Professional Documents
Culture Documents
NHRN EN 1993-2 - 2008 - NA - 2013 - 35
NHRN EN 1993-2 - 2008 - NA - 2013 - 35
nHRN EN 1993-2:2008/NA
ICS: 91.010.30;
91.080.30
Prvo izdanje,
veljaa 2013.
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Sadraj
Predgovor ...........................................................................................................................................................4
1
Podruje primjene........................................................................................................................................5
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Predgovor
Ovaj je dokument (HRN EN 1993-2:2008/NA:2013) izdao Hrvatski zavod za norme na temelju lanka 9. Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 163/2003) i u skladu s Unutranjim pravilima za normizaciju UPN 3,
toka 4.1. Pripremio ga je tehniki odbor HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi.
Ovaj dokument omoguuje primjenu norme HRN EN 1993-2:2008 ukljuujui ispravak Ispr.1:2011 u
Republici Hrvatskoj.
Norma HRN EN 1993-2:2008 istovjetna je s europskom normom EN 1993-2:2006, a ispravak
HRN EN 1993-2:2008/Ispr.1:2011 s ispravkom EN 1993-2:2006/AC:2009. U daljnjem se tekstu pod oznakom
HRN EN 1993-2:2008 razumijeva norma i njezin ispravak (HRN EN 1993-2:2008+Ispr.1:2011).
U normi HRN EN 1993-2:2008 doputeno je donoenje odluka o vrijednostima odreenih parametara ili
odreenim postupcima prorauna na nacionalnoj razini. Tako odreene vrijednosti ili postupci nazivaju se
"nacionalno odreeni parametri" (en: Nationally determined parameters NDP). Te vrijednosti i postupci
primjenjuju se za projektiranje graevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.
Brojane oznake tablica i formula odgovaraju brojanim oznakama tablica i formula u izvornoj normi, iza kojih
se dodaje oznaka (HR).
U Dodatku A ovoga nacionalnog dodatka navedene su toke iz norme HRN EN 1993-2:2008 za koje je
doputeno donoenje odluka na nacionalnoj razini. U toki 2 ovog dokumenta navedene su te odluke.
Ovaj nacionalni dodatak osim toga sadrava i neoprene dopunske podatke za primjenu norme
HRN EN 1993-2:2008 (en: Non-contradictory complementary information NCCI).
U Dodatku B ovoga nacionalnog dodatka navedene su toke iz norme HRN EN 1993-2:2008 na koje se
odnose neopreni dopunski podaci. U toki 3 ovog dokumenta navedeni su ti podaci.
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Podruje primjene
Ovaj dokument odreuje vrijednosti nacionalnih parametara ili odreenih postupaka uz normu
HRN EN 1993-2:2008 i primjenjuje se zajedno s tom normom.
2
2.1
Za stalne mostove prihvaa se preporuena vrijednost proraunskog vijeka uporabe od 100 godina.
2.2
Za izvedbene detalje eline kolnike ploe cestovnih i eljeznikih mostova treba upotrijebiti Dodatak C(HR).
Spojeve otporne na proklizavanje razreda B ne treba upotrebljavati za nosive konstrukcijske elemente.
Ti spojevi i oblikovanja spojeva ne doputaju se u nosivim elementima za:
spojeve s jednim vijkom
spojeve otporne na proklizavanje s rupom veom od 1 mm, vidjeti normu HRN EN 1993-2:2008, toka 8.1.1
prevelike rupe i izduljene rupe
zavravajue i prekinute zavare
neprovarena pripojna mjesta
zavare u prorezu.
Spojeve u kojima se sila prenosi samo kontaktom ne treba upotrebljavati za eljeznike mostove, osim za
leajne ploe i ukruenja na osloncima.
Osim toga treba uzeti u obzir da:
lamele i ukruenja uvijek treba zavariti uokolo
za prednapete vijke dinamiki napregnute na vlak treba primijeniti kvalitetu 10.9 i treba nanijeti puno prednapinjanje.
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.3
Konstrukcijski dijelovi izloeni udaru najee su stupovi, vjealjke i uad koji nemaju dostatni sigurnosni
razmak. Ti konstrukcijski dijelovi mogu se odrediti za pojedini projekt.
Ocjenjivanje za izvanredno djelovanje udara vozila za cestovne i eljeznike mostove treba provesti:
postavljanjem zatitnih ureaja
provjerom konstrukcijskih elemenata za optereenja u skladu s normom HRN EN 1991-1-7:2012 ili za
optereenja propisana za pojedini projekt ili
provjerom globalne ravnotee cijele konstrukcije kod sloma razmatranog konstrukcijskog elementa u izvanrednoj proraunskoj situaciji.
2.4
Za ocjenjivanje zamora pri projektiranju u naelu treba primijeniti metodu doputenih oteenja, uz osiguranje
odredbi navedenih u toki 2.5 norme HRN EN 1993-1-9:2008/NA:2013 i NAPOMENI 1, 3. poglavlje, stavak (2)
norme HRN EN 1993-1-9:2008. U protivnom za ocjenjivanje zamora treba primijeniti metodu sigurnog vijeka.
Ocjenjivanje zamora za vjealjke mostova s kolnikom dolje provodi se prema Dodatku F(HR). Treba uzeti u
obzir konstrukcijska pravila predloena u tom dodatku.
2.5
Karakteristine vrijednosti djelovanja Fk kod prorauna mostova koje nisu odreene u odgovarajuim dijelovima norma niza HRN EN 1991 treba odrediti nadleno upravno tijelo. Primjeri su:
1) djelovanje temperature zbog vrue ugradnje asfaltnog zastora (poglavito za proraun leajeva)
2) odvijanje prometa na jednoj strani mosta kod istovremene obnove zastora na drugoj strani (poglavito za
proraun poprenih spregova).
