HUMANE

VREDNOTE
Odgoj za humanost

Dodatak - Broura za natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria

Zagreb, prosinac 2012. godine

Sadraj
Uvod
I. Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (Pokret)
1. Sastavni dijelovi Pokreta
2. Povijest Pokreta
3. Temeljna naela Pokreta
4. Znak
II. Hrvatski Crveni kri
5. Povijest Hrvatskog Crvenog kria
6. Djelatnosti Hrvatskog Crvenog kria
III. Meunarodno humanitarno pravo, enevske konvencije
IV. Prava ovjeka i prava djeteta
7. Opa deklaracija o ljudskim pravima
8. Konvencija o pravima djeteta

Uvod
Ova broura namijenjena je iskljuivo pripremanju ekipa za Natjecanje mladih
Hrvatskog Crvenog kria iz podruja provjere znanja o Meunarodnom pokretu
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom kriu, meunarodnom
humanitarnom pravu i ljudskim pravima.
Dio natjecanja odnosi se na provjeru znanja iz pruanja prve pomoi. Stoga
esto ovo natjecanje pogreno zovu Natjecanje iz prve pomoi. Meutim, naa elja
je upoznati djecu i mlade s humanitarnom organizacijom u kojoj je prva pomo samo
jedan od brojnih humanitarnih programa kojima je svrha pomoi svima i gdje god je
to potrebno. Stoga je cilj natjecanja upoznati to vei broj mladih osoba s
organizacijom koju oni nazivaju samo Crveni kri.
Broura je podijeljena na tri dijela. Prvi dio se odnosi na Meunarodni pokret
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca openito nastanak Pokreta, njegov povijesni
razvoj i dananje djelovanje. U okviru ovog dijela opisana su i naela humanitarnog
rada te znak Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, kao i najnoviji znak Crvenog
kristala.
Drugi dio se odnosi na Hrvatski Crveni kri njegov kratki povijesni razvoj i
programe koje danas provodi. Navedeni su samo neki, poznatiji programi Hrvatskog
Crvenog kria s kojima se mladi u svakodnevnom ivotu susreu i o kojima smatramo
da je potrebno znati bar najosnovnije podatke. Nismo obraivali teme s kojima se ti
programi bave (npr. kodeks sigurnosti na vodi, postupci prve pomoi, znaci
upozorenja kod prevencije trgovanja ljudima i slino), nego smo dali samo kratki opis
programa.
Na osnovu navedenih informacija provest e se pismena provjera znanja, a
pitanja e biti prilagoena kategoriji natjecatelja.
Metodologija pouavanja nije razraena i mentorima i natjecateljima preputa
se odabir naina usvajanja znanja.

I. MEUNARODNI POKRET CRVENOG KRIA I CRVENOG

POLUMJESECA
1. Sastavni dijelovi Pokreta
A. Meunarodni odbor Crvenog kria (MOCK)
B. Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
(Meunarodna federacija)
C. Nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (nacionalna
drutva)
Meunarodni odbor Crvenog kria, Meunarodna federacija drutava Crvenog
kria i Crvenog polumjeseca i nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca zajedno ine Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.
Misija Pokreta je: sprjeavati i olakavati ljudsku patnju ma gdje ona bila; tititi ivot
i zdravlje te osigurati potivanje ljudskog bia, osobito u vrijeme oruanih sukoba i
ostalih izvanrednih stanja; raditi na sprjeavanju bolesti i unapreenju zdravlja i
socijalne zatite; poticati dobrovoljnost (volontiranje) i stalnu spremnost lanova
Pokreta za pruanje pomoi te poticanje osjeaja solidarnosti prema svima kojima je
potrebna zatita i pomo.
U provoenju misije Pokret slijedi svoja temeljna naela: humanost,
nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.
Misli vodilje Pokreta Inter arma Caritas (Milosre u ratu) i Per
humanitatem ad pacem (Putem humanosti k miru) zajedno izraavaju njegove ideale.

A. Meunarodni odbor Crvenog kria

Meunarodni odbor Crvenog kria (MOCK) nepristrana je, neutralna i
neovisna organizacija ija je humanitarna misija zatititi ivot i dostojanstvo rtava
rata i unutarnjeg nasilja te im osigurati pomo. Usmjerava i koordinira meunarodne
akcije pomoi Pokreta u situacijama sukoba. Nastoji sprijeiti patnju promicanjem i
jaanjem meunarodnog humanitarnog prava i univerzalnih humanitarnih naela.
Osnovan 1863. godine, MOCK je osniva Meunarodnog pokreta Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca.
B. Meunarodna federacija drutava
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
(Meunarodna federacija) prvenstveno djeluje u miru. To je meunarodni savez
nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca iji je cilj u svako doba i u
svim oblicima nadahnuti, potaknuti, olakati i unaprijediti humanitarni rad
nacionalnih drutava u svrhu spreavanja i ublaavanja ljudske patnje i na taj nain
pridonositi ouvanju i unapreenju mira u svijetu.
4

