Praktikum automatizacije

Predavanje 06 Komunikacijske
mree u sustavima
automatizacije.

Saetak Predavanja 05
Analogni moduli
Analogni signali prenose se na analogne ulazne module
diferencijalno, upletenom i oklopljenom paricom
Konkretan nain spajanja ovisi o tome izvodi li se senzor kao
izoliran ili uzemljen
Pretvoreni analogni signal zapisuje se u lokalnu registarsku rije
kojoj je mogue programski pristupiti

PID regulacija PLC-om

Postoje gotovi funkcijski blokovi za izvedbu PID algoritma, s
dodatnim zatitnim funkcijama (preklapanje runi-automatski
nain rada, ogranienje izlazne veliine regulatora, mrtva zona)
Upoznali smo se s izvedbom bloka FB41 kod S7-300 serije

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Pregled Predavanja 06
Naelna struktura sustava automatizacije
u industriji tipovi mrea u sustavima
automatizacije
Fieldbus mree standardi (IEC 61158,
IEC 61784):
AS-interface
PROFIBUS
Industrial Ethernet
PROFINET

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Zato komunikacijske mree u

sustavima automatizacije?

Sustav automatizacije s prijenosom podataka analognim signalima

procesni podatci se zasebnim kablovima dobavljaju u upravljako/nadzorno
mjesto (4-20 mA, +/-10 V) STARO
Sustav automatizacije s prijenosom podataka putem komunikacijskih mrea
podatci se od procesa do upravljakog/nadzornog ili
upravljako/nadzornih mjesta prenose serijskim digitalnim komunikacijskim
kanalima SUVREMENO
Prednosti sustava automatizacije s komunikacijskim mreama:
Protonost informacija kroz sustav i dostupnost informacije na gotovo svim
mjestima u sustavu mogunost da pojedini procesi optimalno rade zajedno
Jednostavnije osiguranje vee pouzdanosti
Fleksibilnost sustava automatizacije jednostavna proirivost ureajima raznih
proizvoaa (komunikacijski protokoli su standardizirani)
Utede u trokovima kabliranja pri putanju u pogon, lake odravanje i
dijagnostika

Nedostatci:
Mogua sporija reakcija upravljakog ureaja na promjenu u procesu zbog
komunikacijskog kanjenja
Investicijski rizik ako se koriteni standard u budunosti napusti

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Hijerarhijska organizacija sustava

automatizacije
Internet

IT aplikacija1
(nabavka sirovine)

IT aplikacija2
(nadzor kvalitete)

IT aplikacija3
(raunovodstvo)

ROUTER

Razina upravljanja
poduzeem
Tvornika mrea

ETHERNET

SWITCH

Razina upravljanja
tvornicom

Upravljako
raunalo

SCADA

LINK
HMI

HMI
Procesna mrea

Postrojenje1
Postrojenjen
PLC

PLC

aktuator

postrojenjima i procesima

regulacijski

PLC

Razina upravljanja

senzor

krug

Senzor-aktuator mrea
S

A R S
Proces1

S S A
Proces2

S R S
Pr ocesn

A R S
Proces1

S S A
Proces2

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

S R S
Pr ocesn

Podjela mrea u sustavima

automatizacije
Senzor-aktuator mreom mora se moi ostvariti prijenos
podataka u strogo zajamenom vremenu (hard real-time)
-- prijenos vrlo malih koliina podataka sa senzora i na
aktuatore, mali podatkovni okviri
Procesna mrea ima neto blae zahtijeve na prijenos
podataka u stvarnom vremenu (soft real-time), uz
mogunost prijenosa vee koliine podataka nego kod
senzor-aktuator mree
Kod tvornike mree naglasak je na mogunosti
prijenosa vee koliine podataka, a ne na prijenosu u
stvarnom vremenu
Senzor-aktuator i procesne mree razvijene su ba za
primjene u sustavima automatizacije te nose naziv
fieldbus
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Senzor-aktuator mrea
Senzor-aktuator komunikacijske mree slue za
povezivanje veeg broja senzora i aktuatora
putem jednog sabirnikog kabela na sustav
automatizacije
Na sabirnici postoji glavni vor (master) kojem
podreeni vorovi (slaves) prosljeuju podatke ili
ih pak dobivaju od njega, u oba sluaja na
zahtjev glavnog vora
Maksimalno potrebno vrijeme za jedan ciklus
razmjene podataka izmeu mastera i svih slaveova je tipino oko 5 ms
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Senzor-aktuator mrea
Najznaajniji predstavnici senzor-aktuator
fieldbus mrea:
AS-I (Actuator-Sensor-Interface)
Najraireniji standard, kompatibilne komponente proizvodi
vie od 280 proizvoaa

