Professional Documents
Culture Documents
Akcijski Kulturni Turizam
Akcijski Kulturni Turizam
KULTURNOG TURIZMA
Radni materijal
Naruitelj:
Ministarstvo turizma RH
Autori:
dr. sc. Renata Tomljenovi
dr.sc. Snjeana Borani ivoder
SADRAJ:
1. UVOD
............................................................................................................................ 4
1. UVOD
Akcijski plan razvoja kulturnog turizma nastavak je planiranih aktivnosti na realizaciji
Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN55/2013). Njegov cilj je
uspostaviti zajedniku razvojnu viziju te usuglasiti djelovanje glavnih dionika relevantnih za
razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj. Osim toga, s obzirom na injenicu da razvoj kulturnog
turizma poiva na zajednikom radu i suradnji kulturnog i turistikog sektora, cilj je uspostaviti
strateki i operativni okvir djelovanja Naruitelja ije e odrednice prihvatiti dionici i iz
podruja kulture i iz podruja turizma.
Kulturni turizam, prema kriteriju atraktivnosti, ulazi u skupinu potencijalno vodeih
proizvodnih grupa hrvatske turistike ponude. Ukoliko se to stavi u odnos sa injenicom da se
danas procjenjuje da oko 40% svih meunarodnih putovanja ukljuuje komponentu kulture
dolazi se do potrebe intenzivnijeg i breg razvoja ovoga proizvoda kako bi se bolje iskoristili
njegovi potencijali. U okviru toga potrebno je valorizirati razne oblike batine i suvremene
kulturne produkcije, identificirati projekte nacionalnog i regionalnog znaaja te definirati
razvojni model kojim kultura i turizam mogu ostvarivati sinergijske uinke.
Za Hrvatsku relevantni proizvodi kulturnog turizma definirani Strategijom razvoja turizma RH
do 2020 ukljuuju:
gradski turizam
turizam batine
turizam dogaanja
kreativni turizam
vjerski turizam.
U odnosu na uobiajeno poimanje kulturnog turizma u Hrvatskoj, kreativni turizam je novina.
On se u zapadnom, razvijenom svijetu pojavio u zadnjih desetak godina, kada se poela
oblikovati ponuda koja omoguuje posjetiteljima razvoj kreativnih potencijala kroz
sudjelovanje u raznim oblicima teajeva i radionica. Stoga je u oblikovanju ponude kulturnog
turizma i njegovu snanijem prodoru na trite vano ukljuiti inovaciju i kreativnost koja e
omoguiti doivljaje temeljene na lokalnoj i autentinoj kulturi. Tome e u budunosti
pridonijeti kvalitetna i slojevita interpretacije i materijalne i nematerijalne batine kao i
gradnja imida Hrvatske kao zemlje bogate kulturom i tradicijom, ali i suvremenom kulturnom
produkcijom.
Na razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj radi se ve niz godina o emu svjedoi i Strategija
kulturnog turizma koja je bila donesena 2003. godine i kojom se tada eljelo pribliiti kulturni
i turistiki sektor u stvaranju ponude kulturnog turizma. Slijedom tog dokumenta bile su
potaknute brojne aktivnosti koje su rezultirale u jaanju ponude i stvaranju kreativnih
kulturno-turistikih sadraja kojim se podizala razina zadovoljstva turista. Strateki prioriteti
bili su: 1) stvoriti pozitivno okruje koje e poticati inicijative razvoj kulturnih turistikih
proizvoda; 2) uspostaviti sustav organizacije i mehanizme meusektorske suradnje; 3) podii
4
Ciljevi projekta
Cilj ovog dokumenta je uspostaviti platformu za zajedniko djelovanje glavnih dionika
relevantnih kao i nunih za razvoj kulturnog turizma. Premda je kulturni turizam u Hrvatskoj
prepoznat prije 15-tak godina i sustavno se razvija od 2000. godine jo uvijek, s obzirom na
stupanj zadovoljstva gostiju kao i kretanja na podruju ovog proizvoda, postoje brojne
mogunosti za njegovo unapreenje. U tu svrhu ovim se projektom eljelo:
Identificirati primarne nacionalne vizitacijske atrakcije kako bi se osiguralo sinergijsko
djelovanje kljunih dionika u njihovom razvoju i unapreenju
Stvoriti meunarodno prepoznatljive kulturne atrakcije kojim se eli obogatiti
turistiki imid Hrvatske
Poticati ravnomjerniji razvoj hrvatskih regija kroz povezivanje kulturno-turistike
ponude
Otvoriti prostor za poduzetnike projekte u kulturi kako bi se omoguilo da kultura
kroz turizam dodatno valorizira svoje resurse, a turizam kroz kulturu obogati ukupan
turistiki proizvod te dodatno pridonese lancu vrijednosti u destinacijama.