2.6
Prihvaaju se dodatni zahtjevi u skladu s normom HRN EN 1993-1-10:2008 navedeni u tablici 1(HR) za cestovne mostove i tablici 2(HR) za eljeznike mostove. Vrijednosti su u tim tablicama u skladu s tablicom 2.1
norme HRN EN 1993-1-10:2008 pri temperaturi -30 C i za cestovne mostove odgovaraju podacima za 0,25 fy
pri tlaku i 0,50 fy pri vlaku, a za eljeznike mostove podacima za 0,25 fy pri tlaku i 0,60 fy pri vlaku.
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
HRN EN 10025-3,
1
HRN EN 10025-4
HRN
EN 10025-6
S235JR
S235J0
S235J0+N
S235J2
S235J2+N
S275J0
S275J2
HRN
EN 10025-5
S235J0W
S235J2W
S275N/M
S275NL/ML
S355J0W
S355J2W
S355K2W
S355J0
S355J2
S355K2
S355N/M
S355NL/ML
S420N/M
S420NL/ML
S460N/M
S460NL/ML
S460Q
S460QL
S460QL1
Vlano
2
podruje
mm
75
100
100
135
135
95
125
145
190
45 (30)
65 (30)
65 (65)
90 (30)
90 (90)
55 (30)
80 (30)
95 (80)
130 (100)
80
110
130
130
175
120
160
45 (30)
65 (30)
80 (30)
80 (80)
110 (100)
70
100
115
155
95
130
175
65
95
55
75
110
Najvee doputene vrijednosti debljine elinih elemenata navedene u normama niza HRN EN 10025 odreene su u 3. dijelu
(N kvalitete) i 4. dijelu (M kvalitete).
Za kvalitete elika S235, S275 i S355 kod debljina 30 mm potrebno je ispitivanje lima s navarom na savijanje. Pri uporabi
vrijednosti u zagradama to ispitivanje ne treba provesti.
Tlano podruje
Vlano podruje
S275J0H
S275J2H
S275NH1
S275NLH1
95
125
145
190
55
80
95
130
S355J0H
S355J2H
S355NH1
S355NLH1
80
110
130
175
45
65
80
110
S460NHa
S460NLHa
115
155
65
95
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Vrsta/kvaliteta
Tlano podruje
Vlano podruje1,2
S235J0 / S275J0
S235J0+N
S235J2 / S275J2
100/95
100
135/125
55/45 (30/30)
55 (55)
80/70 (30/30)
S235J2+N
135
80 (80)
S355J0
S355J2
S355K2
80
110
130
40 (30)
55 (30)
70 (30)
S275N/M
S275NL/ML
S355N/M
S355NL/ML
S420N/M
S420ML/NL
S460N/M
S460NL/ML
145
190
130
175
120
160
115
155
85 (80)
115 (100)
70 (70)
95 (95)
60
85
55
80
HRN EN
10025-2
HRN EN
10025-3
10025-4
Za kvalitete elika S235, S275 i S355 kod debljina 30 mm potrebno je ispitivanje lima s navarom na savijanje. Pri uporabi vrijednosti
u zagradama to ispitivanje ne treba provesti.
S275J0H
S275J2H
1
S275NH
S275NLH1
95
125
145
190
45
70
85
115
S355J0H
S355J2H
1
S355NH
1
S355NLH
1
S460NH
80
110
130
175
115
40
55
70
95
55
155
80
S460NLH
1
Tlano podruje
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.7
2.8
Prihvaaju se preporueni zahtijevani razredi kvalitete iz tablice 3.2 norme HRN EN 1993-2:2008.
2.9
Za cestovne i eljeznike mostove moe se upotrijebiti samo uad za koju postoji tehniko doputenje.
2.10
Smiju se upotrijebiti samo leajevi prema zahtjevima norma niza HRN EN 1337 primjenjivi za mostove.
Prikljuak leajeva na rasponski sklop i sidrenje leajeva u donji ustroj treba kontrolirati neovisno o tehnikom
doputenju.
2.11
Ne navode se smjernice o vrstama prijelaznih naprava, zatitnih ograda i ostalih dijelova primjenjivih za mostove.
2.12
2.13
2.14
2.15
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.16
Globalni plastini proraun moe se upotrijebiti za izvanredne proraunske situacije u skladu s tokom 5.4
norme HRN EN 1993-1-1:2008.
2.17
2.18
Uinke zaostajanja posmika u graninom stanju nosivosti prema toki 3.3 norme HRN EN 1993-1-5:2008
treba uzeti u obzir samo za izvanredne proraunske situacije.
2.19
Upotreba postupka s proraunskim presjecima ograniuje se na hrptove nosaa bez uzdunih ukruenja.
Ako se kod limova izloenih izboivanju provjera na izboivanje u graninom stanju nosivosti ne provodi prema
10. poglavlju norme HRN EN 1993-1-5:2008, nego uz uzimanje u obzir proraunskih presjeka prema 4. do 7.
poglavlju norme HRN EN 1993-1-5:2008, treba napraviti dodatnu provjeru za karakteristinu kombinaciju optereenja u graninom stanju uporabljivosti prema 10. poglavlju norme HRN EN 1993-1-5:2008. Pri tome treba
upotrijebiti parcijalni koeficijent M1 = 1,10.
2.20
Ne navode se daljnji podaci o krivuljama izvijanja za bono-torzijsko izvijanje za valjane profile ili istovrijedne
zavarene profile.
2.21
10
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.22
Ne preporuuju se posebne metode. Kod prorauna treba upotrijebiti krivulju izvijanja d za zavarene presjeke, ako vrijedi h / tfl 44, a za sve ostale presjeke krivulju izvijanja c.
