva etiri rekata teravih-namaza
na sjedenju se prou e: Ettehijjatu, salavat, dova i preda se selam. Nakon
zavrenih dvadeset rekata, u i se posebna teravihska dova koju u i imam
okrenut naspram demata, kao kod zavrnog zikra. Ova dova glasi:
4111,
^^
41J1
il ^ e^,J ,a,^rl
al^ oi9 aJT L51 9
Jlyz Jl^ aS j Jl a j.JL9r'JI9 ^y19
5I.;jJI ^': l ^ 1 J.;T (.5;
l)Ls L ^ l^ l! . JI9JI I..I.,JI ^ 9 jI^ )l J^hi+
f+!y
_JI jn ^lk Jl q
I g1=Î^sâJlj` JIJJIL.^L
Eùzu billahi mne--ejtani-r-radim

El-hamdu lillahi Rabbi-I-àlemn, ve-s-salatu ve-sselamu ala hajri halkihi Muhammedin ve ala alihi
104
ve ashabihi edme` in. Allahumme rabbena tekabbe-lminna salate-t-teravihi bi-hurmeti ehri ramadane, ve
bi hurmeti nebijjina Muhammedin fi ahiri-z-zemani,
ve bi-hurmeti-t-Tevrati ve-z-Zeburi, ve-1-Indili, vel-Furkan. Fihi-l-bereketu ve-l-gufranu, ve-n-nedatu
mine-n-nirani, ve mine-l-dahimi lebbanun, ve katranun, ve mine-ljazabi elvan. Ja hannanu, ja mennanu,
ja dejjanu merhaben bike ja ehre ramadan. Allahumme
rabbena tekabbe-l-minne-t-teraviha ve-d-dda'e, ved-alhuma makbulejni ve la teruddehuma àlejna meàn-nuksani bi-rahmetike ja erhame-r-rahimin!
"Hvala Allahu, gospodaru svjetova. Neka je dova i
selam na najljepe stvorenje njegovo - Muhammeda,
a.s., na njegovu porodicu i na njegove prijatelje. 0 na
Gospodaru! Primi od nas na teravih-namaz, Tvoje
ti svetosti ramazanske i odli nosti Tvojega poslanika
Muhammeda, na Sudnjem danu, i milosti Ti Tevrata, Indila i Kur'ana, u kojima je tvoja blagodat i
tvoj oprost i spas od vatre dehennemske - kipte e,
estoke i od drugih zala raznolikih. 0 Ti dosljedni
dobro initelju! 0 Ti Koji dariva i nagracluje, selamimo te mjesecom ramazanom. Na Gospodaru, primi
i ukabuli na teravih-namaz i dovu koju Ti u imo i
ne odbaci nam ih kao manjkave, molimo Te tvojom
neizmjernom milo u, o Ti najmilostiviji!"
105
I PETO POGLAVLJE
DOBROVOUNI NAMAZI
(J9I jJle5110,0)
Zabiljeeno je u predanju da je Poslanik, a.s., prakticirao klanjati posebne

namaze vezane za pojedine trenutke dana ili pojedine vane doga aje kao to
su mubarek-dani ili mubarek-no i. U islamskoj tradiciji postala je vrlo esta
praksa klanjanje posebnih dobrovoljnih namaza - nafila vezanih za duevno
raspoloenje pojedinca, kod neobi nih prirodnih pojava: pomra enja Sunca,
Mjeseca, ili kod elementarnih nepogoda: sue, poplava...
1. Jutarnji namaz ( L",2211

U predanju je zabiljeeno da je Muhammed, a.s., ponekad klanjao u
jutarnjim satima, nakon izlaska Sunca, zatim u kasnim satima no i te i u
drugim dragim momentima za muslimane. Poto muslimani slijede svoga
Poslanika i oni tako er imaju obavezu da kada im se ukae pogodna prilika,
klanjaju ovaj namaz.
Ovaj namaz se klanja u jutarnjim satima, nakon to Sunce odsko i
od isto nog horizonta pa sve dok se ne digne visoko u nebo. Za ovu priliku
klanja se od etiri do dvanaest rekata. Ovaj namaz se zanijeti ovako:
^Si aUl
..
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-d-duha eda'en

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, duha-namaz, okre u i se prema kibli, Allah je iznad svega "
109
U ovom namazu u i se sve kao i kod bilo kojeg dvorekatnog farza.

Na kraju namaza u i se uobi ajeni zikr i prigodna dova.
2. No ni namaz
Ovaj namaz se klanja u kasnim satima no i i obi no se sastoji od osam

rekata. Zanijeti se ovako:
_
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-lejli eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, no ni-namaz, okre u i se prema kibli, Allah je iznad
svega."
3. Namaz za slu aj nedoumice
(s
Ovaj namaz se klanja kada se ovjek na e pred izborom izme u vie

mogu nosti a sam ne moe da se odlu i ni za jednu opciju. Tada se on obra a
Svevinjem, kroz poseban namaz koji se zove istihara-namaz. Obi no se, za
ovu priliku, klanjaju samo dva rekata. Za ovaj namaz nijet glasi:
21: ;II 3.,
41!
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-istihareti eda'en

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, istihara-namaz, okre u i. se prema kibli, Allah je iznad
svega."
Na kraju ovog namaza u i se posebna dova koja glasi:
110
1a
9r^
-.
% ^
,=.1;1.'s
sy. i a^li j ^ :L^.9 ^l`'^ ' ^ ^ ?f I I t^
;(
SJê.a^ Lsi
u;' a9J.ò13 a.l>:-i'

.L;
Lsi`" ^^ ^"'a J I,-'
Euzu billahi mine--ejtani-r-radim

Allahumme inni estehiruke bi-ìlmike ve estakdiruke
bi-kudretike ve eseluke min fadlike-l-azimi, fe-inneke
takdiru ve la akdiru, ve ta`lemu ve la a`lemu ve ente 141
l gujubi. Allahumme in kunte talemu enne haze- lamu
l-emre hajrun li fi dini ve dunjaje, ve meài, ve akibeti
emri adilihi ve adilihi fe-kaddirhu li ve jessirhu li
summe barik li fihi. Ve in kunte talemu enne haze-lemre errun fi dini ve dunjaje ve meài ve akibeti emri
adilihi ve adilihi, fa-srifhu anni va-srifni anhu, ve
kaddir Iije-l-hajre ejnema kane, summe reddini, inneke
ala kulli ej'in kadir!
-
"Allahu moj! Traim od tebe izbor, Tvojim znanjem,

i traim pomo od Tvoje svemo i, molim ti se Tvojom velikom dobrotom, jer Ti sve moe a ja (nita)
ne mogu, Ti sve zna, a ja ne znam, Ti si Onaj Koji
sveobuhvatno poznaje sve skrivene tajne. Allahu
moj! Ako je, prema Tvom znanju, ova stvar dobra
za mene, u pogledu moje vjere, mojih dunjalu kih
stvari, moje sadanjosti i moje budu nosti, Ti mi daj
snage da se opredijelim za najbolji izbor, u ovoj stvari,
u pogledu moje sadanjosti i moje budu nosti. Ti mi
to odredi i olakaj mi to, i blagoslovi mi ga. Ako je,
1 11
prema Tvom znanju, ova stvar loa za mene, u pogledu

moje vjere, mog ovosvjetskog ivota, moje sadanjosti,
moje budu nosti, otkloni je od mene, odvrati mene
od nje i daj mi dobro, gdje god ono bude, i zadovolji
me time."
Nije poeljno da za nas neko drugi klanja ovaj namaz. To ve nalikuje
posrednitvu, to, po islamu, nije doputeno.
4. Namaz elje
Ovaj namaz se klanja kada neko eli da mu se ispuni neka elja ili da mu se
neki posao okon a na najbolji na in. Obi no se klanjaju dva rekata a nijet
za ovaj namaz glasi:
^Si aUl
al ;JI
s!î n>L>! :^ ^ v`L^ aL ^ i.r^
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-haddeti eda'en

mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber.f
"Odlu ih da, radi Allaha Uzvienog, klanjam namazelje, okrenut prema kibli, Allah je iznad svega."
Na kraju ovog namaza prou i se dova koja glasi:
aJl
a.0
j^ll
j5
aUl
aUl
Y!cJIY.â^
_ ;=JIj
uarl^yj ^^y!Laay9a yi^!I
Ls à y. I v^JaeX J^j
.)
,^j,.,.>I^JI ^,.T ji l,
112
^l
ta =_ _;,: YI L, ^ LB,^
Euzu billahi mine--ejtani-r-radim

El-hamdu lillahi Rabbi-l-alemin, ve-s-salatu ves-selamu ala resulihi Muhammedin ve ala alihi ve
sahbihi edmeìn. La ilahe illallahu huve-l-halimu-lkerim. Subhanallahi rabbi-l-àri-l-àzimi. El-hamdu
lillahi rabbi-l-alemin. Es'eluke mudibati rehmetike
ve aza'ime magfiretike ve-l-ganimete min kulli birrin
ve-s-selamete min kulli ismin. La teda` li zenben illa
gafertehu ve hemmen illa ferredtehu ve la haddeten
leke fiha rida'en illa kadajteha ja erhame-r-rahimin!
"Hvala Allahu, gospodaru svjetova, Neka je dova i

selam na Njegova Poslanika, na porodicu Poslanika
Njegovog i na njegove prijatelje (ashabe)! Nema drugog boga osim Allaha plemenitoga i blagoga! Slava i
hvala Allahu, gospodaru prijestolja uzvienoga! Hvala
Allahu, gospodaru svjetova. Molim Ti se (Gospodaru
moj) da budem dostojan Tvoje milosti i djela koje
donose Tvoj oprost, molim obilje u svakom dobru i
spas od svakog grijeha. Ne ostavi mi nijednog grijeha
neoprotena, otkloni mi svaku brigu, ne ostavi mi niti
jedne potrebe kojom si ti zadovoljan a da mi istoj ne
udovolji. O ti najmilostiviji Milosni e.
5. Namaz za no Lejletu-l-kadra
ZL,J a^)
Uobi ajeno je da se uo i dvadeset sedme no i ramazana kao no i Boijeg
rahmeta i Njegovog obilja, klanja poseban nafila-namaz. Za ovu priliku
obi no se klanjaju dva rekata ovog namaza. Nijet za ovaj namaz glasi:
113
Nevej tu en usallije lillahi teàla salate lejleti-l-kadri

"Odlu ih da, radi Allaha Uzvienog, klanjam namaz u

mubarek-no i Lejletu-l-kadra, okrenut prema kibli,
Allah je iznad svega."
Na kraju ovog namaza u i se prikladna dova, koja glasi:
:;11
- ';'
1,1.
,j-c.1.1
s;,5-
;'1,(1
.,1111:"
;
'
1.3.
Eùzubillahi mine--ejtani-r-radim,
Allahumme inneke àfuvvun kerimun tuhibbu-1-àfve
faiu ànna, ja hafijje-l-eltafi! Neddina mimma nehafu. Allahumme-d'alna mimmen same haze--ehre ve
ekamehu imanen va-htisaben ve farekahu bi-l-magfireti
ve-1-' itki mine-n-nari. Ve-dàlna mimmen kabilte
salatehu ve sijamehu ve beddelte sejji'atihi bi hasenatihi
ve refàte deredatihi ve-d'alna min ùteka'ikefi haze-ehri-ljazimi ehri ramadane ve-dz-alhu ahiden
lena ve la tedàlhu ahiden àlejna. Allahumme inneke
àfuvvun kerimun tuhibbu-1-àfve fa` fu <anna. Inneke
rahimun vedudun. El-Fatiha!
"Allahu moj! Plemeniti milosni e, Ti voli pratati

- oprosti nam, o Ti milosni e, spasi nas od onoga
114
pred im strahujemo. Allahu moj! U ini nas jednim

od onih koji poste ovaj mjesec i neka ga doive
u zanosu imana i vlastitog presabiranja, koji e ga
okon ati o i eni od grijeha i spaeni od vatre. U ini
nas jednim od onih iji su namaz i post primljeni
od Tebe i ija su grjena djela zamijenjena dobrim i
iji si Ti ugled podigao. U ini nas jednim od Tvojih
dosljednika u ovom mjesecu veli anstvenom, mjesecu
ramazanu. U ini ga svjedokom u nau korist a ne
u ini ga svjedokom protiv nas. Moj Allahu! Ti si
plemeniti milosnik, voli oprost, oprosti nam, o Ti
milostivi i voljeni!
6. Namaz u no i Israa i Mirada
(Î l.J l9 Î1 .YI aU s5 ,v)
Ovaj namaz se klanja u no i Isra i Mirada. I ovom prilikom klanjaju se dva

rekata. Nijet za ovaj namaz glasi:
aUl'el ^ll^
` I^11j
s1^ ylnlJ^â^Lv aU `
i Ji
y,
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-lejleti Isra'i vel-Mi `radi eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, namaz
u mubarek-no i Israa i Mirada, okrenut prema kibli
Na kraju ovog namaza, prou i se prigodna dova.
Osim u ovim prilikama, svakom muslimanu je omogu eno da se, kad

god poeli, bilo kojom prilikom, za koju smatra da je pogodna, obrati Allahu,
d.. Za te prilike nije mu potreban nijet na arapskom jeziku. Dovoljno je
da u sebi donese odluku i moe po eti klanjati, a moe nijet izgovoriti i na
bosanskom ili bilo kojem drugom jeziku. Ovaj namaz e klanjati kao to
klanja i ostale namaze.
11S
7. Namaz iz po asti prema damiji

s51,)
U islamskoj tradiciji je uobi ajeno da svaki put kada se musliman na e prvi
put u nekoj damiji ili kada je u prolazu, pa posje uje neku damiju, a nije
namaski vakat, klanja dva rekata namaza koji se naziva tehijjetu-l-mesdidi
kao in selama i potovanja prema mjestu gdje se trenutno nalazi.
Za taj namaz nijet glasi:
;f au^ _zj.a.11
a t_^l o Jt^ au
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate tehiljeti-l-mesdidi

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, iz
potovanja prema ovoj damiji, okrenut prema kibli
8. Namaz povodom pomra enja Sunca
y .,)
Prilikom neobi nih i rijetkih pojava u prirodi, kao to je pomra enje Sunca, u
islamskoj tradiciji postoji obi aj da se za te prilike klanjaju posebni namazi.
Obi no se klanjaju po dva rekata. Pojedinac e klanjati ovaj namaz tamo gdje
se zatekne a grupa ljudi e klanjati u damiji u kojoj se klanja duma-namaz
u nekoj drugoj prigodnoj prostoriji, ali bez ezana i ikameta. Imam e u il
sebi u iti Fatihu i suru, oteu i na namaskim ruknovima. Na kraju namaza
on e se okrenuti dematu i izu iti prigodnu dovu.
Ovaj namaz se zanijeti ovako:
aUl
; lî
-.II 9wS ô ^1,^ aU
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate kusufi--emsi

116
"Odlu ih da klanjam namaz povodom pomra enja

Sunca, radi Allaha Uzvienog, okrenut prema kibli
9. Namaz i dova za kiu

s5%..4)
Poto je ovjekova sudbina nerazdvojno vezana za prirodne pojave oko

njega, jer od toga zavisi njegova egzistencija, to kod njega svaka iznenadna
promjena ili pak dugotrajno nepromjenljivo stanje, izaziva strah za vlastitu
sudbinu. Nema sumnje, sua je jedna od najve ih opasnosti koje se ovjeku
mogu dogoditi u prirodi. Jedno nerodno ljeto, zbog sue, odnosi mnogo
ivota i mijenja mnoge ljudske sudbine. Obaveza je muslimana da iskoristi
blagodat koju mu je Svevinji podario, a to je razum, i to na taj na in to e
nastojati da to vie olaka sebi ivot putem razvoja tehnologije koja e mu
omogu iti bolje iskoritenje postoje e koli ine vode kako bi to manje zavisio
od padavina s neba. Ipak, njegove su mogu nosti u tom pogledu ograni ene
pa se, osim u svoju pamet, mora uzdati mnogo vie u mo svoga Gospodara
i Stvoritelja svega - Allaha, d.. Poto musliman uvijek vjeruje da i dobro
kao i ono to nam trenutno ne izgleda dobro, dolaze od Njegovog Stvoritelja,
on se, shodno tom svom uvjerenju, tako i ponaa. Kada se dogodi dugotrajnija sua koja prijeti unitenju ljetine, on se obra a Uzvienom Allahu,
d.., mole i Ga da mu d"a obilnu kiu kako bi preivio i nastavio djelovati
kao musliman. Na temelju tog vjerovanja, islamska tradicija je ustanovila
poseban namaz za sune dane koji se zove namaz za kiu. Za taj namaz vre
se i odre ene pripreme. Naime, uobi ajeno je da se taj namaz obavlja negdje izvan naselja. Obi no je to na nekom uzvienju ili na mjestu koje vu e
odre eno sje anje na islamsku prolost. Tom prilikom okupe se dematlije
sa djecom, pa ako imaju stoku i nju potjeraju sa sobom, i to po mogu nosti
odvojenu, sitnu od krupne, kako bi se stvarala to ve a graja. Oni koji idu
ka dovitu, obuku na sebe to bjedniju odje u, idu i tim putem skrueno
i sa zikrom u ustima. Kada stignu na odredite oni e prvo klanjati po dva
rekata nafila-namaza za kiu, i to bez ezana i ikameta.
117
Nijet za taj namaz glasi:
j< al^ _ aL .; lij, ;
jt;j; a1
^' ---r
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-istiska'i eda'en

"Odlu ih da klanjam namaz za kiu, radi Allaha

Uzvienog, okrenut prema kibli - Allah je iznad
svega. >,
Nakon to otklanja dva rekata ovog namaza, na uobi ajen na in, imam
se okre e svojim muktedijama, odri prigodan vaz i onda prou i prigodnu
dovu. Tom prilikom, imam i prisutne dematlije dignu ruke kao kod svake
druge dove, s tim to ih obrnu, pa ru ni prsti budu okrenuti ka dolje i oni
simboliziraju padanje kie. Ta dova glasi:
11
Allahumme-skinagajsen mugisen, heni en, meri'en, gadekan, mudellelen, sejhan, ammen tabekan da'imen!
"Allahu moj! Natopi nas kiom spasonosnom, prijatnom i ugodnom, obilatom i plodonosnom, jakom,
gustom, trajnom i blagotvornom!"
Umjesto navedene moe se prou iti bilo koja dova koja asocira na
traenje Boijeg rahmeta i koja ukazuje na ovisnost ovjeka o Svevinjem
Allahu.
118
KLANJANJE NAMAZA U
PRIJEVOZNIM SREDSTVIMA
Za muslimana-mukellefa postoji obaveza da svaki namaz obavi u njegovom

nazna enom vremenu, osim ako je u tome sprije en iz opravdanih razloga.
U 103. ajetu sure En-Nisa, stoji:
.
Zaista, namazje za muslimana obaveza u nazna enom

trenutku.
Polaze i od ovog kur'anskog zahtjeva, musliman vodi ra una da

svaki svoj namaz obavi u njegovom vremenu. U tom smislu omogu eno
mu je da namaz moe obavljati i u vanrednim okolnostima kao to je to u
prijevoznim sredstvima, bilo da se radi o autu, vozu, brodu, avionu, balonu,
konju bilo kojoj drugoj ivotinji koja slui za prijevoz. U tim uvjetima,
namazi se obavljaju shodno datim okolnostima. U pokretnim prijevoznim
sredstvima najve i problem za musalliju je okretanje, odnosno odre enje
u stavu prema kibli. Zapravo, stalni opstanak u pravcu kible i nije mogu
kada je ovjek u pokretu. U tim uvjetima, musallija ima samo obavezu da
se, nijete i, okrene prema kibli a namaz e zavriti u jednom stavu i ne e se
vie pomjerati sve do zavetka namaza u cjelini. Ova mogu nost, za klanjanje u prijevoznim sredstvima, uglavnom se odnosi na osobe koje su stekle
status sahibi-tertiba, osobe koja sve vaktove klanja u njihovom vremenu,
i to dui vremenski period. Prema nekim miljenjima, kada se ovaj status
izgubi, nije ga vie mogu e povratiti.
119
Tako, u poznatom fikhskom djelu El-Ihtijar li-t-ta`lili-l-muhtar

) , od Abdullaha Mahmuda bin Mevduda Ala Mevlaa el-Hanefija,
pie na 64. strani:
Kada tertib padne vie se ne povra a.

Zato se ove olakice, u pogledu obavljanja namaza u prijevoznim
sredstvima, uglavnom odnose na te osobe. Ostali e tako er koristiti
ovu mogu nost u normalnim uvjetima. Me utim za njih postoji i druga
mogu nost, a to je da proputene namaze nadoknade kada put okon aju i
kada se vrate u uobi ajene uvjete ivota.
120
I PUTNIKOV NAMAZ (jtw11s31.o)
Pojam musafir ( ^t .), u arapskom jeziku zna i putnik. U fikhu se pod ovim
pojmom podrazumijeva osoba koja je naumila otputovati u drugo mjesto
koje je udaljeno od njegovogstalnogboravita najmanje osamdeset i nekoliko
kilometara ili oko osamnaest sati srednjegpjeakog hoda i tamo se namjerava
zadrati do petnaest dana!
,
Kada neko stekne status musafira, on onda ima neke olakice u pogledu svojih namaskih obaveza. One se sastoje u torne to je on stekao pravo
na koritenje mestvi pri uzimanju abdesta, i to u trajanju do sedamdeset i
dva sahata, te pravo na skra enje etverorekatnih namaskih farzova, dok
se nalazi na tom putovanju. To pravo proizlazi iz toga to se, po fikhu, put
smatra izuzetnim naporom, gdje je vrlo teko izvravati ibadetske obaveze
na propisan na in. Dakle, ove olakice vezane su za napor koji putnik podnosi na putovanju. Prema hanefijskoj pravnoj koli, musafir je obavezan da
skrati etverorekatni farz-namaz. Oni to objanjavaju na taj na in to kau,
budu i da musafir automatski ima olakicu, da su njemu sada kod svih
etverorekatnih farzova samo dva rekata farz. Dalje kau da je musallijamusafir duan okon ati svoj farz nakon zavretka dva rekata i mora obaviti
posljednje sjedenje odmah po otklanjavanju ta dva rekata, jer je posljednje
sjedenje namaski rukn koji se mora obaviti na svom mjestu. Ako bi musallija-musafir klanjao i druga dva rekata, onda bi on, po njihovom miljenju,
odga ao neto to se ne moe odga ati a to je njegovo posljednje sjedenje.
Ako musafir, ipak, obavi i druga dva rekata etverorekratnog farza onda se
oni njemu tretiraju kao njegova nafila.
121
Mustafa Sui , FIKHU-L-1BADAT
Putnik stje e status musafira odmah po izlasku iz svog mjesta stalnog

boravka i moe odmah po eti koristiti date olakice. Ako u toku putovanja
mijenja mjesta boravka i ako se u njima zadrava manje od petnaest dana,
on e stalno imati status putnika, sve dok u jednom mjestu ne ostane vie
od petnaest dana. Kada se to dogodi, on gubi status musafira i ponaa se
kao mukim boravnik kod ku e. Ako se musafir povrati ku i odmah gubi
status musafira i ponaa se kao mukim. Osoba koja je musafir ne moe
biti imam onima koji su mukimi, osim ako ih upozna sa svojim statusom.
On im ne moe biti imam, u itavom namazu zbog toga to bi se desilo da
imam i muktedije klanjaju dva razli ita namaza, on nafilu a oni farz, to nije
doputeno. Njegova dva posljednja rekata su njegova nafila dok su njihova
dva posljedna rekata njima farz. Ako se desi da on zaista mora imamiti,
duan je da im objasni da e on predati selam nakon otklanjavanja svoja dva
rekata, a na njima je obaveza da okon aju svoj etverorekatni farz i da selam
predaju samostalno. Musafir moe biti imam onima koji su istog statusa kao
i on _ putnici. On tako er moe klanjati za imamom-mukimom, s pravom
da preda selam iza drugog rekata.
122
NAMAZ BOLESNIKA (,,,k).1s51.,4)
Za izvrenje nekih ibadetskih obaveza, na propisan na in, uvjet je potpuno

zdravlje. Razli ite bolesti razli ito ograni avaju izvrenje propisanih ibadeta.
Zavisno od bolesti, kao i obaveze, mukellefu su date razli ite olakice, koje mu
omogu avaju izvrenje propisanih obaveza. Ove olakice posebno su vane za
osobu koja ima status sahibi-tertiba. Naime, i pored odre enih ograni enja
koje ima pri izvravanju svojih obaveza, on ne gubi svoj status. Za bolesnika
su posebno vane olakice u pogledu njegovih pokreta u namazu. Tako e
lice koje nije u stanju stajati na kijamu, svoj "kijam" obaviti sjede i. U tom
slu aju ruku e obaviti nagibom svoje glave od polovine rastojanja izme u
uspravljenog stava tijela do stegana, a svoju "seddu" e obaviti na stegnima
ili na prigodnom predmetu. Ukoliko obveznik-mukellef, nije u stanju u
namazu ni sjediti, on namaz moe obaviti lee i, ako je sposoban da izgovara
predvi eno u enje. Pri svom nijetu, on e samo glavu usmjeriti ka kibli, i to
ako to moe u initi. Ako to nije u mogu nosti onda e samo svojim nijetom
zamisliti da se okre e prema kibli, i to mu je dovoljno. Ako musallija klanja
lee i onda treba pokuati izbje i da mu noge budu okrenute u pravcu kible.
Ako to nije u stanju, namaz e mu biti valjan i sa tim nedostatkom.
Ako musalliji, koji je svoj namaz zapo eo klanjati stoje i, iznenadno

pozli, moe ga dovriti sjede i a onaj koji je namaz zapo eo sjede i, moe
ga dovriti lee i, ako tako bolest uvjetuje. Ukoliko bolesnik nije ni na koji
na in u stanju obaviti nadolaze i namaz, usljed svoje bolesti, onda e isti
nadoknaditi kada ozdravi. Ako ozdravljenja ne bude, onda sa njega spada
obaveza i vie nije obveznik - mukellef za namaz, poto musliman nema, u
vjeri, zaduenja iznad svojih mogu nosti.
123
v
NAKLANJAVANJE PROPUTENIH
NAMAZA
Prije nego to po nemo govoriti o na inu naklanjavanja proputenih namaza, potrebno je da se upoznamo sa nekim terminima koje emo susretati
prilikom razmatranja ovog pitanja. Ti termini su:
sahibi-tertib (.^ î ^^). To je osoba koja redovno, svaki namaz,

klanja u njegovom propisanom vremenu, i to dui vremenski
rok;
To je namaz koji je klanjan u svom
2. vaktija-namaz
propisanom vremenu;
To je namaz koji nije klanjan u svom
3. fa'ita-namaz
vremenu;
To je postupak naklanjavanja proputenih
4. kada'u
namaza;
5. mustehab-vrijeme
To je poeljno vrijeme za jedan
namaz.
Kod naklanjavanja proputenih namaza, osnovno pravilo glasi:
proputeni namazi se naklanjavaju po redoslijedu po kojemu su proputani.
To zna i, ako je obveznik-mukellef u ju eranjem danu propustio da klanja:
sabah, podne, ikindiju..., prilikom naklanjavanja istih, naklanjavat e po redu.
Prvo e naklanjati sabah, zatim podne pa onda ikindiju i tako redom. No, s
obzirom na status sahibi-tertiba, njemu je omogu eno da i pored toga to ovaj
red nije ispotovao, nije izgubio status koji uiva. Za njega postoje izuze a u
pogledu potivanja redoslijeda u naklanjavanju proputenih fa'ita.
1.
124
Ti izuzeci su:
1.
Pri istjecanju mustehab-vremena za taj namaz. Ako se musalliji dogodi da je doao u vremensku tjeskobu, gdje mu prijeti
opasnost isputanja vaktija-namaza, zbog toga to u to vrijeme
naklanjava proputenu fa'itu, tada e on prvo ldanjati nadolaze i
vaktija-namaz a iza toga e naklanjati spomenutu fa'itu i pri tome
ne e izgubiti status sahibi-tertiba.
2. Pri zaboravu. Ako se musalliji desi da je otklanjao vaktija-namaz,
pa se potom sjetio da prethodni namaz nije klanjao u njegovom
vremenenu, ne treba nita poduzimati, ni tada nije izgubio status
sahibi-tertiba.
3. U sluaju nagomilanih fa'ita. Kada se obvezniku _ mukellefu desi
da je ispustio preko est namaskih vaktova a da ih nije klanjao u
njihovim mustehab-vremenima, kada ih bude naklanjavao nije
duan drati se redoslijeda. To zna i naklanjavat e ih kako ho e
ne obaziru i se na redoslijed po kojima ih je ispustio klanjati
u njihovom vremenu. On ni tada nije izgubio status sahibi-tertiba.
Kada se, me utim, dogodi da se musallija, dok klanja svoj vaktijanamaz, sjeti da je propustio klanjati prethodni namaz, on tada ima dvije
mogu nosti. Prva je da prekine klanjanje svoje vaktije te da pristupi naklanjavanju proputenog faita-namaza, ukoliko mu ne prijeti opasnost da
mu i za ovu vaktiju ne istekne vrijeme. Tada on ponovno pristupa svome
vaktija-namazu i obavlja ga na propisan na in. Druga mogu nost koja mu
stoji na raspolaganju, jeste da okon a svoju vaktiju do kraja, kao da se nije
nita desilo, ali e sada biti obavezan da, prije nego to nadoknadi proputeni
vaktija-namaz, sa eka dok ne pro e sljede ih est namaskih vremena, u kojima e on svaki nadolaze i namaz klanjati u njegovom vremenu. Svih ovih
est namaza koje je klanjao u njihovim mustehab-vremenima, smatraju se
njegovim nafilama, sve dok, nakon isteka tih est namaskih vremena, ne
naklanja onaj proputeni namaz. Tek tada on ponovno vra a svoj status
sahibi-tertiba.
125
PRELAZAK IZ POJEDINA NOG