Pristup izradi
S obzirom na sloenost kulturno-turistikih proizvoda te brojnih dionika ija je ukljuenost
nuna u razvoj ove ponude izrada Akcijskog plana podrazumijeva usku suradnju dionika. U
tom je smislu izrada plana zasnovana na principu intenzivne suradnje i konzultacije tijekom
izrade projekta.
Intenzivna suradnja podrazumijeva sljedee:
kontinuiranu komunikaciju s Naruiteljem kako bi se osiguralo razumijevanje ciljeva i
izvrenje potreba nositelja turistikog razvoja
kontinuiranu komunikaciju s predstavnicima Ministarstva kulture te posebno s
Upravom za zatitu kulturne batine, Hrvatskom turistikom zajednicom te
Zajednicom za kulturni turizam HGK
detaljnu analiza postojeih stavova i materijala relevantnih za razvoj i promociju
kulturno-turistikih proizvoda.
Konzultacije tijekom rada na projektu podrazumijevale su sljedee:
Radionice s interesnim grupama vezane uz teme: 1) identificiranje stratekih
smjernica i ciljeva te 2) definiranje konkretnih programa, projekta i aktivnosti.
Prezentaciju interesnim grupama: zavrna prezentacija prijedloga Akcijskog plana
irom spektru dionika.
Osim desk istraivanja koje ukljuuje sve relevantne dokumente, statistike i web izvore, zbog
sloenosti pitanja razvoja kulturnog turizma, za potrebe Akcijskog plana provelo se nekoliko
primarnih istraivanja. Prvo istraivanje obuhvatilo je predstavnike upanija, gradova i opina
(voditelje upravnih odjela zadueni za kulturu i turizam) s ciljem identificiranja postojee
planske dokumentacije te razvojne problematike na koju je potrebno strateki utjecati. Drugo
istraivanje, ukljuilo je institucije u kulturi i turizmu s ciljem prikupljanja stavova o stanju
kulturno-turistikih proizvoda te podrujima na koje je potrebno strateki i operativno
utjecati kako bi se kulturni turizam bre i uinkovitije razvijao temeljem zahtjeva suvremenog
turistikog trita.
Kao instrument istraivanja za provedbu primarnog istraivanje predstavnika upanija,
gradova i opina koriten je anketni upitnik. Tijekom listopada putem e-maila proslijeen je
na 20 upanija, 100 gradova i 400 opina. Drugi upitnik, koji je obuhvatio istraivanje
predstavnike kulturnog i turistikog sektora, poslan je putem SurveyMonkeya na e-mail
adrese institucija u kulturi i turizmu. U okviru institucija u kulturi obuhvatiti e se
Konzervatorski odjeli Ministarstva kulture, muzeji, arhivi, kazalita, biblioteke i dr., dok su
uzorak za stavove turistikog sektora biti predstavnici turistikih zajednica.
Struktura dokumenta
1. Uvod
U uvodom dijelu obrazlau se polazne osnove za izradu Akcijskog plana razvoja
kulturnog turizma. Rezimiraju se nalazi i preporuke Strategije razvoja RH do 2020.
godine te se iznosi problematika vezana uz izazove intenzivnijeg razvoja kulturnog
turizma.
2. Meunarodno relevantni trendovi u kulturnom turizmu
U ovome se dijelu iznose rezimirani rezultati postojeih trinih istraivanja i kretanja
vezana uz kulturni turizam u svijetu te vezani uz spoznaje o kretanju kulturnog turizma
u Hrvatskoj. Koristiti e se svi dostupni izvori.