Utemeljena 1919. godine, Meunarodna federacija usmjerava i koordinira

meunarodnu humanitarnu pomo Pokreta rtvama prirodnih, ekolokih i tehnolokih
katastrofa, organizira pomo izbjeglicama i djeluje u hitnim medicinskim sluajevima
irokih razmjera. Promie suradnju izmeu nacionalnih drutava Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca i pomae u njihovom jaanju i osposobljavanju za provedbu
programa pripreme za djelovanje u katastrofama, programa zatite zdravlja i
socijalnih programa.
C. Nacionalna drutva
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
Nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (nacionalna drutva)
objedinjuju rad i naela Pokreta u 187 zemalja svijeta. Nacionalna drutva provode
svoje humanitarne aktivnosti u skladu sa svojim statutima i nacionalnim
zakonodavstvom i u skladu s temeljnim naelima Pokreta. Nacionalna drutva su
pomona tijela vladama svojih zemalja na podruju humanitarnog djelovanja i
pomau u katastrofama te provode zdravstvene i socijalne programe. Za vrijeme rata
nacionalna drutva pomau ugroenom civilnom stanovnitvu i pomau sanitetskoj
slubi oruanih snaga u skladu s potrebama.

2. Povijest Pokreta
Tko je Henry Dunant?
Henry Dunant je osniva Meunarodnog pokreta Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca. Roen je 8. svibnja 1828. godine u
enevi u bogatoj obitelji. Nakon zavrenog studija posvetio se
bankarskom pozivu.
Namjeravajui sklopiti posao s francuskim carem Napoleonom
III. sluajno se u lipnju 1859. godine naao na bojnom polju kod
Solferina, u sjevernoj Italiji. Patnja koju je tada vidio izmijenila
je njegov ivot.
Nakon iskustva iz Solferina, gdje je zajedno s lokalnim
stanovnicima nastojao pomoi svima koji su trebali pomo, u
cijelosti se posvetio stvaranju organizacije Crvenog kria. Zapustivi posao na kraju je
bankrotirao i potpuno osiromaio te pao u zaborav. Meutim, ideja koju je postavio na
noge rasla je i razvijala se i postala prihvaena u cijelom svijetu.
Godine 1901. norveki parlament dodijelio je prvu Nobelovu nagradu za mir.
Dobili su je Henry Dunant i Frederic Passy (iz Francuske mirotvorne udruge). Dunant
je po drugi put u svom ivotu postao cijenjen i slavljen u cijelom svijetu. No nije se
vratio bogatstvu i raskoi to mu je omoguavala Nobelova nagrada i mnoge druge
ponude koje su mu slala humanitarna drutva i pojedinci. Nije zadrao novac za sebe,
ve ga je poklonio Crvenom kriu i drugim humanitarnim organizacijama za pomo
sirotinji. Ostao je u starakom domu u Heidenu gdje je 1910. godine i umro.

Od 1948. godine 8. svibnja (datum Dunantovog roenja), u poast Henryju

Dunantu, u cijelom se svijetu obiljeava kao Svjetski dan Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca.

Kako je nastala ideja o stvaranju Pokreta?

Dana 24. lipnja 1859. godine vojske austrijskog carstva i francuskosardinijskog saveza vodile su bitku nedaleko mjesta Solferina. U bitci je poginulo ili
bilo ranjeno 40.000 ljudi. Vojnih sanitetskih slubi u to doba gotovo da i nije bilo.
Posljedica su bile velike patnje, a mnogi su ranjenici umrli zbog nedostatka njege.

Uasnut agonijom vojnika Henry Dunant poeo je, uz suradnju mjetana,

organizirati pomo u crkvi u mjestu Castiglione, nedaleko od Solferina.
Svoje doivljaje Dunant je opisao u knjizi Sjeanje na Solferino. U njoj
istie: potrebu osnivanja nacionalnih drutava koja bi u vrijeme mira obrazovala
dragovoljce (volontere) za pomo vojnim sanitetskim slubama u ratu, zatitu
ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju te sklapanje meunarodnih
ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i nacionalnih drutava za
pruanje pomoi kao i potivanje njihove neutralnosti.
Knjiga je uzburkala itavu Europu, osobito vodee politiare koji su osjetili
potrebu za promjenom postojee situacije. U promicanju ciljeva knjige Dunantu su
pomogla etiri graanina eneve: Gustave Moynier, general Guillaume-Henri Dufour,
dr. Louis Appia i dr. Theodore Maunoir (Odbor petorice). S njima je 1863. godine
osnovao Meunarodni odbor za pomo ranjenicima (13 godina kasnije preimenovan
je u Meunarodni odbor Crvenog kria MOCK). U listopadu iste godine u enevi je
odrana meunarodna konferencija na kojoj je prihvaeno deset rezolucija koje su
odredile ciljeve i radne metode buduih nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca. Tih deset rezolucija ine osnivaku povelju Crvenog kria. Takoer je
kao znak Meunarodnog odbora za pomo ranjenicima prihvaen crveni kri na
bijeloj podlozi (u znak poasti prema vicarskoj Konfederaciji, premetanjem boja na
vicarskoj zastavi). Meunarodni odbor za pomo ranjenicima zadao si je dvostruki

cilj osnivanje nacionalnih drutava za pruanje pomoi i sklapanje meunarodnih

ugovora o zatiti ranjenika u ratu. Jedan od ciljeva poeo se ostvarivati ve iste godine
osnivanjem prvog nacionalnog drutva.