U DEMATSKI NAMAZ
Kada se dogodi da je musallija-munferid zapo eo svoj namaz, ali se iznenada u njegovoj blizini oformio demat, njegova je obaveza da pristupi
tom dematu, poto znamo da je dematski namaz prioritetniji u odnosu
na munferidski. Na in priklju enja tom dematu zavisi od faze u kojoj se
musallija-munferid nalazi u svom namazu te od toga koji je namaz u pitanju. U pogledu toga musallija-munferid obavezan je da ispotuje sljede a
pravila:
ako se musallija-munferid nalazi na prvom rekatu, bilo kojeg
dvorekatnog ili trorekatnog farz-namaza, a pored njega se oformi
demat, on e obavezano prekinuti svoj namaz, putaju i svoje
ruke nizase, bez obzira koliko je on ve otklanjao od tog rekata;
2. ako se musallija-munferid nalazi na drugom rekatu, bilo kojeg
dvorekatnog ili trorekatnog farz-namaza, tako er je obavezan
prekinuti svoj munferidski namaz i pristupiti dematu;
3. ako se musallija-munferid bude nalazio na tre em rekatu akamskog farza, kada se pored njega formira demat, on ne e pristupiti
tom dematu, nego e dovriti svoj munferidski namaz, koji e
mu se smatrati ispravnim. Tek tada, ako ho e, moe se priklju iti
dematu, ali e mu taj njegov dematski namaz biti nafila;
4 ako se musallija munferid bude nalazio na prvom rekatu, nekog
etverorekatnog farz-namaza, pustit e svoje ruke nizase i pristupit e dematu;
1.
126
S. ako je musallija-munferid ve obavio i seddu od svog prvog

etverorekatnog namaza onda e on samostalno jo doklanjati
i drugi rekat, kako bi formirao jednu namasku cjelinu od dva
rekata a onda e predati selam i pristupiti dematu. Njegova
dva otklanjana rekata smatrat e se njegovom nafilom, dok e
se njegov namaz koji je klanjao za imamom tretirati kao njegov
obavljeni farz;
6. ako se musallija-munferid bude nalazio na tre em rekatu
etverorekatnog farza, u trenutku kada se pored njega oformio
demat, on e, u stoje em stavu, prekinuti svoj namaz i pristupiti
dematu. Njegova klanjana dva rekata smatrat e se njegovom
klanjanom nafilom a namaz kojim je klanjao u dematu smatrat
e se njegovim klanjanim farzom;
7. ako se musallija-munferid bude nalazio na etvrtom rekatu,
etverorekatnog farz-namaza, kada se formira u njegovoj blizini
demat, on e svoj zapo eti namaz dovriti u cjelini i to e smatrati njegovim obavljenim farzom. On moe pristupiti dematu i
taj namaz koji klanja za imamom e se smatrati njegovim nafilanamazom, osim ako se ne radi o ikindijskom namazu, i to zbog
toga to nije lijepo klanjati nafile izme u ikindijskog i akamskog
namaza. Postoji pouzdano predanje da se Poslanik, a.s., o tome
izjasnio na takav na in;
8. ako se musalliji-munferidu desilo kod duma-namaza da je
zapo eo svoj dumanski sunnet, a hatib se ve popeo na minberu,
on e prekinuti svoj sunnet-namaz i pristupiti sluanju hutbe jer
je sluanje hutbe jedan od uvjeta za valjanost duma-namaza;
9. kada se desi da je musallija zapo eo svoj podnevski sunnet, a u
tom trenutku se izu i ikamet za po etak podnevskog farza, onda
e on otklanjati dva rekata sunneta i predati selam, pa e potom
pristupiti dematu. Ostatak svog sunneta moe klanjati i poslije
dumanskog farza jer je to jo njegovo namasko vrijeme.
127
PRIKUU ENJE DEMATSKOM

NAMAZU
Kada se nekom dogodi da zakasni u dematski namaz, onda on mora

ispotovati propisana pravila o priklju enju dematu:
1.
2.
3.
4.
128
svaka osoba koja prispije na mjesto gdje se formirao demat,

a namjerava se priklju iti tom namazu, stupit e u demat bez
obzira u kojoj fazi se nalazi dematski namaz. Tom prilikom
e zanijetiti doti ni namaz i nastaviti pratiti imama. Da bi se
nekom priznalo da je prispio na klanjaju i rekat, on treba da se
priklju i tom rekatu, prije nego to se demat ispravio sa rukua,
odnosno dok imam jo ne bude po eo izgovarati: semiallahu
limen hamideh;
dijelove namaza na koje doti na osoba nije prispjela, naklanjat
e nakon to imam preda selam na desnu stranu. Zakanjenik
e ustati i odmah veu 1 ruke doklanjati proputene rekate bez
novog nijeta za taj namaz;
ako zakanjenik prispije na drugi rekat od trorekatnog namaza
onda e on doklanjati jo jedan rekat, obaviti sjedenje i u enje
Ettehijjatu, ustati i klanjati posljednji rekat na propisan na in;
ako zakanjenik prispije na tre i rekat akamskog farza, on e
nakon to imam preda selam na desnu stranu, ustati i klanjati
jo jedan rekat, formiraju i dvorekatnu cjelinu, a onda e obaviti
svoje prvo sjedenje gdje e prou iti Ettehijjatu. Nakon toga e
ustati i.klanjati tre i rekat akamskog farza;
5.
6.
7.
ako zakanjenik prispije samo na etvrti rekat nekog

etverorekatnog namaza, on e doklanjati jo jedan rekat kako
bi formirao jednu cjelinu od dva rekata a onda e obaviti propisano sjedenje i u enje Ettehijjatu... a potom e ustati i doklanjati
propisana posljedna dva rekata;
ako zakanjenik stigne tek na posljednjl rekat doti nog farza, ili
ak na posljednje sjedenje, on e se i tada priklju iti tom namazu,
iako prakti no nije stigao ni na jedan rekat. Tada e doklanjati
itav namaz, onako kako je to propisano, ali bez novog nijeta jer
se on ve priklju io dematu. To je stoga to se dematski namaz
smatra vrednijim od munferidskog namaza;
kada obveznik-mukellef, stigne na mjesto gdje je zapo et
dematski sabah-namaz, on e, ako ocijeni da e imama sti i
bar na posljednjem sjedenju, zanijetiti sabahski sunnet i klanjati
ga. To zbog toga to se sabahski sunnet ne naklanjava samostalno,
osim uz sabahski farz koji se naklanjava, i to u istom danu kada
je izostavljen, do podnevskog vakta.
129
Mustafa Sui , FlKHU-L-IBADAT
^
ISPRAVUANIE GREKE ILI
PREVIDA U NAMAZU
Pojam sehv ()+...), zna i previd, zaborav, nemar, dok rije sedda
zna i
sputanje lica na zemlju. U fikhskoj nauci, sehvi-sedda se definira kaopostupak
ispravljanja nenamjerno isputenog ili krivo ura enog namaskog vadiba!
Kada se musalliji dogodi da je nenamjerno ispustio ili krivo obavio

jedan od petnaest namaskih vadiba, on ima obavezu da obavi obredni
in ispravljanja svog propusta. Ako to ne uradi, namaz e mu se smatrati
pogreno obavljenim, odnosno bezvrijednim sa stanovita fikhskih propisa.
Taj obredni in obavlja se na taj na in to e musallija, nakon to preda selam
na desnu stranu, na posljednjem sjedenju, ponovno u initi dvije sedde, kako
se to ini nakon svakog otklanjanog rekata, a potom e ponovno prou iti
ono to se obi no u i na posljednjem sjedenju i predat e selam na propisan
na in. Ako musallija, dok je jo u namazu, bude svjestan da je napravio
vie nenamjernih greaka ove vrste, dovoljna mu je samo jedna sedda za
sve pogreke. Kada musallija samo posumnja da je napravio greku koja
zahtijeva sehvi-seddu onda e postupiti shodno svojoj sumnji. Ako mu
sumnja preovla uje ka pogreci onda e u initi spomenutu seddu. Ako pak
njegova sumnja nije dosegla do nivoa natpolovi nosti onda e namaz zavriti
kao da se nije nita dogodilo, bez ispravke. Tako e postupiti i imam, ako
je on napravio spomenutu greku u dematu. Demat e ga slijediti u tom
postupku. Sehvi-sedda je jednako obavezuju a za onoga ko je napravio
spomenutu greku, bez obzira o kojoj vrsti namaza je rije : farzu, vadibu,
sunnetu ili nafili. Ovim inom, musallija je uradio ono to mu namaz ini
valjanim, kao da greke nije ni bilo.
130
Mustafa sui , FIKHU-L-IBADAT
KUR'ANSKE SEDDE
(o,5w1
"")
U Kur'ani-kerimu postoji etrnaest mjesta koja su ozna ena kao "mjesta

sedde". Ta mjesta se nalaze u etrnaest kur'anskih sura. Te sure su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
El-Ea raf, 206. ajet;

Er-Ra`d, 15. ajet;
En-Nahl, 49. ajet;
El-Isra, 107. ajet;
Merjem, 58. ajet;
El-Had, 18. ajet;
E1-Furkan, 60. ajet;
En-Neml, 25. ajet;
Es-Sedde, 15 ajet;
Sad, 24. ajet;
Fussilet, 37. ajet;
En-Nedm, 62. ajet;
El-Inikak, 21. ajet;
E1-Alek, 19. ajet.
Kada u a ili slualac u enja Kur'ana do e do ovih mjesta u Kur'anu,

koja su ozna ena kao sedda, onda on ima obavezu da, u tom momentu,
ustane i iz stoje eg stava se spusti na seddu, uz izgovor tekbira Allahu
ekber. Na seddi prou i tri puta subhane rabbije l e ala, kao i kod svake
uobi ajene sedde a onda se odmah, uz izgovor tekbira, die u stoje i stav i
pritom izgovara dio 285. ajeta sure El-Bekare, koji glasi:
-
131
Kau. "Cujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru

na; Tebi emo se vratiti."
Kada se u namazu prou i ajet u kome se nalazi ova sedda, istu treba
odmah u initi, bez odlaganja, jer se ova sedda ne moe nadokna ivati. Ako
se ova sedda nalazi u posljednjem ajetu sure koja se u i u namazu, onda e
redovna namaska sedda valjano zamijeniti ovu predvi enu seddu, bez bilo
kakvog dodatnog u enja. Ako se ajet sedde ne nalazi pri kraju kur'anskog
odlomka onda ga treba izbjegavati u iti u namazu.
Kada se radi o grupnom u enju i sluanju Kur'ana, kao to je slu aj

kod ramazanskih mukabela ili u nekim drugim prilikama, tada e predvodnik mukabele dati znak da se radi o seddi, a zatim e sam ustati, u emu
e ga pratiti svi prisutni. Oni se ne e redati u safove, nego e seddu initi
tamo gdje su se zatekli. Ako se tu nalaze, kao u a i ili kao sluaoci, i ene,
one e se prije sedde povu i unazad kako seddu ne bi inile uporedo sa
mukarcima. Iz stoje eg stava svi e krenuti na seddu, koja e biti obavljena
kako je ve gore opisano.
132
DUMA-NAMAZ
(L4.;.-J;5k.,4)
dolazi od arapskog glagola demda - jedmiu

Pojam dumà
to zna i: skupiti, sabrati, sjediniti. U fikhu, duma se definira kao
glavnihefti ni namaz koji se obavlja petkom u podnevsko vrijeme! Obaveznost
duma-namaza proistje e iz devetog i desetog ajeta sure El-Dumuà, koja
glasi:
"...:,.;;111_,.."',s'.:5 atili's
..;,1:s11;15,::,.?..i,J1 Lg.'::,:i. I.:,

.
u.)1,1_;;;_:,t.; :i...,;.:.':4:1 r:,:,, :,,, ;.")1...:21.1,-.5s
_
,0
,,
,,
,,
, t,;,_-_,,
' ' I:, ,..;,,,_)>Y1 Lss tb..:...._.:As .51,,J1 ....-,..,--2
- . * s blo .ui- =, r-S- ,...), r,.(I,--.- rS.J,:,
.
--;
,
.,
.3..,-.Li:
1:7,E.---;_u ,.1.,-s1_"; ku j....,:,:,:_,,,..

'' .
0 vjernici! Kada se na namaz petkom pozove, vi pourite

da Allaha spominjete i kupoprodaju ostavite! A kada se
namaz zavri, po se rarte vi i traite Allahove
blagodat, i Allaha spominjite mnogo vi da biste uspjeli.
Kao islamska ibadetska obaveza, duma-namaz pacla:
1.
2.
3.
4.
na svakog mukarca mukellefa (bioloki punoljetnog i umno

zdravog);
na onog ko je slobodan u raspolaganju svojim vremenom, bez
ograni enja od vie sile;
na onog ko je fizi ki sposoban da ode na duma-namaz;
na onog kome ne prijeti opasnost po ivot i zdravlje na putu za
duma-namaz.
133
Iz ovih uvjeta se vidi da duma-namaz nisu obavezne obavljati sljede e

osobe:
1.
2.
3.
4.
ena;
neslobodna osoba;
bolesna osoba;
putnik ije putovanje oteava obavljanje duma-namaza.
Da bi duma-namaz bio valjan onima koji su mukellefi za dumu,

potrebno je da se ostvari jo est uvjeta:
1.
2.
3.
134
Da se duma-namaz obavlja u ve em naselju. Pod ve im naseljem, u ovom smislu podrazumijeva se naselje iji svi obveznici
za dumu ne bi mogli stati u damiju prosje ne veli ine tog
podruja. Poto su se ivotni uvjeti umnogome promijenili od
vremena kada su islamski klasici definirali naselje u kome se
moe redovito obavljati duma-namaz, ovaj kriterij nije vie
realan i odluku o tome u kome se naselju, zbog njegove veli ine,
moe klanjati duma-namaz, donosi ulu-l-emr datog podru ja.
U naim uvjetima to je Rijaset Islamske zajednice. On je jedini
ovlaten da precizira koja to veli ina naselja ispunjava uvjet da se
u njemu klanja duma-namaz, imaju i na umu i druge kriterije a
ne samo njegovu veli inu.
Da dumansku hutbu obavi lice koje ima ovlatenje od halife ili
onog ko ima njegove prerogative u vezi s islamskim pitanjima
na tom podru ju. U naem slu aju, to je samo Reisu-l-ulema
osobno i niko drugi.
Smisao ovog uvjeta je u tome da svaka hutba treba da nosi jedinstvenu poruku za sve muslimane, utemeljenu na ehli-sunnetskom
u enju, te da nema niko pravo dematlije usmjeravati eventualno
u nekom svom pravcu, nego je obaveza svakog hatiba da slijedi
ideju vrhovnog islamskog autoriteta.
Da se duma-namaz obavi u podnevskom vremenu, petkom.
Svaka duma koja bi se klanjala izvan ovog vremenskog okvira
bila bi neispravna sa erijatskog stanovita. Ipak, ako za to ima
zaista opravdanog razloga, kao to je nemogu nost ve eg broja
4.
5.
6.
obveznika da dumu obave u ovom propisanom vremenu, zbog

svojih obaveza na redovnom poslu, naro ito ako se radi o ljudima
koji ive u nemuslimanskim sredinama, njima ulu-l-emr moe
odobriti klanjanje duma-namaza i izvan ovog vremenskog
okvira.
Da se hutba obavi prije samog namaza, na arapskom ili bilo kojem jeziku koji razumiju doti ni musallije, jer je uvjet valjanosti
samog namaza, njeno pra enje, a pra enje je mogu e samo ako
se ista razumije.
Da je pristup na mjesto gdje se duma obavlja slobodan svakome ko je naumio klanjati ovaj namaz, u tom trenutku, i nema
nikakvih drugih nakana, kao, naprimjer, da eli remetiti dostojanstvo dumanskog namaza.
Duma se moe obaviti samo ako su uz imama, hatiba, prisutne
jo najmanje tri osobe.
Ispune li se navedeni uvjeti, duma-namaz se smatra valjanim.

Ve je re eno da je hutba sastavni i neodvojivi dio duma-namaza.
Ona se obavlja sa uzvienog mjesta u damiji koje se naziva minber
koji postoji, ili bi trebao da postoji, u svim damijama. Ako se duma obavlja
izvan damijskog prostora ili u privremenom namjenskom prostoru, onda
je potrebno da se hutba obavi sa priru nog uzvienja. Njegova veli ina zavisi
od broja prisutnih. Minbersko uzvienje je potrebno kako bi hatiba mogli
uti svi prisutni a ako je mogu e i vidjeti.
Iako sama hutba spada u neizostavne elemente duma-namaza, ipak
sve to hatib radi i na in na koji to radi ustanovljeni su sunnetom. U tom
smislu, hatib je obavezan da se dobro pripremi za hutbu. Njegova poruka
mora biti jasna, jezgrovita i usmjerena na jednu temu. Hatib ne smije da
se udaljava od onog to je daleko od stvarnog ivota. Tako er, hatib mora
voditi ra una da ne dui sa hutbom. Ako se hutba dobro pripremi, i sa malo
rije i moe se dosta kazati.
Hatib tako er mora da se pripremi i u fizi kom smislu. Mora biti
uredno i pristojno odjeven, odnosno da potuje uredbe ulu-l-emra u tom
smislu.
135
Hatib ima obavezu da ispotuje sljede a hutbanska pravila:

-
Na ulazu u minberska vrata, prije polaska na minber, prou it e

ovu dovu:
1')CaJi'au
Ji
`,i^^ 9 stqT;
41_11
.4 t^î^glri.s.oY;
;.;:j
"U ime Allaha, neka Mu je svaka hvala i neka je Njegov blagoslov i selam na najbolje stvorenje Njegovo
- Muhammeda, a.s., i na njegovu asnu porodicu i na
njegove sve drugove - ashabe Allahu moj, otvori nam
vrata Tvoje milosti i u ini nam dostupnim riznice
tvoje uzvienosti i plemenitosti. O, Ti najplemenitiji
milosni e! O, Ti najmilostiviji darivatelju. Otvori
nam vrata najbolja."
Kada se popne na minber hatib treba da malo sjedne sve dok mujezin
ne izu i hutbanski ezan. Potom hatib treba:
-
136
da nakon toga ustane i hutbu obavi stoje i;

da prilikom u enja hutbe bude okrenut prema dematlijama;
da hatib hutbu po ne tahmidom (zahvalom Allahu, d..) i tehlilom (donoenjem dva ehadeta);
da nakon tahmida i tehlila izgovori dva ehadeta;
da iza toga izgovori salavat na Poslanika, a.s.;
da osnov hutbe bude kur'anski ajet i hadis Muhammeda, a.s.;
da hutba ima samo islamsku poruku i nikakvu drugu;
da se hutba sastoji od svoja dva dijela;
da hatib malo sjedne izme u dva dijela hutbe;
da se i na po etku drugog diyela hutbe prou e tahmid i tehlil i
salavat na Poslanika, a.s.;
da se u ovom dijelu hutbe prou i op a dova za dobrobit svih
muslimana;
da se osigura ujnost hutbe za sve muktedije;
da muktedije pomno prate hutbu, u svim njenim fazama.
Mustafa Sui , fIKHU-L-IBA AT
Ve je re eno da ena nije obveznik duma-namaza. Ipak, to to nije

obveznik ne zna i da ona ne moe prisustvovati duma-namazu. Ako ena
prisustvuje dumi, radi hutbe, i klanja istu za imamom, onda ona nije duna
klanjati podne-namaz taj dan.
Tekst dumanske hutbe na arapskom jeziku glasi:
L î^ 9r'^r aUL^y^jcaJl;j9^ya;^_4a'-- = Je^âU ^^Î
Lg iJCal^^laii^^l D "9 ca1^ z:âUlsLe j cLJlî ^leww :^^9
^lc
-r^ a9i.a1, ^9 'oLiI^ÂJi^caJ ^ y yotT9aUl ylall,;î

'11g1
lla^ô9tPyTale.a^lb^
î9 aUl
alJl
"Hvala Allahu, zahvaljujemo Mu i od Njega pomo

traimo. Od Njega oprost molimo i za Njegovim uputama udimo. Njemu se kajemo. Utje emo se Allahu
od zala koja sami inimo i odvratnih postupaka naih.
Koga Allah uputi, niko ga zavesti ne moe, a koga
Allah zabludi niko ga uputiti ne moe. Svjedo im
Allahovu jedinost - nema drugog boga osim Njega,
i svjedo im da je Muhammed Boiji rob i Njegov
poslanik. Preporu ujem vam - robovi Boiji - bogobojaznost i pokornost prema Njemu. To je najbolje
to musliman muslimanu moe preporu iti te da ga
podsti e na misao o ahiretu i da mu naredi pokornost prema Allahu, jer kako u Kur'anu stoji: Allah
vas upozorava na sebe!' Nema boljeg savjeta od toga.
Nema boljeg zikra od toga."
Sada hatib citira kur'anski ajet koji e mu biti osnov hutbe:
: f^Jl ats s' l^ 4ul jl,
Zatim se citira hadis Muhammeda, a.s., koji e biti dodatna potpora

sadraju naslovljene teme:
137
Mustala Sui , FIKHU-L-IBADAT
:^^^^tâul^Lo ûtJr^J^9
Nakon zavrenog vaza, hatib u i:

aUt ,)L+ La. c^Jl l^Jl 2.Uj.l aUl ^}L^ c^11^11 ^J t9 PytSJI J ri JI yi
^L^1 ly aî^ aJ I^ls !JIr'JI

ci'-
lJl 71 : P-=?"i
I^ tr;,.^Î ,alll '""' ; (,. _`' ^ 1
:f .aUl,
, 9^ ^^
"Nije li najbolji i najrje itiji govor, govor Allaha,

Gospodara znane uzvienosti, kao to kae d.,
Uzvieni u Knjizi svojoj: ...a kad se u i Kur'an, vi
Kur'an sluajte i utite da bi na vas Njegova milost
prosula se! Utje em se Allahu od prokletog ejtana, u
ime Allaha Milostivog, Samilosnog" -"Islam je kod
Allaha vjera odli na:'
Hatib potom sjedne i u i tihim glasom:
411
, l
^sl>iI ^t=l'119^.119^1^.jJ19^ JI^LJj t;^ljLJ a.U l^1^L
r..'")
Utje em se Allahu od ejtana prokletog

U ime Allaha milostivog i samilosnog
"Blagoslov Allahov neka je na vas i sve vjernike i
vjernice, muslimane i muslimanke ive i umrle, sa
Tvojom milo u , o Ti najmilostiviji."
Nakon prou ene dove, hatib ustaje i u i drugu hutbu koja glasi:
9 ^l`S ^ ^" l J' ^ ` ^^L^JI^ 3^.aJ19 J .l^.11 .t,^ au
Y
138
^9 f
Jl..
,jt.:.
^^
4:1
;131 ,!) "I'
.?",""."
.
jT
j:0
L,
"Hvala Allahu, potpunom zahvalno u i neka je

dova i selam na naeg poslanika Muhammeda, a.s., i
na njegovu porodicu i na njegove prijatelje (ashabe).
Iskazujemo najvie potovanje prema njegovom poslanstvu i asti visokoj njegovoj, kako to kae Uzvieni, govore i o Poslaniku: Allah i Njegovi meleki
blagosiljaju Vjerovjesnika! 0 vjernici, blagosiljajte
ga i vi, i selam mu aljite! Na Gospodaru, ukai
posebnu milost na Muhammeda, a.s., i na njegovu
porodicu, kao to si tu milost ukazao prema Ibrahimu, a.s., i njegovoj porodici. Gospodaru moj! Obaspi
dobro instvom Muhammeda, a.s., i njegovu porodicu
kao to si obasuo Ibrahima i njegovu porodicu. Ti si
Uzvien i hvaljen."
Poslije prou ene druge hutbe, hatib u i ovu dovu:
'
j.;
g.111
LjL>.;,i
jfj
3
,"
"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je milost i

mir na najljepe stvorenje Njegovo, Muhammeda, a.s.,
na njegovu porodicu i sve njegove drugove - ashabe.
Gospodaru na! Poboljaj nae stanje, uljepaj nae
postupke. Daj nam da dosegnemo ono to e Tebe
139
zadovoljiti i nae nade ostvariti. Usmjeri nae poslove u pravcu najboljem. Otkloni od nas nae loe
postupke. Ne uzimaj nam (svima) za zlo ono to su
u inili pojedinci izme u nas. Budi uz nas a ne protiv
nas. Gospodaru na! U ini ovu zemlju sigurnom, zadovoljnom, kao i sve druge zemlje muslimana! O ti,
najmilostiviji Milosni e."
Nakon prou ene ove dove hatib se okre e dematu i u i 90. ajet sure
En-Nahl, koji glasi:
Allah zapovijeda pravdu i dobro instvo i pomaganje blinjega, a zabranjuje razvrat, i ono toje runo, i tlaenje!
Da biste se opomenuli, Allah vas savjetuje.
Poto se duma-namaz klanja u vrijeme podnevskog namaza, to za
sve obveznike ovog namaza, kao i one koji dumu klanjaju dobrovoljno, kao
to su ene ili putnici, podnevski namaz, za taj dan, prelazi u nafila-namaz.
Zato se i kae da duma-namaz ima ukupno esnaest rekata, i to:
1.
2.
3.
4.
5.
etiri rekata dumanskog sunneta;

dva rekata dumanskog farza;
etiri rekata dumanskog sun-sunneta, to su, ustvari, podnevski
sunneti;
etiri rekata dumanskog ahiri-zuhra, to su, ustvari, podnevski
farzovi;
dva rekata dumanskog sunneti-l-vakta, to su, ustvari, podnevski sun-sunneti ili posljednji sunneti.
Nijet za dumanski sunnet glasi:

tSi aUl
- nl aJl ^
slî a^^ I a ^ oXa jlv aU ^5J oi Ji
,.
^:
y;
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-l-dumuati, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
140
"Odlu ih da klanjam dumanski sunnet, radi Allaha