PROFIBUS DP, PROFIBUS PA

Slue i kao procesne mree

EIB (European Installation Bus)

Komunikacijski protokol kojeg se koristi u zgradarstvu

ControlNet
Standard kojeg koristi Allen-Bradley
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

AS-I
Na mrei postoji samo 1 glavni vor
Prva specifikacija iz 1994. omoguuje da se na
mreu spoji do 31 podreeni vor
Svaki podreeni vor s glavnim u jednom ciklusu
slanja moe razmijeniti 4 bita ulaznih i 4 bita izlaznih
podataka mogue spajanje 124 binarna senzora i
124 binarna aktuatora na jedan glavni vor

Kasnijim proirenjima (2007.) omogueno je

Spajanje do 62 podreena vora, s kapacitetom
mree od gotovo 1000 binarnih senzora i 1000
binarnih aktuatora
Mogunost spajanja analognih podreenih vorova
Mogunost dvosmjerne serijske komunikacije
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Komponente AS-I mree

Glavni vor na AS-I mrei je
link kojim se AS-I povezuje na neku procesnu
fieldbus mreu (Gateway); ili
modul na backplane sabirnici PLC-a (Scanner)

AS-I komunikacijski kabel i ugradnja

podreenog vora na njega
Kontakti
Kuite
podreenog
vora
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

10

Komponente AS-I mree

Segment AS-I kabla ne smije biti dulji od 100 m, a mogue mrene

konfiguracije su sabirnika, stablasta i zvjezdasta
Preko svakog segmenta AS-I mree prenosi se i 24V DC napajanje
za podreene vorove, pa se za svaki segment mora osigurati
napajanje
Izmeu glavnog i podreenog vora ne smije, zbog brzine prijenosa,
biti vie od dva repeatera
Maksimalna dozvoljena duina AS-I kabla u sabirnikoj konfiguraciji
mree je 500 m ako se glavni vor nalazi na srednjem segmentu
Podreenim vorovima se adresa namjeta sklopovski, u rasponu
od 1 do 31; novijim specifikacijama standarda taj je adresni prostor
proiren oznakama A i B (npr. 19A i 19B su razliite adrese)
Vie o AS-I na
http://www.as-interface.net/academy/content/sys/start/start.en.html

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

11

Procesne fieldbus mree

Centralna mrea sustava automatizacije
Namijenjena je za povezivanje ureaja
lokalnog upravljanja procesima i
postrojenjima s pripadnim HMI, te s
upravljakim i nadzornim ureajima na
razini tvornice (SCADA)
Soft real-time zahtjevi pri prijenosu
podataka
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

12

Procesne fieldbus mree

Najznaajniji predstavnici:
PROFIBUS DP (Decentarlized Periphery),
PROFIBUS PA (Process Automation),
PROFIBUS FMS (Fieldbus Messaging
System)
Industrial Ethernet
DeviceNet
CAN

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

13

PROFIBUS

PROFIBUS (Process Field Bus) je komunikacijski protokol razvijen

krajem 1980-tih i poetkom 1990-tih godina s namjerom
standardizacije komunikacije na niim razinama sustava
automatizacije (razina upravljanja postrojenjima i procesima)
Odrava ga organizacija PROFIBUS & PROFINET International
(www.profibus.com)
Verzije PROFIBUS protokola
PROFIBUS FMS procesna mrea (manje strogi vremenski zahtijevi,
token-passing komunikacija)
PROFIBUS DP, PROFIBUS PA izvorno senzor-aktuator mree (strogi
vremenski zahtjevi, master-slave komunikacija), danas se uz odreena
proirenja standarda token-passing komunikacijom koriste i kao
procesna mrea te istiskuju PROFIBUS FMS

