PSIHOLOGIJA U ZATITI MENTALNOG ZDRAVLJA

KAKO PREVLADATI
ISPITNU TJESKOBU
Sinia Brlas

Ivana Martinui

Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije

PSIHOLOGIJA U ZATITI MENTALNOG ZDRAVLJA

KAKO PREVLADATI
ISPITNU TJESKOBU
Sinia Brlas

Ivana Martinui

Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije

Virovitica, 2015.

KAKO PREVLADATI ISPITNU TJESKOBU

AUTORI
Sinia Brlas, prof.
Ivana Martinui, mag. psych.
NAKLADNICI
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije
PREDGOVOR
Doc. dr. sc. Vesna Bedekovi, prof. v. .
POGOVOR
Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. spec. epidemiolog
LEKTORICA
Ivana Vidak, dipl. bibl. i prof.
TISAK
Grafiti Becker, Virovitica
NAKLADA
500 primjeraka
Virovitica, 2015.
Prvo izdanje
Nijedan dio ove knjige ne smije se
umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji
nain reproducirati bez nakladnikova
pismenog doputenja.

ISBN 978-953-8028-01-4
(Visoka kola za menadment
u turizmu i informatici u Virovitici)
ISBN 978-953-7756-20-8
(Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
Virovitiko-podravske upanije)
CIP zapis je dostupan u raunalnome
katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu pod brojem 000908900.
Izdavanje publikacije odobreno Odlukom
Strunog vijea Visoke kole Virovitica
KLASA: 612-10/15-03/05,
URBROJ: 2189-74-15 -05 od 17. lipnja 2015.

SADRAJ
Cjelina (autor cjeline)

Stranica

Predgovor (Vesna Bedekovi)

Skrb o mentalnom zdravlju mladih

(Sinia Brlas)

Tjeskoba, frustracija i stres prije polaganja ispita

(Sinia Brlas)

13

Kako moe prevladati ispitnu tjeskobu?

(Ivana Martinui)
Kako si moe pomoi ve za vrijeme uenja?
Umanjivanje tjeskobe pred ispit
Umanjivanje tjeskobe za vrijeme ispita

17
18
26
30

Kome se moe obratiti za pomo?

(Ivana Martinui)

32

Pogovor
(Miroslav Venus)

33

Predgovor
Odluka o studiranju i odabir studija jedna je od vanijih odluka u
ivotu mladog ovjeka. Uspjeh na studiju kao osnovni preduvjet
zavretka eljenog studija u znaajnoj mjeri ovisi o izvrenim
studijskim obvezama i uspjeno poloenim ispitima. Put do
ostvarivanja tog cilja nerijetko zna biti praen napetou, nemirom,
tjeskobom i stresom koji moe ozbiljno ugroziti psihiki integritet
i mentalno zdravlje mladog ovjeka. U namjeri posveivanja
posebne pozornosti upravo proaktivnoj skrbi o mentalnom zdravlju
mladih, publikacija Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja; kako
prevladati ispitnu tjeskobu namijenjena je prvenstveno studentima
Visoke kole za menadment u turizmu i informatici u Virovitici kao
pomo u usvajanju vjetina i stjecanju navika koje su neophodne za
uinkovito uenje i uspjeno polaganje ispita, a preporuke sadrane
u publikaciji, osim studentskoj populaciji, mogu posluiti i uenicima
osnovnih i srednjih kola.
Dekanica Visoke kole
Doc. dr. sc. Vesna Bedekovi, prof.v..

Skrb o mentalnom zdravlju mladih

Mentalno je zdravlje stanje u kojemu osoba ostvaruje svoje
sposobnosti, moe se nositi sa stresom svakodnevnog ivota,
raditi produktivno i plodno te pridonositi svojoj zajednici. Mentalno
zdravlje dio je opeg zdravlja i bez mentalnog zdravlja nema niti
opeg zdravlja. Stoga skrbiti o mentalnom zdravlju znai skrbiti
o zdravlju openito, a osobito je vano uvati mentalno zdravlje u
ranoj ivotnoj dobi. Mentalno zdravlje moe kod pojedinca dugo u
ivotu pa ak i cijeli ivot, ostati pozitivno i ouvano. Meutim, moe
doi i do manje ili vie ozbiljnih tekoa s mentalnim zdravljem.
Mnogi uzroci i razliite ivotne situacije dovode do toga.
POZITIVNO MENTALNO ZDRAVLJE UKLJUUJE:
dobar osjeaj o samom sebi (razumijevanje i prihvaanje
moguih psihikih tekoa),
svjesnost o drugima (stvaranje i odravanje prijateljstava i
dobrih odnosa s ljudima oko nas),
sposobnost prilagodbe na ivotne promjene (osobno
osnaivanje).