Nijet za dumanski farz glasi:
14, ._..:..1^^ ;L ; ^^ } ^ = ;
s1)t :1.L.o.-4J p
551.0
4u
.;.14111 (^^^î^ ^^layi
Nevejtu en usallije lillahi teàla salatefardi-l-dumuàti,

eda'en mustakbile-l-kibleti, iktedejtu bi haze-l-imami
(ene imamun li men tebi ani), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam duma-namaz, radi Allaha

kibli, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i
one koji me slijede) - Allah je iznad svega."
_ ,
Nijet za dumanski drugi sunnnet ili sun-sunnet glasi:

î aUl
_ al;.ill
i= ^;bf
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate sunneti-z-(sunsunneti) zuhri, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu
ekber!
"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, dumanski sunnet (podnevski sunnet, kao nafilu) okrenut
prema kibli - Allah je iznad svega."
Nijet za dumanski ahiri-z-zuhri (podnevski farz) glasi:
j,i aui _ :L4) `}
s^^,g J^ Ô^ oO ^t,^
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate fardi-z-zuhri,

"Odlu ih sa klanjam, radi Allaha uzvienog, ahiriz-zuhri (podnevski farz kao nafilu) okrenut prema
141
Nijet za dumanski sunneti-l-vakti glasi:

i
n.0
:)
_y
Nevejtu en usallije lillahi teàla salaten sunneten fi haze1-vakti, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam dumanski sunnet kao nafilu,
okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."
Kod svih ovih nafila, koje su, ustvari, podnevski namaz, u i se sve
kao i kad se klanjaju kao podnevski namaz.
142
BAJ RAM- NAMAZ
;5k...0)
Bajram je turska rije a zna i blagdan dan radosti. Izvorni arapski temin
za Bajram je (id
to, tako er, zna i blagdan. Muslimani imaju dva
bajrama, i to ramazanski i hadijski kurbanski.
U fikhskoj nauci bajrami se definiraju kao dani radosti muslimana nakon zavretka ramazanskog posta povodom izvrenja hadskih obreda.
Kako se vidi iz definicije, bajramski dani su dani posebnih radosti jer
su vezani za izvrenje dvije temeljne islamske ibadetske obaveze. Muslimani
svoje blagdane obiljeavaju prije svega kroz obredne ibadete, a to su njihova
dva bajramska namaza. Vrijeme bajram-namaza po inje oko etrdeset pet
minuta nakon izlaska Sunca, prvog evvala odnosno desetog zu-l-hideta,
pa do pretpodnevskog vremena. Sami blagdani traju tri (ramazanski)
i (hadijski) etiri dana. Kao islamske obaveze, oba bajram-namaza su
definirani kao vadibski.
Nijet za ramazanski bajram-namaz glasi:
;%
"
,
4-11
_
?1;1 )
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate idi-l-fitri eda'en

mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu bi hazel-imarni) a za imama (ene imamun li men tebiàni),
Allahu ekber!
"Odlu ih, radi Allaha Uzvienog, da klanjam ramazanski bajram-namaz, radi Allaha Uzvienog, okre-
143
nut prema kibli (slijede i ovog imama) ili (predvode i

ovaj demat), Allah je iznad svega."
Nakon nijeta i po etnog iftitahi-tekbira te prou enog subhaneke
u sebi, imam i sa njim muktedije, ponovno diu ruke, kao i kod iftitahitekbira i izgovaraju prvi od tri predvi ena tekbira u ovoj fazi namaza. Na
isti na in to e ponoviti jo dva puta. Iza toga se u i: Euza, Bismilla, svako
u sebi. Potom imam naglas u i Fatihu i jednu suru. Poeljno je da to bude
suretu-1-eàla. Na drugom rekatu se u i: Bismilla, u sebi, a zatim imam u i
naglas Fatihu i suru, poeljno je da to bude Suretu-gaije. Poslije prou ene
Fatihe i sure imam die ruke, kao i na prvom rekatu, i u i tri tekbira, na isti
na in kao i na po etku prvog rekata. Poslije se ide na seddu i sjedenje te
nakon predaje selama imam odlazi na minber gdje obavi hutbu, koja je kod
bajrama sunnetska obaveza. Po svojoj formi, bajramske hutbe su istovjetne
dumanskoj osim zavrnog ajeta, kao i to to se u toku same hutbe izgovaraju tri tekbira, koja su nazna ena u samoj hutbi. Kada do njih do e, imam
iaret (mimikom) mujezinu a ovaj ih izgovara naglas, u emu ga slijede d"a
svi prisutni pratioci hutbe. Nakon zavrene hutbe imam se vra a u mihrab
gdje sjedne okrenut dematu. Tada demat predvo en mujezinom prou i
zavrni zikr, na kraju kojega imam prou i uobi ajenu dovu.
Bajramska hutba
z..11.>)
y^ oiae^ aUl jl^`^jc1^ S1t^ 411 9,:;1cSialJi cJSiaUicySialJi
) ^^ ^ jtisc^s ^S^.L>.nl^LyYe^jalJlYtallY
jJ,) ( SJ9 i '^ ' SJ9 9 s L c1^119 ^J^J9 fJ^l rSJ ^ ^S all aU
y^^^ ( J^>
j
l^1 l ^^ e^lg . n^ JLs Yj al yy Y9 a1 J^ Y'o l> j a111 YI JI Y

^
JS^^ J9' `t^ i'J9
^MD,__.,..^-Js o..l,.c I..I^W îY^, î.L.,w J^ `1^.^.'9
JLi1
aolî9 a l^ oi j a^ I jî j ^Y9i j^^l j a^lr ^l^ aUl ^l . Jja Jl ^ ^ j
144
.c.1..;;. L53jl liJl osl^j j. ^ lx f J3 311
a L^ Jl a i^1c9 c^9 J^ L9 ^S ^î l^l^lr L.5 lc

>I3 ^ i Î (.9' _5" 1 JL^L ^ y wl v ^119 . j ulJl9 d I^11^.^LaUl
Igi',I .i ll
aU , jl . ^y^ bij a.Ul lyvl aUl ^ly l^ ^ lAi . j.. >i ^ 6 1^
Nakon prou ene hutbe slijedi bajramska poruka hatiba. Ona mora
odraavati aktuelnost islama i muslimana, prije svega, mora biti vezana za
doma e probleme i aktuelnosti u samom dematu a tek potom, ire. Kada
se vaz zavri u i se:
rt1^l
^y^>^ r^1nJ ly a i^ al ly^,^lj ÎâJI
6.1:, ' ^Î^
^ly
(s.", :5!",
Za ramazanski bajram-namaz prigodno je sada prou iti:

Jljyillj S ll J L j^ L11 , 5 ..ue JlsiJl a^JÎ
-
e se:
Za hadski ili kurbanski bajram-namaz umjesto ovog ajeta prou it
Tada imam u i ovu dovu:

Uj -LLI ' -l.jll^^.jll^l^lj
l:laUl sl^
Iza ovoga slijedi druga hutba koja glasi:

}-9 ^^9
^^'U^"^ i^ II^"oâlljc jLel^Jl.t^ aU l^l
^ t
';
^^^
^LoL>Sc_l^; f u^1
145
j1:2
Ls.)-c
2.)';'! r.--A1:71
Lsit
-
Na kraju hutbe prou i se 111. ajet sure El-Isra, koji glasi:

,
413 ij:1
;,J
1;'_1
:;5"..-9
I reci: "Ilvala nek' Allahu je Koji Sebi dijete uzeo nije,

Koji nema u Vlasti takmaca, i Koji zbog nemo i ne potrebuje zatitnika!", i Njega veliinom veli aj!
Nijet za hadski bajram-namaz kurbanski, kako mu je zvani an
naziv, idu -1- adha (
glasi:
ufr.,
all
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate ìdi-l-adha eda'en

mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men
tebiàni), a za muktediju (iktedejtu bi haze-l-imami),
Allahu ekber!
"Odlu ih da u ime Allaha Uzvienog, klanjam kurban-bajram-namaz, okrenut prema kibli (predvode i
ovaj demat) (slijede i ovog imama) - Allah je
iznad svega."
Sve to se poslije nijeta ini i u i istovjetno je kao i kod ramazanskog
bajram-namaza, uklju uju i tu i hutbu.
Hadskog bajrama, postoji jedna
Za dane Kurban-bajrama
specifi nost, a to je obaveza izgovora u enja tekbiri-terika i
to iza svakog farz-namaza, po evi od sabah-namaza devetog zu-l-hideta
pa do iza ikindijskog namaza, etvrti dan bajrama. Na kraju svakog farznamaza i predaje selama, u ovom periodu, svaki musallija je obavezan da
prou i, u sebi, ovaj tekbir koji glasi:
io d ^ aU^;i aU^ c;i aUr, cau^ y^ J^ y c;i auf c;f aU^
Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber.

Allahu ekber ve lillahi-l-harrad!
Kada se klanja u dematu onda mujezin ovaj tekbir u i naglas u emu
ga slijede dematlije. Ukupno je dvadeset i tri farz-namaza iza kojih se u i
ovaj tekbir u toku kurban-bajramskih dana.
Na kraju kurban-bajramske hutbe tako er se prou i 111. ajet sure
El-Isra.
Adabi bajrama
Vezano za bajramske blagdane, postoje jo neke usputne adabske specifi nosti

koje valja ispotovati jer e se time upotpuniti obavljeni ibadeti, a to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
kod Ramazanskog bajrama, obavezno treba neto pojesti prije

odlaska u damiju, kako bi sebi i drugima dali do znanja da je
post okon an te da smo sada spremni da astimo i da budemo
po a eni. Lijepo je da to to prvo pojedemo izjutra na prvi dan
Ramazanskog bajrama budu hurme;
kod Kurban-bajrama poeljno je nita ne jesti do iza bajramnamaza;
izjutra, prije odlaska u damiju, kod oba bajrama, obaviti li nu
higijenu, uklju uju i i kupanje, to je sunnetska obaveza, kako
bismo izgledali to svjeije i prijatnije;
obu i sve to najljepe imamo i osvjeiti se prijatnim mirisom;
provjeriti, kod Ramazanskog bajrama, jesmo li izvrili obavezu
izdvajanja sadekatu-1-fitra i jesmo li je uru ili onom kome je
namijenjena;
pripremiti sitnog novca, kako bismo pri izlasku iz damije mogli
i prosjacima poneto udijeliti;
nastojati da se izgleda to razdraganije i veselije prema svima
onima sa kojima komuniciramo;
147
8.
ako se nalazimo u ve em gradu, gdje ivimo u mahali a namjeravamo bajram-namaz klanjati u centralnoj damiji, onda je
lijepo da sabah-namaz klanjamo u svojoj mahalskoj damiji a da
potom krenemo tamo gdje smo naumili, u centralnu damiju;
9. lijepo je i i pjeke prema damiji u kojoj namjeravamo klanjati
bajram-namaz, ako je mogu e;
10. lijepo je da prema damiji, idu i od svoje ku e, idemo jednim a
vratimo se drugim pravcem. Time radost bajrama raznosimo i u
one dijelove naselja u kojima moda nema onih koji se ispra aju
da klanjaju bajram-namaz.
U danima Bajrama nepoeljno je - mekruh initi sljede e stvari:
1.
2.
jesti neto prije klanja kurbana;

klanjati bilo kakvu nafilu prije i poslije bajram-namaza u damiji
u kojoj klanjamo taj namaz.
Bajram-namazi se ne mogu naklanjavati ako su jednom proputeni,

ali se mogu klanjati u drugom (Ramazanski) i drugom i tre em (Kurbanski), ako nisu postojale mogu nosti sa se isti obave u prvom danu Bajrama
iz opravdanih razloga.
148
I ESTO POGLAVLJE
POSTUPAK SA
UMIRU OM OSOBOM
Kada je neko prisutan kod osobe koja je na umoru, obaveza je prisutnog

da ini usluge bolesniku kako bi mu rastanak sa ovim svijetom bio to
podnoIjiviji i laki. Te usluge sastoje se u tome to e mu namjetati poloaj
tijela kako mu najvie odgovara, dodavati vodu neke druge sli ne usluge.
Ako su prisutne osobe uvjerene da su to bolesnikovi posljednji ivotni trenuci, onda su one dune da ga na neki indirektan na in podsjete na njegovu
obavezu izgovora kehmetu--ehadeta prije preminu a. Najprikladnije e
biti ako se to poluglasno izgovara tako da on uje, ali da ne shvati da ga na
to nagovaraju. Poeljno je, od njegovih bliskih ro aka, da u tom momentu
prou e neto iz Kur'ana a najprikladnije je da to bude sura Jasin. To samo
po sebi obavezuje prisutne da budu pod abdestom kako bi mogli i u iti i
sluati to u enje.
Kada bolesnik premine, prestaje u enje Kur'ana u njegovoj blizini na
njegovo ime i to e trajati sve dok se njegovo tijelo ne pripremi za denazu,
odnosno dok se propisno ne okupa i ukefini. Prva obaveza prisutnih, nakon
njegovog preminu a, jeste da mu zatvore o ne kapke te da mu zatvore usta.
Tom prilikom se donja vilica povezuje za glavu odgovaraju im povezom,
kako bi ostala u tom poloaju dok se tijelo ne ohladi. Sve se ovo radi uz
u enje dove koja glasi:
all j '
;;t.
;,
L_
t;
di
;J.L:4
151
Bismllahi ve ala milleti resulillahi. Allahumme jessir

alejhi emrehu ve sehhi-l-alejhi ma ba`dehu, ve esìdhu
bi likaike, ve-d al ma harede ilejhi hajren mimma
harede anhu!
"Sa Allahovim imenom i vjerom u Njegova poslanika!

Gospodaru moj, olakaj mu stanje njegovo i u ini mu
podnoljivim ono to ga slijedi. Usre i ga susretom
s Tobom i u ini mu mjesto u koje odlazi boljim od
onoga koje naputa."
Zatim e se njegove ruke opruiti i priljubiti uz njegovo tijelo. Iza
toga umrli se prekrije prigodnim prekriva em; arafom, dekom i sli no, a
zatim se tijelo umrlog postavi u poloaj u kome e biti smjeteno u kaburu.
To zna i da e mu njegova desna strana tijela biti okrenuta u smjeru kible
dok e mu glava biti okrenuta u smjeru jugozapada. U tom poloaju tijelo
ostaje sve do njegovog erijatskog kupanja (gusula).
152
I KUPANJE UMRLOG
Kao to ivi ovjek ne moe pristupiti bilo kojem ibadetu prije nego to se
propisno ne o isti, isto tako ni umrlom licu ne moe se obaviti denazanamaz prije kupanja njegovog tijela na erijatski propisan na in, jer postoji
mogu nost da je isti umro ne ist (dunup) ili da je samo tijelo ne isto od
leanja i bolovanja. Ovo kupanje tako er predstavlja poseban pijetet prema
umrlom licu.
Obaveza kupanja umrle osobe spada prije svih na njegove najblie
ro ake. Ako ovi iz bilo kojih razloga to nisu u stanju u initi, onda to moe
u initi lice koje, prije svega, poznaje pravila o kupanju umrlog, pod uvjetom
da njegovi najblii pristanu na to. U naim uvjetima danas je to regulirano
pravilnikom o radu imama i muallima. Tamo gdje postoje profesionalni
gassali i gassalke, to je njihov posao.
Osoba koja treba da okupa umrlog, duna je, radi zatite vlastitog zdravlja, da pribavi odgovaraju u zatitnu opremu. Tu opremu
sa injavaju:
1.
2.
3.
4.
zatitna vodootporna kecelja ili mantil sli nog kvaliteta;

zatitne vodootporne rukavice;
zatitna vodootporna obu a - gumene izme;
zatitna maska za usta i nos, a najprikladnija je za tu svrhu
medicinska maska.
Za kupanje umrlog lica potrebno je pripremiti sljede e materijale:

1. dva pekira, jedan za brisanje tijela umrlog a drugi za brisanje
svoga tijela nakon zavretka gusula umrle osobe;
153
2.
3.
4.
dva sapuna, jedan za gasul mejjita a drugi za vlastito umivanje

nakon zavrenog posla;
dva paketa medicinske vate;
prigodan miris, kolonjska voda ili odgovaraju i sprej.
Za odje u umrlog potrebno je pripremiti: deset metara bijelog platna

duple irine. Odje a umrlog - kefini (:Sî), kroji se prije samog kupanja
umrle osobe. Kefini, za muku osobu sastoje se od:
a)
b)
c)
vanjskog omota a koji se zove lifafe (;,3t,w);

unutarnjeg omota a koji se zove izar (,i;Yi);
unutarnje koulje, koja se zove kamis
Za ensku osobu postoje jo dva elementa kefina, i to:

a)
b)
poveza a za prsa,
poveza a za kosu.
Vanjski omota - lifafe, treba da je duga ak onoliko koliko je potrebno

da se iznad glave i ispod nogu umrlog moe napraviti normalna sveza. Unutarnji omota - izar, moe biti kra i od lifafe, recimo od glave do nonih
lanaka umrlog. to se ti e onoga to se naziva kamis ili koulja, radi se
o platnu duine oko sto pedeset i irine oko osamdeset centimetara koje
se proree na jednom dijelu njegove polovine, kuda e biti uvu ena glava
umrlog. enske poveza e se odreu od pripremljenog bijelog platna i one
trebaju da imaju odgovaraju u duinu kako bi se mogla valjano povezati
glava i prsa. Kada se izvre ove pripreme, pristupa se samom inu kupanja.
Osim spomenutih materijala, potrebno je jo pripremiti dovoljnu koli inu
tople vode.
Tijelo umrlog se postavi na sto koji se naziva teneir i prvo to se ini
je osloba anje umrle osobe od njene odje e. Avretni (intimni) dio tijela se
prekrije komadom pripremljenog platna, koje ostaje na tom mjestu sve do
pred umotavanje tijela u kefine.
Pomo u pripremljenih komadi a grubljeg platna i vode, o isti se dio
tijela preko kojega se vri prirodna nuda, sve dok se ne postigne puno
o i enje tog dijela tijela.
Pomo u tople vode i sapuna umrlom se prvo dobro opere glava i kosa
trljaju i istu po tri puta.
154
Tijelo se ukosi na lijevu stranu da bi se desna strana dobro nasapunila

i saprala po tri puta. Sada se tijelo umrlog ukosi na desnu stranu da bi mu
se na isti na in nasapunila i oprala i lijeva strana.
Tijelo se povrati u po etni poloaj, nauzna ke, i sada se, preko
postoje eg platna, nasapuni i dobro ispere po tri puta avretni dio tijela.
Ponovno se itavo tijelo jo jednom dobro nasapuni i sapere toplom
vodom.
Umrlom se sada uzme abdest, ali bez ispiranja usta i nosa. Potom
se tijelo umrlog dobro posui jednim pripremljenim pekirom koji vie ne
treba upotrebljavati. Time je kupanje mejjita zavreno.
155
Mustafa Sui , FIKHU-HBADAT
OBLA ENJE UMRLOG

U KEFINE
Kada je kupanje zavreno i kefini pripremljeni, onda se pristupa ukefinjenju

umrlog. To se ini na taj na in to se na tabut postave pripremljene vezice,
i to najmanje etiri. Ovaj tabut, za ensko lice, mora biti beikastog oblika.
To zna i da .rn tabut mora biti opkovan lajsnom visine bar desetak cantimetara . To zbog toga to mukarcu nije doputeno doticati mrtvo ensko
tijelo, prilikom sputanja istog u kabur. Za umrlog mukarca beika nije
obavezna, ali nema ni erijatske zapreke za njenu upotrebu. Danas je skoro
pravilo da se i za mukarce prave ove beike, jer je to vrlo prakti no poto
ova beika ide u kabur i nema potrebe za bilo kakvom vrstom nosila. Ona
je jednokratne upotrebe. Zatim se razastre lifafa pa potom izar. Koulja
se tako er pripremi i postavi iznad uzglavka, od kojeg e kra i dio biti
uvu en ispod ramena mejjita. Tada se na tako pripremljene kefine sputa
mejjit. Iza toga se uzima pripremljena vata i po komadi se stavlja na svaki
dio tijela koji dosee tlo prilikom sedde u namazu, a to zna i na koljena,
none prste, dlanove i elo. Tako er se jedan komad vate stavlja na avretni
dio tijela. Kod enske osobe se dodatno povezuju prsa i kosa. Iza toga se
preko tijela navla i lijeva strana izara a preko nje desna. To isto se u ini i sa
lifafom. Tada se spoje i poveu vezice, preko prsa i preko stegana, a nakon
toga i iznad glave i ispod nogu. Ako je tijelo smjeteno u beiku koja ide u
mezar, onda je pogodno da se ova beika prekrije bijelim platnom koje se
rajsneglama pri vrsti za beiku i tako se zaklone konture tijela. To je jako
bitno kod enske umrle osobe. Nakon to je sve ovo zavreno, na ukefinjeno
tijelo se prospe miris, to je vano zbog eventualnih neugodnih zaudaranja

koja bi se mogla uti prilikom pratnje denaze.
to se ti e kupanja osoba koje su nastradale u raznim nere ama, gdje

su dijelovi tijela unakaeni ili potpuno nedostaju, kupanje e se obaviti
prema mogu nostima. Ako je mogu e, okupa e se itavi dijelovi tijela, a
ako to nije mogu e onda e se okupati oni dijelovi tijela koji su itavi dok
e unakaeni dijelovi samo prebrisati ili samo zatititi platnom dok se vri
kupanje itavih dijelova tijela, kao to je slu aj sa poluizgorjelim tijelima. Ako
je otvorena unutrica tijela, gdje je kupanje potpuno onemogu eno, onda je
dovoljno da se po takvom tijelu u ini samo tejemmumski postupak. Tijelo
se ne e kupati ni u slu ajevima kada je isto ve u raspadu. I tada e se samo
u initi tejemmumski in. Tijelo se tako er ne e kupati ni u slu ajevima
kada se radi o izuzeno opasnoj zaraznoj bolesti i postoji ljekarska zabrana
otvaranja zaletovanog sanduka u kome se nalazi zaraeno tijelo. Tada e se
tejemmmum u initi po tom sanduku.
157
I DENAZA-NAMAZ
Kao islamska obaveza, denaza-namaz je definiran kaofarz, i to ale-l-kifaje.
To zna i da su svi muslimani koji ispunjavaju op e erijatske uvjete, obavezni
klanjati ovaj namaz. Kad se kae svi, onda se misli na one koji ive u blizini
gdje se denaza klanja i objektivno su u stanju obaviti taj namaz. Me utim
ako se ovaj namaz obavi, i ako ga je obavio dovoljan broj musallija, onda je
obaveza sa ostalih koji su bili duni da je klanjaju spala kao farz-obaveza.
Minimum osoba koje mogu klanjati denaza-namaz, a da bi ta obaveza spala
sa ostalih, jeste sedam. Ovdje valja razlikovati obavezu klanjanja denazanamaza, kao islamske ibadetske obaveze i obaveze ispra aja komije i prijatelja. To su dvije razli ite stvari i ne mogu se povezivati. Ispra aj komije i
dematlije je neto od ega prisustvo drugih, ne moe amnestirati one koji
nisu doli na taj ispra aj. Tako er, valja znati ako se desi da je na denazi
prisutno manje od sedam osoba, te osobe mo i e klanjati denazu-namaz
umrloj osobi i njihov namaz e biti potpuno valjan jer njegova valjanost ne
ovisi o onima koji nisu prispjeli a bili su obavezni.
Kada se umrlo lice okupa i ukefini na propisan na in, tada mu se klanja
denaza. Mjesto gdje se denaza klanja naziva se mejta. Ova kovanica sastoji
se od dvije rije i i to mejit (umrli) i ta (kamen). Prva je arapska a druga
turska. Denaza se moe klanjati na bilo kojem mjestu koje odgovara broju
prisutnih, ako se ovi mogu normalno poredati u safove. Ako se denaza
klanja na mjestu ukopa, onda na samom greblju treba izbjegavati da se to
ini iia starim humkama i mezarlucima. Tijelo mejjita se poloi na mejta
aku };a ima ili na samo tlo, u poloaju u kome e biti i ukopano. To zna i da
mu desna strana tijela bude okrenuta prema kibli. Naspram njega, u visini
Mustaki Sui , FIKHU-L-IBADAT
njegovih prsa, stane imam a iza njega se redaju muktedije. Safovi se redaju
po delta-sistemu. To zna i da u prvom safu mora biti najvie muktedija a u
svakom sljede em manje. Minimum safova koji se formiraju jeste tri. Ako je
na denazi prisutno samo minimum musallija, a to zna i samo sedmerica,
onda e se oni poredati tako da e imam stati ispred ostalih. U prvi saf iza
njega e stati trojica, u drugi dvojica a u tre i jedan musallija. Kada se safovi
poredaju onda se zanijeti sama denaza-namaz. Ako se radi o odraslom
licu onda taj nijet glasi:
411
L,j;
'L--'jj '91(
141
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-denazeti sena'en

lillahi teàla ve salaten àle-n-nebijji ve dda'en li-hazeeda'en
l-mejjiti, za ensko lice
mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men
tebiàni) a za muktediju (iktedejtu bi-haze-l-imami),
Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, ovaj

denaza-namaz, sa zahvalnoku Svevinjem Allahu,
uz salavat na Poslanika Njegovog, ine i dovu za ovu
umrlu osobu, okrenut prema kibli i slijede i ovog imama - Allah je iznad svega."
Nakon zavrenog nijeta, imam i muktedije veu ruke preko pojasa
na uobi ajen na in i u e:
Subhaneke allahumme ve bi hamdike ve tebareke-smuke

ve teàla dedduke ve delle sena'uke ve la ilahe gajruke!
Tada, imam, klimnuvi malo glavom ka gore, izgovara drugi tekbir

(Allahu ekber), u emu ga slijede muktedije. Iza toga, svi, imam i muktedije,
159
u e u sebi salavat. Nakon toga imam i muktedije izgovaraju tre i tekbir, na

isti na in kao i drugi. Poslije toga svi, u sebi, u e dovu za odraslu osobu
koia glasi:
^4J 1.L'L i
l^S'9L^'ôjl r SyL
t 9t wl. L^91 ry l^ÛUI
:.)1 , ûi .3I5.;9I,,

( L;Y1,..>I
"aZ.1:711, 9^^ ^ aîl ^ ^^ )
^ ^y^ a
tA
._..i^ J^ ) a+l..ê-I ^ ^^9 <:^.^s.P

u j4lh:.i
LAJlj al
AIlahumma-g fir li hajjina ve mejjitina ve ahidina ve
ga'ibina ve kebirina ve sagirina ve zekerina ve unsana.
Allahumme men ahjejtehu minna fe ahjihi ale-l-islami
ve men teveêjtehu minna fe teve$ehu ale-l-imani. Ve
hussa haze-l-mejjite, za ensku osobu (hazihi-l-mejjitete) bi-r-revhi ve-r-rahati ve-r-rahmeti ve-l-magfireti ve-r-ridvan. flllahumme in kane muhsinen fe zid
fi ihsanihi, za ensku osobu (in kanet muhsineten fe
zid fi ihsaniha) ve in kane musi en fetedavez anhu ve
lekkihi-l-emne (ve in kanet musi eten fe tedavez anha
ve lekkihe-l-emne) ve-l-bura ve-l-keramete ve-z-zulfa
bi rahmetike, ja erhame-r-rahimin!
"Milostivi Allahu! Oprosti naim ivima, prisutnima
i odsutnima, odraslim i djeci, mukarcima i enama!
Allahu na! Daj da ivimo i umremo kao muslimani!
Allahu na! Nagradi ovog umrlog rado u, mirom i
smirajem. Smiluj mu se, oprosti mu grijehe njegove
i budi sa njim zadovoljan! Pove aj mu, Allahu na,
dobra djela, ako je dobar bio, a oprosti mu grijehe
ako je grjean bio! Podaj mu, Allahu na, ugodnost i
sigurnost, obraduj ga, nagradi ga i priblii ga Tvojoj
milosti! O Svemilostivi Allahu."
160
L^>r
Poslije prou ene dove imam izgovara posljednji obavezuju i tekbir,

a zatim sputa desnu ruku nizase predaju i selam na desnu stranu. Nakon
toga se on okre e i na lijevo predaju i selam i na tu stranu. Odmah potom on
opet podiu i ruke kako je to uobi ajeno kod u enja Fatihe, glasno izgovori:
El-Fatiha! Svi prisutni prou e u sebi Fatihu. Imam e zatim prisutne upitati:
"Da li ste spremni halaliti ovom umrlom bratu ako je izme u vas i njega
bilo neto sporno, za njegova ivota?" Kada dobije odgovor, ma kakav on
bio, ponovo e zatraiti od prisutnih da se prou i umrlom po jedna Fatiha.
Time je denaza-namaz zavren.
Dje ija denaza
Ako je umrlo lice dijete, onda nijet za denazu glasi:
aL,J
:Li - ( 4U41 l_;.^
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-denazeti sena'en lillahi teàla ve salaten ve duàen,
za muko dijete: I haze-s-sabijj, za ensko dijete: l
hazihi-s-sabijjet edaen mustakbile-l-kibleti, za imama
(ene imamun li men teb an) a za muktedije (iktedejtu
bi haze-l-imami), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam ovaj denazetski namaz, radi
Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, iz zahvalnosti prema Njemu, i ine i dovu za ovog dje aka (za
ovu djevoj icu) okrenut prema kibli, slijede i ovog
imama, kao imam (predvode i one koji me slijede)
Nakon prou enog nijeta, klanja se denaza na isti na in kao i odraslim
osobama, s tim to se u ovom slu aju u i posebna - dje ija dova, a ne ona
za odrasle, i ona glasi:
161
e ili^^l`r ^j1i
tJ(tiÎraJri^Î;ûi.tb^lJ(tî:Tl^
ti
(^
flllahumme-d alhu (flllahumme-d alha) lenaferetan.

flllahumme-d alhu (Allahumme-d alha) lena edren
ve zuhren. flllahumme-d alhu (flllahumme-d alha)
lena afi an mueê an jefeu (afi aten mueê aten
tefeu) lena jevme-l-kijameti bi rahmetike ja erhamer-rahimin!
"Allahu na! U ini ovo dijete naim prethodnikom!