3. Stanje kulturno-turistike ponude i potranje u RH
U ovome se dijelu iznosi stanje kulturno turistike ponude i potranje. Rezimirati e
se rezultati anketnih istraivanja iz kojih e se vidjeti stavovi javnog sektora kao i
turistikog i kulturnog.
4. SWOT analiza
Kroz SWOT matricu prezentirati e se interni prednosti i nedostaci kao i eksterne
prilike i ogranienja vezana uz razvoj kulturnog turizma. Sveobuhvatno e se sagledati
podruje Hrvatske, a po potrebi, posebno e se sagledat i eventualne razlike izmeu
regija kako po pitanju njihove spremnosti za ukljuivanje u kulturno turistiku ponudu
tako i po pitanju postojeih prepreka i ogranienja.
7
Richards, G. (2006). Introduction: Global trend in cultural tourism. U: G. Richards (ur.). cultural tourism:
Global and local perspetives. New York: Haworth Hospitality Press.
Richards, G. (2011). Tourism trends: The convergence of culture and tourism. Preuzeto sa:
www.academia.edu
10
12
13
14
15
Izvrsno
3,9%
0,0%
Vrlo dobro
23,1%
11,1%
Dobro
44,2%
31,9%
11,5%
Dovoljno
18,1%
17,3%
Loe
0,0%
38,9%
5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0% 50,0%
Turistiki sektor
Kulturni sektor
16
Poput javnog sektora, kad su u pitanju prioritetni kulturno-turistiki proizvodi, turistiki sektor
preferira programe oivljene povijesti, centre za posjetitelje festivale i dogaanja, tematske
ceste/rute. Kulturni sektor u manjoj mjeri openito daju podrku ovim proizvodima, ali
spremnije podravaju ulaganje u suvremenu kulturnu produkciju i kreativne radionice.
Slika 6: Prioriteti u razvoju kulturno-turistikih proizvoda
17
Rezultati fokus-grupe
Glavne toke koje su istaknute kroz radionicu su bile sljedee:
U razvoju kulturnog turizma treba uzeti u obzir promjene kako na strani turistike
potranje (promjena kupaca) tako i na strani turistike ponude (konkurencija)
Potreba definiranja prioritetnih ('snanih') kulturnih resursa na nacionalnoj razini
pitanje UNESCO kulturne batine kao glavnog 'markera' i nositelja prepoznatljivosti,
posebno na udaljenim tritima
Pitanje danas 'srednje' ili 'manje' vidljivih resursa/atrakcija koji mogu postati
prepoznatljivoj; potrebno razviti kriterije za evaluaciju turistike atraktivnosti
kulturnih resursa
Naini prezentaciji i primjena suvremenih tehnolokih mogunosti
Pitanje stvaranja partnerstva prelazak administrativnih granica kad je rije o
temi/proizvodu koji povezuju vie kulturnih resursa u rute/puteve
Spajanje u mreu turistikih proizvoda koji postoje u iroj regiji/koji povezuju vie
zemalja
Potreba edukacije na svim razinama koja bi pridonijela jaanju suradnje kulturnog i
turistikog sektora
18
19
5. SWOT ANALIZA3
Iz prethodnih analiza postoji nekoliko kljunih faktora u okruenju koji ukazuju na vanost
razvoja kulturnog turizma te na njegovu ne samo ekonomsku neko i drutvenu isplativost. U
nacionalnim okvirima, kulturni turizam danas je afirmiran kao turistiki proizvod. tovie, on
se ne shvaa kao jedan od ninih proizvoda, nego kao kljuni turistiki proizvod u formiranju
nacionalnog turistikog imida. Njegov razvoj trebao bi biti olakan u trenutnim uvjetima u
kojima se na nacionalnoj razini ulau koordinirani napori u unapreenju upravljanju
destinacijom ime bi se trebala unaprijediti i inter-sektorska suradnja te stvoriti uvjeti za
kvalitetna i funkcionalna partnerstva. Na globalnoj razini, potranja za proizvodima kulturnog
turizma i dalje je je porastu. tovie, pojavljuju se novi trini segmenti kojima je zajednika
karakteristika da trae smisleno putovanje tijekom kojeg e neto nauiti, proiriti svoje
horizonte, raditi neto smisleno te biti u kontaktu s domainima. Takav trend potie razvoj
proizvoda temeljen na izvornosti, autentinosti, kreativnosti i inovativnosti, dok u drugi plan
stavlja kapitalno intenzivne strategije razvoja poput izgradnje novih mega-kulturnih atrakcija.