PROBLEMI I POREMEAJI MENTALNOG ZDRAVLJA UKLJUUJU:

psihike tegobe vezane uz razne ivotne situacije, dogaaje i
probleme,
este i akutne mentalne poremeaje (depresiju,
anksiozne poremeaje),
teke i kronine mentalne bolesti (psihoze),
poremeaje linosti kao hendikepe za pojedinca i
progresivne organske bolesti mozga (demencije).
Iz navedenoga vidimo da tekoe s mentalnim zdravljem mogu biti u
irokoj lepezi od onih svakodnevnih ivotnih nedaa koje su mahom
prolazne naravi pa sve do tekih i kroninih oteenja u psihikom
funkcioniranju koje onda esto prate i tetne tjelesne promjene.
Skrb o mentalnom zdravlju stoga je u interesu i pojedincu i
zajednici u kojoj on ivi, a ova skrb moe biti:
Reaktivna (pomo kod opisanog naruenog mentalnog zdravlja)
Proaktivna (ouvanje mentalnog zdravlja prije nego to se ono narui)
U posljednjim se godinama snano naglaava proaktivan pristup
skrbi o mentalnom zdravlju, dakle skrb o mentalnom zdravlju prije
nego to se ono narui jer je uvijek bolje sprijeiti nego lijeiti.
8

Temeljno polazite za to je Europski pakt za mentalno zdravlje i

dobrobit iz 2008. godine koji je postavio smjernice za sve budue
nacionalne strategije u Europi, a te su smjernice:
- prevencija depresije i suicida,
- mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju,
- mentalno zdravlje na radnom mjestu,
- mentalno zdravlje starijih,
- suprotstavljanje stigmi i socijalnoj iskljuenosti.
Nakon javne rasprave provedene tijekom 2010. godine u Republici
Hrvatskoj je usvojena Nacionalna strategija zatite mentalnog
zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Njome su
definirani ciljevi i naela (smjernice za djelovanje) te podruja i
mjere (referentni okvir). Nacionalna strategija strateki je okvir za
proaktivno djelovanje strunjaka i institucija u razliitim resorima,
a ova vana potreba za suradnjom posebno se istie u posljednjem
od est podruja Nacionalne strategije koje upravo poziva na
suradnju, od one interdisciplinarne pa do meusektorske. Iz toga
proizlazi i suradnja sustava javnoga zdravstva i odgojno-obrazovnog
sustava u implementaciji Nacionalne strategije.

AKTIVNA ULOGA ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA:

Univerzalna prevencija:
Provoditi psihoedukaciju (educirati o psihikim procesima i
ponaanju)
Provoditi specifinu edukaciju o rizicima po mentalno zdravlje
(prevenirati problem)
Provoditi istraivanja (istraiti pojavnost tekoa u mentalnom
zdravlju, osobito uenika i studenata)
Selektivna prevencija:
Provoditi primarni probir (engl. screening) uenika i studenata
u riziku (prepoznati problem kod pojedinih uenika)
Indicirana prevencija:
Uputiti uenike i studente koji su u posebnom riziku u tretman
u zavodima za javno zdravstvo, na djejoj psihijatriji itd.
(ponuditi pomo kroz suradnju)

10

AKTIVNA ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO:

Psihoedukacija (edukacija o psihikim procesima i ponaanju)
Specifina edukacija (rizina ponaanja, (re)socijalizacija,
komunikacija i sl.)
Promocija zdravlja i zdravih stilova ivljenja
(edukacija o zdravlju)
Provedba istraivanja rizinih initelja
Predlaganje preventivnih programa
Provedba preventivnih aktivnosti unutar pojedinih programa
Provedba probira (rano prepoznavanje osoba s tekoama u
doivljavanju i ponaanju)
Ukljuivanje rizinih pojedinaca u tretman
Suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama
(meusektorska, interdisciplinarna)