Allahu na! U ini ga nagradom i veseljem naim!
U ini da ovo dijete bude na zatitnik i zagovornik
(na budu em svijetu), koje e se zauzimati za nas pred
Tobom. U ini nam to iz tvoje neizmjerne milosti."
Denaza-namaz se moe klanjati i u odsutnosti samog umrlog lica
kao u slu aju kada se ustanovi da je nestalo lice posigurno umrlo, ali mu se
do tijela nije moglo do i. Tada se zanijeti ovako:
l.jaj(d^ LJIa=
^SiaUl -(
11)
^lJl:
j71
111^^j
( 1;.YI
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate denazeti-I-ga'ibi,

sena'en lillahi teàla ve salaten ale-n-nebijji ve duà'en
li-l-mejjiti-l-ga'ibi (li-l-mejjiteti-l-ga'ibeti), kada'en
mustakbile-l-kibleti (iktedejtu bi haze-l-imami) ili
(ene imamun limen tebi ani) - Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam ovaj denazetski namaz i u inim

dovu za duu njegovu Allahu Uzvienom i sa salavatom na Poslanika, u naknadnom vremenu, slijede i
ovog imama, kao imam (predvode i ovaj demat)
- Allah je iznad svega:"
162
Ako se denaza-namaz klanja osobi koja je otprije preminula, ali joj

se denaza nije klanjala jer tijelo umrle osobe do sada nije bilo dostupno,
onda e oni koji se tu zateknu zanijetiti ovako, bez obzira da se pokapa
itavo tijelo umrlog samo njegovi ostaci:
L,,;;
ju;
-45,
) ,22j1 1.41
L1
Nevejtu en usallije lillahi teàla salate-l-denazeti sena'en

lillahi teàla ve salaten àle-n-nebijji ve duit'en hazel-mejj'iti (li hazihi-l-meijitetz), kada'en mustakbile-lkibleti (iktedejtu bihaze-l-imami) (ene imamun
men tebiàni) - Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam denaza-namaz, uz zahvalnost
Allahu Uzvienom i dovu na Poslanika, okrenut prema kibli, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i
one koji me slijede) - Allah je iznad svega."
U vezi sa denaza-namazom valja znati i sljede e:
1.
2.
3.
4.
5.
denaza-namaz klanjaju samo mukarci;

denaza-namaz se klanja samo licima koja su iva ro ena.
Djetetu koje prilikom ro enja nije pokazivalo znakove ivota
nadjet e se ime, okupat e se, zamotati u platno i tako ukopati.
Denaza mu se ne e klanjati;
denaza-namaz se ne klanja drumskim razbojnicima koji budu
ubijeni od strane muslimanske vojske. Ako se predaju budu
uhva eni pa im bude su eno te budu osu eni na smrt, sa njima
e se postupiti kao i sa ostalima. To zna i kupaju se i klanja im
se denaza;
denaza-namaz se ne e klanjati onome ko namjerno ubije svoje
roditelje, ako je to uradio pri zdravoj pameti;
samoubici e se klanjati denaza, iako je to mekruh. Razlog to
e se samoubici ipak klanjati denaza je u tome to se smatra da
163
ovjek koji to uradi nije pri zdravoj pameti poduzeo taj korak,
jer musliman koji bi to uradio namjerno i pri punoj svijesti, odlazi na onaj svijet bez vjere, to nije mogu e da se dogodi umno
zdravom vjerniku.
Kada se na jednom mjestu klanja vie denaza, onda je najbolje
klanjati svakoj osobi posebno, ali se moe klanjati jedna denaza za sve
umrle, pogotovo ako se radi o ve em broju mejjita. Tada tijela umrlih lica
treba poredati u red tako da su svi na pravilan na in okrenuti prema kibli.
Tijela mukaraca se poredaju ispred imama sa njegove desne strane a do
njih i enska, ako ih ima.
Ako se nekom desi da prispije u denazetski demat nakon to je
imam izgovorio prvi (iftitahi) tekbir, priklju it e se dematu, uz izgovor
tog tekbira u sebi.
Ko zakasni na denaza-namaz pa prispije u demat kada je imam ve
izgovorio drugi ili tre i od etiri obavezuju a tekbira, pri ekat e dok imam
ne izgovori sljede i tekbir i tada e pristupiti u demat a proputene tekbire
e sam izgovoriti prije nego se tijelo umrlog podigne sa mejtaa. Priklju enje
u denazetski demat nije mogu e nakon izgovorenog etvrtog tekbira od
strane imama. To zna i da doti no lice nije stiglo na doti nu denazu i taj
namaz se vie ne moe nadoklanjati.
v
ISPRA AJ I NOENJE UMRLOG
i L}'.,
Lt-gi)
Sunnetska je obaveza dematlija da umrlog nakon denaze nose na rukama

do kabura najmanje etverica ljudi. Poeljno je - mustehab, da svaki prisutni
ovjek ponese mejjita bar etrdeset koraka, i to po evi od prednje desne i
zavrivi na zadnjoj lijevoj strani tabuta ili nosila. Tako er je poeljno da se
umrli nosi ubrzano, ali ne i brzo. Svi koji ispra aju umrlog idu iza njega. Prvo
ide imam (imami) a potom ostale dematlije. Denaza se prati dostojanstveno,
bez pri e i puenja. Nema smetnje da se denaza do mezaristana preveze
odgovaraju im prijevoznim sredstvom, ali je svakako poeljno da se bar kra i
dio puta ostavi, kako bi se umrli jedan dio puta ispratio na ru nim nosilima.
To je minimum po asti koja mu se moe ukazati u tom momentu.
Iskopavanje kabura za umrlog
Propisana dubina kabura za mukarca je najmanje metar ili do pojasa

prosje nog ljudskog stasa. Za ensku osobu mezar treba da bude dublji, i
to najmanje za tridesetak centimetara. Pravac kabura je postavljen tako da
desna strana umrlog, kada se on spusti u kabur, bude okrenuta prema kibli.
Desna strana kabura u donjem dijelu treba da bude potkopana, ukoliko to
tvrdo a tla doputa. Taj potkop se naziva land
Umrla osoba se sputa
u kabur, uz u enje:
165
Bismillahi ve àla milleti resulillahi, sallallahu àlejhi

vesellem!
"U ime Allaha, (sputam) sljedbenika Poslanika Boijeg, neka je na njega blagoslov i mir Njegov."
Prethodno se u kabur spuste trojica mukaraca koji e prihvatiti
mejjita sa desne strane kabura, obuhvataju i ga svojim desnim rukama
ispod donje strane tijela a sa lijevim ga obuhvataju i sa gornje strane i tako
se umrli ravnomjerno sputa na dno kabura. Tada se pod tijelo, sa njegove
lijeve strane, podbaci par grumenova zemlje kamenja, kako bi mu itavo
tijelo bilo malo nagnuto prema kibli. itavo se tijelo jo uvu e u sam land.
Sada u kaburu ostaje samo jedno lice iji je zadatak da prvo odvee vezice
iznad glave i ispod nogu mejjita, ako iste nisu ve odvezane prilikom ukefinjenja umrle osobe, ukoliko je isti postavljen u beiku koja ide u kabur.
Poslije toga se poredaju daske zvane poklopi, i to po evi od glave pa do
nogu. One se postavljaju na taj na in to im je gornji kraj naslonjen na
gornju desnu ivicu a donja njihova ivica oslonjena je na lijevu stranu kabura.
Nakon toga se nasipa zemlja u kabur a kona an izgled mezara ima kupasti
oblik. U nekim krajevima islamskog svijeta, uobi ajeno je da se kabur na
kraju polije vodom. Smisao toga ina je u tome da se sprije i raznoenje
zemlje vjetrom sa njega. Ako je zemljite pjeskovito i rastresito onda e
vlaga zadrati zemlju u ure enom poloaju. Ako se to prakticira i u drugim
krajevima gdje za tim nema prakti ne potrebe, ne treba to spre avati jer
od toga nema tete, kada mu se zna smisao. Obi aje koji nikome ne tete
ne treba dokidati, makar bili i nekorisni trenutno. Sto se ti e obiljeavanja
kabura nadgrobnim obiljejima, o tome postoje razli ita miljenja, kako
klasi nih tako i savremenih islamskih autoriteta. Smatramo da sve dok to
ne pre e u neukus i nakaradnost, nije i ne moe biti grijeh. Obiljeiti ne ije
posljednje boravite, prije svega je civilizacijski in. Ne vjerujemo da se
tu moe prepoznati neka vrsta paganstva kako to imaju obi aj re i uvari
takozvane iste akide istog vjerovanja.
DENAZA EHIDA
jp o;t;,# oy1oj
Pojam ehid
u arapskom jeziku zna i: svjedok, mu enik, poginuli,
rtva. U fikhu, ehid se definira kao osoba koja je poginula brane i islam
i muslimane!
Kada se u islamskom pravu govori o ehidu onda se tu misli prije
svega na to da li poginula osoba ima status mu enika kojemu se iz po asti
ne skida odje a u kojoj je poginuo niti se njegovo tijelo kupa ili gasuli na
erijatski propisan na in, nego mu se denaza klanja u takvom stanju i takav
se i ukopava u kabur. Islamski klasici su, u tom smislu, dali neka mjerila
pomo u kojih se, na osnovu vidljivih i provjerljivih injenica moe nekom
priznati status ehida. Ko je stvarno ehid u onom najuzvienijem zna enju
tog pojma, to samo Svevinji zna i svakako je neodgovorno o tome polemizirati, poto se u motive onoga koji je poginuo u borbi ne moe prodrijeti.
Fikhska nauka definirala je tri vrste ehida ili osoba koje su poginule u ratu
ili su nastradale u nesretnim okolnostima:
1. ehid oba svijeta ili ehid kamil (
je osoba koja ispunjava
ove uvjete:
a) da je mukellef (bioloki punoljetan i umno zdrav);
b) da je u momentu smrti bio ist u fikhskom smislu (da nije
bio dunub);
c) da je poginuo neposredno u samoj borbi ili da je ubrzo
preminuo, nakon ranjavanja, u vremenu jednog namaskog
vakta, i to na mjestu na kome je ranjen;
Ukoliko se kod poginulog lica ispune navedeni uvjeti, onda se on
tretira kao ehid oba svijeta ili ehid kamil, i on zasluuje poseban
167
MusraFa Sui , fIKHU-L-IBADAT
2.
3.
168
tretman pri ispra aju na ahiret. To zna i da e se on ukopati u

svojoj ratni koj uniformi, bez uklanjanja tragova krvi sa njegova
tijela i odje e, te e mu se u tom stanju, bez kupanja ili gusula,
klanjati denaza-namaz. Njegova krv je njegova svjedodba pred
svima prisutnima za ta je on svoj ivot poloio;
ehid onoga svijeta ili ehid ahireta (^ryi ^^), to je osoba koja
pogine u borbi, brane i islam i muslimane, ali mu nedostaje neki
od gore spomenutih artova koji su navedeni kod ehid-kamila.
Ova vrsta ehida se na onaj svijet ispra a kao i svaka druga osoba
koja umre a koja podlijee propisima o ispra aju na onaj svijet
na islamski na in. Dakle, sa gusulom, kefinima i denazom;
to je osoba
ehid ovog svijeta ili ehid dunjaluka
koja je poginula bore i se u muslimanskim redovima, ali nije
uvaavala ciljeve njihove borbe. Osoba koja je poginula na ovaj
na in podlijee ispra aju na onaj svijet kao i svaka druga umrla
osoba koja ispunjava uvjete za gusul, ukefinjenje i denazanamaz.
I SEDMO POGLAVLJE
I POST
Izvorni naziv za post je savm ( A), to zna i: uutjeti se, stiati se (vjetar),
popustiti (ega), stajati bez hrane... U fikhu, post se definira kao sustezanje
od jela, pi a i svih tjelesnih prohtjeva i zadovoljstava u vremenu od prije zore
pa do iza zalaska Sunca.
Post je jedna od temeljnih islamskih ibadetskih obaveza koja proistje e
iz 183. ajeta sure El-Bekare, koja glasi:
O vjernici! Propisuje vam se post kao to je propisan i

onima prije vas da biste bogobojazni bili.
U ovom ajetu Allah, d.., obra a se vjernicima da bi im nazna io
da su oni postali obveznici posta kao to su to bili i oni narodi prije njih
kojima su dolazili poslanici sa Boijom objavom. Ovdje se Svevinji obra a
vjernicima kao takvima; Vi ste vjernici i iz tog vaeg opredjeljenja proizlaze i
neke obaveze! Ovaj put ta obaveza je post. U sljede em, 184. ajetu iste sure,
konkretnije se daju pojanjenja koliko se posti i pod kojim okolnostima se
post moe odgoditi za neko drugo vrijeme. Tako er se u tom ajetu daju
obrazloenja za slu ajeve kada se ne moe postiti na propisan na in, ali se
obaveza posta moe izvriti na druga iji na in od onog koji je propisan za
normalne uvjete ivota i za stanje punog zdravlja. Taj drugi na in izvrenja
To je neka vrsta nadoknade za neispoteni post
obaveze posta je - fidija
u propisanom vremenu. Ona se sastoji u tome da obveznik, koji nije mogao
171
postiti u propisanom vremenu i na propisan na in niti ima bilo kakve nade

da e ikada mo i napostiti proputeno, zbog beznadeno loeg zdravlja,
voji iz svog imetka koli inu koja odgovara njegovoj jednodnevnoj ishrani, za
svaki proputeni dan. To je minimum. Ako, pak, mukellef u toj nadoknadi
izdvoji i vie to e se smatrati dodatnim njegovim dobro instvom. No i
pored svih datih olakica oko posta te mogu nosti da se ta obaveza izvri
preko fidije, u istom ajetu se daje zaklju ak koji glasi: sve date olakice formalno osloba aju obveznika od odgovornosti, zbog odgode posta zbog
izvrenja te obaveze putem fidije, ali je ipak najbolje da se isposti na propisan
na in, jer se samo tako moe osjetiti puni smisao posta, ako se zna pravilno
razmiljati. Taj ajet glasi:
( . !.
_4;
i;
Odreeni broj dana, a ko od vas bude bolestan na putu

- toliko drugih dana (da napostz). A oni koji s mukom
velikom poste, otkup je da siromaha nahrane. A ko
vie otkupa, toliko bolie za njega! A znate, bolje vam je
da postite.
U sljede em, 185. ajetu iste sure, data su detaljnija objanjenja zato
je obaveza posta smjetena u mjesec ramazan, a ne u neki drugi vremenski
trenutak u toku godine. Tako er se u tom ajetu daju dodatna pojanjenja
koje se sve druge koristi kriju u inu posta, pa se kae:
,53.11
L.,1;
li;.;H:, 5-1,11
'
gs.,
U mjesecu ramazanu poelo je objavIiivanje Kur'ana,

Upute za ljude i jasnih dokaza prave staze, i lu enja
istine od lai. Pa koji od vas u ramazanu budu kod ku e,
172
neka poste! A ko bude bolestan, bude na putu - toliko

dana napostit e. Allah eli da vam olaka, a ne eli da
vam otea, i da navrite postom toliko dana, i da veliate
Allaha zato jer vam je on ukazao na Pravu stazu i da
budete zahvalni.
Iz spomenutih ajeta je vidIjivo da su postiti duni oni muslimani koji
u momentu nastupa mjeseca ramazana, ispunjavaju sljede e uvjete:
1.
2.
3.
da su bioloki punoljetni i umno zdravi;

da su u tom momentu kod ku e a ne na putu;
da su fizi ki zdravi u mjeri da mogu postiti bez ikakvih posljedica
po svoje zdravlje.
U neku vrstu obveznika posta spadaju i stariji maloljetnici, djeca u

dobu od sedme godine ivota pa do biolokog punoljetstva, i to sa ciljem
privikavanja na obavezu posta a ne kao in izvrenja obaveze kao takve.
Ko je oslobo en od posta
Iz gore navedenih uvjeta moe se razumjeti da su neka lica oslobo ena

od posta. Kad kaemo oslobo ena onda mislimo na tri vrste osloba anja,
i to:
1. lica koja stje u pravo na odgodu posta, koji e ispostiti u nekoj
drugoj, za njih normalnoj prilici. To su:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
bolesnik ija je bolest takvog karaktera da post na nju tetno

utje e, bilo da je pogorava usporava njeno izlje enje;
putnik ije je putovanje izuzetan napor koji se teko moe
izdrati;
vojnik, svejedno da se on nalazi neposredno u borbi se
nalazi u periodu napornih vjebi, gdje bi post mogao tetno
djelovati na njegovu borbenu gotovost;
ena u stanju hajza i nifasa, odnosno u menstrualnom u
postporo ajnom periodu;
trudnica;
dojilja;
173
2.
3.
174
g) radnik na tekim fizi kim i pshi kim poslovima, gdje glad

i e direktno tetno utje u na njegovo zdravlje na uredno obavljanje posebno odgovornog posla. To su radnici u
prljavim i zaga enim fabrikama, gdje su zaga enja velika
pa se ne moe izdrati due vrijeme bez jela a posebno bez
te nosti, i to u uvjetima kada radnik nema prava sam odlu ivati kada e raditi a kada e odmarati. Nekada radnik ne
mora biti fizi ki ugroen ako posti, ali je psihi ki pritisak
veliki. To su odgovorni poslovi gdje od raspoloenja pojedinca zavise ivoti drugih ljudi. To su poslovi: pilota, voza ,
kontrolora letova i sli na zanimanja. Ako osoba koja radi
te poslove teko podnosi glad e gdje postoji opasnost
od poputanja njegove panje i koncentracije, to direktno
ugroava ivote drugih ljudi a i njegov vlastiti ivot, onda je
bolje da svoj post odgodi te da ga nadoknadi u pogodnijim
uvjetima;
lice koje je steklo pravo da obavezu posta izvri na druga 'iji
na in od propisanog, a to je putem fidije. To zna i da e osoba
koja trenutno ne moe postiti zbog neizlje ive bolesti je tako
iscrpljena i nalazi se u dubokoj starosti, gdje ne postoji nikakva
nada da e jednoga dana njeno stanje biti bolje, umjesto posta
imati obavezu da za svaki svoj proputeni dan posta izdvoji po
jednu jednodnevnu ishranu, prema vlastitom standardu ishrane,
te da je uru i onima koji su "siromasi i obespravljeni", kako to
stoji u 25. ajetu sure El-Meàrid, gdje se kae:
lice koje je potpuno oslobo eno izvrenja obaveze posta na
bilo koji na in. To je ono lice koje boluje neizlje ivu bolest je
iznemoglo zbog duboke starosti a ne posjeduje imovinu iz koje
bi moglo obavezu posta izvriti putem fidije.
Vrste posta
Kao islamska ibadetska obaveza post je razvrstan u sljede e kategorije:

a)
Farz je postiti:
ramazanski post,
post svih kefareta.
-
b) Vadib-postovi su:
nadoknada svakog pokvarenog nafila-posta,
zavjetni post.
c) Sunnet-postovi su:
deseti muharrem (jevmu-l-aura), zajedno sa devetim
jedanaestim.
d) Mendub mustehab-postovi su:
postiti svakog hidretskog mjeseca po tri dana, a poeljno je
da dva od njih budu takozvani bijeli dani, a to su: trinaesti i
ertrnaesti dan u hidretskom mjesecu;
ponedjeljak i etvrtak u sedmici;
est dana mjeseca evvala;
davudov post postiti svaki drugi dan u godini;
svaki post za koji postoji predanje da ga je Poslanik postio.
e) Nafila-postovi su:
Svaki dobrovoljni post koji se posti u danima u kojima je
doputeno postiti spada u nafila-postove.
Mekruh-postovi
nepoeljni postovi
U nekim situacijama, odnosno u nekim danima nije poeljno postiti, i to u

mjeri kada se ta nepoeljnost grani i sa zabranom - haramom. Zato se kae
da su to mekruh-tahrime postovi. To je prije svega post u danima Bajrama.
Tada nije prirodno da se posti kao to nije prirodno da se ne posti u danima
ramazana. Bajramski dani su predvi eni za radost, gdje treba da po astimo
175
druge i da sami budemo po a eni. Ne postoji motiv, vjerom opravdan,

koji bi neko naveo kao razlog svog posta u dane Bajrama, ramazanskog
kurbanskog, svejedno.
Tako er je nepoeljno, mekruh-tenzihen, postiti: samo petkom,
samo subotom i u sve druge dane u kojima poste pripadnici drugih vjera
jer bi se to moglo shvatiti kao oponaanje drugih u njihovom postu, to
nije doputeno.
Nepoeljno je postiti i danju i no u bez prestanka vie dana. To je
opasnost po zdravlje i to se ne smije raditi. Postoje drugi, primjereniji na ini
da se energija vjere ispolji a ne samo postom, pogotovo na takav na in.
Nepoeljno je postiti itavu godinu neprestano, kao i postiti posljednja
dva dana mjeseca dbana.
176
I KAKO SE POSTI
Svaki obveznik posta duan je da prije zore svakog ramazanskog dana donese
odluku da e taj dan postiti. Donoenje odluke nije isto to i izgovaranje
samog nijeta. Kada se kae da treba donijeti odluku da se posti onda to
zna i poduzeti odre ene pripreme u tom smislu. Samo ustajanje prije zore i
pripremanje ru ka zapravo odraava sutinu nijeta i namjere da e se postiti.
ak i onda kada se na ru ak ne ustane (zbog nebu enja) a postojala je namjera za post narednog dana, smatra se da je ona vae a. to se ti e izgovora
samoga nijeta ili njegova u enja, to je samo formalna potvrda onoga to
je ve sutinski u injeno. To je samo posljednja psiholoka priprema prije
po etka posta. Nijet za post glasi:
Nevejtu en esume gaden tekarruben ilellahi teàla!
"Odlu ih da postim nastupaju i dan u elji da se

pribliim Allahu, d.."
ta e pokvariti post
Kada nastupi vrijeme posta onda posta mora svoje ponaanje prilagoditi
pravilima o postu. U toku posta on ne smije initi sljede e stvari, jer e mu
tada post biti pokvaren:
1. unoenje u organizam bilo kakve tvari, svejedno da li to bilo jelo,
pi e ili bilo ta drugo to u sebi sadri hranjive materije;
177
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
178
unoenje u organizam hranjive materije vjeta kim putem, npr.

infuzijom;
crpljenje iz organizma krvi drugih hranljivih tvari, kao to se
ini prije nekih operativnih zahvata na unutranjim organima;
puenje unoenje u organizam duhanskog dima, na bilo koji
na in;
unoenje u organizam bilo kojeg drugog nadrauju eg sredstva,
kao to su bilo koja vrsta droge, bilo to putem injekcije na neki
drugi na in;
primati injekcije bilo koje vrste, jer svaka injekcija sadri u sebi
hranjive tvari, makar to bila samo te nost;
seksualni odnos. Posta u kome se desilo izlaenje sjemena u snu,
a zapostio je, to ne kvari post, ali je duan okupati se odmah po
bu enju;
nastup hajz-perioda menstruacije, kod spolno zrele ene;
izgovor nepristojnih i grjenih rije i.
KEFFARET (;s 't1.<31)
to zna i: pokriti, sakriti.