Prednosti
Za razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj postoje brojne prednosti. Kljune su to da je on
afirmiran i u kontekstu stvaranja turistikog imida, i u kontekstu strategija i akcija za
produljenje sezone i geografsko proirenje potranje. Od Strategije razvoja kulturnog turizma
usvojene 2003. godine do danas iniciran je velik broj raznovrsnih projekata u funkciji razvoja
kulturno-turistikih proizvoda na lokalnoj i regionalnoj razini. Takoer, u tom razdoblju
obnovljen je velik broj objekata kulturne batine, izgraena je nekolicina novih muzeja te
moderniziran velik broj muzejskih postava. Potranja za proizvodima kulturnog turizma u
Hrvatskoj ve postoji te je ona, i po veliini i po karakteristikama trita, slina onoj u
europskim zemljama. Potranja je najizraenija za obilascima kulturno-povijesnih graevina
te posjete muzejima i galerijama. Konano, u novije vrijeme pojavljuju se, iako u tragovima,
poduzetniki projekti u kulturi i kulturnom turizmu.
Nedostaci
Unato rezultatima postignutim u razvoju kulturnog turizam, jo uvijek sustiemo trendove
(npr, kreativni turizam) i tek nam predstoje napori za bolju prezentaciju i interpretaciju
kulturnih resursa u svrhu podizanja kvalitete doivljaja. Pored spore prilagodbe trendovima,
kulturni resursi jo su uvijek nedovoljno iskoriteni u formiranju turistike ponude. Djelomino
oni nisu spremni za posjetu, a djelomino je to i stoga to nismo uinili popis i sustavno
valorizirali barem nacionalne i regionalne kulturno-turistike atrakcije s najveim
marketinkim i/ili razvojnim potencijalom. ini se da, unato napretku u suradnji i partnerstvu
kojeg prepoznaje turistiki sektor, kultura suradnje i partnerstva kljuna u formiranju i
upravljanju proizvodima kulturnog turizma nedovoljno je razvijena, a to posebice osjea
kulturni sektor.
20
muzeja, unaprijedila dostupnost kroz izgradnju centara za posjetitelje ili poveala atraktivnost
kroz uvoenje oivljenje povijesti, emu je kulturni sektor manje sklon, esto smatrajui da je
to profanizacija i komercijalizacija kulture. U takvim uvjetima, uspostava kulture meusobnog
uvaavanja postaje imperativ. Kulturni sektor treba biti potovan u svojoj ulozi uvara batine,
povijesti i kulture te kao aktivan sudionik kulturnog, drutvenog i ekonomskog razvoja. Razvoj
valja temeljiti na prepoznavanju zajednikih interesa i ostvarivanju sinergijskih uinaka
kulture i turizma, koji e donijeti koristi i jednom i drugom sektoru, ali i drutvenoj zajednici u
cjelini. To zahtijeva promjenu u standardima i nainima ponaanja i redefiniranje uloga
institucija u ijoj je jurisdikciji razvoj kulturnog turizma.
Autentinosti, kreativnosti i relevantnosti cjelokupni turizam, a pri tome ponajvie kulturni
turizam, instrument je ekonomskog, ali i cjelokupnog drutvenog razvoja. Tako shvaen,
kulturni turizam nudi izuzetne mogunosti za afirmaciju i promociju nae kulturne batine kao
i suvremene kulture, za eksperimentiranje s novim i inovativnim pod vodstvom kreativne
industrije te, time, za oblikovanje cjelokupne batinske i kulturne scene. Time e se osigurati
razvoj i skrb za vlastite kulturne resurse i njegovanje vlastitih talenata (nasuprot uvozu kulture
kao opcije) i relevantnost kulture, odnosno rezultata aktivnosti institucija i djelatnika u kulturi
ne samo (stranom) turistikom tritu, ve i nama kao graanima ove zemlje i potencijalnim
domaim turistima.