11

Od 2010. godine u Republici Hrvatskoj se provodi projekt pod

nazivom Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja koji je iznjedrio
pet publikacija. Ove su publikacije nastale kao rezultat raznovrsne
meusektorske suradnje. Pojedine publikacije rezultat su i
neposredne suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i Zavoda
za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije,
osobito slikovnica Bolje jabuka nego ljutnja (koja je primjer
meusektorske suradnje u skrbi o mentalnom zdravlju najmlaih
uenika) i publikacija Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja;
pomae li religioznost mentalnom zdravlju mladih (koja je primjer
meusektorske suradnje u provedbi obrazovnih istraivanja o
mentalnom zdravlju uenika srednje kole).
Ova publikacija koju drite u rukama pokuaj je da se proaktivna skrb
o mentalnom zdravlju usmjeri i studentskoj populaciji, iako je jasno
da su preporuke koje su u njoj sadrane sasvim primjenjive ak i na
uenike osnovnih, a osobito srednjih kola. Ovom se publikacijom
ustvari nastoji zaokruiti pristup specifinoj proaktivnoj skrbi
o mentalnom zdravlju mladih koja je opisana smjernicama za
mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju.

12

Tjeskoba, frustracija i stres

prije polaganja ispita
Ponaanje ovjeka vrlo je raznoliko. Pokretai ljudskog ponaanja
su raznovrsne potrebe. Pobude koje ovjeka usmjeravaju prema
odreenom cilju, prema zadovoljenju potreba, i odravaju ga
ustrajnim u tome nazivamo motivima. Nastojanje zadovoljenja tih
potreba dovodi nas u takvo stanje koje nae ponaanje usmjerava
prema zadovoljenju tih potreba i koje stanje nazivamo motivacija.
Motivacija je regulator i usmjeriva naega ponaanja koje
poduzimamo s ciljem da zadovoljimo neku svoju potrebu ili skupinu
potreba.
Potrebe koje ovjeka potiu na ponaanje mogu se podijeliti na:
1. Primarne ili bioloke potrebe i motive (potiu organizam da
osigura sve to mu je potrebno za preivljavanje; potrebe za
hranom, za vodom, za snom ...)
2. Sekundarne ili steene potrebe i motive (namee ih okolina
u kojoj ivimo; potrebe za prihvaanjem, za drutvom, za
drutvenim uspjehom, za simpatijom...)
13

Tekoe i prepreke koje stoje na putu zadovoljenja potreba kod ovjeka

dovode do stanja uvstvene (emocionalne) napetosti, neugode,
nemira i tjeskobe (anksioznosti). To se stanje naziva frustracija. Osim
zapreka na koje nailazimo u ostvarivanju potreba, svakodnevno smo
izloeni i nizu pritisaka da udovoljimo zahtjevima kojima ne moemo
udovoljiti. Takvo prijetee stanje nazivamo stresom. Frustraciju i
stres koji nastaju u procesu zadovoljenja potreba moemo umanjiti ili
razrijeiti ako uloimo dodatni napor na zadovoljenje potreba. Da bi se
zatitili od frustracije i stresa u situacijama u kojima ne moemo doi
do cilja i zadovoljiti potrebu ma to inili, ljudi koriste tzv. obrambene
mehanizme. Ovi mehanizmi smanjuju unutarnju napetost pojedinca
koja je izazvana nemogunou zadovoljenja potreba, ali istovremeno
mogu pogorati njegove odnose s okolinom. Ovdje navodimo koji su
najei obrambeni mehanizmi.
1. agresija (ponaanje usmjereno uklanjanju prepreke na putu,
a moe biti direktna agresija kada se borimo za svoja prava i
pomaknuta agresija kada ne napadamo izvor tekoa ve se
iskaljujemo na drugim osobama ili predmetima),
2. supstitucija (zamjena ciljeva na nain da novoizabrani cilj
barem djelomino zadovoljava onemoguenu potrebu),
3. kompenzacija (ostvarivanje uspjeha u nekoj aktivnosti da bi se
pokrio neuspjeh u nekoj drugoj),
14