2.23
Nadvienje treba odrediti za nazovistalnu kombinaciju djelovanja (bez temperature). Pri tome za prometna
optereenja eljeznikih mostova treba upotrijebiti 2 = 0,20, a za cestovne mostove 2 u dogovoru s investitorom.
2.24
2.25
Kontrole ponavljajueg izboivanja panela hrptova ili pojasnica nije potrebno napraviti, ako ne prenose prometna djelovanja (npr. kod sekundarnih konstrukcijskih elemenata) ili ako je vrijednost globalne vitkosti izboivanja p 2,0, a kontrola je provedena u skladu s 10. poglavljem norme HRN EN 1993-1-5:2008.
2.26
2.27
Ako se upotrebljavaju razliita spajala u istom prikljuku ili spoju, treba paziti na kompatibilnost deformiranja.
Zajedniki prijenos sila moe se pretpostaviti za:
zakovice i dosjedne vijke
spojeve otporne na proklizavanje s dosjednim vijcima razreda C i zavare
zavare u jednoj ili u objema pojasnicama i zakovice ili dosjedne vijke u svim ostalim dijelovima poprenog
presjeka, ako je prevladavajue naprezanje prouzroeno momentom savijanja My.
Proraunska otpornost takvog spoja odreuje se zbrajanjem proraunskih otpornosti pojedinih spajala, uzimajui
u obzir omjere njihovih krutosti.
Mjeoviti spojevi nisu doputeni za eljeznike mostove, osim pri rekonstrukciji starih eljeznikih mostova.
2.28
U glavnim nosaima popreno na glavni smjer ne treba upotrebljavati sueljene zavare koji nisu provareni.
11
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.29
2.30
2.31
Ne daju se dodatne smjernice za ekscentrino optereene kutne ili jednostrane sueljene zavare s djelominim
prodorom.
2.32
Prikljuke kod okvira koji spajaju profile H i I a prenose prometna djelovanja ne treba izvoditi kao popustljive
djelomino nosive prikljuke u skladu s 5. i 6. poglavljem norme HRN EN 1993-1-8:2008.
2.33
Prikljuke upljih profila optereene prometnim djelovanjima treba oblikovati potivajui trajnosne zahtjeve.
Kontrole zamora treba provesti pomou izmijenjene razlike nazivnog naprezanja u skladu s tokom 6.4 norme
HRN EN 1993-1-9:2008.
2.34
2.35
Ocjenjivanje zamora ne treba provoditi za konstrukcijske dijelove koji ne prenose prometna djelovanja, npr.
ograde.
12
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.36
2.37
Ako se ocjenjivanje zamora provodi s pomou metode doputenih oteenja, treba upotrijebiti sljedee parcijalne koeficijente Mf za otpornost na zamor:
Za cestovne mostove:
Mf = 1,15
Mf = 1,0
za sekundarne dijelove
Za eljeznike mostove:
za sve glavne nosive dijelove (glavni nosai, ukrutna greda, luk, vjealjke i drugo) Mf = 1,25
za sekundarne elemente (kolniki lim, uzduna ukruenja, popreni nosai)
Mf = 1,15
Mf = 1,00
Ako se ocjenjivanje zamora provodi s pomou metode sigurnog vijeka, treba primijeniti parcijalne koeficijente
Mf za otpornost na zamor navedene u tablici 3.1(HR) nacionalnog dodatka HRN EN 1993-1-9:2008/NA:2013.
2.38
2.39
Faktor 1 treba odrediti u skladu sa slikom 9.5 norme HRN EN 1993-2:2008, tako da se kao ulazna vrijednost
umjesto duljine raspona L upotrijebi kritina duljina odgovarajue utjecajne linije.
Kod odreivanja faktora 1 prema izrazu 9.9 norme HRN EN 1991-2:2012 za duljine vee od 80 m treba upotrijebiti duljinu 80 m.
2.40
Ako ne postoje podaci o obujmu prometa, moe se upotrijebiti vrijednost 2 = 1,10. Ta vrijednost odgovara
prosjenoj ukupnoj teini 400 kN i vrijednosti NObs = 2 x 106.
2.41
13
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.42
2.43
Faktor max treba odrediti u skladu sa slikom 9.6 norme HRN EN 1993-2:2008, tako da se kao ulazna vrijednost
umjesto duljine raspona L upotrijebi kritina duljina odgovarajue utjecajne linije.
Kod odreivanja faktora max prema izrazu 9.9 norme HRN EN 1991-2:2012 za duljine vee od 80 m treba
upotrijebiti duljinu 80 m.
2.44
Ne navode se daljnje smjernice za upotrebu tablica 9.3(N) ili 9.4(N) norme HRN EN 1993-2:2008.
Ne navode se vrijednosti faktora 1 za trakove s kombinacijama tipova vlakova drukijih od onih koji se razmatraju.
2.45
Pri proraunu mostova treba iskljuiti sljedee izvedbene detalje navedene u normi HRN EN 1993-1-9:2008:
tablica 8.1, izvedbeni detalj 13
tablica 8.2, izvedbeni detalj 2
tablica 8.2, izvedbeni detalj 4 za eljeznike mostove
tablica 8.2, izvedbeni detalj 8
tablica 8.3, izvedbeni detalj 13
tablica 8.3, izvedbeni detalji 18 i 19
tablica 8.4, izvedbeni detalj 5
tablica 8.5, izvedbeni detalji 4, 5, 6 i 9
tablica 8.7, izvedbeni detalji 3 i 4
tablica 8.1, izvedbeni detalj 14: kategorija detalja 50 moe se upotrijebiti samo za prednapete vijke uzimajui u obzir naprezanja od savijanja u skladu sa zahtjevom 14, inae pripada kategoriji detalja 36
tablica 8.2, izvedbeni detalj 10: kategorija detalja > 90 moe se upotrijebiti samo ako je korijen izraen i
zavaren s druge strane ili ako se zavaruje na keramikoj podlozi koja se moe ukloniti
tablica 8.4, izvedbeni detalj 9, C = 71 N/mm2 za eljeznike mostove
tablica 8.5, izvedbeni detalj 7: kosinu u nagibu 1:4 treba upotrijebiti za sve debljine lamela
tablica 8.8, izvedbeni detalj 4: pripojni zavar za pridranje doputa se samo unutar kasnije izvedenog sueljenog zavara.
