9.

RAUN I RASPORED ZEMLJANIH MASA

9.1. Proraun masa (linija povrina, reducirana linija povrina)
Proraun koliine zemljanih masa moe se vriti na naine:
- pomou kotiranih osnova
- pomou poprenih profila
- koritenjem izohipsa
- neposredno iz uzdunog profila
Raunanje pomou kotiranih osnova koristi se za pravilne dimenzije iskopa (graevne
jame, iskopi za temelje,...).

Proraun povrine nasipa i usjeka

Proraun pomou poprenih profila se vri na nain da se prvo odrede povrine
poprenih profila. Povrine poprenih profila se odreuju:
- planimetrom
- diobom poprenog profila na pravilne geometrijske likove
- diobom poprenog profila na odsjeke istih irina
- pomou grafikona
- (raunalni programi)

vi

Proraun povrine presjeka podjelom povrine na odsjeke istih irina

Kada su povrine poznate koliine zemljanih masa se odreuju:
P1 + P2
d
s
d
Simpsonova formula: V = (P1 + 4PS + P2 )
6

Winklerova formula: V =

Primjer tablice za proraun povrina:

staciona
broj
povrina
srednja povrina razmak
profila
a
profila
nasipa iskopa nasipa iskopa
0+000.0
0
6.1
10
0+010.0
1
12.2
8.8
2.4
20
0+030.0
2
5.4
4.8

volumen
nasipa

iskopa

61.0

176.0

48.0

Proraun neposredno iz uzdunog profila vri se "integratorom" (niz paralelnih linija

koje uvijek zatvaraju konstantnu povrinu).
n

V = c li
1

Proraun pomou izohipsa se primjenjuje za objekte koji su na velikoj povrini

(aerodromi, trgovi i sl.). Zasniva se na primjeni obrasca sa srednjim profilom.
F +F
F +F
F
+F
V = 1 2 e + 2 3 e + ... + n 1 n e
2
2
2

Iz izraunatih povrina na profilima moe se izraditi linija povrina uzdu linijskog

objekta, odnosno reducirana linija povrina.

m2
linija
povrina

P1U

P2U

USJEK
P3U
P3N

P4N

NASIP

m2
reducirana
linija
povrina

USJEK

NASIP
m2

9.2. Linija masa

Linija masa predstavlja grafiki prikaz koliina masa na jednoj dionici. Nakon
dobivanja koliina iz rauna masa, zbroje se koliine usjeka i mnoe sa koeficijentom
stalne rastresitosti, te usporede sa koliinama nasipa.
Prvo se iskljui popreni transport:

Zatim se izraunavaju koliine masa od profila do profila:

P +0
d1 U1
= VU1
2

P + PU1
d 2 U2
= VU1
2

Primjer prorauna koliine masa izmeu profila linijskog objekta (cesta):

stacionaa

broj
prof.

povrina

srednja povrina

(m2)

(m2)

nasipa iskopa
0+000.0
0+010.0
0+030.0

nasipa

razmak
prof.
(m)

iskopa

volumen
(m3)
nasipa iskopa

ordinate
poveanje linije masa
iskopa
(m3)
5%

12.2

5.4

4.8

6.1

10

61.0

8.8

2.4

20

176.0

48.0

0.0
-61.0
50.4

-186.6

Primjer grafikog prikaza linije povrina i linije masa

9.2.1. Karakteristike linije masa

-

dio linije masa koji se penje s lijeva na desno predstavlja koliine usjeka
dio linije masa koji pada sa lijeva na desno predstavlja koliine nasipa
najvie toke na liniji masa su mjesta gdje usjeci prelaze u nasipe
najnie toe na liniji masa su mjesta gdje nasipi prelaze u usjeke
veliina nagiba linije masa oznaava koliinu masa u tom presjeku
infleksijska toka linije masa usjeka je mjesto gdje je u tom usjeku najvei profil
usjeka, tj. iskop usjeka, a na liniji nasipa mjesto gdje je najvei popreni profil, tj.
najvei nasip
- ako su razmaci izmeu profila manji, linija masa se od poligonalnog oblika
pribliava zakrivljenoj liniji
- na mjestima gdje nema prirasta masa, linija masa je horizontalna

- vertikalni razmak izmeu dvije toke linije masa predstavlja volumen masa izmeu
profila u tim tokama
- visinska razlika izmeu najvie i najnie toke predstavlja ukupnu koliinu tog
nasipa ili usjeka
- svaki usjek u liniji masa predstavljen je polovicom dijela vala koja se uzdie, a nasip
polovicom koja pada
- presjene toke horizontalne linije s linijom masa ograniavaju odsjek na kojem se
mase izjednauju

9.3. Linija izjednaenja

Cilj izjednaenja masa je da se sa to manjim iskopom i uz najkrau transportnu duinu
izvre radovi na usjecima i nasipima.
Ni uz najvee napore nije mogue organizirati transport masa bez gotovih objekata
(tunela, vijadukata). ekanje na zavretak tih objekata, pa tek onda izrada zemljanih
radova znatno bi produila rok izrade cjelokupnog objekta. To dovodi do stvaranja dionica
gdje se mase logino izjednauju (npr. izmeu vijadukta i tunela, itd.)
Mase po mogunosti treba transportirati u smjeru pada nivelete.

linije
izjednaenja

9.4. Deponije i pozajmita

Kada linija masa ne zavrava na osnovnoj liniji, mase na dionici nisu izjednaene. Viak
materijala iz usjeka treba deponirati. Manjak za nasip treba dovesti sa pozajmita.

Primjer pojave potrebe za deponijom u proraunu izjednaenja masa

Fotografija deponije (odlagalita) zemljanog materijala uz autocestu Split-Zagreb

Primjer pojave potrebe za pozajmitem u proraunu izjednaenja masa

9.5. Transport masa

RAZVOZNOM DUINOM materijala nazivamo udaljenost teita usjeka od teita
nasipa.

Definiranje razvozne duine

Razvoz dijelova masa:

ukupni razvoz:

u usjeku
V1x1
V2x2
......
n

Vi x i
1

u nasipu
V1z1
V2z2
.....
n

Vi z i
1

za x + z = d (d - srednja transportna duina):

n

1
n

Vi x i + Viz i = V(x + z ) = V d
n

1
d = Vi x i + Vi z i
V 1

Transporti se klasificiraju prema prijevoznim duinama:

10 - 60 m
60 - 100 m
100 - 300 m
600 - 1500 m
> 1500 m

300 - 600 m

Praktino se transportna duina za pojedine valove proraunava grafiki (liniju masa

treba pretvoriti u pravilan lik, trokut):

Aproksimacija linije masa sa trokutom kod odreivanja razvozne duine

Primjeri odreivanja razvozne duine