4. projekcija (pripisivanje svojih mana i nedostataka drugima da

se ne moramo s njima suoavati),
5. regresija (neprikladno ponaanje koje nalikuje ponaanju
djeteta; zato se i naziva regresivnim, kao povratak u ranije faze
razvoja),
6. fiksacija (ustrajanje na aktivnostima koje ne dovode do cilja,
umjesto da se promijeni aktivnost),
7. negiranje (odbijanje pojedinca da prihvati neke svoje
nedostatke i suoi se s njima),
8. rezignacija (odustajanje od svega kada su ciljevi onemogueni).
Obrambeni mehanizmi dodue smanjuju frustraciju, ali obino
pogoraju situaciju u kojoj se nalazimo frustrirani, a to u kontekstu
polaganja ispita nikako nije preporuljivi ishod.
Polaganje ispita tijekom kolovanja i/ili studiranja redovito je i
uobiajeno ponaanje uenika i studenata i ono je usmjereno
postizanju uspjeha na ispitu kojemu se pristupa. Polaganje ispita
nain je i sredstvo dolaenja do konanoga cilja kolovanja ili
studiranja, a to je stjecanje odreene razine kvalifikacije koja
se ogleda svjedodbom odnosno diplomom. kolovanjem ili
studiranjem eljena kvalifikacija postaje (steena) potreba.
15

Meutim, jasno je kako na putu ostvarivanja ove potrebe uenike

i studente ekaju mnoge prepreke i kunje. Pojedine od njih
uspiju se prebroditi ulaganjem dodatnog napora, dok su pojedine
prepreke vrlo zahtjevne za prebroditi. Vane prepreke na putu do
cilja uenicima i studentima su njihovi ispiti. Ispitna situacija vrlo
je zahtjevna ivotna situacija i uenike i studente dovodi esto u
stanje uvstvene napetosti, neugode, nemira i tjeskobe, odnosno
u stanje frustracije ako tijek ispita ba i nije onakav kakvim smo
eljeli. Jo ako se moebitni neuspjeh ponavlja usprkos viekratnim
pokuajima, to dovodi do stresa, to moe ozbiljno ugroziti psihiki
integritet i mentalno zdravlje. Kako uz ove psihike tekoe redovito
dolaze i razliite tjelesne promjene, one mogu dodatno preusmjeriti
i oteati panju kod pripremanja za ispit.
Treba znati da tjeskoba u frustraciji ima dvojak uinak: slaba i
umjerena tjeskoba esto pozitivno djeluje na postignue, dok
intenzivna tjeskoba smanjuje postignue. Dakle, za uenike i
studente u ispitnoj situaciji nikako nije poeljno da su izloeni
visokoj razini tjeskobe jer to nije dobra prognoza za njihov uspjeh
na ispitu. Stoga je uenicima i studentima vano pomoi razvijati
toleranciju na stres i frustraciju i pouiti ih navikama i vjetinama
koje im u tome mogu pomoi.

16

Kako moe prevladati

ispitnu tjeskobu?
Ispitna tjeskoba je uobiajena pojava u situaciji kada trebamo
iskazati svoje znanje ili vjetine te se prezentirati pred nekim
osobama koje nas procjenjuju.
U mnogim situacijama, kada je prisutna u malim ili umjerenim
razinama, ispitna tjeskoba djeluje poticajno i motivira osobu na
ulaganje truda i postignue.
S druge strane, u velikim razinama ispitna tjeskoba djeluje
ometajue, paralizirajue i obino zakoi osobu te ona ne uspijeva
iskazati svoj puni potencijal.
Da i tebe ispitna tjeskoba ne bi sprijeila u ostvarivanju tvog
punog potencijala, sljedee stranice donose korisne savjete kako
prevenirati razvoj ispitne tjeskobe ve za vrijeme pripremanja ispita
te kako si pomoi u umanjivanju tjeskobe neposredno pred ispit kao
i za vrijeme samog ispita.

17

KAKO SI MOE POMOI VE

ZA VRIJEME UENJA?