PROFIBUS PA je verzija PROFIBUS DP protokola koja se koristi u

eksplozivnoj okolini, kojoj je prilagoena naponskim razinama i
brzinom prijenosa signala

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

14

PROFIBUS DP
PROFIBUS DP je originalno namijenjen za cikliki
prijenos podataka na/s glavne s/na podreenih vorova
na koje su spojeni senzori i aktuatori, ili su ti podreeni
vorovi zasebni upravljaki ureaji (npr. frek. pretvarai)

Za razliku od AS-I, jedan podreeni vor moe

slati/primati daleko vie podataka u jednom ciklusu (do
244 Byte poslanih i do 244 Byte primljenih podataka), te
na jednom kablu moe postojati vie glavnih vorova
tovie, link s DP na AS-I jest podreeni vor na DP mrei
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

15

PROFIBUS DP fiziki sloj

Fiziki sloj PROFIBUS DP protokola koristi se elektriki

(oklopljena upletena parica) ili optiki kabel ili beini prijenos

Brzina prijenosa: 9.6 Kb/s do 12 Mb/s (ovisno o duljini i tipu kabla)

za elektriku mreu maksimalna duljina je 9.6 km, za optiku 90 km
Elektrike mree

Prijenos signala se obavlja diferencijalno (RS485)

Jedan segment mree moe sadravati do 32 vora (podreenih ili
glavnih), kada na mrei ima vie od 32 vora potrebno je koristiti RS485
repeater-e
Svaki segment na krajevima mora biti zakljuen odgovarajuim
otpornikom radi sprjeavanja refleksije signala

Maksimalni broj vorova na mrei je 125

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

16

PROFIBUS DP fiziki sloj kod

elektrikih mrea
Konektor 9-pinski Sub-D
Prikljuak krajnjih
vorova segmenta

Zakljuenje segmenta

Prikljuak ostalih
vorova segmenta

Napajanje se osigurava
krajnjim vorom ili pak
aktivnom komponentom
ukoliko se ispravan rad eli
osigurati i u sluaju ispada
krajnjeg vora

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

17

PROFIBUS DP inaice protokola

Postoje tri standardizirane inaice DP protokola: DP-V0, DP-V1 i

DP-V2
DP-V0 osigurava standardnu cikliku izmjenu podataka, dijagnostiku
vorova, te parametriranje pri pokretanju komunikacije
DP-V1 uz cikliku razmjenu podataka osigurava i acikliku razmjenu
podataka nieg prioriteta, te potvrivanje alarma s podreenih
vorova od strane glavnog vora
Aciklikom razmjenom moe se pristupiti parametrima podreenog
vora u radu, te ih mijenjati (korisno kod vorova koji imaju puno
parametara, kao npr. frekvencijski pretvarai)

DP-V2 na svojstva DP-V1 jo nadograuje i

sinkronizaciju glavnog vora sa svim podreenim vorovima to je
nuno za elektromotorne pogone s vie osi gibanja devijacija
sinkronizacijskog signala iz ciklusa u cikus mora biti manja od 1s,
neovisno o prometu na sabirnici
mogunost konfiguriranja direktne razmjene podataka izmeu
podreenih vorova (ubrzanje reakcije senzor aktuator i do 90 %):
konfigurirani podreeni vor kao publisher alje u ciklusu podatke
glavnom voru, a podreeni vorovi konfigurirani kao subscriber
presreu tu poruku
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

18

PROFIBUS DP tipovi glavnih vorova

Na DP mrei moe se nalaziti vie od
jednog glavnog vora
Pritom se moe raditi
o zasebnim podsustavima koji samo dijele
komunikacijski medij, ili
se pak neki koriste za cikliku komunikaciju
(glavni vor tipa 1, najee PLC), a drugi za
on-line parametriranje i nadgledanje rada
podreenih vorova (glavni vor tipa 2, redovito
PC s odgovarajuim programskim alatima)
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