Ovaj pojam dolazi od arapskog glagola kefere
U fikhu se keffaret definie kao postupak pokajanja i iskupljenja za namjerno pokvaren post! Kada se posta u desi da namjerno u ini bilo koju stvar
koja kvari post, ako eli da tu greku ispravi, onda on podlijee posebnom
postupku koji se zove keffaret.
Onaj ko se odlu i za keffaret obavezan je da:
a) oslobodi neslobodnu osobu. Nekada je to bio rob, ali danas robova, u klasi nom smislu poimanja, nema jer je ropstvo zabranjeno
me unarodnim konvencijama. Sve islamske zemlje su potpisnice
tih konvencija. Me utim i danas postoje druge vrste neslobodnih,
pa ako je onaj ko keffaret ini u stanju da izyu e neslobodnog,
onog ko se nalazi u stanju nezakonitog zato enitva, na slobodu,
to bi bio njegov keffaret;
b) ako onaj ko se odlu io za keffaret nije u stanju da na ime keffareta
oslobodi neslobodnog, onda mu je obaveza da isposti bez prekida
dva hidretska mjeseca plus pokvareni dan posta;
c) kada pokajnik nije u stanju, iz bilo kojih razloga, da izvri niti ovo
prvo niti drugo onda je on obavezan da osigura po jednodnevnu
ishranu za ezdeset siromaha
obespravljenih,
za jednog
od njih ezdeset jednodnevnih ishrana, koje su ravne njegovim
svakodnevnim prosje nim dnevnim obrocima (ru ak, ve era),
u periodu ramazana.
Ako se posta u desilo da je neko od ovih pravila prekrio nehoti no,
kao u zaboravu, onda on nema obavezu keffareta, ali ima obavezu da naposti
pokvarene dane posta.
179
Stvari koje kvare post

ali ne zahtijevaju keffaret
Posta u se mogu desiti stvari u toku posta koje zahtijevaju samo napatanje
toga dana, ali ne i keffaret. To su slu ajevi kada posta :
1.
2.
3.
4.
5.
proguta neto to samo po sebi nije hranjivo, ali zbog vremena

u kojem je to u injeno, ini post pokvarenim. Nije prili no da
posta dri u ustima bilo to, jer tada postoji stalna opasnost da
to proguta. Igranje po ustima sa stvarima koje nisu hranjive,
u vrijeme posta, li i na neku vrstu ale sa inom posta pa se
zato posta treba kloniti takvih neozbiljnosti jer moe sam sebe
dovesti u nepriliku da pokvari post na tako bezazlen na in;
prijetnja i prisila od bilo koga, koje posta a natjeraju da pokvari
post. Tu grijeha nema za onoga ko je prisiljen na kvarenje posta,
ali post je ipak pokvaren i valja taj dan napostiti, jer je hrana
unesena u organizam;
kasno zapatanje i rano iftarenje, makar to bilo iz neznanja ili
bilo koje vrste obmane, kao kad bi nam neko sugerirao da je
vrijeme posta isteklo a to se stvarno nije desilo;
namjerno povra anje;
ulazak te nosti ili hrane u organizam posta a bez njegove volje. U
svim ovim slu ajevima posta e biti obavezan da nastavi postiti
taj dan, ali e biti duan i da ga naposti.
Mekruhi posta a
U toku posta treba izbjegavati sve to bi moglo dovesti do kvarenja posta,
iako to samo po sebi post ne kvari, ali je to nepoeljno - mekruh initi. To
su sljede e stvari:
a)
b)
c)
d)
pribliavanje gotovim jelima u cilju udisanja njihovih mirisa;

kuanje jela putem igranja sa njima bez unoenja u usta;
isputanje krvi iz tijela, u manjoj koli ini, bez nude;
ulaenje u ljubavne igre sa suprunikom, koje mogu da dovedu
do kvarenja posta.
NA IN USTANOVLJENJA
PO ETKA POSTA
Ve je re eno da je vrijeme posta smjeteno u mjesec ramazan. To zna i da

je obaveza svakog muslimana koji u tom momentu ispunjava uvjete za teklif,
da po ne postiti, i to onoga dana kada se ustanovi da je nastupio taj mjesec.
Utvr ivanje nastupa tog mjeseca direktno proizlazi iz kur'anskog ajeta koji
smo ve navodili, a to je 185. ajet sure El-Bekare, koji glasi:
Pa koje od vas saznao da se pojavio mladak, neka posti.

Tako er postoji i hadis Muhammeda, a.s., koji ukazuje na vrijeme u
kome se posti ramazanski post, a taj hadis glasi:
-
"Postite kada vidite mla ak i okon ajte post kada

vidite (novi) mla ak."
Kur'ani-kerim precizira da post po inje od onog momenta kada se
osvjedo i pojava mla aka na nebu. Poto se to u prvim stolje ima islama
moglo utvrditi samo njegovim opaanjem golim okom, rezultiralo je da u to
vrijeme nije bilo nikakvih nesporazuma u tom pogledu me u islamskom
ulemom. U tim prvim stolje ima, po etak i kraj posta odre ivao se isklju ivo
pra enjem pojave mla aka na nebu. U kasnijim stolje ima, kada su neke
nau ne discipline, posebno astronomija i matematika, dostigle takav nivo
181
razvoja da se, pomo u njih, nedvojbeno moglo prora unati kada e se mla ak
novog mjeseca stvarno pojaviti iako to golim okom nije mogu e potvrditi,
jer ne doputaju meteoroloki uvjeti. Od tog momenta po elo se razmiljati
o prakti nom koritenju usluga koje nude te znanosti. Sada se javljaju i prvi
zagovornici, me u ulemom, ideje da se pristupi izradi takvima na osnovu
nau nog prora una, to naro ito zbog injenice da u mnogim krajevima
svijeta, gdje ive muslimani, u ve em dijelu godine nije mogu e ustanoviti
pojavu mla aka na bazi njegovog uo avanja na nebu golim okom, zbog vrlo
este obla nosti na tim prostorima.
Oni koji su zagovarali tu ideju poli su od pretpostavke, koja je od svih
ve prihva ena, da je vrijeme posta smjeteno u okvir mjeseca ramazana.
Nama muslimanima, sama po sebi, name e se obaveza da saznamo kada e
se mla ak na nebu pojaviti, i to na bilo koji od mogu ih na ina u prolosti.
Kako je ve re eno, to je bilo mogu e saznati samo i islju ivo vi enjem
mla aka na nebu golim okom. Sada, kada su ove nau ne discipline dosegle
spomenuti nivo razvoja, to vie nije slu aj jer nau na saznanja nude i druge
mogu nosti.
Ono oko ega nije potignuta saglasnost me u islamskom ulemom
jeste to da se moe koristiti nauka u te svrhe, budu i da Kur'ani-kerim
Zagovornici ideje koritenja nauke u svrhu
kae Fe men .ehide
ustanovljenja po etka kraja posta postavljaju pitanje zar matematika, astronomija, algebra i druge prirodne znanosti nisu dobile svoj veliki zamah,
ba kod muslimana, i to ba zbog toga to se kod njih javila potreba za orijentacijom u vremenu, a vrijeme je u ivotu muslimana uvijek igralo vrlo
vanu ulogu. Ono je i jedna od zakletvi Allaha, d.. To prakti no zna i da
saznanja iz ovih nau nih oblasti omogu avaju muslimanskim alimima da
ustanove po etke namaskih vremena, po etak i kraj posta, vrijeme nastupa
pojedinih mubarek-no i i tako dalje. Ove znanosti razvio je um ovje iji, a
on je dar Boiji. Zar islam ne podsti e razvoj znanosti. Zagovornici izrade
vremenskog takvima po eli su malo vie obra ati panju i na sam kur'anski
ajet koji definira vrijeme nastupa posta, pa su ustvrdili: da rije ehide, koja
se spominje u navedenom ajetu, zna i svjedo iti, mnogo vie nego to zna i
vidjeti. Tako er i kod spomenutog hadisa klju na rije' je rujetihi - kada se
182
Mustafa Sui , FIKHU-HBADAT
vidi. Ova rije osim zna enja vidjeti ima i druga zna enja kao to su: imati
o ne emu stav, ispitivanje, uvid u neto.
Drugi dio uleme ostao je pri stavu da se po etak i kraj posta moe
utvrditi jedino vi enjem mla aka golim okom. Tako su ova dva stava ostala
nepomirljiva i pored mogu nosti koje nudi nauka. Ve i dio islamskog svijeta i
dalje se dri principa ustanovljenja po etka novog mjeseca na bazi vidljivosti
mla aka golim okom. Manji dio islamskog svijeta prihvatio je mogu nost
koju daje nauka i svoje takvime izra uje na bazi matemati ko-astronomskog
prora una, i to na godinjem nivou. Razlog je vrlo jednostavan. U ovom
prora unu, mogu nost greke manja je nego kod vi enja golim okom. Dokaz
za ovu tvrdnju je injenica da i danas u islamskom svijetu nikada ramazan
ne po inje u isto vrijeme. Tako se deavaju, skoro svake godine, paradoksi
da u dravama koje su na istim geografskim duinama, do e do razli itog
vi enja mla aka, i to ne u jednom nego u rasponu i do tri dana. Neke od
imenovanih komisija, u doti nim zemljama, zasigurno nisu vidjele mla ak jer
bi ga u istom vremenskom razdoblju vidjele i njihove kolege u susjedstvu.
Ipak postoji potpuna saglasnost me u muslimanskom ulemom oko
toga ko je jedini pozvan da ustanovi po etak kraj ramazanskog posta.
Jedini koji je, sa erijatskog stanovita, pozvan da proglasi po etak i kraj
posta jeste halifa muslimana. Poto hilafeta i halife nema niti ima bilo kojeg
zajedni kog autoriteta kojeg prihvataju svi muslirnani, onda se ta nadlenost
prenosi na ulu-l-emr doti ne muslimanske drave. Razli iti su nazivi za
ulul-emr u pojedinim islamskim zemljama. Negdje se on naziva vrhovnim
muftijom, negdje reisu-l-ulemom, negdje ministrom za vjerska pitanja
nekako druga ije. Bez obzirana zvani ni naziv, bitno je da taj islamski autoritet institucija predstavlja muslimane te zemlje u pitanjima vjere.
Niko pojedina no nije za to nadlean niti se sa erijatskog stanovita
moe pravdati bilo kakvo prigovaranje u vezi s tim pitanjem. Kada se
vrhovna islamska institucija, u odre enoj zemlji, odlu i za jednu od ovih
dviju opcija onda je ona duna da se pridrava odre enih pravila, jer samo
uz potivanje tih pravila njena odluka e biti validna i ispravna sa erijatskog
stajalita. Ako se odlu i za opciju utvr enja po etka posta putem vi enja
mla aka golim okom onda je duna da ispotuje sljede a pravila:
183
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
184
da imenuje komisije iji je zadatak da prate pojavu mla aka, i

to u vremenu od predve erja dvadeset i devetog dbana pa do u
kasnu no iste ve eri;
u komisiju mogu biti imenovana lica koja su poznata kao dosljedni vjernici i u ije se svjedo enje ne moe sumnjati, a koja
su uz to jo i dobrog vida;
pra enje se vri sa najpogodnijih geografskih poloaja u toj
zemlji;
mla ak treba da bude vi en od vie lanova te komisije, i to sa
razli itih geografskih pozicija. Hanefijska pravna kola doputa
mogu nost prihvatanja svjedo enja samo jedne osobe ako se radi
o tmurnom vremenu pa postoji mogu nost da je pojedinac vidio
mla ak u momentu razrje enja oblaka, dok to drugi lanovi
komisije nisu bili u stanju;
ako je mla ak vi en od strane te komisije, onda vrhovna vjerska
institucija u toj zemlji oglaava da je sutranji dan prvi dan posta
prvi dan Bajrama;
ako spomenuta komisija u toku tog predve erja u toku te no i,
do pred sehursko vrijeme, ne vidi mla ak onda se oglaava da
dban ramazan ima trideset dana a da sljede i dan nastupa
post Bajram;
Dan koji dolazi iza dvadeset i devetog dbana naziva se jevmu -ekk (,!,)
sumnjivi dan. U tom danu je mekruh postiti.
Nije naime doputeno zapostiti taj dan sa namjerom da se, ako
bude po eo ramazan, to smatra prvim danom posta a ako ne
bude da se to tretira kao nafila-post;
ako mla ak bude vi en, od strane komisije, u toku dana onda se
tog dana ne e zapatati, nego e se prvim danom posta proglasiti
sljede i dan. Taj dan e se naknadno, pojedina no napostiti;
vi enje mla aka od nepozvanog pojedinca ne moe biti osnova
za utvr ivanje po etka kraja posta. Ovdje se nepozvanim pojedincem smatra svako lice koje nije lan promatra ke komisije.
Ako je nepozvani pojedinac siguran da je vidio mla ak onda on
sam moe zapostiti sljede eg dana, ali ne smije to nuditi drugima

kao istinu jer to je stvaranje smutnje me u muslimanima, a to
nije nikome doputeno.
Ako se ulu l emr vrhovni zvani ni vjerski autoritet, u jednoj zemlji,
odlu i da po etak i kraj posta bude utvr en putem matemati kog i astronomskog prora una onda se tako er imenuju stru na lica koja e to obaviti. Ta
lica snose odgovornost za ta nost svog prora una, i to u granicama ljudskih
mogu nosti. Njihov prora un, dakle, mora biti ta an do granice do koje to
nauka doputa. Ako pogrijee nisu grjeni jer su traili rjeenje to je mnogo
bolje nego isto ekati da odnekuda samo do e. Astronomsko-matemati ki
prora un po iva na tri principa:
-
1.
2.
3.
da se utvrdi astronomsko vi enje mla aka. To zna i da se

izra una kada bi se mla ak trebao pojaviti na doti nom horizontu, a na osnovu brzine kretanja nebeskih tijela. Ovakvo
utvr enje pojave mla aka samo nije dovoljno da bi se proglasio
po etak kraj posta;
da se utvrdi opti ka vidIjivost mla aka. To zna i da treba, na
osnovu zakona fizike, utvrditi kada bi to mla ak mogao biti
vidIjiv golim okom, i to u idealnim meteorolokim uvjetima. To
jo uvijek nije dovoljno za proglaenje po etka kraja posta;
da se prora una kada e mla ak biti vidljiv golim okom, i to
od strane ljudi sa natprosje nom ja inom vida, a na osnovu
prethodna dva principa. Tek kada se uzmu u obzir sva tri ova
elementa, moe se proglasiti po etak posta njegov kraj, tog i
tog dana te i te no i.
185
OSAMUENJE U DAMIJI
u arapskom jeziku zna i imati obaveznost prema

Pojam itikaf
ne emu. U fikhu, itikaf se definira kao boravak u damiji odre eno vrijeme
uz posebna pravila ponaanja, sa ciljem produbljenja pobonosti.
Kao islamska dunost, itikaf spada u onu vrstu obaveze koju nazivamo sunneti-muekkede ale-l-kifaje ili obavezuju a kolektivna obaveza
muslimana. Ova obaveza proizlazi iz prakse Muhammeda, a.s., da se
svakog ramazana, u posljednjoj njegovoj tre ini, povu e i osami u damiju
gdje to vrijeme provede u zikru i dubokoj povu enosti isklju uju i u toku
tog vremena sve drutvene pa i porodi ne obaveze. On je to inio za svoju
duu, ali i za duu svih muslimana pa se zato i naziva sunneti-kifaje. Kada
se ustanovi da je neto Poslanik redovno prakticirao onda se to name e kao
obaveza muslimanima, u svim vremenima i na svim prostorima, da isto
nastave prakticirati sve dok su to u mogu nosti. Nastavljaju i ovu praksu
Muhammeda, a.s., muslimani i na ovim prostorima, u svim centralnim
gradskim damijama, svake godine imenuju svog mu`tekifa koji e u njihovo
ime proboraviti u damiji posljednju tre inu ramazana. Pri izboru mu`tekifa
mora se voditi ra una da on ispunjava sljede e kriterije:
1. da se radi o li nosti koja uiva nepodijeljen ugled kao dobar
vjernik kod svih dematlija;
2. da se radi o fizi ki i psihi ki zdravoj li nosti koja moe odgovoriti
zahtjevu i`tikafa;
3. najpogodnijali nost za mu`tekifa je imam doti ne damije jer on sve
ove kriterije ve posjeduje pa dodatna provjeravanja nisu potrebna.
Osim toga imami su prvi nosioci prakse Poslanika, a.s.
186
Kada mu`tekif u e u itikaf onda za njega vae sljede a pravila

ponaanja:
a)
b)
c)
d)
itikaf ne moe naputati osim radi li nih fiziolokih potreba,

ina e mu je itikaf pokvaren;
mu`tekif se ne moe baviti bilo kakvim aktivnostima izvan dometa zikra i u enja Kur'ana;
mu`tekif ne smije naputati itikaf zbog hrane. Njemu se hrana
donosi;
muctekif ne smije imati spolnog odnosa sa suprugom.
Vrste iti kafa

Itikaf se, kao op i pojam, dijeli na tri vrste, i to:
1)
2)
3)
Poslanikov itikaf o kome smo upravo govorili;

vadib-itikaf, to je itikaf koji nastaje po zavjetu. Kada se neko zavjetuje da e provesti u damiji toliko i toliko vremena, svejedno
da je to ne im uvjetovao nije, onda mu se name e vadibska
obaveza da svoj zavjet ispuni. Musliman ne moe kriti svoja
obe anja bilo da su data sebi drugima;
mustehab- itikaf, to je itikaf koji nije ni im niti uvjetovan niti
je na bilo koji na in obaveza, ali kada neko provede odre eno
vrijeme u damiji u ibadetu to se zove mustehab-itikaf.
187
OSMO POGLAVLJE
ZEKAT
(;15) )
to zna i isto a,
Pojam zekat dolazi od arapske rije i zekatun
neporo nost, milostinja. U fikhskoj nauci zekat se definira kao materijalna
islamska obaveza muslimana-mukellefa.
Ve znamo da je zekat jedna od pet temeljnih islamskih ibadetskih
obaveza, koja proizlazi iz mnogobrojnih kur'anskih ajeta koji zekatsku obavezu veu za namaz, iako su to dvije razli ite dunosti koje nisu uvjetovane
jedna drugom. Tako se u 43. ajetu sure El-Bekare, kae:
Obavljajte namaz i izdvajajte zekat.

Na drugom mjestu, u suretu El-Meàrid, konkretnije se odre uje
smisao zekatske obaveze pa se kae:
I oni u ijim imecima postoji pravo siromanih i obespravljenih.

Iz ovog ajeta jasno se razumije da zekat nije neko dobrovoljno davanje
iz svoga imetka, nego se radi o izdvajanju ne ega to ve pripada nekom
drugom, samo je ostalo na vlasniku imetka da to izdvoji i odstrani, kako bi
ono to mu ostaje bilo za njega pod Boijim blagoslovom. To se lijepo moe
razumjeti iz 103. ajeta sure Et-Tevbe, gdje se kae:
191
Da ih (zekatom) o isti i blagoslovl enim u ini.
Navedeni ajeti ukazuju da je zekatska obaveza prije svega ibadet kao

to su to i drugi ibadeti, kao to su namaz, post... Svaki ibadet se izvrava
uredno i na vrijeme, ako ne postoje opravdane zapreke za to izvrenje. Da bi
imetak napredovao i uve avao se, iz njega se mora izdvojiti ono to pripada
nekom drugom, ko polae pravo na to. Musliman nikada ne ivi samo sam
za sebe. On je dio ire zajednice i svjestan je da bez te zajednice sam ne moe
opstati. Njegova je obaveza da pomae one koji trenutno nisu sposobni da se
sami o sebi brinu, i to iz opravdanih razloga. Kada se oporave od trenuta ne
neimatine i oni e biti obveznici zekata. Nema stalnih siromaha i obespravljenika, kao to nema ni vje nih bogataa. Zekat ne stimulira nerad. Naprotiv,
zekat podsti e na aktivnost i rad. Musliman ne smije teiti niti dopustiti da se o
njemu neko drugi brine. Njegovje ideal da prije bude pomaga nego pomagani.
To li i na ljekara koji pomae trenutno bolesne kako bi ovi ozdravili i vratili
se normalnom ivljenju. Da je zekat drutveno pitanje a ne pojedina no vidi
se iz dijela 103. ajeta sure Et-Tevbe, iji smo dio ve naveli, gdje se kae:
Yi.33
Uzmi iz njihovih imetaka zekat, da ih njime o isti i

blagoslov jenim ih u ini.
Taj kojega Kur'ani-kerim poziva da uzme zekatski dio iz imovine

muslimana je ulu-l-emr datog prostora. Kako znamo, ulu-l-emr je vrhovna
islamska institucija u jednoj dravi. Dunost tog autoriteta je da organizira
prikupljanje zekatske obaveze u tehni kom smislu. Taj autoritet je obavezan
da prije toga precizne upute o tome ko je obavezan, kada i na koju vrstu
imovine izdvojiti zekat.
Ko je obavezan i kada izdvojiti zekat
Zekatska obaveza pada na osobe koje ispunjavaju sljede e uvjete:

1.
2.
3.
192
da je musliman;
da je punoljetan;
da je umno zdrav;
4.
5.
6.
da je zakonski vlasnik imovine koja podlijee zekatu;

da je imovina pod njegovom kontrolom bila najmanje godinu
dana;
da u njegovoj imovini postoji zekatski nisab
Svi ovi uvjeti su jasni i razumljivi. Jedino pojam nisaba trai

pojanjenje. U fikhskoj nauci nisab se definira kao: koli ina imovine koja
podlijee zekatskoj obavezi. Nisab se odre uje prema plemenitim metalima: zlatu i srebru. To je zbog toga to vrijednost ovih metala najmanje
oscilira u odnosu na druge vrste imovine. Tako je to bilo u prolosti, tako
je i u sadanjosti, da e biti tako u budu nosti to e se tek vidjeti. Kada
ne iji godinji prihod dosegne vrijednost od 91,60 grama zlata 641,5
grama srebra, onda je taj imetak podloan zekatskoj obavezi. Oko zekatske
obaveze potrebna su jo neka pojanjenja. Nema zekatske obaveze na osnovna sredstva za ivot kao to je ku a za stanovanje ku anski aparati
koji slue u doma instvu. Tako er, nema zekata na tehniku koja je postala
svakodnevna ivotna potreptina kao to su TV, radio-aparati, ve-maine,
friideri, zamrziva i i sli no. Me utim i vlastita ku a moe biti obveznik
zekata, ako se ista iznajmljuje i od toga vlasnik ostvaruje dobit koja dosee
nisabski iznos. Zekatskoj obavezi nisu podlona ni sredstva za proizvodnju, kao to su radna stoka alatke, maine i sli no. Zekatskoj obavezi
podloni su samo ostvareni prihodi uz pomo tih sredstava. Uglavnom,
zekatskoj obavezi podlona je svaka vrsta aktivne imovine. To je ona vrsta
imovine koja se uve ava. No postoje izuz,eci iz ovog pravila. Naime, i pasivna imovina moe da postane podlona z,ekatu kada ona postane sama
sebi cilj kao predmet gomilanja, koji slui za pokazivanje drugima a nije u
funkciji razvoja, nego u funkciji ostvarenja odre enog drutvenog statusa
pomo u ukazivanja na tu imovinu i hvaljenja sa njom. Svaka imovina mora
biti u funkciji ivota. Ona treba da je aktivna i da se uve ava kako bi vlasnik pomogao, prije svega sebi a potom i onima kojima je pomo trenutno
neophodna. Obavezuju i "mrtyi" kapital zekatom, islam vlasnika spre ava u
njegovoj pogrenoj namjeri koja ga moe odvesti do krivovjerstva. Ne smije
se dopustiti da se imetak pretvara u faraonovo zlatno tele, kako to Svevinji
upozorava, u 53. ajetu sure El-Bekare, gdje se kae:
193
I kada je Musa rekao narodu svome: 0 moj narode! Zlo

ste sami sebi u inili to ste tele prihvatili...
Ovo nije jedini ajet koji spominje zlatno tele. Ono se spominje u vie
kur'anskih ajeta, i to uvijek kada se govori o faraonu i njegovom narodu
i njegovim pustim iluzijama da opsjenom moe zamijeniti grubu ivotnu
stvarnost. Ta stvarnost je injenica da je ovje iji ivot volja Boija. On traje
onoliko koliko njegov Stvoritelj ho e. Svaki ovjekov pokuaj da zaustavi
neumitni proces koji podrazumijeva: ima se roditi, ima se ivjeti i mora se i
umrijeti je nemogu . Ovaj ivot, koji ovjek dobije, je vremenski ograni en i
ovjek je pred izborom da ga iskoristi po Boijoj uputi da pokua da sam
kreira svoju sadanjost pa i svoju sutranjicu poslije smrti, bez volje Boije.
Islam nas u i da se umire isto tako normalno kao to se i ra a. Tu nema
izuzetka ni za koga. Mo nici pokuavaju da za sebe osiguraju besmrtnost,
i to na taj na in to umiljaju vrijednosti u materijalnom svijetu koje to u
stvarnosti nisu. Oni bi da ive i poslije smrti, ali ne kroz svoja dobra djela na
ovom svijetu, nego kroz noenje sa sobom materijalnih vrijednosti koje su
stekli za ivota. Kada se eli ista i besmislenost neke zablude onda se esto
spominje faraonovo zlatno tele. Obijesnom faraonu i njegovom obmanutom
narodu dolazi Boiji poslanik Musa, a.s., i pokuava da im ukae na njihove
zablude, ali bez nekog ve eg uspjeha. ovjek ponekad voli zablude, slijede i
uporno one koji ga obmanjuju. Da bi se ovjek sa uvao od zabluda ove vrste,
Zakonodavac obavezuje vlasnika miruju eg zlata drugih dragocjenosti
da iz te glavnice izdvaja zekat. Time to mu, zekatom, umanjuje glavnicu,
Svevinji ga ohrabruje da to nepokretno blago aktivira, tako da i sam ostvaruje prihode a i da bi pomogao onima kojima je ta pomo trenutno neophodna.
Islam ne doputa da ovjek postane zarobljenik i sluga materijalnih dobara.
Musliman moe biti samo Allahov, d.., sluga i ni iji vie. Sve materijalno
moe samo njemu sluiti. On nikome i ni emu materijalnom sluga ne smije
biti. ak i ona vrsta imovine koja sama po sebi nije obveznik zekatu kao to
su ku ne potreptine, kada postanu predmetom samozagledanja i divljenja,
mogu postati obveznici zekata. Tako auto koje slui ovjeku da bi obavljao
194
svoj posao uredno i na vrijeme nije podlono zekatu. Ali ako to auto postane
opsesija, kada nije vie vana njegova funkcija u poslu, nego ono postane
predmetom hvalisanja i izazivanja zavisti kod drugih ljudi, postaje zekatski
obveznik. Vlasnik tada postaje sluga te imovine a to islamom nije doputeno
jer vodi krivovjerstvu.
Sto se ti e zekata na enski nakit tu postoje razli ita miljenja meu
islamskom ulemom. Dobar dio njih tvrdi da svaki enski nakit podlijee
zekatskoj obavezi, dok drugi tvrde suprotno. ini se da je istina negdje na
sredini. enska priroda trai uljepavanje i nije normalno da se isklju i
svaki vid noenja nakita. Noenje skupocjenog nakita koje preraste u gizdanje, svakako postaje podlono zekatskoj obavezi. Gdje je granica izme u
enskog ukraavanja i enskog gizdanja, tu je teko dati odgovor. Svaka osoba
pojedina no, prema ja ini svog vjerskog uvjerenja, jedino je meritorna da
se sama, prema svojim postupcima, odredi. Obaveza je na onima koji su u
vjerske propise vie upu eni da vjernicima prenesu islamske stavove u vezi
s tim pitanjem.
195
ZEKAT NA DUGOVINSKA
POTRAZIVANJA
Kada je rije o zekatu, mora se znati da zekatska obaveza postoji i na imovinu

koja nije trenutno pod kontrolom vlasnika, nego se nalazi kod drugih lica
i tretira se kao njegovo potraivanje. erijatsko pravo potraivanja u ovom
smislu nijansira u tri nijanse, i to:
1. Teko potraivanje ili teki dug
Pod tekim potraivanjem podrazumijeva se potraivanje koje je posljedica

partnerskih poslovnih odnosa, kao to je nenapla ena prodata roba ili
ura eni, ali nenapla eni ugovoreni posao. Vlasnik ovakve vrste potraivanja
duan je da na ime zekata izdvaja po 2,5%, od onog momenta kada naplati
petinu nisabskog iznosa, od ukupnog svog potraivanja. Tako e initi sve
dok ne naplati ukupno potraivanje i u kona nici, po osnovu potraivanja,
njegova zekatska obaveza iznosit e 2,5%.
2. Srednje potraivanje ili srednji dug
Ova vrsta potraivanja nastaje po osnovu prodaje artikala koji slue za svakodnevne ivotne potrebe, kao to su prodaja radne stoke, maina i alatki za
obradu zemlje, zanatskih aparata i sli no. Vlasnik ovakve vrste potraivanja
ima obavezu da na ime zekata izdvoji 2,5% onog momenta kada naplati itav
nisabski iznos od ukupnog svog potraivanja po ovom osnovu.
196
3. Lahko potraAvanje lahki dug
,...7>111)
Kada neko stekne odre enu imovinu koja nije posljedica niti ekonomskih
odnosa niti prodaje artikala za svakodnevne ivotne potrebe, nego je ta
imovina dola kao posljedica nekog neekonomskog ugovora, a novi vlasnik imovine istu nije stavio pod svoju kontrolu, nego je ona jo uvijek kod
biveg vlasnika, to se tretira kao lahko potraivanje. To je slu aj kada ena
po osnovu bra nog ugovora, od mua dobije mehr, ali je primopredaja vezana za neki momenat u budu nosti. Kada novi vlasnik imovine, u ovom
slu aju supruga, preuzme ugovoreni mehr i kada od njegovog preuzimanja
protekne godina dana, onda e ona tek tada biti obavezna da na ime zekata
na tu imovinu izdvoji 2,5% od ukupnog iznosa mehra.
197
I ZEKAT NA IVU STOKU (ruNI
st5_,)
to se ti e zekatske obaveze na ivu stoku ona je druga ije definirana u odnosu na drugu vrstu imovine, o kojoj smo ve govorili, kako po nisabskom
iznosu tako i po koli ini izdvojenog imetka na tu vrstu imovine. Nisabski
minimum na ivu sitnu stoku, u ta spadaju ovce i koze, iznosi etrdeset
grla, a na krupnu stoku, u ta spadaju goveda i konji, iznosi trideset grla.
Zekatski nisab u devama je pet grla.
I. Zekat na sitnu stoku
1.
2.
3.
4.
198
Onaj pojedinac koji posjeduje etrdeset ovaca koza, koje su u