18

1. PONI UITI NA VRIJEME

Najvei neprijatelj efikasnog uenja je nedostatak
vremena.
Tada smo skloni misliti da ne moemo nauiti, da ne
stignemo, poinjemo biti pod stresom, uznemireni smo i
zbog toga mnogo tee pamtimo nego kada uimo oputeni
i bez vremenskog pritiska.
Stoga je vano da ispit pone pripremati dovoljno rano
i ostavi si dovoljno vremena za uenje i ponavljanje
gradiva, ali i za odmor, oputanje i zabavu.

19

2. ORGANIZIRAJ SE
Prije poetka uenja dobro procijeni i istrai:
koja je zadana literatura za ispit
koliko stranica mora nauiti
koliko teko savladava gradivo
koje treba nauiti
koliko stranica dnevno moe nauiti
kada ima ispitni rok iz tog predmeta
Kada su sakupljene sve potrebne informacije o ispitu koji
priprema vrijeme je da se organizira i pone uiti.
Isplaniraj koliko e gradiva nauiti koji dan, u koje e
vrijeme uiti i slijedi plan uenja koji je napravljen.

20

3. PRIPREMI SE I NE
ODGAAJ POETAK UENJA
PRIPREMI MJESTO ZA UENJE. NEKA ONO BUDE DOBRO OSVIJETLJENO,
BEZ MNOGO DETALJA KOJI ODVLAE TVOJU PANJU PRI UENJU I
UGODNO ZA UENJE.
KADA JE PLAN UENJA RAZRADEN, SLIJEDI NAPRAVLJENI PLAN I NE
ODGA AJ POETAK UENJA.
ODGA ANJE UENJA PRUA TRENUTNO OLAKANJE, NO DUGORONO
SE IPAK MORA SUOITI SA POETKOM UENJA, KOJE UZ ODGA ANJE
POSTAJE STRESNIJE I VIE ISCRPLJUJUE.

21

4. FOKUSIRAJ SE NA UENJE
Ljudi esto znaju provoditi mnogo vremena nad knjigom,
a da pritom ne naue gotovo nita.
Pri uenju je vano da se fokusira na ono to ui.
Pokuaj maknuti od sebe sve stvari koje te mogu ometati pri
uenju, a osobito je vano da za vrijeme uenja iskljui
mobitel ili ga odnese u drugu prostoriju kako ti ne bi
odvlaio panju i ometao TE U uenju.

22

5. DOBRO NAUI ISPITNO GRADIVO

Svaki dan kratko ponovi gradivo koje si dan ranije
nauio/la.
Pokuaj povezivati novo naueno gradivo s ve
nauenim.
Sadraj koji ui naui do razine da ga moe
samostalno prepriati.
Zadatke uvjebaj tako da ti postupak RJEAVANJA
ZADATAKA postane rutina.
Razgovaraj s kolegama o gradivu koje ti nije jasno,
izmjenjujte razmiljanja i informacije.

23

6. BRINI O SVOME ZDRAVLJU

Iako je razdoblje pripremanja ispita razdoblje stresa, ako si
slijedio/la ranije napisane upute za pripremu ispita sigurno
je da e ga doivjeti u znatno manjim koliinama nego osobe
koje su Neorganizirane u uenju i ue u zadnji as.
Da bismo mogli dobro pamtiti i efikasno uiti, vano je da
nae tijelo bude u dobroj formi.
Stoga isplaniraj dovoljno vremena za odmor, jedi dovoljno
i redovito, spavaj dovoljno te nemoj koristiti energentske
stimulanse, alkohol i druga opojna sredstva koja utjeu na
tvoju panju i sposobnost uenja.

24

7. NAGRADI SE
Nagradi se za ispunjene zadatke i ostvarene planove u
vezi uenja.
ini ono to te oputa. Proetaj s prijateljima, sluaj
glazbu, bavi se nekom TJELESNOM aktivnou ili neim
drugim to e poboljati tvoje raspoloenje. Kad smo
dobrog raspoloenja lake uimo i bolje se osjeamo!