19

PROFIBUS DP tipovi glavnih

vorova

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

20

PROFIBUS DP nain rada

glavnog i podreenih vorova

PROFIBUS komunikacijski sustav parametrira se

i konfigurira programiralicom opremljenom
odgovarajuim programskim alatom (npr. COM
PROFIBUS ili HW Config) i prebacuje na glavne
vorove
Nakon ukljuenja ili reseta glavnog vora dogaa
se:
Prijenos (download) parametara na
podreene vorove
Prijenos ulazno/izlazne konfiguracije na
podreene vorove, npr. 8DI (1 byte),
16DO (2 byte)
Ciklika, statika razmjena podataka
definiranih konfiguracijom podreenih
vorova, podreeni vorovi dojavljuju i
dijagnostike podatke
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

Ukljuenje
napajanja/reset

Parametriranje

Konfiguriranje

Razmjena podataka,
dijagnostika
21

PROFIBUS DP - parametriranje

Mogunosti podreenog vora opisane su u njegovom

elektronikom identifikatoru GSD datoteci koju osigurava
proizvoa vora
GSD datoteku koristi konfiguracijski alat na programiralici
Prebacivanje (download) parametara porukom iji je podatkovni dio
maksimalno velik 244 byte-a
Ispravno primanje poruke podreeni vor potvruje kratkom porukom
glavnom voru
Poruka s
parametrima
Master
Slave
Potvrda podreenog
vora o primitku

Primjer parametara za podreeni vor:

Omoguena dijagnostika vora
Mjerni raspon analognih signala na voru (+/- 10 V, 4-20 mA,...)
Nain rada aktuatora u sluaju prekida komunikacije, npr. dri zadnju
vrijednost
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

22

PROFIBUS DP - konfiguriranje

GSD datotekom opisane su i konfiguracijske mogunosti

podreenog vora
Prebacivanje (download) konfiguracije porukom iji je podatkovni dio
maksimalno velik 244 byte-a
Ispravno primanje poruke podreeni vor potvruje kratkom porukom
glavnom voru
Poruka s
konfiguracijom
Master
Slave
Potvrda podreenog
vora o primitku

Primjer konfiguracije podreenog vora:

vor upakirava podatke s 8 digitalnih ulaza (1 byte) i 2 analogna ulaza
(4 byte)
vor prima od mastera podatke za 8 digitalnih izlaza (1 byte) i 1
analogni izlaz (2 byte)

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

23

PROFIBUS DP ciklika razmjena

podataka (1)
Komunikaciju izmeu glavnog i podreenog
vora u nekom ciklusu razmjene inicira glavni
vor okvirom (frame), a adresirani podreeni
vor na taj okvir odgovara
Okvir kojeg alje
glavni vor

Okvir kojeg kao

odgovor alje
podreeni vor
Nema dijagnostikih
dogaaja na voru

Konfigurirani podatci sa
senzora spojenih na
podreeni vor

Podatci za aktuatore
podreenog vora,
duljina odreena
konfiguracijom (do 244
byte-a)

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

24

PROFIBUS DP ciklika razmjena

podataka (2)

U sluaju pojave dijagnostikog dogaaja na podreenom voru, on

se (ako je konfiguracijom dozvoljeno) dojavljuje glavnom voru u
okviru kojim se podreeni vor javlja glavnom

Ciklus x razmjena podataka, slave dojavljuje dijagnostiki dogaaj

Okvir kojeg alje
glavni vor
Okvir kojim odgovara
podreeni vor
Ciklus x+1 master zahtijeva dijagnostike podatke, a slave ih alje zajedno s obinim
podatcima

Ciklus x+2 nastavlja se normalna razmjena podataka (kao na prethodnom slide-u)

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

25

PROFIBUS DP arbitriranje
sabirnicom

Arbitriranje sabirnicom obavlja se izmeu glavnih vorova etonom (token-passing)

Svi glavni vorovi tvore logiki krug, te svaki glavni vor zna svoje mjesto u tom
krugu
Kada glavni vor primi eton koji je njemu adresiran, moe poeti slati okvire poruka
sabirnicom unutar specificiranog vremena (token holding time, TTH); kad to vrijeme
istekne mora proslijediti eton sljedeem glavnom voru u logikom krugu
Kad aktivni vor ima eton i konfiguracijom pridruene pasivne vorove, on ih proziva
aljui na njih podatke (npr. za aktuatore) ili pak zahtijevajui podatke s njih (npr. za
senzore)
Podreeni vor ima pristup sabirnici samo kad ga glavni vor prozove