njegovom posjedu i pod njegovom kontrolom itavu godinu dana
te su provele na slobodnoj ispai najmanje pola godine, odnosno
da su saime
duan je da jedno brav e iz tog stada izdvoji
na ime zekata;
kada stado dosegne broj od stotinu i dvadeset komada, vlasnik
e izdovojiti dvoje brava na ime zekata;
dosegne broj brava dvije stotine, vlasnik e izdvojiti troje brava
na ime zekata;
kada se stado pove a na etiri stotine, vlasnik izdvaja etvero
brava. Svaka sljede a stotina obavezuje vlasnika da izdvoji jo
po jedno brav e, kao zekatsku obavezu.
II. Zekat na krupnu stoku

a) Zekat na goveda
to se ti e zekatske obaveze na krupnu stoku, u ta spadaju goveda
i deve, a prema nekim mudtehidima i konji, zekatska obaveza definirana
je ovako:
1.
2.
3.
4.
kada stado goveda dosegne broj trideset, a u posjedu je vlasnika i

pod njegovom kontrolom ve godinu dana i na slobodnoj ispai
provelo je vie od pola godine te se ne radi o radnoj stoci, on je
duan da izdvoji iz svog stada jedno gove e staro godinu dana
kao zekatsku obavezu;
kada broj njegovog krda goveda dosegne broj etrdeset, duan je
da na ime zekata izdvoji jedno gove e, sada staro najmanje dvije
godine;
kada stado naraste na broj ezdeset, vlasnik stada izdvaja dvoje
goveda starih po jednu godinu dana;
kada stado dosegne brojku od sedamdeset, na ime zekata se tada
izdvaja jedno gove e staro godinu dana i drugo staro dvije godine. Princip je, dakle, da se na svako stado od trideset goveda
izdvaja po jedno gove e od godinu dana starosti a na svakih
etrdest grla po jedno gove e od dvije godine dana starosti.
b) Zekat na deve
U krupnu stoku, kako je ve re eno, ubrajaju se i deve. Iako se iste
ne gaje u naim krajevima, ipak je potrebno znati na koji se na in izdvaja
zekatska obaveza i na tu vrstu stoke. Zekatski nisab u devama je pet grla.
2.
3.
Na pet grla deva koje su navrile po godinu dana ivota, a u posjedu vlasnika su ve godinu dana i na slobodnoj ispai su provele
vie od est mjeseci, izdvaja se jedno brav e staro godinu dana;
kada stado deva dosegne broj deset, na ime zekata se izdvaja
dvoje brava od godinu dana starosti;
svaki put kada se broj stada pove a za pet grla, izdvaja se jo po
jedno brav e, staro najmanje godinu dana, sve dok broj deva ne
dosegne broj dvadeset pet;
199
4.
dosegne broj deva u stadu dvadeset i pet, onda se na ime zekata

izdvaja jedna deva od godinu dana starosti
mujak
deve star dvije godine (JA,:,, );
5. kada stado deva dosegne trideset est grla, onda se, na ime zekata,
izdvaja jedna deva stara dvije godine
6. kada stado dosegne etrdeset i est grla, izdvaja se jedna deva
stara tri godine
7. kada stado dosegne broj od ezdest i jedno grlo, onda se izdvaja
deva stara etiri godine
8. na sedamdeset i dva grla izdvajaju se dvije deve stare po dvije
godine;
9. na devedeset i jedno grlo, izdvajaju se dvije deve od tri godine
starosti;
10. kada stado dosegne sto dvadeset i jedno grlo onda se izdvaja po
principu: na svakih etrdeset, po jedna deva stara dvije godine,
a na svakih pedeset, jedna deva od tri godine starosti.
c) Zekat na konje
Sto se ti e zekata na konje, ve insko hanefijsko miljenje je da na konje
nema zekata. Razlog tome je to islamski klasici nisu vidjeli nikakvu drugu
ulogu konja osim u ulozi radne stoke kao sredstvo li nog prijevoza. To
zna i da slue ovjeku za oranje, transport robe i za sve druge mogu e usluge
koje konji mogu dati ovjeku. Sam Imami-Azam je zauzeo stanovite da i
na konje treba izdvojiti zekatsku obavezu ako ispunjavaju sljede e uvjete:
-
200
da su proveli na slobodnoj ispai vie od pola godine dana;

da su mijeano krdo, muki i enski;
da se gaje za priplod, kao ergela.
ZEKAT NA POLJOPRIVREDNE
PROIZVODE ( JIAIJ1j))!zid
Na elno je definirano da je koli ina koja se izdvaja na ime zekata etrdeseti

dio 2,5%, od nisabskog iznosa. Me utim postoje u ovom smislu izvjesna
odstupanja. Tako se zekatske obaveze na poljoprivredne proizvode definiraju
sa pet, odnosno deset procenata nisabskog iznosa. Ako su prihodi ostvareni
prirodnim natapanjem _ kiom, onda zekatska obaveza iznosi deset procenata od nisabskog iznosa. Ako je prihod ostvaren uz vjeta ko natapanje onda
je zekatska obaveza manja i iznosi pet procenata od nisabskog iznosa.
Ovi iznosi definirani su hadisom Muhammeda, a.s., koji glasi:
"Ono to ra a od prirodnog natapanja podlijee zekatskoj obavezi od deset procenata a ono to ra a od

vjeta kog natapanja podlijee zekatskoj obavezi od
pet procenata."
Vrijeme izdvajanja zekatske obaveze na poljoprivredne proizvode
nazna eno je kao vrijeme etve. U 141. ajetu sure El-En'am se kae:
Podajte potraitellu njegovo pravo u vrijeme etve.
Iz svega navedenog se razumjeti da Zakonodavac vodi ra una da

se zekatska obaveza protegne na samo one prihode koji su stvarno ostvareni
201
a nisu fiksni. To se vidi iz toga to zekat postaje obaveza tek nakon godine
dana od momenta utvr enja vlasnitva. To zna i da je vlasniku dat vremenski rok u kome je on mogao do i do ostvarenja dobiti. Drugi vaan princip
kod zekata na stoku jeste princip "saime", a to zna i da se radi o stoci koja je
pasla na slobodnoj ispai vie od pola godine tek se tada pretpostavlja da
se tu mogao ostvariti prihod. Islamski klasici nisu predvi ali mogu nost da
prihoda moe biti i u uvjetima vjeta ke prehrane stoke u vremenu viem
do pola godine. Vjeta ka prehrana je prehrana stoke sijenom ili ne im
sli nim bez ispae, tamo gdje se ta ispaa pla a. Kod zekatske obaveze na
poljoprivredne proizvode uo ljivo je tako er da se vodi ra una o uloenim
sredstvima u proizvodnju. Uloena sredstva se priznaju i zekatska obaveza
se smanjuje na pet procenata. Me u klasicima postoji mnogo razilaenja oko
zekata na druge vrste proizvoda. Postavlja se pitanje kako se prema tome
odrediti. ini se da je najispravnije zauzeti generalni stav koji glasi ovako:
ako mukellef ostvari nisabski prihod na bilo koji legalan na in, on je duan
da izdvoji zekatsku obavezu u iznosu od dva i po procenta od nisabskog
iznosa na godinjem nivou i time e se odazvati svojoj islamskoj obavezi.
202
Mustafa Su'i , FIKHU-1-1BADAT
ZEKAT NA PRONA ENE SKRIVENE

ILI IZGUBLJENE DRAGOCJENOSTI I
RUDA E U VLASTITOJ ZEMUI
Svaka rudna sirovina koja se prona e u zemlji, ako je dosegla vrijednost nisaba, prema Imami-Ahmedu, podlona je zekatskoj obavezi. Vlasnik zemlje
je duan da odmah izdvoji zekatsku obavezu, bez ekanja da pro e godina
dana, i to 2,5% ukupne vrijednosti spomenute sirovine. Imami-Ahmed to
obrazlae time to smatra da vlasnik imovine ne posjeduje dubinu zemlje
nego samo povrinski dio koji daje plodove. Po njegovom miljenju, dubinski
dio zemnog tla pripada ummetu i on je duan da izdvaja spomenuti iznos
od ukupne vrijednosti ruda e koja se nalazi u njegovoj zemlji. Imami-afija i
Imami-Malik ograni avaju zekatsku obavezu od svih ruda a samo na zlato
i srebro, bez drugih sirovina. Oni se slau sa Imami-Ahmedom u tome da
zekatska obaveza na ovu vrstu zemnih sirovina iznosi 2,5% ukupne sirovine.
Imami-Azam kae da je zekatska obaveza na zemne sirovine vezana samo za
kovine. Dakle, za onu vrstu ruda e koja je podlona topljenju, dok na te ne
sirovine nema zekata. Koli ina koja se izdvaja na ime zekata na sirovine
koje su izva ene iz zemlje je jedna etvrtina od desetog dijela jedne cjeline
Namjena ovako dobijenih sredstava od zekata, prema imamima
Ahmedu, Maliku i afiji, istovjetna je onima dobijenim od izvornih zekatskih, kako je to definirano u 60. ajetu sure Et-Tevbe. Imami-Ebu Hanife
kae da je namjena ovako dobijenih sredstava istovjetna namjeni sredstava
203
dobijenih na ime poreza od nevjernika, koji su se predali bez borbe

cilju njihove zatite i garancije njihovih ljudskih prava.
to se ti e prona enog sakrivenog

izgubljenog blaga
na
javnom takozvanom ni ijem zemljitu, islamski klasici dali su razli ita
miljenja o tom pitanju. Prema miljenju Imami-Ebu Hanife, Imami-afije i
Imami-Malika, nalaznik ima obavezu da izdvoji jednu petinu ukupne vrijednosti prona enog predmeta na ime zekata. Preostale etiri petine pripadaju
dravnoj blagajni bejtu-l-malu. Prema Imami-Ahmedu bin Hanbelu i
Imami-Ebu Jusufu, ove etiri petine pripadaju nalazniku. Prema drugom
predanju, Imami-afija kae da prona eno skriveno blago podlijee zekatskoj obavezi, samo ako se radi o zlatu i srebru.
Ako prona ene dragocjenosti nose tragove pripadnosti muslimanu
nekom od ehlu-l-kitabija, onda se to tretira kao prona ena izgubljena stvar
(2
10 To zna i da nalaznik ima obavezu da oglaava taj nalaz najmanje
tri dana ako se radi o neznatnoj vrijednosti, godinu dana ako se radi o
zna ajnijoj vrijednosti. Ako se vlasnik njegov nasljednik jave, nalaznik
je duan da im prona eno vrati bez ikakve nadoknade, osim ako je uvanje
tih dragocjenosti iziskivalo odre ene trokove. Na te trokove nalaznik ima
pravo traiti nadoknadu od vlasnika. Nakon isteka tog perioda, nalaznik
moe na eno zadrati za sebe pokloniti u dobrotvorne humanitarne
svrhe. Ako se radi o ne emu to je od povijesne vanosti za muslimane
onda nalaznik treba da to preda odgovaraju oj islamskoj instituciji. Ako
prona ena dragocjenost nosi tragove paganskog perioda, onda nalaznik ima
obavezu da, na ime zekata, izdvoji petinu nisabske vrijednosti prona ene
dragocjenosti, a ostatak zadrava za sebe. To je zbog toga to se to tretira kao
ratni plijen. Ta obaveza zasniva se na 41. ajetu sure El-Enfal, koji glasi:
3
17:11).:1;,5
Znajte da od svega to zaplijenite, petina pripada Allahu.
204
Mustafa Sui ,-FIKHU-L-IBADAT
MOGU I KORISNICI
FONDA ZEKATA (As)i ,_i,t,A.A)
Ve smo vidjeli da je ulu-l-emr zaduen da odredi koja je to grupa, od

onih koji polau pravo na pomo iz zekatskog fonda, najprioritetnija da joj
se pomogne u toj godini. To moe biti jedna, ali moe biti i vie njih. Sve
zavisi od vremena i prostora u kome se to doga a. Kur'anom je definirano
osam potencijalnih grupnih kandidata koji mogu biti potroa i ovog fonda.
Nekada je prioritetnija jedna, nekada druga grupa a ponekad i vie njih
zajedno. U 60. ajetu sure Et-Tevbe stoji:
^lerl Lsa J
aJ al l
'`!:
Zekatprpada sromasima, bjedncima, organizatorima

njegovog prikup janja, za prdobijanje u islam, za iskup
neslobodnih, prezaduenima, na Bojem putu, putniku
nevo jnku, to je Allahova odredba...
Radi boljeg razumijevanja poruke ovog ajeta, svaka od ovih grupa

zasluuje da se o njima poneto posebno kae:
1. Siromasi -fukara ^^s: ). Kad se spomene rije siromah onda pred
sobom odmah imamo osobu bez igdje i ega. To je osoba koja
ne samo da je siromana nego je trenutno nesposobna da stje e
sredstva za ivot. Siromasi su stalna briga muslimana. Oni svoje
vjerovanje potvr uju, izme u ostalog, i kroz pomaganje onima
kojima je ta pomo trenutno neophodna. Zato ulu-l-emr mora
205
2.
3.
4.
5.
206
uvijek voditi ra una o ovoj kategoriji potraitelja pomo i kada

odre uje prioritete kod podjele zekatskog fonda.
Bijednici _ miskini
Nekada je vrlo teko razlikovati
pojmove fukare i miskina, odnosno siromaha i bijednika. Islamski klasici razliku vide u tome to kau da je bijednik osim
to je siromaan jo i nesnalaIjiv. Ponekad ak ne mora biti ni
potpuni siromah, ali je u svemu nespretan i nesposoban da svoj
ivot organizira na zadovoljavaju i na in. Moda emo pojam
bijednika najbolje prepoznati u onom to se u naem narodu za
nekog kae da je jadnik.
Organizatori prikupljanja zekatskog fonda
Onaj ko
je nadlean da organizira prikupljanje zekata, a to je ulu-l-emr,
ima odre ene neizbjene trokove oko te organizacije. U naim
uvjetima to je tampanje blokova i njihova dostava do demata.
Sve to iziskuje odre ena sredstva. Dio zekatskog fonda e se
izdvojiti za te potrebe.
uip). Pristupanju bilo kojoj ideji
Za pridobijanje u islam
prethodi upoznavanje s njom. Za upoznavanje ljudi sa idejom
islama tako er je potrebno uloiti ne samo volju i vrijeme nego i
odre ena materijalna sredstva. Za tu svrhu, u odre enim okolnostima, moe se izdvojiti i neto od zekatskog fonda ako ne
postoji prioritetniji potraitelj.
Pod neslobodnima se u klasi noj
Iskup neslobodnih
literaturi podrazumijevaju robovi. Islam na razne na ine ljude
podsti e da se izbore ne samo za svoju nego i za slobodu drugih
ljudi. To se najbolje vidi iz raznih propisanih keffareta gdje se
prioritetno trai osloba anje onih koji ude za slobodom. Danas robova zvani no nema jer je ropstvo zabranjeno posebnim
me unarodnim konvencijama iji su potpisnici i sve islamske
zemlje. Me utim neslobodnih ima, i to vrlo razli itih kategorija.
Da bi se neko mogao pomo i iz zekatskog fonda a da bi doao do
svoje slobode, mora da se radi o osobi koja nije u stanju neslobode zbog krenja zakona, nego se tamo nala spletom nesretnih
okolnosti torturom nasilne vlasti. Ako nema drugog na ina
da joj se pomogne onda postoji mogu nost da se dio sredstava

iz zekatskog fonda odvoji za njeno iskupljenje.
6. Prezadueni (
Ko su prezadueni koji bi mogli biti pomognuti iz zekatskih fondova? To svakako nisu oni koji svojim
nesavjesnim gazdovanjem sebe dovode u stanje dunika. Ovdje
se radi o osobama koje su nesretnim spletom okolnosti dospjele u
dugovanja, a ne svojom nesposobno u nesavjesnim poslovanjem. Njihovi dugovi nisu nastali kao posljedica ekonomskih
faktora, posljedica su politi kih doga anja su pak nastali kao
posljedica prirodnih katastrofa i sli no. Naime, kada se dogodi
da nekom muslimanu drugi proizvedu dugove, i to samo zato
to je on musliman, onda mu se moe pomo i iz zekatskog fonda
ako nema drugog na ina. Ova pomo ne mora biti bespovratna.
Moe biti trenuta na uz povratak primljenih sredstava. Ipak se
rijetko doga a da se zekat izdvaja za ovu namjenu, i to zbog toga
to postoje proritetnije grupe a i mogu nosti zloupotrebe pomo i
u ove svrhe.
Ovo je vrlo irok pojam i
Djelovanje na Boijem putu
obuhvata razli it spektar aktivnosti. Svako djelovanje koje moe
biti korisno za islam i muslimane, moe se ubrojiti u djelovanje na
Boijem putu. U to se moe ubrojiti zdravstvo, islamsko kolstvo
bilo koja druga aktivnost koja se od ulu-1- emra u tom trenutku
definira kao prioritetna. Za ovakvu vrstu namjene, dugoro no
gledano, zekatski fond je, svakako, najprioritetnije ulagati. U
naim uvjetima posebno.
Putnik nevoljnik je osoba koja je na
8. Putnik nevoljnik (
putu ostala bez sredstava za povratak ku i. Ako nema drugog
na ina da mu se pomogne da se vrati svojima, onda mu se moe
pomo i iz zekatskog fonda. To moe biti samo posudba jer putnik
nevoljnik ne mora biti siromah.
Ovo su, dakle, grupe koje mogu biti potroa i zekatskog fonda. Sve
to bi se, iz tog fonda, troilo izvan ovih kategorija, ne bi se moglo pravdati
erijatskim argumentima.
207
Kome se ne moe pomagati

iz fonda zekata
Iz zekatskog fonda ne mogu se pomagati sljede e kategorije ljudi:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
208
roditeljima, njihovim roditeljima i njihovih roditelja roditeljima...;

vlastitoj djeci, unu adima i njihovoj djeci...;
bra nom drugu;
Ovim licima se ne moe pomagati iz zekatskog fonda zbog toga
to postoji obaveza izdravanja tih lica iz porodi nog budeta,
a kao to znamo zekat ne spada u tu vrstu imovine, nego je to
neto to samo po sebi pripada onima kojima se mora pomo i, a
ne spadaju u one koje smo obavezni izdravati.
imu nim osobama;
bilo kome ko ne spada u jednu od spomenutih kategorija u gornjem ajetu;
nemuslimanu.
DEVETO POGLAVLJE
SADEKATU-L-FITR Uiza
Ovaj pojam se sastoji iz dvije rije i i to sadaka, to zna i milostinja, ifitr, to

zna i kraj posta, mrenje. U fikhu, sadekatu-1-fitr se definira kao obvezuju a
ramazanskobajramska milostinja. Ova obaveza utemljena je kao vadibska a
proizlazi iz rije i Muhammeda, a.s.:
:I 5)..S"j
4.1.1
'
a_Ul
jp
"'
-JJ-6
"Muhammed, a.s., propisao je sadekatu-fitr i tom prilikom rekao: (Opskrbite (siromahe) u ovom danu.'"
U drugom rivajetu stoji: "Opskrbite ih u ovom (bajramskom) danu da ne lutaju okolo prose i."
Bajramska milostinja obavezuju a je za svakog muslimana-mukellefa
koji u dane Bajrama posjeduje viak imovine preko svojih osnovnih ku nih
potreba u iznosu od jednodnevne ishrane, i to prema vlastitom standardu.
Svakako je zanimIjivo da korijen rije i iz kojeg je izveden pojam sadaka zna i iskrenost
To nije slu ajno. I pored toga to se ovaj pojam
uvijek vee samo za milostinju ipak se moe uo iti da to zapravo zna i da
vjernik izvravaju i ovu svoju obavezu potvrduje iskrenost u svom islamskom opredjeljenju. Kao da kae: "Evo ja sam iskren u svom vjerovanju i ja to
i na ovaj na in potvrdujem. Moje vjerovanje, u ovom slu aju zna i, da sam
ja preuzeo na sebe obavezu pomaganja onima kojima je pomo neophodna.
Sve to inim, inim to kao musliman jer me je Svevinji usre io mojom
vjerom i ja sam Mu na tome zahvalan."
211
Sadekatu-1-fitr je obaveza svakog muslimana koji ima vlastite prihode

i ti prihodi doseu traeni nisab. Ako se radi o porodici gdje je prihod
zajedni ki, onda ta obaveza pada na glavu porodice, odnosno na onoga ko
izdrava porodicu. Glava porodice je obavezna da za svakog lana porodice
koga izdrava izdvoji na ime sadekatu-1-fitra po jednodnevnu prehranu.
Ako roditelj, kao glava porodice, ima odraslu djecu koja imaju svoje vlastite
prihode onda on nije duan da za njih iz svojih prihoda izdvaja sadekatu-1fitr. On ima obavezu da ih samo podsjeti na ono to su oni duni da izvre
kao svoju islamsku obavezu. Jednodnevna prehrana sastoji se od dva obroka
poto je ova obaveza vezana za ramazansko vrijeme kada se upranjavaju
samo dva obroka. Sadekatul-fitr se u prolosti izdvajao u naturi, odnosno u
poljoprivrednim ili drugim gotovim proizvodima. Sada se on izdvaja uglavnom u novcu, i to iz isto prakti nih razloga, jer je novac postao zamjena
za sve druge vrste imovine pa je normalno da se i ova kategorija imovine
vrednuje kao i sve druge, i to iz isto prakti nih razloga. Nema opravdanja
za pozivanje na prolost u vezi s ovim pitanjem, jer sutina nije izmijenjena
nego samo forma, koja je u ovom slu aju vrlo prakti na.
Ako pojedini lan porodice ima svoje vlastite prihode a radi se o maloljetniku koji sam nije mukellef, ali je njegov imetak podloan ovoj obavezi,
onda e glava porodice, za njega izdvojiti iz njegove imovine onoliko koliko
je potrebno na ime sadekatu-1-fitra. Isti je slu aj i s maloumnicima koji imaju
svoju imovinu, ali sami nisu mukellefi zbog svog zdravstvenog stanja: njihov
zatitnik - velija, e za njih, iz njihove imovine, izdvojiti iznos koji odgovara
njihovoj obavezi sadekatu-1-fitra.
Vrijeme izdvajanja sadakatul-fitra je pred bajramnamasko vrijeme.
Kao to smo vidjeli iz hadisa Muhammeda, a.s., ovom obavezom osigurava
se mirno bajramsko vrijeme za sve muslimane bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Ovo predbajramsko, valja shvatiti malo ire a to zna i da je
pravo vrijeme izdvajanja sadekatu-1-fitra iz imetaka muslimana-obveznika,
vrijeme posljednjih desetak dana ramazana.
Osim to slui kao pomo potraiteljima i potrebnicima, sadekatu1-fitr treba shvatiti kao jednu vrstu hajr-dove za svakog lana porodice.
U tom momentu svako ljudsko bi e biva stavljeno u poziciju korisnog
212
drutvenog lana. Svaki musliman s tim svojim malim prilogom postaje

u esnik u pomaganju onima kojima je pomo potrebna a da sam ne osjeti
na svom ku nom budetu nikakav poseban izdatak.
Posljednji trenutak u kome se jo moe izdvojiti sadekatu-1-fitr je
pred bajramnamasko vrijeme. Ako se to nije obavilo do tog trenutka bez
zaista opravdanog razloga, onda to vie nije sadekatu-1-fitr nego obi na
sadaka. Dogodi se nekome da iz zaista opravdanih razloga nije uru io
sadakatu-1-fitr onome kome je namijenio, to e se smatrati valjanim i validnim izvrenjem obaveze.
Kome se moe a kome
ne moe dati sadekatu-1-fitr
Sadekatu-1-fitr je namijenjen istim onim kategorijama kojima je namijenjen i

zekat. Ako se namijeni siromasima bijednicima, onda se mora znati da se
on ne moe dati uzlaznoj ni silaznoj rodbini, supruniku, odnosno onima
prema kojima postoji obaveza, sa islamskog stanovita, da se o njima materijalno brine. Tako er se iz ovog fonda ne mogu pomagati nevjernici niti
bogate osobe. Najbolje je to prepustiti ulu-l-emru da on odredi prioritet. Na
taj na in emo biti najsigurniji da nismo pogrijeili pri izboru onoga kome
elimo pomo i na ovaj na in.
213
I KURBAN
Pojam kurban dolazi od arapske rije i karibun
to zna i bliskost,
to zna i rtva.
blizina. e i fikhski termin za ovaj pojam je udhtje
Svaki od ova dva pojma upu uje na obavezu klanja kurbana. Kurban se
definira kao obaveza svakogmuslimana-mukellefa da zakolje kurban u dane
Kurban-bajrama, ako posjeduje koli inu imovine koja mu omogu ava da
kurban nabavi u zadatom vremenu.
Ova obaveza proizlazi iz 2. ajeta sure El-Kevser, koji glasi:
I obavi namaz i uini rtvu.
Tako er Muhammed, a.s., kae:
"rtvujte (kurban), to je sunnet vaeg praoca Ibrahima."