25

UMANJIVANJE TJESKOBE
PRED ISPIT

26

1. NA ISPIT DOI NASPAVAN,

ODMORAN I SIT
Otuiraj se mlakom vodom pred polazak na ispit kako
bi pobudio/la svoja osjetila i razbudio/la svoj mozak.
Umor, neispavanost, niska razina eera u krvi te
nedostatak energije mogu dovesti do ubrzanog rada
srca, osjeaja nedostatka zraka i vrtoglavice. Kada
navedenim simptomima pridodamo normalnu razinu
stresa koju svaki ovjek osjea prije ispita vrlo
je velika vjerojatnost da e se osoba zaista poeti
osjeati tjeskobno. Stoga je vrlo vano da na ispit
doe naspavan/a, svje/a i sit/a.
27

2. NA ISPIT KRENI NA VRIJEME

urba, kanjenje i guva u prometu izazivaju napetost.
Kreni na ispit dovoljno rano, kako nepredviene situacije
na putu ne bi izazvale dodatan stres.

28

3. ZA VRIJEME ISPITA OEKUJ

ODREENU RAZINU TJESKOBE
Tjeskoba sama po sebi nije negativna pojava.
Svaka osoba prije pisanja ispita ili suoavanja s novom
situacijom doivljava odreenu razinu tjeskobe. Ukoliko
se ona javlja u normalnim razinama djeluje poticajno,
motivira na ostvarivanje postignua i osoba uspjeno
savladava zadatak.

29

UMANJIVANJE TJESKOBE
ZA VRIJEME ISPITA

30

 Rjei prvo pitanja na koja zna odgovor

Misli pozitivno kada zapne tijekom rjeavanja ispita
ili ti se ini da si se ZBUNIO/la, sjeti se koliko si uio/la
i neeg zbog ega si bio ponosan/na na sebe
Koncentriraj se na sadraj ispita i pokuaj se dosjetiti
to vie nauenog gradiva
Vodi rauna o vremenu preostalom za rjeavanje ispita,
ali ne obraaj panju na druge. To to je netko meu
prvima predao ispit ne znai da ga je dobro napisao i da
je rijeio sve zadatke
Mirno dii - ubrzanim disanjem smanjujemo protok
kisika do mozga, imamo osjeaj vrtoglavice i tee
je koncentrirati se. U situacijama kad zamijeti da
si se uznemirio/la vie od oekivanog nekoliko puta
duboko udahni na nos i izdaHni na usta kako bi ponovo
uspostavio/la pravilan ritam disanja.
31

KOME SE MOE OBRATITI ZA POMO?

PROFESORIMA I ASISTENTIMA KOJI TI PREDAJU
Na konzultacijama ti profesori mogu dati jasne upute to oekuju
od tebe, iz koje literature uiti, koji su kriteriji ocjenjivanja te zajedno
moete razjasniti sve nedoumice vezane uz sadraj njihovog
predmeta.
KOLEGAMA KOJI S TOBOM POHAAJU NASTAVU
Kolege moe zamoliti da uite zajedno u grupi, mogu ti objasniti
dijelove gradiva koji su ti nejasni i pomoi ti u ponavljanju nauenog
gradiva.
STRUNIM SURADNICIMA U SAVJETOVALITU ZA STUDENTE
U Savjetovalitu za studente rade strunjaci psiholozi koji ti svojim
znanjem i iskustvom osim u podruju uenja i savladavanja ispitne
tjeskobe mogu pomoi rijeiti probleme i na drugim podrujima
ivota kao to su prilagodba na novu okolinu, problemi u partnerskim
i drugim socijalnim odnosima, podizanju samopotovanja i
samopouzdanja...
32

POGOVOR
Mentalno zdravlje, esto neopravdano zanemareno u odnosu na
tjelesno, posebno je vano osobama koje ue i polau ispite, dakle
uenicama i uenicima te studenticama i studentima. Stoga je ova
publikacija u obliku vodia, koja Vas vodi po koracima kroz faze
uenja, neizmjerno vana u ouvanju mentalnog zdravlja s obzirom
na stres koji se neizostavno javlja u takvim situacijama. Toplo Vam
je preporuam kao najvjernijeg depnog prijatelja u predispitnim
i ispitnim danima.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo
Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. spec. epidemiolog

33

BILJEKE

34

PSIHOLOGIJA U ZATITI
MENTALNOG ZDRAVLJA

KAKO PREVLADATI
ISPITNU TJESKOBU
Sinia Brlas

Ivana Martinui

Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije
ISBN 978-953-8028-01-4

9 789 538 02 801 4

36