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

26

PROFIBUS DP multi-master
sustav
U komunikacijskom sustavu s vie glavnih vorova
procedurom prosljeivanja etona mora se osigurati da
svaki vor ima dovoljno vremena za komunikaciju sa
svim svojim podreenim vorovima
Konfiguracijskim alatom definira se ukupno vrijeme
potrebno za jednu punu rotaciju etona uzevi u obzir
komunikacijske zadae svih glavnih vorova: TTR target
token rotation time
Svaki glavni vor mjeri vrijeme izmeu dva primanja
etona: TRR real token rotation time
Vrijeme TTH (token hold time) glavni vor rauna po
primitku etona kao:

TTH = TTR TRR

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

27

Master-master komunikacija
Vrlo jednostavno konfigurira se i komunikacija izmeu
vie glavnih vorova tipa 1:
na nain da je glavni vor tipa 1 podreeni vor drugog glavnog
vora tipa 1, i obrnuto

Na ovaj nain se PROFIBUS DP-om moe obavljati

razmjena podataka izmeu PLC-a (za to se ranije
koristio PROFIBUS FMS protokol), ak i aciklika, tj.
dogaajem uvjetovana (DP-V1)

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

28

PROFIBUS DP vrijeme ciklusa

razmjene podataka

Uz pretpostavku da svaki podreeni vor ima 2 byte-a ulaznih i 2 byte-a

izlaznih podataka
dijagram prikazuje ovisnost vremena potrebnog za jednu razmjenu podataka sa
svim podreenim vorovima (vrijeme ciklusa razmjene podataka) o broju
podreenih vorova i brzini prijenosa podataka

U sustavima s vie glavnih vorova vrijeme ciklusa razmjene podataka vee

je od zbroja vremena ciklusa razmjene pojedinog sustava master-slaveovi
radi vremena potrebnog za token-passing arbitriranje sabirnicom
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

29

Industrial Ethernet

Ethernet protokol prema standardu IEEE 802.3 interesantan je za primjenu

u sustavima automatizacije zbog sljedeih osobina:

Visoka brzina prijenosa (do 1 Gbit/s)

Do 1024 vora mogue spojiti na mreu
Prijenos na vee udaljenosti
Mogunost koritenja standardne Ethernet opreme (router-a, switch-eva,
kablova) koja je mnogo jeftinija od opreme za ostale tipove procesnih fieldbus
mrea
Mogunost koritenja iste mree u niim razinama automatizacije kao i u viim
razinama automatizacije (razine voenja poduzea) lake i transparentnije
pristupanje komponentama sustava automatizacije
Mogunost koritenja IT tehnologija u automatizaciji (koritenje TCP/IP ili UDP/IP
na viim razinama protokola s aplikacijskim protokolima HTTP, FTP, SMTP...)

Problem standardnog uredskog Etherneta pri upotrebi na niim razinama

automatizacije:
Nain arbitriranja nad sabirnicom u sluaju kolizije vorova pri pristupu sabirnici
(CSMA/CD) ne daje nikakve garancije na vrijeme potrebno da se informacija
prenese izmeu dva vora

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

30

Industrial Ethernet
Brojni protokoli razvili su se iz standardnog uredskog
Etherneta koji odgovarajuim modifikacijama omoguuju
jamstvo na maksimalno vrijeme prijenosa (standardi IEC
61158 i IEC 61784)

PROFINET
EtherCAT
EtherNet/IP
SERCOS III

Proizvoai se pritom dijelom naslanjaju na svoje ve

razvijene fieldbus protokole kako bi se osigurala
interoperabilnost izmeu tih protokola i odgovarajueg
Industrial Ethernet protokola

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

31

Industrial Ethernet

Izbjegavanje kolizija na mediju (rad u stvarnom

vremenu) omoguuje se topologijom Industrial
Ethernet mree

Switch posjeduje vie portova te usmjerava

podatkovne pakete ovisno o MAC (sloj 2) ili IP
(sloj 3) adresi s ulaznog porta na odgovarajui
izlazni koji je spojen na segment mree gdje se
nalazi adresirani vor