Temeljem smjernica za razvoj kulturnog turizma te, uvaavajui dosadanje rezultate napora
u razvoju kulturnog turizma te iskustva steena u tom procesu te postavljena kljuna razvoja
naela, definirano je pet stratekih ciljeva:
Strateki cilj 1:
Razviti i opremiti kljune nacionalne kulturno-turistike atrakcije kvalitetnim
vizitacijskim sadrajima
Strateki cilj 2:
Osmisliti i pripremiti kulturno-turistiki proizvodni portfelj na nacionalnoj i
regionalnim razinama spreman za plasman na turistiko trite
Strateki cilj 3:
Aktivirati meunarodno i domae turistiko trite kvalitetnim i dobro osmiljenim
marketingom kako bi se stvorila trina prepoznatljivost na meunarodnoj razini te
potakla domaa potranja
Strateki cilj 4:
Stvoriti institucionalne i organizacijske preduvjete za razvoj kulturnog turizma
uspostavom nacionalnog liderstva i stratekih partnerstva
Strateki cilj 5:
Unaprijediti znanja, vjetine i kompetencije dionika u kulturnog turizmu za razvoj
proizvoda i kulturu usluge.
22
Ovako postavljeni strateki ciljevi rjeavaju kljuna uska grla kulturnog turizma Hrvatske
kulturno-povijesne lokalitete koji ili nisu adekvatno opremljeni (za turistike posjete) ili su na
niskom stupnju trine spremnosti, nedostatak konkretnih kulturno-turistikih proizvoda koji
bi se mogli sustavno plasirati na turistiko trite; marketing koji, unato bogatstvu kulturne i
povijesne batine, nije uspio izgraditi slojeviti i kompleksniji imid Hrvatske kao turistike
destinacije. Njegovanje kulture partnerstva u suradnje koje poiva na posjedovanju kljunih
znanja, vjetina i kompetencija dionika u razvojnom procesu adresira problem nedovoljno
konstruktivne suradnje u ijoj je pozadini meusobno nerazumijevanje i nepovjerenje koje
proizlazi iz nedostatka znanja, vjetina i kompetencija kao i tendencije stereotipiziranja
kulturnih i turistikih djelatnika.
23
24
Osnovni cilj ove mjere je opremiti kulturno-povijesne lokalitete (pojedinane ili cjeline)
odgovarajuim vizitacijskim sadrajima, prvenstveno centrima za posjetitelje, s naglaskom na
ove uvrtene na UNESCO-vu Listu svjetske materijalne i nematerijalne kulturne batine kao
atrakcije iji je upis na listu verificirao njihovu meunarodnu relevantnost. Pri odreivanju
prioriteta, koristiti se listom prioriteta (Mjera 1.1).
Veini realnih kulturno turistike atrakcije (one koje se sustavno promoviraju te biljee
turistike posjete), ukljuujui i kulturna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske batine,
nedostaju kvalitetni sadraji za posjetitelje, ukljuujui i kvalitetnu interpretaciju. Kvalitetna
interpretacija bitna je ne samo sa stajalita zadovoljstva posjetitelja, ve i u sklopu realizacije
potencijala kulturnog turizam za afirmaciju nae kulturne i povijesne batine i aktiviranje
kreativnih potencijala. Ona je tim bitnija to su lokaliteti kompleksniji poput urbanih cjelina ili
se odnose na daleku povijest koju si posjetitelji teko doaravaju kao to je to u sluaju
arheolokih nalazita, ili je pak rije o nematerijalnoj kulturnoj batini koju je potrebno
pribliiti posjetiteljima. Pored obrazovno-edukativnih sadraja, odgovarajue opremanje
lokaliteta kulturno povijesne batine omoguuje uvoenje ugostiteljskih i trgovakih sadraja,
putem kojih se mogu plasirati lokalni/regionalni proizvodi (npr. lokalni/regionalni specijaliteti,
uporabni suveniri, rukotvorine, umjetniki predmeti, knjige, vodii), pruiti informacije o
ostalim atrakcijama u okolici ime se turistika potronja geografski proiruje, potie vea
aktivnosti turista, te time i dulji boravak i potronja.