14
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.46
2.47
Poboljanja kategorije izvedbenih detalja zavara dodatnim obradama nakon zavarivanja ne treba uzimati u obzir.
2.48
2.49
Prihvaaju se preporuene vrijednosti faktora navedene u tablici A.2(N) norme HRN EN 1993-2:2008.
2.50
2.51
2.52
Dodatak zbog sigurnosti T0 odreen je u toki 2.51 ovog dokumenta, a dodatak zbog sigurnosti T prihvaa se s vrijednou 5 C.
2.53
Ne daju se daljnje smjernice za ogranienje pomaka i progiba mosta pri izvanrednim djelovanjima.
2.54
15
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2.55
2.56
Prihvaaju se preporuene najmanje krutosti ukruenja iz slike C.4(N) norme HRN EN 1993-2:2008.
2.57
Prihvaaju se preporueni faktori kombinacije navedeni na slici E.2 norme HRN EN 1993-2:2008.
16
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
3.1
Uinci razlike u temperaturi, skupljanja i slijeganja pri elastinom globalnom proraunu presjeka 1. razreda
mogu se zanemariti samo ako za konstrukciju nema opasnosti od izvijanja ili bono-torzijskog izvijanja.
3.2
Ovo pravilo ne vrijedi za presjeke 4. razreda koji se u skladu s 10. poglavljem norme HRN EN 1993-1-5:2008
razmatraju kao presjeci 3. razreda.
3.3
Kod kontrole ogranienja ponavljajueg izboivanja hrpta u skladu s izrazom (7.7) umjesto bp treba upotrijebiti b.
3.4
u dopuni tablice 8.5 norme HRN EN 1993-1-9:2008, izvedbeni detalj 7, sljedei izvedbeni detalj vrijedi kao
neopreni dodatak:
Kategorija
detalja
Izvedbeni detalj
71
Opis
Zahtjevi
Krajevi lamela na
valjanim profilima i
zavarenim limenim
nosaima
Prijelazi brueni do
sjaja, rubovi elnog
zavara zaobljeni
Kosina u nagibu
1:4 za sve
debljine lamela
u dopuni tablice 8.4 norme HRN EN 1993-1-9:2008, izvedbeni detalj 4, sljedei izvedbeni detalj vrijedi kao
neopreni dodatak za R 150:
Kategorija
detalja
125
Izvedbeni detalj
Opis
Zahtjevi
R 150
17
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
u dopuni tablice 8.4 norme HRN EN 1993-1-9:2008, izvedbeni detalj 2, sljedei izvedbeni detalj vrijedi kao
neopreni dodatak:
Kategorija
detalja
Izvedbeni detalj
Opis
Zahtjevi
71
u dopuni tablice 8.3 norme HRN EN 1993-1-9:2008, izvedbeni detalj 1, sljedei izvedbeni detalj vrijedi kao
neopreni dodatak:
Kategorija detalja
Izvedbeni detalj
71
Ovisnost o debljini lima za
t > 25 mm:
ks = (25/t)0,2
Opis
Zahtjevi
Viedijelni, popreno
na smjer sila
sueljenim zavarom
spojeni dijelovi
Pojedine lamele
pojasnice su prvo
spojene elnim
ureznim zavarima.
Ti zavari kod
izvedbe sueljenih
zavara trebaju
ostati sauvani.
u dopuni tablice 8.3 norme HRN EN 1993-1-9:2008, izvedbeni detalj 9, sljedei izvedbeni detalj vrijedi kao
neopreni dodatak:
Kategorija detalja
Izvedbeni detalj
80
Ovisnost o debljini lima za
t > 25 mm:
0,2
ks = (25/t)
3.5
Opis
Zahtjevi
Gradilini spoj sa
izrezom za
rntgenski film
Jednodijelne
pojasnice, ne paket
lamela
Nema promjene
debljine pojasnice
Primijeniti vanjsko
rubno naprezanje
pojasnice
Odredbama za konstrukcijsku razradu detalja kolnika cestovnih mostova treba postii najmanju kvalitetu
pretpostavljenu u 2. do 8. poglavlju norme HRN EN 1993-2:2008. Kontrola na zamor nije potrebna ako se
pridrava odredbi iz ovog dodatka.
3.6
Uzduna ukruenja s dosjedom izmeu hrptova poprenih nosaa mogu se ugraditi samo u iznimnim sluajevima kod mostova s laganim prometom.
18
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
3.7
3.8
Pri kontroli debljine hrpta treba uzeti u obzir posminu popustljivost preostalih dijelova hrpta izmeu izreza
za uzduna ukruenja proraunom kao Vierendeel nosaa ili zamjenski proraunom bez uzimanja u obzir
izreza uz smanjenje posmine otpornosti za 15 %.
3.9
Odredbama za konstrukcijsku razradu detalja kolnika eljeznikih mostova treba postii najmanje kvalitetu
pretpostavljenu u normi HRN EN 1993-2:2008.
Kontrolu dostatne otpornosti na zamor treba provesti prema 9. poglavlju norme HRN EN 1993-2:2008.