Kao islamska ibadetska obaveza kurban se definira vadibskom
obavezom. Da bi neko bio obveznik kurbana on treba da ispuni sljede e
uvjete:
1.
2.
3.
4.
214
da je musliman;
da je mukellef (punoljetan i umno zdrav);
da se u dane Bajrama nalazi kod ku e (da je mukim);
da je materijalo situiran, toliko koliko mu je potrebno da nabavi
kurban.
ta moe biti zaklano za kurban
Za kurban moe biti zaklano:

a)
b)
c)
brav e (ovca i koza);

gove e (krava, bivol) ;
deva.
Kurban je pojedina na
porodi na obaveza. To je pojedina na
obaveza onda kada pojedinac ima svoje prihode i ivi sam bez obaveza
prema bilo kome drugome.
Kurban je porodi na obaveza onda kada jedan lan porodice izdrava
ostale lanove. Za jednog obveznika kurban moe biti jedno brav e, ovca
koza. Ako se radi o brav etu onda ono treba da je staro najmanje godinu
dana. Ako se radi o gove etu onda ono mora biti staro najmanje dvije godine.
Ako se radi o devi onda ona mora biti stara najmanje pet godina.
Gove e deva moe biti kurban za sedmero udruenih obveznika
pod uvjetom da su svi zanijetili da to bude kurban i nita drugo. Nije
doputeno udruivanje sa razli itim nijetom, kao, npr., kada bi neko od
udruenika rekao: "Ja u se sa vama udruiti, ali meni meso treba za druge
stvari a ne za kurban." Svi koji bi na to pristali izgubili bi kurban a dobili bi
obi no meso koje nema veze sa kurbanom. Kod gove eta deve moe se
udruiti i manje osoba od sedam, dvoje, troje... Ako bi neko ko se udruio
sa drugima u ldanju kurbana, naknadno saznao da je bio prevaren, odnosno
da je neki njegov udruenik meso usmjerio u drugom pravcu a ne u kurban,
njegov kurban bi bio valjan jer on nije ni im doprinio tom incidentu.
Na ta treba paziti
prilikom nabayke kurbana
Prilikom nabavke kurbana valja voditi ra una da ivotinja nema sljede e

nedostatke:
1.
2.
3.
da nije slijepa;
da nije sakata;
da nije bez noge;
215
4.
5.
6.
7.
da nije bez roga, itavog ve eg dijela, koji je nasilno odstranjen;

da nije bez uha njegovog ve eg dijela koje je nasilno odstranjeno;
da nije bez repa njegovog ve eg dijela koji je nasilno odstranjen;
da ne bude posve mrava.
Svi ovi nedostaci su mahana za kurban jer kurban treba da svojim

lijepim izgledom privla i panju. Me utim i kod ovih nedostataka neke
stvari se mogu tolerirati ako se radi o prirodnim nedostacima kao to
je ulavost i ukavost kod ovaca. Naime, postoje vrste ovaca koje imaju
prirodno zakrljale ui rogove. To nije smetnja za kurban ako su svi
ostali uvjeti ispunjeni. Tako er postoji vrsta ovaca koje imaju kra i rep
je taj rep prirodno preteak, to smeta napretku ivotinje pa uzgajiva te
repove odstrani jo u ranoj mladosti ivotinje, kako bi ista bolje napredovala. To, tako er, nije zapreka za kurban jer se radi o vrsti stoke koja je vrlo
kvalitetna i mesnata, a kurban je socijalni ibadet te je koli ina njegovog
mesa vrlo vana.
Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana po inje iza bajramskog namaza prvi dan Bajrama i
traje sve do pred no tre i dan Bajrama. Izuzetak iz ovog pravila je slu aj kada
se u jednom mjestu ne klanja Bajram, i to se unaprijed zna. U tom slu aju
kurban se moe zaklati odmah poslije sabah-namaza, ako ima potrebe, kao
to je neki nuan posao put koji e trajati vie nego traje vrijeme u kome
se kurban moe zaklati. Ukoliko se desi da kurban nije zaklan u svom
propisanom vremenu onda se isti mora iv pokloniti sirotinji ako je ve
nabavljen, e se istoj pokloniti njegova protuvrijednost u prehrambenim
artiklima u novcu.
216
Na in klanja kurbana
Svaki obveznikje duan da osobno zakolje svoj kurban. Ako to nije u stanju
iz opravdanih razloga onda u njegovo ime to moe u initi drugo lice koje
on ovlasti. To drugo lice treba da bude musliman, i to prakti ni musliman
a ne samo po imenu. Ako takvih nema u datoj sredini onda kurban moe
zaklati pripadnik ehlu-kitaba (kr anin ili jevrej). Kurban nikako ne moe
zaklati bezbonik. Vrlo je vano da osoba koja kolje kurban bude vjeta u
tom poslu kako bi se izbjeglo mu enje ivotinje. Prije samog klanja kurbana
nuno je obaviti neke pripreme koje se sastoje u sljede em:
1.
2.
3.
da se dobro naotri kurbanski no;

da se iskopa rupa u zemlji, dovoljno duboka da u nju mogu stati
svi dijelovi kurbana koji se ne koriste kao to su: rogovi, papci,
unutrica koja se ne jede i krv;
kurban se povali na njegovu lijevu stranu tako da mu glava bude
okrenuta prema sjeveroistoku da bi njegov vrat i lice osobe koja
kolje kurban bili okrenuti prema kibli.
Kada se ove pripreme izvre onda se ve pripremljenim noem brzo

i precizno presijecaju vratne ile ivotinji, uz izgovaranje:
<-
4.21 -
Bismillahi - Allahu ekber

"U ime Allaha - Allah je iznad svega!"
Lijepo je da se tom prilikom prou i dio tridesetog ajeta sure Er-Rum,

koji glasi:
Okreni lice svoje ti, kao rzjernik pravi, istoj vjeri,

prirodi, prema kojoj On jude stvori...
Poto se tijelo ivotinje smiri, slijedi odvajanje koe i mesa a potom

klasifikacija samog mesa. Kurbansko meso se obi no podijeli na tri jednaka
dijela. Prvi dio se namijeni sirotinji u bliem i daljem komiluku. Drugi dio
se namijeni prijateljima i komijama. Tre i dio se ostavlja za svoju porodicu.
217
Koica je dio kurbana i ona se predaje Islamskoj zajednici jer je to praksa vie
od trideset godina, i to po fetvi Rijaseta koja je vae a i koja je obavezuju a
za svakog mukellefa. Koa se moe zadrati za sebe, ali se njena protuvrijednost mora uplatiti tamo gdje je koa bila namijenjena.
Postoje tri vrste kurbana od kojih se meso u ajelosti mora podijeliti
sirotinji, a to su:
a)
b)
218
na vrijeme nezaklani vad ibski kurban, odnosno bajramski kurban;

zavjetni kurban. To je slu aj kada se neko zavjetovao da e zaklati kurban iz bilo kojih razloga. Kada ga zakolje, meso mora
podijeliti u cijelosti;
oporu eni kurban. To je slu aj kada je neko lice dok je bilo ivo
oporu ilo drugom licu da mu kolje kurban i za tu namjenu
ostavilo materijalna sredstva. Tada izvrilac oporuke mora sve
meso od tog kurbana podijeliti sirotinji;
kurbani koji se kolju za propuste prilikom obavljanja hada.
I DESETO POGLAVLJE
I HAD (1)
to
Pojam had dolazi od arapskog glagola hadde jehuddu
zna i uputiti se, po i prema, posje ivati. Fikhska nauka had je definirala
kao obavezu svakog muslimana-mukellefa da jednom u ivotu hodo asti
Kabu.
Obaveza hada proizlazi iz 97. ajeta sure Al Imran, u kome se kae:
I Allaha radi nek> ljudi Kabu hodoaste, ko god se tamo

zaputiti moe.
Ko je obavezan obaviti had
Iz spomenutog ajeta se vidi da se obaveza hada protee na osobe koje su to

u mogu nosti. To prakti no zna i da su had duni obaviti svi punoljetni i
umno zdravi muslimani, ako imaju materijalnu podlogu da mogu podnijeti
trokove puta te osigurati svoju porodicu u toj mjeri da u vrijeme njihovog
odsustva ne oskudijeva ni sa im u emu ina e uiva izvan hadskog vremena. Obavljanje hada nije uvjetovano zdravljem jer se had moe obaviti i preko izaslanika _ bedela. Had obavljen preko bedela, sa erijatskog
stanovita, jednako je validan kao i kada je osobno obavljen, ako je obveznik
bio sprije en da osobno obavi had. Ovu obavezu nije lijepo odga ati do
starosti, ako za to nema valjanog razloga.
Za ensku osobu postoji dodatni uvjet za izvrenje hadske obaveze
u odnosu na mukarca a to je da osigura sebi pratioca na putu koji se zove
221
mahrem
Mahrem moe biti mu neko od bliskih ro aka, bili oni
ro aci po krvi po mlijeku putem srodstva nastalog po enidbi, sa kojima ta osoba ne moe stupiti u brak. Ovaj uvjet postavljen je prije svega radi
sigurnosti na putu te raznih usputnih poslova koje bi eni bilo teko samoj
bez mukog lica obaviti. Nema zapreke da se za neka enska lica koja ele
obaviti had a ne mogu osigurati propisanog mahrema, organizira putovanje
u kome e im biti garantirana puna sigurnost sa svih strana. To je danas
uobi ajena praksa, koja nalazi svoj oslonac u malikijskoj pravnoj
U poznatom fikhskom djelu Fikh etiri mezheba
od Abdurahmana Dezirija, strana 634, stoji:
=,'L;,`L;
"Pravo je ene da u svojoj pratnji ima mua nekog
od svojih srodnika sigurno drutvo."
I ako je ovo stav samo malikijske praVne kole, on je danas prihva en
i od drugih jer omogu ava obavljanje hada i onim enskim osobama koje
ne mogu osigurati mahrema kojeg uvjetuju druge pravne kole. U naim
uvjetima organizacije hada, dugogodinja je praksa organiziranja hadskog
puta u kome mnoge ene putuju bez svog prirodnog mahrema. Rijaset Islamske zajednice osigurava sigurnu pratnju svakom hodo asniku neovisno da
se radi o mukoj enskoj osobi, kako u pogledu sigurnosti na putovanju u
svakom pogledu tako i u pogledu osiguranja stru nih vodi a, ljekara pa sve
do kuhara. Sa erijatskog gledita, ovoj organizaciji, u pogledu sigurnosti
za enske hodo asnike, nema se ta prigovoriti.
Vrijeme izvrenja hada je vrijeme hidretskog mjeseca zu-lhiddeta.
Prije nego to po nemo govoriti o na inu izvrenja hadske obaveze,
potrebno je da se upoznamo sa hadskom terminologijom sa kojom emo
se stalno susretati kod svih faza izvrenja hadske obaveze:
1.
222
je kockasta gra evina veli ine 11x11x13.

Bejtullah Kaba
Prvi put je sagra ena od strane Ibrahima, a.s., i njegova sina Ismaila. To je prvi monoteisti ki hram u povijesti ljudskog roda.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
crni kamen veli ine 20x20x20,

ugra en u junom kutu Kabe, u visini oko osamdeset centimetara
od zemlje.
Er-ruknu-l-jemaniiju
to je strana Kabe okrenuta ka
Jemenu.
El-hatimu
to je polukruni zid sa sjeverne strane Kabe,
visine oko 50 centimetara, koji je udaljen svega par metara od
same Kabe.
El-Mesdidu-l-haramu
je cjelokupan prostor oko
Kabe u kome se obavljaju hadski obredi, uklju uju i tu i sa`j.
Mekamu Ibrahim
to je ta ka u Haremu gdje postoje
ljudske stope utisnute u tlo.
Es-Safa ve-l-Merva (sipi ,11) su dvije humke unutar Harema
koje su jedna od druge udaljene oko est stotina metara, gdje se
obavlja obred sacja.
Arefat
je prostrana visoravan koja se nalazi izvan gradskog podruja.
Mina
je manje mjesto koje se nalazi izme u Meke i Arefata.
Muzdelifa (zibp), je tako er gradi koji se nalazi izme u Arefata
i Mine.
je uzvienje na samoj Muzdelifi.
El-MeParu-l-haram (5-1
je predgra e Meke idu i
El-Muhassab El-Ebtah
iz pravca Mine, koje ima dva naziva.
Ihram
je specijalna hadska odje a.
Muhrim
je osoba koja je na sebe obukla hadsku odje u i
prihvatila na sebe obavezu potivanja posebnih pravila u toku
izvrenja hadske obaveze.
Teibije
su posebne rije i zikra koje se izgovaraju u toku
obavljanja hada.
Mikat
je nazna eni prilaz Meki odakle formalno po inje
obavljanje hada. Mikata ima vie i oni se nalaze sa svih strana
na prilazima Meki.
El-Harem (e.,;-!) je prostor Meke i njenog predgra a.
223

18. Hall (j,), je prostor izme u Harema i Mikata.

19. Tavaf ( iJJ,) je obredni obilazak oko Kabe.
20. Reml ().,) je postupak ubrzanog hoda sitnim korakom, tresu i
ramenima pri obrednom obilasku Kabe.
) je obredni hod izme u Safe i Merve.
21. Sa`j (
22. Demreta (îo >) su nazna ena mjesta na Mini na kojima se
obavlja propisano bacanje kamen i a.
23. Remj ( ) je in bacanja kamen i a na demretima Mine.
24. El Akabe (a.J . n ) je jedno od mjesta na Mini gdje se obavlja bacanje
kamen i a.
25. Vukuf
je propisani boravak na Arefatu devetog zu-1hideta.
26. Ifrad (.,51) je in obavljanja samo hada, bez umre.
je istovremeno obavljanje i hada i umre.
27. Kiran
28. Umra (^ ^) je sunnetska obaveza hodo a a, izvan hadskog
vremena.
29. Temett'u () je obavljanje umre u hadskim mjesecima uz
obavezu da se u istoj godini obavi i had.
33. Hedj (s w) je kurban koji se kolje na ime propusta u hadskom
obredu.
34. Ihsar (,t . i) zna i sprije enost hodo asnika da dovri hadski
obred koji je ve po eo obavljati.
35. Muhsar ( Â) je osoba koja je sprije ena da dovri hadski
obred.
36. evt (y:) je jedan obilazak Kabe ili jedan hod izme u Safe i
Merve.
-
Had kao cjelovit obredni in sastoji se od vie komponenata. Neke

od tih komponenata su hadski farzovi, neke su vadibi a neke hadski
sunneti.
224
Hadski farzovi
Da bi se had mogao tretirati kao valjan sa erijatskog stajalita potrebno je
da on sadri tri klju na hadska obreda, i to:
1.
2.
3.
u initi hadski nijet, u ta je uklju eno i obla enje ihrama;

boravak na Arefatu devetog zu-l-hideta;
glavni obredni obilazak Kabe, tavafu-z-zijare.
Hadski vadibi
Dobar dio hadskih obreda, prema naem mezhebu, definirani su kao
vadibske obaveze. To prakti no zna i da ako bi hodo asnik izostavio jedan vie hadskih vadiba neki od njih krivo u inio a ne bi uradio ono
to je propisano u takvoj situaciji, njegov had bi bio neispravan. Hadski
vadibi su sljede e radnje:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
obredni hod izme u Safe i Merve;

boravak na Muzdelifi u no i izme u devetog i desetog zu-lhiddeta;
posljednji, oprotajni obilazak Kabe -Tavafu-l-veda'i
brijanje i ianje na Mini _ desetog zu-l-hiddeta, nakon prvog

obrednog bacanja kamen i a na prvom demretu zvanom
Demretu-Akabe;
klanje kurbana na Mini _ desetog dana zu-l-hiddeta, nakon
prvog bacanja kamen i a na Demretu-l-Akabi, ako je hadija,
do tog trenutka, eventualno napravio neku greku zbog koje je
duan zaklati kurban;
obredno bacanje kamen i a na Mini
Hadski sunneti
U hadske sunnete spadaju, prema hanefijama:
1.
2.
no ivati na Mini, u bajramske dane;

preno iti na Muzdelifi, uo i Bajrama;
225
3.
4.
sa Muzdelife sti i na Minu prije izlaska Sunca, prvi dan Bajrama;

potovati propisani redoslijed na Mini.
Hadski adabi
Sve ono to ulazi u hadske obrede a nije dio farzova, vadiba sunneta
spada u adabe hadda.
226
Mustafa
Sui ,
FIKHU-L-IBADAT
NA 1N 1ZVIZENJA
HADSKE OBAVEZE
Ifradski na in obavljanja hada
Ako se hodo asnik odlu i da obavi samo had, bez umre, onda e na in tog
njegovog izvrenja biti ovdje pojanjen. Formalno, hadski obredi po inju
onoga trenutka kada hodo asnik stigne na jedno od mikatskih mjesta. Tom
prilikom hodo asnik prvo obavi li nu higijenu koja se sastoji od kupanja
(koje je sunnetska obaveza), brijanja, skra enja kose, brade i brkova i podrezivanja nokata. Zatim, hodo asnik obla i hadsku odje u koja se naziva
ihramom i koja se sastoji od dva velika frotirna pekira. Jedan od njih se
obmota oko gornjeg a drugi oko donjeg dijela tijela, ostavljaju i desnu ruku
slobodnom. Hadija (mukarac) sada vie ne moe imati na sebi bilo kakve
druge odje e niti obu e osim lahkih papu a. Jedino to mu je doputeno jeste
prigodan pojas u kome su smjeteni njegovi li ni dokumenti. enska osoba
nije obavezna obla iti ihrame i ona moe obaviti had u svojoj svakodnevnoj
odje i, pod uvjetom da zadovoljava erijatski minimum. Nema zapreke da
ena na svoju odje u navu e lahke bijele arafe kako bi se uklapala u op i
ambijent. Nakon toga hodo asnik klanja dva rekata nafila-namaza, a zatim
se prou i hadski nijet koji glasi:
j
Allahumme inni uridu-l-hadde fe jessirhu ve tekabbelhu minni!
227
"Moj Allahu, elim obaviti had, pa mi to olakaj i

primi od mene."
Nakon obla enja ihrama i izvrenih priprema hadija _ muhrim na
sebe preuzima obavezu pridravanja posebnih pravila ponaanja u toku
hodo aka koja se sastoje u sljede em:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
ne smije imati fizi ki odnos sa suprunikom;

ne moe se brijati, Tati, skra ivati bradu, kosu brkove;
ne moe obrezivati ru ne none nokte;
ne moe (mukarac) obla iti bilo koju vrstu odje e osim ihramske, koju moe mijenjati radi odravanja li ne higijene;
ne moe se baviti lovom;
ne smije drugog nagovarati na lov;
ne smije napraviti bilo kakvu tetu na infrastrukturi Harema;
ne smije ubijati insekte bilo koja druga iva bi a, osim ako mu
ivot ugroavaju;
ne smije na glavu stavljati bilo kakvu vrstu kape pokriva a
osim suncobrana;
ne smije upotrebljavati bilo koju vrstu jakog mirisa;
enska osoba ne smije prekrivati lice dok je muhrim;
ne smije izgovarati bilo koju vrstu nepristojnog govora;
ne smije nita uraditi to odudara od vremena i prostora u kome
se nalazi.
Kada hodo asnik ovo primi na znanje on svoj had po inje i prakti no
obavljati time to e prou iti telbije koje glasi:
2:4:j
Lebbejkellahumme lebbejke, lebbejke la s'erike leke lebbejke. Inne-l-hamde ve-n-ni`mete leke ve-l-mulku la
erike leke!
"Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam. Odazivam

Ti se, Ti nema nikakva druga. Odazivam Ti se. Tebi
228
Mustafa Su'i , FIKHU-L-IBADAT
pripada svaka hvala, blagodati i vlast, u tom nema

sudruga."
Od ovog momenta, hodo asnik neprekidno obnavlja u enje telbije,
tehmida, tehlila i salavata. Mukarac to ini glasno a ena u sebi tiho, sve dok
ne obave prvo obredno bacanje kamen i a na Mini, prvi dan Bajrama.
Sada je hodo asniku otvoren put ka Meki. Kada ugleda Kabu prou it
e tekbir (Allahu ekber), tehlil (La ilahe illellah) i tahmid (El-hamdu lillahi)
a nakon toga zapo inje prvi od tri obredna tavafa oko Kabe. Ovaj prvi od
tri obavezuju a tavafa, sunnetska je obaveza svima osim Mekelijama. Tavaf
po inje od haderu-l-esveda, i to podignutih ruku, kao kod iftitahi-tekbira
u namazu, uz u enje po tri puta tekbira i tehlila. Potom e hadija okrenuti
svoju desnu otvorenu aku prema Haderu-l-esvedu, uz ponovno u enje
tekbira, tehlila i salavata. Zatim e svoju podignutu ruku spustiti i poljubiti
je iskazuju i, na taj na in, posebno potovanje prema njemu. To se naziva
istilam Haderu-l-esveda selam Haderul-esvedu. Sada se hodo asnik
usmjerava ka obilasku Kabe, dre i se stalno svojom lijevom stranom tijela
njenog zida. On e u jednom tavafu obi i sedam puta oko Kabe. Prva svoja
etiri obilaska oko Kabe hadija e svoj korak usitniti, ali i ubrzati uz tresu i
ramenima, ine i (rem1). Posljednja tri hoda oko Kabe obavit e normalnim
tihim hodom. Svaki put kada pro e pored Haderu-l-esveda, u init e istilam (iskaz potovanja) prema Haderu-l-esvedu. Nakon zavrenih sedam
obilaenja Kabe, prvi tavaf je zavren. Tada e on, negdje u blizini Kabe
gdje bude slobodnog prostora, klanjati dva rekata nafila-namaza. Sada e
se hodo asnik ponovno vratiti Haderu-l-esvedu i jo jednom ga istilam
u initi. Potom se sputa do vrela Zemzem, gdje e popiti au njegove vode.
Potom se hadija upu uje do Safe, gdje e izu iti tekbir, tehlil, tahmid i salavat na Poslanika, a.s. Tada die svoje ruke, kao kod u enja dova, i obrati se
Svevinjem izraavaju i svoje enje i svoje elje. Potom se upu uje prema
Mervi, prema kojoj ide normalnim hodom sve do mjesta koje je ozna eno kao
saj. To je hodo asniku znak da korak treba ubrzati. Kada stigne do Merve i
tu e prou iti i uraditi sve to je uradio i u io na Safi. Time je obavljen jedan
hod izme u Safe i Merve. Ovaj jedan hod od Safe do Merve naziva se S'eft
Istim imenom se naziva i jedan hod oko Kabe. Sada treba obaviti jo
229
est ovih eftova, ponavljaju i sve radnje kao i kod prvog hoda i time je saj
izme u Safe i Merve, kao vadibska obaveza, zavren. Sada je hodo asnik
slobodan i ostaje u Meki, ako je eventualno ranije stigao, sve do osmog zu1-hiddeta, do predve erja, kada se upu uje ka Arefatu. Ovaj osmi dan
zu-l-hideta naziva se Jevmu-t-tervije (vî ^y). Na Arefat se obi no stie u
predve erje osmog zu-l-hiddeta. Da bi had bio formalno valjan nuno
je da hodo asnik tamo proboravi makar i najkra e vrijeme, tek toliko da
proputuje preko visoravni Arefata. Me utim u normalnim okolnostima
svaki hadija proboravi na Arefatu bar ve i dio tog devetog zu-l-hiddeta.
itav prostor arefatske visoravni, prostor je hadskog obreda, osim lokaliteta
zvanog Batnu Urene.
Dok boravi na Arefatu hodo asnik nema nikakvih propisanih obreda,
ali mu je ostavljena mogu nost da uz redovne ibadete taj dan provede u zikru
po vlastitom izboru te da klanja prigodne nafila-namaze. Uobi ajeno je da
svaki hadija posjeti uzvienje na Arefatu koje se naziva Debelu-r-rahme
(^.;1i ) ili Brdo Boijeg milosr a. Jedina specifi nost vezana za boravak
hodo asnika na Arefatu je u tome to se tu spajaju podnevski i ikindijski
namazi u podnevskom vaktu uz jedan ezan i dva ikameta, ali samo ako se
ovi vaktovi klanjaju u dematu. Ovo je usvojeno miljenje hanefija. Me utim
imami Ebu Jusuf i Muhammed smatraju da se to odnosi i na munferida,
odnosno osobu koja samostalno klanja.
U predve erje, devetog zu-l-hiddeta, hodo asnici polahko kre u ka
Muzdelifi. Kada tamo stignu oni e obaviti akam i jacija-namaz na isti na in
kao to su to uradili na Arefatu sa podnevskim i ikindijskim namazom, i to
u akamskom vaktu. Poslije ovako obavljenih namaza, svaki hodo asnik
prikuplja po etrdeset i devet kamen i a veli ine ljenika koji e mu trebati
sutradan na Mini. U toku boravka na Muzdelifi, hodo asnici e se popeti
na uzvienje zvano Meari-l-haram i obaviti zikr koji se sastoji od tekbira,
tahmida, tehlila, telbije i salavata. U kasne no ne sahate kre e se ka Mini
jer se tamo mora sti i prije svitanja. Kada se stigne na Minu, nakon klanjanja sabah-namaza, hodo asnici se upu uju na prvo bacanje kamen i a,
i to na mjesto zvano Demretu-l-Akabe. Ovdje se obavlja ukupno, za ovaj
put, sedam bacanja, i to prema kamenom stupu koji simbolizira zlo. To se
230
u narodu zove stup ejtana. Pri po etku ovog ina prestaje obaveza u enja
telbije. Kamen i se uzme izme u srednjeg prsta, kaiprsta i palca te se
baca prema spomenutom stupu. To se ponovi jo est puta tako da bude
ukupno sedam bacanja. Nakon ovog ina hodo asnici su oslobo eni svih
pravila ponaanja koje su na sebe preuzeli na mikatu osim fizi kog odnosa
sa suprunikom. Tada hodo asnici pristupaju li nom ure enju: brijanju,
ianju, podrezivanju nokata, to im je ina e bilo zabranjeno u prethodnom
periodu. Ako je hadij a napravio neki propust previd u toku dosadanjeg
obavljanja hada, sada je duan da to ispravi, i to na taj na in to e zaklati
kurban na ime tog propusta. Redovni bajramski kurban hadija nije duan
klati jer je on putnik, a putnik je te obaveze oslobo en. Ovo je ina e vrijeme
bajram-namaza kojega tako er hadija nije duan obaviti iz istih razloga
zbog kojih nije duan ni kurban klati.
Sada se hodo asnici upu uju ponovo ka Meki gdje e obaviti centralni
tavaf koji se naziva Tavafu - z - zijare, koji je ina e farz-obaveza, i to bez remla,
ako je ovaj obavljen prilikom nastupnog tavafa _ Tavafi - kuduma. Nakon
obavljenog ovog tavafa, hadija je oslobo en i posljednje zabrane koju mora
ispotovati kao muhrim. Vrijeme u kojemu se moe obaviti Tavafu-z-zijare
je vrijeme od sabaha. prvog dana pa do isteka bajramskog vremena, a to je
etvrti dan Bajramz. do u predve erje. Drugi dan Bajrama hodo asnici se
upu uju po novo na Minu, gdje e sada obaviti bacanje kamen i a na sva tri
lokaliteta koji se nazivaju demretima, i to po evi od onog koje nosi ime
Deniretti - I - Hajf preko srednjega, da bi se bacanje okon alo na Demretu1-Akabi. Svako od ova tri bacanja obavlja se na isti na in kao to je obavljeno ono prvo u prethodnom danu. Isti postupak e se ponoviti i sutranji,
odnosno t re i dan Bajrama. Sva ova pojedina na bacanja kamen i a nazivaju
se reinjom.
Svakiput kada se vra aju u Meku, sa Mine, hodo asnici e se zaustaviti
i malo odmoriti u mjestu zvanom El-Muhassab, koje se nalazi na tom putu,
a to je ti
Meke.
S,,da je ltodo asniku io ostalo da obavi posljednji tavaf koji se naziva
Tavafu - veda'
Oprotajni tavaf. On se jo' naziva i Tavafu-s-sadr I on
se oba-vlja bez r
Ovaj tavaf je vadib svima osim Mekelijama. Nakon
231
obavljenog Oprotajnog tavafa hodo asnik ponovo silazi do vrela Zemzem

da bi ponovo popio au njegove vode. Ovakav na in obavljanja hada
naziva se ifradski. Uobi ajeno je za hadije iz naih krajeva, nakon to
istekne bajramsko vrijeme, a to je u akam etvrtog dana Bajrama, da iza u
u predgra e Meke, a to je, izvan Harema u prostor Hilla, i da zanijete umru
nakon ega se ponovo vra aju u Mesdidu-l-haram, gdje e obaviti umranske
obrede koji se sastoje od tavafa oko Kabe i saja izme u Safe i Merve. Ovaj
umranski tavaf i saj obavljaju se na isti na in kao i kod hada.
Prilikom obavljanja hada, za enu su specifi ni sljede i postupci:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
obavezno ima pokriva za glavu, to mukarac ne smije imati;