U tom kontekstu, predlau se sljedee aktivnosti:
Razviti nekoliko prototipova centara za posjetitelje koji sadre izlobeni dio
(interpretacija znaaja lokaliteta); prodajni dio (ulaznice, suveniri), ugostiteljski i
sanitarni dio kao primjere dobre prakse (Aktivnost 1.2.1).
Identificirati nekoliko modela upravljanja centrima za posjetitelje kako bi se osigurala
njihova odrivost, ukljuujui financiranje i osposobljavanje osoblja (Aktivnost 1.2.2).
Uspostaviti Centre za posjetitelje na kljunim nacionalnim turistikim atrakcijama
(odabranih temeljem aktivnosti 1.1. i 1.2.) (Aktivnost 1.2.3).
25
26
Mjera 2.2. Stvaranje jedinstvenosti i konkurentske prednosti turistikih regija na temelju kulturnoturistike ponude
27
U Hrvatskoj se tokom cijele godine organizira iroki spektar razliitih kulturnih dogaanja. U
kontinentalnim dijelovima Hrvatske ona se uglavnom organiziraju u proljee i jesen te im je
svrha, pored ostalih kulturnih i drutvenih ciljeva (njegovanje tradicije, animiranje lokalne
zajednice), poticanje turistike potranje. U obalnim dijelovima, dogaanja su uglavnom
koncentrirana u ljetnim mjesecima, a njihov je primarni cilj obogaivanje turistikih sadraja
za boravine turiste. S obzirom na brojnost, raznolikost te vremenski i geografski raspored
ovih dogaanja Hrvatska je dobro pokrivena dogaanjima. Mnoga, osobito turistika
dogaanja, usmjerena su na oivljavanje tradicije (npr. etvene sveanosti, smotre folklora),
obiljeavanje znaajnih datuma (npr. adventske sveanosti, Martinje, Vincekovo) ili
obiljeavanje
odreenih
povijesnih
epoha/dogaaja
(npr.
uskoki
dani,
renesansni/srednjovjekovni festivali, reinkarnacije povijesnih bitaka). Dogaanja vezana za
suvremenu kulturnu produkciju, osobito suvremenu, inovativnu kulturnu scenu, uglavnom su
jo u domeni kulturnog sektora i manje zastupljena u turistikoj promociji. Istovremeno,
proliferacija festivala koji se mahom financiraju ogranienim javnim sredstvima i u uvjetima
produljene ekonomske recesije, znai da se organizatori suoavaju sa sve veim budetskim
ogranienjima, uslijed ega ne mogu pravovremeno objavljivati programe (barem nekoliko
mjeseci unaprijed) te se time umanjuje njihov turistiki potencija. Turistiki potencijal
umanjuje se i stoga to se organizatori uglavnom usmjeravaju na program, dok su njihove
marketinke i promotivne vjetine, osobito u sklopu turistike promocije, ograniavajui
faktor u njihovom boljem koritenju u turistike svrhe. Stoga se u okviru ove mjere predlae
sustavan pristup njihovom turistikom razvoju, tako to bi se dogaanja inventarizirala te se
izdvojila ona meunarodnog i nacionalnog znaaja, koja u veoj mjeri ili potiu turistike
dolaske ili doprinose kreiranju eljenog turistikog imida Hrvatske i/ili njezinih turistikih
regija. Istovremeno, geografskim, vremenskim i tematskim mapiranjem kulturnih dogaanja
potrebno je detektirati manja dogaanja tijekom cijele godine s ravnomjernim rasporedom
kako bi se izbjegla vremenska i tematska preklapanja.
28
fokusiranu promociju kao npr. 'godina izlobi', 'godina manifestacija', 'godina kreativnih
industrija' i sl. Da bi promocijski napori bili uspjeniji vano je osigurati dobru informaciju
podlogu za to su potrebna trina istraivanja, to takoer predstavlja cilj ove mjere. Vano
je internu javnost familijarizirati s injenicom da je Hrvatska zemlje bogate kulturne ponude
koja predstavlja veliki potencijal za ukupni razvoj turizma. Konano, vano je s nacionalne
razine poticati prodaju te pomoi specijaliziranim posrednicima u kreiranju inovativnih
ponuda.