3.10
Umjesto slike C.16 Dodatka C norme HRN EN 1993-2:2008 treba upotrijebiti zamjensku sliku C.16(HR).
Legenda:
ea
neto razmak hrpta glavnog nosaa i prvog (trapeznog) ukruenja u razini kolnikog lima
ei
eE
Slika C.16(HR) Oznake izmjera za kolnike ploe s uzdunim ukruenjima i poprenim nosaima
19
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
U tablici C.1 Dodatka C norme HRN EN 1993-2:2008 2. red 2. stupac treba zamijeniti
eLS 400 mm sa 400 eLS 700 mm.
U tablici C.2 Dodatka C norme HRN EN 1993-2:2008 2. red 2. stupac treba zamijeniti
ecrossb 700 mm sa 500 ecrossb 800 mm.
3.11
Izmjere na slikama C.17 i C.18 dodatka C norme HRN EN 1993-2:2008 izraene su u milimetrima.
3.12
3.13
Legenda:
F1 djelovanje na pojedini stupac
F1 ukupno djelovanje na popreni nosa na duljini nosaa
20
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
(2) Pri proraunu treba uzeti u obzir deformiranja zbog momenata savijanja, uzdunih sila i poprenih sila.
Posmine sile koje djeluju na spoju kolnike ploe i hrpta treba nanijeti na kritini presjek A-A kao uinak
savijanja i posmika kao to je prikazano na slici C.21(HR) i zbrojiti s tlanim naprezanjima zbog lokalnog
unosa sila zatvorenih ukruenja trapeznog oblika. Pri proraunu tih tlanih naprezanja treba na vlanoj strani
kritinog presjeka pretpostaviti rasprostiranje pod kutom od 45, a na tlanoj strani rasprostiranje pod kutom
od 35. Posmina naprezanja u pojedinom stupcu zbog horizontalnih i vertikalnih posminih sila treba zbrojiti.
M Vh
(C.1)(HR)
gdje je V N li N re
1 2
tb
6 B
(C.2)(HR)
A1D b1D t
(C.3)(HR)
A2 D b2 Dt
(C.4)(HR)
1,B 2,B
M
W
(C.5)(HR)
1,D
Fi
2 A1D
(C.6)(HR)
2,D
Fi +1
2 A2 D
(C.7)(HR)
1 1,B 1,D
(C.8)(HR)
2 2,B 2,D
(C.9)(HR)
gdje je:
Fi reakcija na jedno uzduno ukruenje.
21
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
(3) Uinak poprenog savijanja na uzdune zavare izmeu zatvorenih trapeznih ukruenja i kolnike ploe
ne treba provjeravati.
(4) Pri kontroli zamora treba upotrijebiti upute navedene u 9. poglavlju norme HRN EN 1993-2:2008.
3.14
3.15
22
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Dodatak A
(obavijesni)
Toke u normi HRN EN 1993-2:2008 u kojima su doputeni
nacionalno odreeni parametri
Toka u normi
HRN EN 1993-2
Toka u ovom
dokumentu
Sadraj
2.1.3.2(1), NAPOMENA 1
2.1
2.1.3.3 NAPOMENA
2.2
Trajnost detalja
2.1.3.4(1), NAPOMENA
2.3
2.1.3.4(2), NAPOMENA 2
2.4
2.3.1(1), NAPOMENA 2
2.5
3.2.3(2), NAPOMENA 2
2.6
3.2.3(3), NAPOMENA
2.7
3.2.4(1), NAPOMENA
2.8
3.4(1), NAPOMENA
2.9
3.5(1), NAPOMENA
2.10
Leajevi
3.6(1), NAPOMENA
2.11
3.6(2), NAPOMENA
2.12
4(1), NAPOMENA
2.13
4(4), NAPOMENA
2.14
5.2.1(4), NAPOMENA
2.15
5.4.1(1), NAPOMENA
2.16
6.1(1)(P), NAPOMENA 2
2.17
6.2.2.3(1), NAPOMENA
2.18
6.2.2.5(1), NAPOMENA
2.19
6.3.2.3(1), NAPOMENA
2.20
6.3.4.2(1), NAPOMENA
2.21
6.3.4.2(7), NAPOMENA
2.22
7.1(5), NAPOMENA
2.23
7.3(1), NAPOMENA
2.24
7.4(1), NAPOMENA
2.25
8.1.3.2.1(1), NAPOMENA
2.26
Injektirani vijci
8.1.6.3(1), NAPOMENA
2.27
Mjeoviti spojevi
8.2.1.4(1), NAPOMENA
2.28
Sueljeni zavari
8.2.1.5(1), NAPOMENA
2.29
Zavari u rupi
8.2.1.6(1), NAPOMENA
2.30
8.2.10(1), NAPOMENA
2.31
8.2.13(1), NAPOMENA
2.32
23
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Toka u normi
HRN EN 1993-2
Toka u ovom
dokumentu
Sadraj
8.2.14(1), NAPOMENA
2.33
9.1.2(1), NAPOMENA
2.34
9.1.3(1), NAPOMENA
2.35
9.3(1)P, NAPOMENA
2.36
9.3(2)P NAPOMENA
2.37
9.4.1(6), NAPOMENA
2.38
9.5.2(2), NAPOMENA
2.39
9.5.2(3), NAPOMENA
2.40
9.5.2(5), NAPOMENA
2.41
9.5.2(6), NAPOMENA
2.42
9.5.2(7), NAPOMENA
2.43
9.5.3(2), NAPOMENE 1 i 3
2.44
9.6(1), NAPOMENA 1
2.45
vrstoa zamora
9.6(1), NAPOMENA 2
2.46
9.7(1), NAPOMENA
2.47
A.3.3(1)P, NAPOMENA
2.48
A.3.6(2), NAPOMENA
2.49
Faktor
A.4.2.1(2), NAPOMENA
2.50
Mjerenje temperature
A.4.2.1(3), NAPOMENA
2.51
Vrijednost T0
A.4.2.1(4), NAPOMENA 1
2.52
A.4.2.4(2), NAPOMENA
2.53
C.1.1(2), NAPOMENA
2.54
C.1.2.2(1,) NAPOMENA 1
2.55
C.1.2.2(2), NAPOMENA
2.56
E.2(1)
2.57
Faktor kombinacije
24
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Dodatak B
(obavijesni)