telbije i druge zikrove izgovara u sebi, a ne naglas;
ne ubrzava korak pri hodu izme u Safe i Merve, tamo gdje je to
ozna eno kao obaveza za mukarce, niti ini reml kod tavafa;
ne obavlja ianje kose, kao to ine mukarci na Mini prvi dan
Bajrama, nego to u ini samo simboli no odsijecaju i jedan manji
pramen svoje kose;
Had obavlja u svojoj redovnoj odje i, koja zadovoljava avretni
minimum;
izbjegava tiskanje oko Kabe kada je velika guva oko nje;
ako joj se dogodi hajz, u toku muhrimskog vremena, okupat e
se i nastaviti obavljati sve obrede osim Tavafu-z-zijareta kojega
e obaviti po isteku hajza. Ukoliko njen hajz nastupi nakon
Tavafu-z-zijareta onda je ona oslobo ena obaveze obavljanja
Oprotajnog tavafa.
Kiranski na in obavijanja hada
Ako se hodo asnik na mikatu odlu i da zajedno obavi i had i umru onda
on postupa na sljede i na in. Na mikatu e zanijetiti ovako:
;
-
Allahumme inni uridu+hadde ve-1-ùmrete fe jessirhuma ve tekabbelhuma minni!
232
"Moj Allahu! Ho u da obavim had i umru, pa mi

to olakaj i u ini kabulnim."
Kod kiranskog hada, na mikatu se obavlja i u i sve kao i kod ifradskog. Kada karin stigne u Meku prvo e obaviti umranski tavaf i umranski
saj. Zatim e obaviti hadski Tavafu-l-kudum i hadski saj izme u Safe
i Merve. Svi ovi obredi su istovjetni kao i kod ifradskog hada. U slu aju
stiske sa vremenom karin moe obaviti istovremeno umranski i hadski
Tavafi-l-kudum na taj na in to e obaviti po etrnaest obilazaka Kabe
i etrnaest hodova izme u Safe i Merve. Ipak, ovo se smatra mekruhom.
Poslije ovoga ina, hadija nastavlja obavljati had onako kako je propisano,
a to zna i onako kako je inio i kod ifradskog hada. Kada stigne na Minu
i nakon obavljenog prvog bacanja kamen i a na Dernretu-l-Akabi, karin
ima obavezu da zakolje poseban karinski kurban na koji ga je obavezao
njegov kiranski nijet. Meso od ovog kurbana se dijeli na tri dijela kao i kod
vadibskog bajramskog kurbana. Ako iz bilo kojih opravdanih razloga,
hadija ne bude u stanju da zakolje ovog karinskog kurbana onda e biti
duan da posti deset dana, i to tri prije samog Bajrama a najbolje je da tre i
dan od tog posta bude Jevmu-l-Arefe. Ostahih sedam dana hadija-karin
ispostit e kada se vrati ku i. Nakon klanja ovog kurbana hadija dovrava
hadske obrede na propisan na in.
Temettu'ski na in obavijanja hada
Ako se hodo asnik odlu i da obavi umru u hadskim mjesecima (evvalu,

zu-l-kddetu prvih par dana zu-l-hiddeta), a ima namjeru da iste godine
obavi i had, onda njegov nijet glasi:
.
Allahumme inni uridzi-ljumrete fe jessirha ve tekabbelha minni!
"Allahu moj, elim obaviti umru pa mi to olakaj i

primi od mene."
233
Poslije ovakvog nijeta, hadija na mikatu ini sve to ini mufrid i

karin a zatim odlazi u Meku, obavlja umru na propisan na in i trenutno
prestaje biti muhrim, osim ako je odlu io da odmah sa sobom dopremi
svoj temett'uski kurban. Tada ne e prestati biti muhrim sve do okon anja
hadskog obreda, a to zna i do iza prvog demreta na Mini prvi dan Bajrama. Kada do e vrijeme hada, osmi dan zu-l-hiddeta, mutemettiù nijeti
had, i to u prostoru Harema, u ta je uklju eno sve ono to radi hadija
na mikatu. Ostalo radi potpuno isto to radi i mufrid. Kada do e vrijeme
osloba anja od muhrimskih pravila ponaanja, a to je prvi dan Bajrama,
nakon prvog bacanja kamen i a na Mini, on kolje svoj temettùski kurban,
na ta ga obavezuje njegov temetti'uski nijet. Ako mutemettiù ne bude
u stanju zaklati svog temett'uski kurban na vrijeme, onda e biti duan da
isposti deset dana, i to tri prije i sedam poslije Bajrama, isto kao karin. Ne
bude li ispostio tri prva dana uo i Bajrama, od propisanih deset, ne ostaje
mu nita drugo nego da zakolje temettu`ski kurban, ina e e se smatrati da
sve hadske obrede nije valjano obavio, ak i ako je hadske farzove i hadske
vadibe propisno izvrio. Kiranski i temettu`ski had mogu obaviti svi osim
stanovnika Meke. Njima ostaje jedino ifradski had.
234
Mustafa Suk, FIKHU-L-IBADAT
MUHRIMSKI PROPUSTI ILI PREVIDI I

NA IN NJIHOVOG SAN1RANJA
Prilikom obavljanja hada hodo asniku se mogu dogoditi odre eni propusti
zbog kojih e morati da, na ime pokajanja, uradi neke radnje koje su u sutini
njegovi pokajni ki postupci kojima on dokazuje da je te propuste u inio
nenamjerno te ih na taj na in ispravlja. Ti propusti su dvojaki, i to oni koje
on u ini kao muhrim i njegovi propusti u samom Haremu. Me utim ove
druge moe u initi i osoba koja nije muhrim.
to se ti e propusta muhrima, oni se dijele u nekoliko kategorija i
to:
a) Previdi propusti koji zahtijevaju klanje gove eta starog dvije
deve stare najmanje pet godina. Ti propusti su:
1. ako mukarac u stanju dunupluka ena u stanju hajza
nifasa, obave Tavafu-z-zijare a isti ne bi nadoknadili
u danima Bajrama. Ovaj kurban, ako do njega mora do i,
zaldao bi se nakon isteka vremena u kojem bi se ovaj tavaf
mogao obnoviti a to su bajramski dani;
2. ako bi hodo asnik, nakon boravka na Arefatu a prije brijanja
i ianja na Mini prvi dan Bajrama, imao spolni odnos sa
suprunikom. U slu aju da se to hodo asniku dogodi prije
boravka na Arefatu, had mu je u cijelosti neispravan i mora
ga obnoviti u narednim godinama.
b) Propusti koji obavezuju hodo asnika da zakolje brav e staro
najmanje godinu dana su:
235
1.
2.
3.
4
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
236
ako bi se hodo asnik-muhrim namjerno namirisao jakim

mirisom po itavoj jednoj cjelini tijela kao to je ruka, noga,
glava...;
ako bi bradu ili glavu farbao jakim mirisavim bojama;
ako bi hodo asnik (mukarac), nosio na glavi itav dan kapu
ili kakav drugi prekriva ;
ako bi hodo asnik (mukarac) itav dan nosio nemuhrimsku odje u;
ako bi hodo asnik (mukarac) obrijao etvrtinu ili vie od
toga: glave, brade ili drugih maljavih dijelova tijela;
ako bi hodo asnik podrezao pet ili vie nokata na svojim
rukama ili nogama;
ako bi hodo asnik (mukarac) u stanju dunupluka ili ena
u stanju hajza ili nifasa obavili Tavafu-l-kudum ili Tavafus-sadr;
ako bi hodo asnik Tavafu-z-zijare obavio bez abdesta;
ako bi izostavio Tavafu-s-sadr u cjelini ili etiri i vie njegovih obilazaka oko Kabe;
ako bi izostavio jedan, dva ili tri hoda oko Kabe od Tavafuz-zijareta;
ako bi se sam, bez svoga vo stva, vratio sa Arefata u Meku;
ako bi izostavio saj izme u Safe i Merve;
ako bi izostavio boravak na Muzdelifi;
ako bi potpuno izostavio sva tri demreta, sva tri dana;
ako bi izostavio jedan remj, od propisana tri dana;
ako bi na Demretu-1-Akabi izostavio etiri i vie hitaca ili
ga ne bi izvrio nikako;
ako bi umranski saj ili tavaf obavio bez abdesta;
ako bi imao spolni odnos sa suprunikom prije Arefata,
iako mu je had neispravan, on je tada duan da itav had
ponovo obavi, i to u narednim godinama;
ako bi imao spolni odnos sa suprunikom nakon brijanja i
ianja na Mini prvi dan Bajrama a prije obavljenog tavafuz-zijareta;
20. ako bi ulazio u emotivne igre sa suprunikom i bez samog

odnosa;
21. ako bi nakon obavljenog umranskog tavafa, a prije umranskog saja, imao spolni odnos sa suprunikom;
22. ako had ne bi obavljao po propisanom redoslijedu.
Valja znati da kod ove vrste propusta, karin ima obavezu zaklati,
za svaki od ovih propusta, po dva kurbana i to zbog njegovog kiranskog
nijeta.
c) Kada e muhrim biti obavezan da izdvoji sadaku u iznosu vrijednosti sadekatu-1-fitra zbog svojih muhrimskih propusta? To
su sljede i slu ajevi:
1. Ako bi se namirisao jakim mirisom samo po jednom dijelu
jedne cjeline tijela kao po dijelu ruke, noge.
2. Ako bi (mukarac) nosio na sebi nemuhrimsku odje u samo
dio dana, nekoliko sati.
3. Ako bi (mukarac) na glavi nosio kapu drugi prekriva
samo neki dio dana, npr. par sati.
4. Ako bi (mukarac) obrijao neki dio tijela, glave brade, do
jedne etvrtine.
koji nokat u ruke noge. Za svaki
5. Ako bi odrezao
nokat duan je posebno izdvojiti po jednu gore definiranu
sadaku.
mu podrezivao
oiao drugo lice
6. Ako bi obrijao
nokte.
7. Ako bi tavafu-l-kudum tavafu-s-sadr obavio bez abdesta.
8. Ako bi kod tavafu-s-sadra izostavio jedan, clva tri obilaska oko Kabe. Za svaki izostavljeni hod evt duan je
izdvojiti po jednu propisanu sadaku.
9. Ako bi izostavio po jedno, dva tri bacanja kamen i a na
demretima od predvi enih sedam. Za svaki hitac treba
izdvojiti po jednu sadaku.
237
Ako bi muhrim morao, zbog neodlonog posla, obu i svakodnevnu

odje u, obrijati se oiati, on bi na to ime bio duan da zakolje kurban.
Ako to ne bi mogao da uradi iz bilo kojih razloga onda e biti duan da
izdvoji po est sadaka e postiti tri dana, makar taj prekid muhrimskog
ponaanja bio i iz opravdanih razloga.
Ako bi muhrim ubio makar i najmanje ivo bi e kao to je skakavac
i tada je duan izdvojiti bar neznatnu sadaku jer se on kao muhrim nalazi
u potpunom miru sa samim sobom i sa svim ivim svjetovima oko sebe:
ljudskim, biljnim i ivotinjskim, te se shodno tome mora i ponaati.
Hodo asnik je tako er duan da nadoknadi svaku vrstu tete koju
bi eventualno nanio infrastrukturnim objektima u prostoru hadskih obreda, i to u visini u injene tete. Visinu tete utvr uju stru ne slube drave
koja upravlja infrastrukturom hadskih objekata. Ako je teta na injena
gra aninu pojedincu onda e nezavisna komisija procijeniti tetu koju e
po inilac platiti. Ovom nadoknadom u injene tete hodo asnik se i samog
grijeha osloba a.
U slu aju kada bi hodo asnik ulovio neku divlju ivotinju a postoji
sli na doma a, prema Imami-Muhammedu, mogla bi se ta doma a ivotinja
zaklati i podijeliti njeno meso sirotinji na ime togprekraja. Ako je ulovljena
ivotinja jednaka kurbanu (ovci kozi) onda prekritelj treba zaklati taj
kurban i onda njegovo meso podijeliti sirotinji, i to u visini sadekatu-1-fitra za svakog siromaha. Druga mogu nost za prekritelja je da kupi hrane
u vrijednosti jednog kurbana i da je onda podijeli sirotinji u visini od po
jednog sadekatu-1-fitranskog iznosa. Tre a mogu nost za prekritelja je
da posti onoliko dana koliko ima sadekatu-1-fitranskih dijelova u jednom
prosje nom kurbanu.
Ako osoba koja nije muhrim napravi neku tetu u Haremu ona ne
moe initi iskup bilo koje vrste, nego mora tetu nadoknaditi u novcu.
Muhrim ne smije kupovati niti prodavati lovinu koju je drugi ulovio u vrijeme hada.
238
SLU AJ KADA SE U E U PROSTOR

MIKATA BEZ NWETA I PREUZIMANJA
NA SEBE MUHRIMSKIH OBAVEZA
Kada bi se desilo da pojedinac pre e mikatsku granicu bez nijeta ili kada
bi neko uao u taj prostor bez namjere da obavi had ili umru pa se kasnije
predomisli i odlu i da obavi had ili umru, onda on ima obavezu da se vrati
na mikat i tamo uradi sve to je potrebno uz uvjet da nije u vremenskom
tjesnacu, odnosno da mu ne prijeti opasnost da e zakasniti na hadske obrede koji su vezani za ta no nazna eno vrijeme. Ako bi pak u ovom slu aju
hodo asnik zakasnio da na vrijeme obavi nastupaju i tavaf, tavafi-kudum,
onda bi bio obavezan da na ime ovog propusta zakolje kurban - brav e ili
kozu.
U slu aju da se hodo asnik ne moe povratiti na mikat, zbog oskudice
u vremenu, on e nijet i sve ostalo to se ini na mikatu u initi na mjestu na
kome se zatekao uz uvjet da zakolje kurban zbog ulaska u prostor hadskih
obreda bez nijeta.
239
IHSAR I MUHSAR
( J.43...u.9_,L#2-y1)
Pod pojmom ihsar podrazumijeva se stanje u kome se na e muhrim, koje

mu onemogu ava nastavak hadskih obreda, svejedno iz kojih je razloga to
stanje nastalo. Razlog tome moe biti njegovo naglo oboljenje, neredi na putu,
elementarne nepogode druge nezgode koje onemogu avaju hodo asniku
da nastavi izvravati svoje obaveze na hadskom putu. Kada se to desi, onaj
kome se to desilo naziva se muhsar. Osoba koja postane muhsar duna je
da na ime oslobo enja od muhrimskog stanja nabavi kurban i da ga poalje
u Meku, gdje e biti zaklan na ime njegovog oslobo enja od muhrimskog
stanja. Ako je to teko izvodivo onda on moe poslati novac za koji e biti
nabavljen kurban i zaklan u njegovo ime. Kada se to obavi hodo asnik je
slobodan i moe krenuti u pravcu u kome eli. U ovom slu aju postupak
je uvijek isti, bez obzira iz kojih je razloga nastala ihsarska situacija. Ako
je hodo asnik bio zanijetio kao karin mutemetti'u, onda e on u slu aju
njegovog ihsara biti duan da zakolje po dva kurbana na ime oslobo enja
od svog ihsarskog stanja. Svi ovi kurbani kolju se prvi dan Bajrama na.kon
obavljenog bacanja kamen i a na Demretul-Akabi. Meso od ovih kurbana
se u cjelini dijeli sirotinji jer se radi o iskupljenju za propust. Kome se desi
ihsar, svejedno je da je bio zanijetio had umru, on je duan da iste
obavi u sljede im godinama kada bude mogao jer mu se djelimi no obavljeni
had ne uzima u obzir. Pri ponovnom obavljanju hada, ako je hodo asnik
u prvom slu aju kada je dolo do prekida obreda bio zanijetio ifradski nijet
onda e tako i postupati kod obavljanja hada naknadno. Ako mu je nijet
bio kiranski onda je duan da pri naknadnom obavljaju hadskog obreda
obavi jedan had i dvije umre. Ako se muhsaru desilo da su nastale zapreke
240
prestale te on stigne obaviti sve hadske obrede na vrijeme, a njegov poslani

ili za njega kupljeni kurban jo nije zaklan, onda on moe sa njim raditi
ta ho e jer ga vie nije duan klati za ono to je bila njegova nakana. Ako
muhsar na vrijeme ne stigne na Arefat onda e na ime osloba anja od ihsarskog stanja biti duan da obavi umru, to zna i da mu nije vie obaveza
klati kurban.
241
BEDEL
Kao to smo ve rekli, svaki musliman kada dosegne godine biolokog

punoljetstva, ako je umno zdrav i ako ima materijalne mogu nosti, postaje
obveznik hada. Me utim od tog trenutka mogu nastupiti okolnosti koje
ga onemogu avaju, u fizi kom smislu, da sam osobno obavi had. To je,
naprimjer, bolest koja nije trenuta nog karaktera, duboka starost neki
drugi razlog, kao to je nemogu nost da se dobiju putne isprave iz bilo kojih
razloga. Tada obveznik-mukellef moe odabrati osobu koja e u njegovo
ime obaviti had. Ta osoba naziva se bedel. Za bedela se bira ono lice koje je
poznato kao dosljedan vjernik i koje svakodnevno dokazuje da mu je ivotni
cilj biti musliman u svakom ivotnom trenutku. Sve trokove hadskog putovanja snosi sam mukellef dok bedel, na to ime, ne troi svoj novac. Bedel
ne moe traiti dnevnice pla u za svoje usluge jer mu je sama ta ukazana
ast da bude poslan u ulozi bedela na sveta mjesta, dovoljna pla a za taj trud.
Mukellef, me utim, moe dati svom bedelu na ime zahmeta odre enu hediju
koju on sam odredi. Jedan od uvjeta za bedela je i to da je doti no lice ve
obavilo had za sebe. Ovaj uvjet postavlja se zbog toga to je potrebno da
on zna obaviti sve hadske obrede onako kako je to propisano. U dananjim
uvjetima, kada ima mnogo ljudi koji imaju islamsko obrazovanje i sigurno je
da mogu obaviti had na propisani na in, ovaj uvjet je relativna stvar. Ipak u
praksi, za bedela se uvijek bira lice koje je ve obavilo had.
Kada bedel kre e na had on kre e iz ku e obveznika _ mukellefa,
sa svim onim to je uobi ajeno u datoj sredini a to zna i da prisustvuje
ikrar-dovi i ostalim uobi ajenim adetima za tu priliku. Kada bedel stigne
na mikat zanijetit e ovako:
242
Mustala Sui , FIKHU-L-IBADAT
A Ilahumme inni uridu-l-hade àn (ime i prezime

mukellifa)fe jessir hu ve tekabbe-l-hu minni!
"Allahu moj! elim obaviti had za (navede se ime
mukellefa i ime njegovog oca) pa mi to olakaj i primi
od mene."
243
I LITERATURA
Na arapskom jeziku:
nn .r
^^'
-' ^-'' ;^} ^ r ^L y i ^ -T ^^ (
: ^' ^
,9^^^ y
.
.
199n.â
^llil . :
:oi .
o^LiJ^.
`t'^: ^rJ! ivî
19 VV ^^ ^ . ^L^ \t 4 . vl `. ' ` ^ _
1 99 '
(r
s+ .^ .5. :Ji ^ts:s^^,^ ,li ^^( r^9n
(
a^>. tJiL.YI( e
: ^;x, ^J^ t ^ l^y^ (

:_la a.l^9êL' "1 9J
(V
Na bosanskom jeziku:
1) Muhamed Seid Serdarevi , Fikhu-l-ibadat. Sarajevo 1968.
2) Prevod Kur'ana. Sarajevo 1996. Preveo dr. Enes Kari
3) H. hfz. Ismail Fazli , Zbirka dova. Sarajevo 1990.
245
I SADRAJ
PRVO POGLAVLJE
Fikhu-l-ibadat
Vadib
Podjela vadiba na farz i vadib
Farz
Podjela farza na fardu 1 àjni i fardu l kifaje
Obveznik
Podjela fikha
-
7
9
9
12
12
13
14
DRUGO POGLAVLJE
Izvori erijatskih propisa

1. Kur'ani-kerim
2. Sunnet Poslanika, a. s.
3. Jednoglasje islamskih u eniaka
Analogija
Mudtehid i mukallid
Najvamji mudtehidi u prvim stolje ima islama
17
17
17
19
19
21
21
TRECE POGLAVLJE
isto a
Osnovno sredstvo ienja - ista voda
i enje poslije velike i male nude
Abdest
Adabi abdesta
Mekruhi abdesta
27
28
29
31
33
33
247
Kada je abdest farz, vadib sunnet

ta e pokvariti abdest
Abdestne dove
erijatsko kupanje
Gusulski farzovi
Gusulski sunneti
Gusulski adabi
Gusulski mekruhi
U kojim je prilikama erijatsko kupanje sunnet
Kada je mendub obaviti erijatsko kupanje
Simboli no uzimanje gusula abdesta
Tejemmumski farzovi
Tejemmumski sunneti
Kako se uzima tejemmum
Simboh no potiranje po zavojima i mestvama
Hajz, nifas i istihaza
Opravdanik sahibi-uzr
34
34
36
41
41
42
43
43
43
43
45
46
47
47
49
51
53
ETVRTO POGLAVLJE
Namaz K.,3)
Ko je duan obavljati namaz
Namaska vremena
Ezan i ikamet
Kako se u i ezan i ikamet
Namaski preduvjeti
Sastavni dijelovi namaza
Namaski vadibi
Namaski sunneti
Namaski adabi
Kako se klanjaju pojedini dnevni namazi
Sabah namaz
Podnevski namaz
Ikindijski namaz
Akamski namaz
-
248
57
58
60
63
64
66
68
69
71
74
75
75
83
85
87
Jacijski namaz
Vitr-namaz
Dematski namaz
Formiranje demata
ta kvari namaz
Namaski mekr. uhi
Zatitni znak u namazu perda
Kada je doputeno prekinuti namaz
Teravih-namaz
89
91
93
95
97
99
101
102
103
PETO POGLAVIJE
Dobrovoljni namazi
1.Jutarnji namaz
2. No ni namaz
3. Namaz za slu aj nedoumice
4. Namaz elje
5. Namaz za no Lejletu-l-kadra
6. Namaz u no i Israa i Mirada
7 Namaz iz po asti prema damiji
8. Namaz povodom pomra enja Sunca
9. Namaz i dova za kiu
Klanjanje namaza u prijevoznim sredstvima

Putnikov namaz
Namaz bolesnika
Naklanjavanje proputenih namaza
Prelazak iz pojedina nog u dematski namaz
Priklju enje dematskom namazu
Ispravljanje greke previda u namazu
Kur'anske sedde
Duma-namaz
Bajram-namaz
Bajramska hutba
Adabi bajrama
109
109
110
110
112
113
115
116
116
117
119
121
123
124
126
128
130
131
133
143
144
147
249

ESTO POGLAVLJE
Postupak sa umiru om osobom

Kupanje umrlog
Obla enje umrlog u kefine
Denaza-namaz
Dje ija denaza
Ispra aj i noenje umrlog
Iskopavanje kabura za umrlog
Denaza ehida
151
153
156
158
161
165
165
167
SEDMO POGLAVLJE
Post
Ko je oslobo en od posta
Vrste posta
Mekruh-postovi nepoeljni postovi
Kako se posti
ta e pokvariti post
Keffaret
Stvari koje kvare post ali ne zahtijevaju keffaret
Mekruhi posta a
Na in ustanovljenja po etka posta
Osamljenje u damiji
Vrste itikafa
171
173
175
175
177
177
179
180
180
181
186
187
OSMO POGLAVIJE
Zekat
Ko je obavezan i kada izdvojiti zekat
Zekat na dugovinska potraivanja
/. Teko potraivanje teki dug
2. Srednje potraivanje srednji dug
3. Lahko potraivanje lahki dug
Zekat na ivu stoku
L Zekat na sitnu stoku
IL Zekat na krupnu stoku
Zekat na poljoprivredne proizvode
250
191
192
196
196
196
197
198
198
199
201
Zekat na prona ene skrivene izgubljene dragocjenosti

i ruda e u vlastitoj zemlji
Mogu i korisnici fonda zekata
Kome se ne moe pomagati fonda zekata
203
205
208
DEVETO POGLAVLJE
Sadekatu-1-fitr
Kome se moe a kome ne moe dati sadekatu 1 fitr
Kurban
ta moe biti zaklano za kurban
Na ta treba paziti prilikom nabavke kurbana
Vrijeme klanja kurbana
Na in klanja kurbana
-
211
213
214
215
215
216
217
DESETO POGLAVLJE
Had
Ko je obavezan obaviti had
Hadski farzovi
Hadski vad-ibi
Hadski sunneti
Hadski adabi
in
Na izvrenja hadske obaveze
lfradski na in obailjanja hada
Kiranski na in obavljanja hada
Temettu`ski na in obavljanja hada
Muhrimski propusti previdi i na in njihovog saniranja
Slu aj kada se u e u prostor mikata bez nijjeta
i preuzimanja na sebe muhrimskih obaveza
Ihsar i muhsar
Bedel
221
221
225
225
225
226
227
227
232
233
235
Literatura
Sadraj
245
247
239
240
242
251

Fikhu-L-Ibadat Za 1 I 2 Razred Medrese PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fikhu-L-Ibadat Za 1 I 2 Razred Medrese PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mustafa Sui

EL-KALEM - izdava ki centar Rijaseta Islamske zajednice

Mr. Muharem Omerdi

Seid ef. Smajki

Zijad Ljevakovi , prof. dr. Enes Kari , Mustafa Sui ,

tamparija Rijaseta Islamske zajednice u BiH

Sarajevo, 1426. h.g./2005. godine

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

0 uajbe! Mi mnogo toga Sto ti govori ne razumijemo.

Huve mdrifetu-n-nefsi ma leha ve ma `alejha. - "To je

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

znanosti, fikhski u enjaci sve ljudske postupke klasificirali su u pet osnovnih

Stroga obaveza za svakog muslimana-mukellefa i ona se zove

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Podjela vadiba na farz i vadib

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Stoga vi prou ite ono s'to vam je lahko iz Kur'ana.

Pa, klanjaj radi Gospodara svoga i rtvuf,

Hanefije kau: ovdje je sadr.ana jasna naredba da se neto rtvuje,

"Nema namaza bez prou ene sure El-Fatihe u njemu.

Ako klanja to ne uini, namaz mu nije pokvaren u smislu da bi ga

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Podjela farza na fardu-l-sajni i fardu-l-kifaje

to je stroga obaveza za svakog pojedinca,

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kada neko ispuni uvjete da se na njega primijene erijatske norme onda se

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Oblast koja regulira prijenos zaostavtine sa umrlog lica na

Oblast koja regulira ekonomske odnose me u ljudima i ona se

6. Oblast koja se odnosi na pravne delikte i ona se naziva ukubat

Osim navedenih, fikhska nauka se grana i na druge oblasti ivota,

Mustafa Su'i , FIKHU-L-IBADAT

IZVORI ERIJATSKIH PROPISA

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

gova izgovorena rije (hadis) njegova ivotna odnosno poslanika praksa

to ozna ava redovnu poslani ku

neredovna praksa Poslanika, a.s, koja se jo

Sunnet kao erijatski izvor tako er je nijansiran kao i farz na:

to je osobna praksa Poslanika, gdje

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

druge vrste obaveza u kojima je mogu e izvrenje te obaveze, u

javno deklarirano miljenje o

Kada se do e u situaciju da se odre eni ivotni problem muslimana ne moe

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

o kome postoji erzjatsko rjeenje, u cilju prenoenja tog prvog rjeenja na

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Mustafa Sui, FIKHU-L-IBADAT

sa njim. Tek sljedea generacija muslimana _ tabi`ini, bila je prisiljena da

Osim ovih imena, koja su najpoznatija i koja su ostavila najvie

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Razlog tome je to to u vrijeme njegovog djelovanja jo nisu bili potpuno

Jakub bin Ibrahim bin Habib el-Ensari roen

Svaki od ovih velikana fikhske nauke, na svoj na in, doprinio je

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

Pravna (fikhska) ne istoa nedase hukmilja

Mustda Sui , FIKHU-L-IBADAT

nakon polucije u snu na bilo koji drugi na in. Svako od ovih

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ienje poslije velike i male nude

Da bi musliman udovoljio zahtjevu islamske istoe, on ima obavezu da

Allahumme eizzu bike mine-l-hubusz' ve-l-haba'isi.