Stoga, u svrhu realizacije ove mjere predviaju se sljedee aktivnosti:
Jae koritenje ICT-a u promociji kulturnog turizma (Aktivnost 3.1.1)
Intenziviranje odnosa s javnou (Aktivnost 3.1.2.)
Specijalizirano oglaavanje kampanje (Aktivnost 3.1.3.)
Posebne kampanje za razvoj pojedinih oblika proizvoda kulturnog turizma
(Aktivnost 3.1.4.)
Mjera 3.2. Unapreenje istraivanja i interni marketing
30
31
kulturnog turizma. Klasteri u turizmu imaju svoje specifinosti koje proizlaze iz prirode
proizvoda emu dodatno pridonose i specifinosti kulture koja svojim razliitim resursima
sudjeluje u stvaranju tih proizvoda. Upravo klaster predstavlja dobar oblik organizacije za
suradnju jer nema centraliziranih poslovnih funkcija, omoguuje brzi protok informacija te
time relativno brze prilagodbe promjenama i zahtjevima trita. Da bi klaster bio uinkovit
potrebno je da svoj rad temelji na programima rada koji su unaprijed definirani te da ima
osiguran izvor financiranja. Klasteri za razvoj proizvoda kulturnog turizma mogu se uspostaviti
na geografskoj razini kao i na proizvodnoj. Ukoliko je rije o proizvodnoj razini onda je mogue
npr. uspostaviti klaster za manifestacije i dogaanja, dok kad je rije o geografskoj mogue je
uspostaviti klastere za razvoj kulturnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj i sl. Meutim,
mogue je da klaster objedinjuje i svoju geografsku i proizvodnu funkciju. lanovi klastera, uz
niz koristi vezanih uz protok informacija, koristi mogu ostvarivati kroz savjetodavne funkcije i
znanja specijalista iz podruja koja im nisu srodna to je posebno vano jer se ovdje radi o dva
razliita sektora. Za razvoj klastera i klaster inicijativa potrebno je koristiti fondove Europske
Unije (Mjera 2.6.1. Jaanje kapaciteta za uinkovito koritenje fondova EU u Strategiji razvoja
klastera u Republici Hrvatskoj 2011. 2020.)
U svrhu realizacije ove mjere predviaju se sljedee aktivnosti:
Identifikacija kljunih klastera temeljem prioritetnih nacionalnih/regionalnih
kulturno-turistikih projekata (Aktivnost 4.2.1).
Definiranje kompletnog i realistinog plana i programa rada klastera (Aktivnost 4.2.2.)
Osiguranje izvora za financiranje (Aktivnost 4.2.3.)
Mjera 4.3. Uspostavljanje partnerstva za marketing kulturno-turistikih atrakcija
Marketing kulturno-turistikih atrakcija provodi kulturni sektor, s jedne strane, dok turistiki
sektor takoer te atrakcije koristi u promociji destinacije ili u prodaji konkretnih turistikih
paketa. Ciljevi mogu biti razliiti i odnositi se na stvaranje imida, podizanje prepoznatljivosti,
poveanje posjetitelja, poveanje potronje, vee prihode i sl. S druge strane, ulau se napori
i sredstva za sve marketinke aktivnosti koje bi mogle stvaranjem partnerstva biti usmjerenije,
uinkovitije i donositi bolje rezultate svim stranama. Zbog toga se predlau partnerstva kako
bi se stvorila podloga za zajednike marketinke aktivnosti ime bi se objedinili i ljudski resursi
i financijski resursi. lanovi klastera koji ve jesu udrueni u ovakav organizacijski oblik mogu
objediniti marketinke napore za trino spremne proizvode i atrakcije. Budui da ve djeluju
u klasteru jednostavnije je njihovo horizontalno i vertikalno povezivanje.
Stoga se u svrhu realizacije ove mjere predviaju sljedee aktivnosti:
Poticanje udruenog marketinga paketa proizvoda (istovjetnih, kompatibilnih,
integriranih) (Aktivnost 4.3.1.)
Poticanje udruenog marketinga lanova klastera za trino spremne proizvode i
atrakcije (Aktivnost 4.3.2.)
33
34
35
36