Toke u normi HRN EN 1993-2:2008 na koje se odnose neopreni dopunski podaci
Toka u normi
HRN EN 1993-2
Toka u ovom
dokumentu
Sadraj
5.4.2(4)
3.1
6.2.2.4(1)
3.2
7.4(3)
3.3
9.6.(1), NAPOMENA 1
3.4
vrstoa zamora
C.1.1
3.5
C.1.3.5.1(4)
3.6
C.1.3.5.3
3.7
C.1.4.1
3.8
C.2.1
3.9
C.2.2
3.10
C.2.3
3.11
C.2.4.2.2
3.12
C.2.5(HR)
3.13
Proraun
C.3.2(2)
3.14
3.15
25
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
Dodatak F(HR)
(obavijesni)
Proraun vjealjki lunih mostova
F.1
F.1.1
Openito
Podruje primjene
(1) Navode se pravila prorauna i preporuke za ispravno konstrukcijsko oblikovanje s obzirom na zamor i
otklanjanje aerodinamikih nestabilnosti vjealjki lunih mostova okruglih i pravokutnih poprenih presjeka,
izloenih promjenjivim naprezanjima zbog odvijanja prometa i titranjima prouzroenim djelovanjem vjetra i
zajednikim djelovanjem vjetra i kie.
F.1.2
(1) Vrtloenje prouzrouje vibracije popreno na smjer djelovanja vjetra pa pri strujanju vjetra nastaje pravilno odvajanje vrtloga ija je frekvencija jednaka vlastitoj frekvenciji vjealjke zbog ega nastaju sile koje dovode do rezonancije.
(2) Uzrok titranjima zbog zajednikog djelovanja vjetra i kie jesu cjevuljci vode, koji osciliraju po opsegu profila vjealjke zbog titranja vjealjki i djelovanja vjetra te prouzrouju ritmiki promjenjive raspodjele tlaka i odgovarajue sile.
(3) Vibracije galopiranja nastaju zbog promjenjivih nesimetrinih raspodjela tlaka na presjeku i pojave samoizazvanih pomaka. Mogu prouzroiti aerodinamike nestabilnosti naroito kod vjealjki pravokutnog poprenog presjeka i kod zaleenih vjealjki okruglog poprenog presjeka.
(4) Uinci zamora vjealjki prouzroeni odvijanjem prometa nastaju uglavnom zbog promjenjivih uzdunih
sila i prisilnih momenata savijanja na krajevima koji najvie optereuju prikljuke.
(5) Uinke vjetra i prometa treba s obzirom na zamor razmatrati zajedno.
F.2
F.2.1
Osnove prorauna
Materijal i presjeci vlanih dijelova
26
S355J2
S355K2 / S355N
S355NL
S460NL
100 mm
130 mm
160 mm
160 mm
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.2.2
(1) Da bi se ispunili zahtjevi zamora za oblikovanje prikljuaka vjealjki od okruglog elika treba primijeniti
preporuke u skladu sa slikom F.1(HR).
(2) Prikljuci mogu biti izvedeni kao zavareni ili kovani.
(3) Vrijednosti naprezanja u vjealjci neto, u kritinom presjeku vornog lima i uzdu prikljuka vjealjke i
vornog lima, mogu se uzeti iz slike F.1(HR). Te vrijednosti treba razmatrati kao procijenjene vrijednosti za
proraun pri projektiranju za ispunjenje zahtjeva zamora.
Legenda:
N max
Promjer vjealjke:
D2
t 0, 2 D
Vanjski polumjer:
bF
N max
netto t
Duljina spoja:
LE
N max
2 t
L2
r 1, 9 E 0, 25bF
bF
LF 0, 45 LE
bU 1, 5 bF D
najvea uzduna sila u vjealjki za stalnu proraunsku situaciju u graninom stanju nosivosti
, neto i
vrijednosti naprezanja.
(4) Preporuena najvea naprezanja u vjealjki zbog Nmax navedena su u tablici F.2(HR).
27
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.2.3
Kvaliteta elika
[N/mm2]
netto [N/mm2]
[N/mm2]
S355
190
175
60
S460
240
225
80
(1) Dimenzije vjealjki od plosnatog elika treba ograniiti na omjere 3,0 b/d 5,0.
F.2.4
(1) Naprezanja prisile zbog deformiranja glavne konstrukcije mogu se smanjiti prikladnom orijentacijom vornih
limova (prikljuak okomito na ravninu lima podatljiv na savijanje).
(2) vorni limovi na ukrutnoj gredi i na luku mogu se jedan prema drugom postaviti okomito radi smanjenja
prisila od deformiranja popreno na ravninu luka.
(3) Ukrutna greda i popreni nosai trebaju imati dovoljnu krutost na savijanje radi smanjenja prisilnih uinaka zbog deformiranja konstrukcije prouzroenih prometom.
(4) Primjena poveane torzijske krutosti ukrutne grede (sanduasti popreni presjek) moe imati povoljan uinak.
F.3
F.3.1
Granice primjene
(1) Proraunske kontrole zamora prikljuaka vjealjki za vibracije prouzroene vjetrom ne treba provoditi kod
lunih mostova s vjealjkama od okruglog elika raspona L 60 m, ako su primijenjene konstrukcijske preporuke u skladu s tokom F.2.2(HR).