Koritenjem Industrial Ethernet switch-eva koji

rade u full-duplex nainu

Vea mrea podijeljena je switchevima u niz

manjih podmrea

Za svaku od podmrea switchem se omoguuje

puna protonost sabirnice (i s tim povezano
meuspremanje paketa) bez kolizija s
podatkovnim paketima na ostalim podmreama
Za vremenski kritine ureaje moe se koristiti
zaseban port switcha

Full-duplex nain omoguuje da se na jednom

portu poruka moe istovremeno i primati i slati

Industrial Ethernet switch

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

32

Industrial Ethernet fiziki sloj

Kao prijenosni medij u industrijskom okruenju koristi se

Oklopljene upletene parice (STP) dva para (4 ice) za brzine prijenosa
10/100 Mbit/s,
STP, etiri para (8 ica) za brzinu prijenosa 1 Gbit/s FastConnect
Twisted Pair
Optiki kabel
Beini prijenos zrakom

Konektori i utinice kod elektrike mree moraju takoer biti

predvieni za rad u industrijskom okruenju, npr. trebaju biti otporni
na vibracije koristi se modifikacija standardnih RJ45 konektora

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

33

Industrial Ethernet - redundancija

Switch-evima se i kod elektrike i kod optike mree vrlo

jednostavno postiu redundantne (npr. prstenaste) topologije mree
Vremena auto-rekonfiguracije switcheva nakon prekida pojedinog
mrenog segmenta su ispod jedne sekunde

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

34

PROFINET
Otvoreni Industrial Ethernet standard kojeg
odrava organizacija PROFIBUS & PROFINET
International (www.profibus.com)
PROFINET koristei Ethernet protokol integrira tri
vrste komunikacije:
vremenski nekritinu razmjenu podataka koritenjem
TCP/IP ili UDP/IP PROFINET CBA
vremenski kritinu razmjenu podataka za distribuirane
I/O
izokronu vremenski kritinu razmjenu podataka potrebnu
za upravljanje vieosnim elektromotornim pogonima
dijelom implementirana sklopovski

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

PROFINET
IO

35

PROFINET IO

Vremenski kritina komunikacija obavlja se, u sluaju komunikacije

s vorovima na istoj mrei, koristei sloj 2 Ethernet protokola i MAC
adrese, a u sluaju kada se ona obavlja s vorom koji se ne nalazi
na PROFINET mrei koristi se UDP/IP
Postojei fieldbus komunikacijski sustavi (PROFIBUS DP, AS-I,
DeviceNet) jednostavno se mogu ukljuiti na PROFINET IO mreu
putem tzv. proxy-ja
Na ovaj nain tite se postojee investicije u sustav automatizacije jer
su slave-ovi na postojeoj PROFIBUS-DP mrei dostupni i master-ima
na dograenoj PROFINET mrei (koji se nazivaju PROFINET IO
controller-ima)

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

36

Od razine upravljanja poduzeem

nanie
Uz PROFINET ili neku drugu inaicu Industrial Ethernet
mree mogue je istu mreu koristiti gotovo kroz sve
razine sustava automatizacije, osim razine senzora i
aktuatora
Na viim razinama sustava automatizacije podatke s
PROFINET-a moe se transparentno dohvaati putem
switch-eva i obraivati raznim IT tehnologijama
Router-om je ovu mreu mogue putem interneta spojiti i
s udaljenim raunalima
Pritom proizvoai posebnu pozornost pridaju sigurnosti

Sadanji trend razvoja daje naslutiti da e se u skoroj

budunosti u sustavima automatizacije koristiti samo
dvije vrste mrea: Industrial Ethernet i AS-I

Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

37

Zakljuak
Komunikacijske mree sustavima automatizacije
donose:
Lak pristup informacijama
Jednostavnu proirivost
Smanjenje trokova dizajniranja, putanja u pogon i odravanja

Nie razine sustava automatizacije zahtijevaju

komunikaciju sa zajamenim vremenom trajanja (realtime) ostvaruje se fieldbus mreama
Senzor-aktuator mree
Procesne mree

AS-I je najrairenija senzor-aktuator mrea

PROFIBUS DP je trenutno najrairenija procesna mrea,
no ini se da budunost pripada Industrial Ethernet
mreama
Praktikum automatizacije -- Predavanje 06

38