F.3.2
(1) Proraun za poprene vibracije prouzroene vrtloenjem treba provoditi kod okruglih vjealjki za sve oblike vibracija s frekvencijama fi manjim od 10 Hz, za oba smjera, u ravnini i popreno na ravninu luka.
(2) Popreno uzbudno optereenje dano je izrazom:
[kN/m]
(F.1)(HR)
gdje je:
vcrit,i kritina brzina vjetra za i-ti oblik vlastitih vibracija
vcrit,i = (fi D) / St
D
28
[m/s]
(F.2)(HR)
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
fi
vlastita frekvencija i-tog oblika vlastitih vibracija uz uzimanje u obzir karakteristine uzdune sile u vjealjki
zbog vlastite teine u Hz
St
kF,i faktor kojim se uzima u obzir kontinuirano smanjenje sile uzbude kod rastuih vlastitih frekvencija
kF,i = 1
za fi < 7 Hz
(F.3a)(HR)
kF,i = (10 f) / 3
za 7 Hz fi 10 Hz
(F.3b)(HR)
(3) Popreno uzbudno optereenje q treba uzeti kao konstantno djelovanje na duljini LW = 24 D na mjestu
najveih amplituda vlastitih oblika, vidjeti sliku F.2(HR).
(F.4)(HR)
NAPOMENA: Kontrolno ispitivanje priguenja na gotovoj konstrukciji, tj. nakon postavljanja zastora i ugradbe ograda,
moe biti prikladno u pojedinanom sluaju (npr. ako se oekuju vee vrijednosti priguenja).
vjetar,E2 = (2 max M) / W
(F.5)(HR)
NAPOMENA: Razlika naprezanja odreena izrazom (F.5)(HR) odgovara istovrijednoj razlici naprezanja konstantne amplitude koja se odnosi na 2 milijuna ciklusa, pri emu je istovrijednost oteenja uzeta u obzir poveanom duljinom djelovanja optereenja u skladu s tokom F.3.2(3)(HR).
29
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.3.3
(1) Proraun za vibracije prouzroene kiom i vjetrom treba provesti kod okruglih vjealjki ako je promjer vjealjki > 70 mm i osnovna frekvencija f < 6,5 Hz.
(2) Poprena uzbudna sila odreuje se izrazom:
2
q 0, 0283cvcrit,
i
1
k
D V,i
[kN/m]
(F.6)(HR)
gdje je:
vcrit,i kritina brzina vjetra za i-ti oblik vlastitih vibracija
f
vcrit,i 73, 5 Df 0 i
f0
f0
0 ,6
[m/s]
(F.7)(HR)
referentna frekvencija f0 = 1 Hz
kV,i faktor kojim se uzima u obzir kontinuirano smanjenje sile uzbude kod brzina vjetra veih od 20 m/s, vidjeti sliku F.3(HR)
kV,i = 1,0
za vcrit,i 20
za 20 m/s vcrit,i 30
[m/s]
(F.8a)(HR)
[m/s]
(F.8b)(HR)
koeficijent uzbudne sile, ovisan o kutu kosine vjealjke , neovisan o smjeru vjetra i razmatranom smjeru
vibracija vjealjke, vidjeti sliku F.3(HR).
vjetar-kia = (2 max M) / W
30
(F.9)(HR)
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.3.4
(1) Pri proraunu razlika naprezanja za zamor zbog prisila u vjealjkama prouzroenih deformiranjem treba
primjenjivati teoriju drugoga reda.
F.3.5
Koncepti kontrola
F.3.5.1
(1) Treba provesti kontrolu na zamor prema 9. poglavlju norme HRN EN 1993-2:2008 u odnosu na referentnu
vrijednost vrstou zamora C.
(2) Za svaki vlastiti oblik vibracija treba zbrojiti razlike naprezanja zbog prometa i zbog vibracija prouzroenih
vrtloenjem:
E,2 + vjetar,E2 C / Mf
(F.10)(HR)
gdje je:
E,2 razlika naprezanja za zamor zbog prometa u skladu s tokom 9.4 norme HRN EN 1993-2:2008
vjetar,E2 razlika naprezanja prema izrazu (F.5)(HR)
C
Mf
(3) Zamjenski se moe provesti kontrola vrstoe zamora utemeljena na dugotrajnim mjerenjima (vidjeti toku
F.5.5(2)).
F.3.5.2
F.3.5.2.1
(1) Za vibracije prouzroene kiom i vjetrom treba provesti kontrolu graninog stanja nosivosti u izvanrednoj
proraunskoj situaciji:
G + Q + vjetar-kia fy,k
(F.11)(HR)
gdje je:
G
naprezanje zbog uzdune sile i momenta savijanja vjealjke prouzroene estim prometnim optereenjima
vjetar-kia naprezanje zbog momenta savijanja od vibracija prouzroenih kiom i vjetrom, vidjeti izraz (F.9)(HR)
fy,k
31
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.3.5.2.2
Kontrola zamora
kH,i vjetar-kia C / Mf
(F.12)(HR)
gdje je:
kH,i faktor smanjenja za odreivanje istovrijedne razlike naprezanja uzimajui u obzir uestalosti pojave vibracija zbog kie i vjetra
D
kH,i 120
D0
0 ,7
vcrit,i
v
0
2,5
v0
D0
(F.13)(HR)
F.4
F.4.1
(1) Proraun za poprene vibracije prouzroene vrtloenjem kod vjealjki od plosnatog elika treba provesti
za sve oblike vibracija s frekvencijama fi manjim od 10 Hz.
Legenda:
1 smjer vjetra
32
(F.14)(HR)
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
gdje je:
vcrit,i kritina brzina vjetra za i-ti oblik vlastitih vibracija
vcrit,i = (fi D) / St
[m/s]
(F.15)(HR)
clat
clat = 1,1
clat 1,1 0, 8
(b / d ) 4
8
clat = 0,7
za
0 b/d 4
(F.16a)(HR)
za
4 b/d 8
(F.16b)(HR)
za
8 b/d
(F.16c)(HR)
kT,i = 1,0
kT,i
vcrit,i
za vcrit,i 8 m/s
(F.17a)(HR)
za vcrit,i 8 m/s
(F.17b)(HR)
kH,i
St
vcrit,i
v0
f 0,01
1,12 i e
f0
(F.18)(HR)
0,1
0,2
0,285
0,34 do 0,5
1 do 8
Strouhalov broj St
0,09
0,11
0,15
0,06
0,12
(3) Proraun momenata savijanja za svaki oblik vibracija i odreivanje logaritamskog dekrementa priguenja
provodi se u skladu s tokom F.3.2(HR).
(4) Popreno uzbudno optereenje q treba uzeti kao konstantno djelovanje na duljini LW = 24 D, vidjeti sliku
F.2(HR). Razliku naprezanja treba proraunati prema izrazu (F.5)(HR).
(5) Poprene vibracije oko slabije osi zbog vrtloenja ne treba provjeravati, ako su ispunjeni geometrijski omjeri
navedeni u toki F.2.3(HR) i ako je oblikovanje prikljunih limova povoljno s obzirom na zamor.
33
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.4.2
Galopiranje
F.4.2.1
(1) Pravokutne vjealjke s omjerom stranica 1,0 b/d 3,0 treba ispitati s obzirom na vibracije savijanja prouzroene galopiranjem. Mjerodavna kritina brzina vjetra kod koje dolazi do galopiranja javlja se kod strujanja na
krau stranicu vjealjke d, vidjeti sliku F.5(HR).
Legenda:
1 smjer vjetra
2m
fd
a0
vcrit
2
d
b0
(F.19)(HR)
gdje je:
m
vlastita frekvencija u Hz prvog oblika vibracija savijanja okomito na smjer vjetra (oko slabije osi) uzimajui u obzir karakteristinu uzdunu silu u vjealjki zbog vlastite teine
[kg/m3]
1,5
a0
20
40
270
b0
0,6
2,0
4,0
5,0
c0
10
20
25
55
F.4.2.2
(1) Pravokutne vjealjke s omjerom stranica b/d 3,0 treba ispitati s obzirom na torzijske vibracije savijanja
prouzroene galopiranjem.
34
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
2 T
fd
a0
vcrit
4
d
b0
(F.20)(HR)
gdje je:
moment tromosti mase:
m 2
(b d 2 )
12
[kg m2/m]
(F.21)(HR)
a0
500
1 500
2 500
5 000
b0
50
100
150
200
c0
10
15
15
25
F.4.3
(1) Treba upotrijebiti djelovanja koja prouzrouju zamor u skladu s tokom F.3.4(HR).
F.4.4
Koncept kontrole
(1) Kontrolu na zamor treba provesti za razlike naprezanja zbog prometa i poprenih vibracija prouzroenih
vrtloenjem u skladu s tokom F.3.5.1(HR).
(2) Osim toga treba provjeriti jesu li kritine brzine za vibracije savijanja i torzijske vibracije zbog galopiranja
vee od srednje brzine vm u razini sredine vjealjke u skladu s normom HRN EN 1991-1-4:2012 uveane za
faktor 1,25:
(F.22)(HR)
(F.23)(HR)
35
nHRN EN 1993-2:2008/NA:2013
F.5
F.5.1
Daljnja ispitivanja
Openito
(1) Daljnja ispitivanja i eventualno dodatne mjere, koje ukljuuju privremene prisilne mjere potrebni su ako
proraunske provjere prikljuaka vjealjki u skladu s postupcima navedenim u tokama F.2(HR), F.3(HR) i
F.4(HR) nisu ispunjene. Pri tome treba upotrijebiti sljedea naela.
F.5.2
Projektne mjere
(1) Prvo treba provjeriti je li konstrukcijskim promjenama mogue zadovoljiti uvjete u skladu s tokom F.2(HR).
(2) Ako se uvjet moe zadovoljiti poveanjem priguenja u odnosu na pretpostavljenu vrijednost treba projektom predvidjeti mogunost ugradbe mjera za poveanje priguenja.
(3) Ugradbom navarenih spirala ili poveanjem hrapavosti vanjske povrine moe se sprijeiti pojava vibracija
prouzroenih kiom i vjetrom.
F.5.5 Mjerenja
(1) Proraunske pretpostavke mogu se provjeriti kratkotrajnim mjerenjima. Treba odrediti mjerodavne vlastite
vibracije i logaritamski dekrement priguenja vjealjki u obama smjerovima.
(2) Dugotrajnim ispitivanjima mogu se dobiti kontinuirani podaci o naprezanjima vjealjki u duljem razdoblju.
Pri tome su najvanije mjerene razlike naprezanja mjerodavne za zamor i time prouzroeno oteenje. S
obzirom na opisane pojave vibracija treba mjerenjima prikupiti podatke o jaini i smjerovima vjetra te o intenzitetu kie.
(3) Procijenjene su vrijednosti trajanja mjerenja od 3 do 6 mjeseci za obuhvaanje poprenih vibracija prouzroenih vrtloenjem, odnosno najmanje godinu dana za obuhvaanje vibracija prouzroenih kiom i vjetrom.
36
(prazna stranica)
(prazna stranica)
(prazna stranica)
Cjenovni razred HH