Odbor petorice
eljeni meunarodni ugovor sklopljen je neto kasnije. Na diplomatskoj
konferenciji koju je sazvala vicarska vlada, u enevi 22. kolovoza 1864. godine
usvojena je Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika u oruanim snagama u ratu
na kopnu.
Tako je roena istinski velika ideja o stvaranju meunarodne organizacije
kojoj je cilj ublaavanje, a prvenstveno spreavanje patnje i bijede u svijetu.
Danas postoje nacionalna drutva Crvenog kria ili Crvenog polumjeseca u
gotovo svim zemljama svijeta. Sve njihove lanove ujedinjuju isti ideali i isti Statut i
pravila djelovanja koji su glavni imbenici u osiguravanju jedinstva i ouvanju naela
Pokreta.

Djelatnosti Meunarodnog odbora Crvenog kria

Od svojih skromnih poetaka Meunarodni odbor Crvenog kria se razvio u
operativnu organizaciju koja djeluje irom svijeta, titei i pomaui rtvama oruanih
sukoba.
Djeluje u interesu ljudi koji su zbog sukoba ostali bez zatite: ranjenika, ratnih
zarobljenika i civila koji su protjerani iz svojih domova ili ive pod okupacijom.

Zatita ratnih zarobljenika

Da bi osigurali zatitu zarobljenicima delegati MOCK-a posjeuju bolnice,
logore, mjesta rada, zatvore i ostala mjesta na kojima se zarobljenici mogu nalaziti.
Svrha takvih posjeta jest ispitati uvjete zatoenja te evidentirati zatoene
osobe. U sluaju potrebe, paketi pomoi daju se zarobljenicima i zatoenicima, pa i
njihovim obiteljima.
Humanitarna pomo
Zadaa odjela za humanitarnu pomo MOCK-a jest utvrivanje potreba te
organizacija, voenje i nadgledanje programa pomoi rtvama oruanih sukoba.
Medicinska pomo
Medicinski odjel MOCK-a brine o potrebnim lijekovima i medicinskom
materijalu za njegu ranjenika te o zdravstvenim i drugim problemima koji pogaaju
rtve sukoba npr. epidemije, neprimjerena higijena i neodgovarajua prehrana.
Sredinja sluba traenja
Glavne zadae Sredinje slube traenja su: prikupljanje i zapisivanje svih
podataka koji bi mogli omoguiti identifikaciju preminulih, ranjenih i nestalih osoba;
slanje obavijesti najbliim lanovima obitelji; razmjena obiteljskih poruka; spajanje
razdvojenih lanova obitelji te izdavanje razliitih dokumenata, npr. potvrde o
vremenu provedenom u zarobljenitvu ili internaciji.
Djelovanje u ostalim situacijama
Od Prvog svjetskog rata MOCK je proirio svoje djelatnosti i na druge
situacije u kojima dolazi do nasilja, npr. graanski rat i unutarnji nemiri. Njegova
neutralnost i diskrecija omoguili su mu provoenje humanitarnih akcija u interesu
rtava veine unutarnjih oruanih sukoba tijekom 20. stoljea.
MOCK posjeuje i osobe zarobljene ili zatoene zbog politikih razloga ili
prijestupa, poznate kao politike zatoenike. Ti posjeti izlaze iz okvira
meunarodnog humanitarnog prava i zasnivaju se na posebnim sporazumima s
nadlenim vlastima.

Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog

polumjeseca
Dana 5. svibnja 1919. godine osnovana je Liga drutava Crvenog kria radi
trajne borbe irom svijeta za zatitu zdravlja, sprjeavanje epidemija i ublaavanje
posljedica katastrofa.
Krajem 1991. godine Liga drutava Crvenog kria promijenila je ime u
Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.
Zadae Meunarodne federacije
Meunarodna federacija djeluje kao koordinator razmjene ideja i iskustava
izmeu svojih lanica (nacionalnih drutava).
Najvaniji dio rada Meunarodne federacije jest osiguranje i koordinacija
pomoi rtvama katastrofa i epidemija. Na osnovi podataka i zahtjeva koje dobiva iz
podruja pogoenih katastrofama, Meunarodna federacija obraa se za pomo
ostalim lanicama te otprema darovano, kupuje hranu ili druge potreptine koje nisu
odmah dostupne u podrujima zahvaenima katastrofom. Ako je potrebno, na
podruje pogoeno katastrofom alje strunjake za pruanje pomoi, posebice
lijenike ekipe.
Meunarodna federacija je isto tako uspostavila skladita u razliitim
dijelovima svijeta kako bi omoguila to bru dostavu pomoi u podruja pogoena
katastrofom.

Jo jedna obveza Meunarodne federacije jest pomo izbjeglicama izvan

podruja zahvaenih sukobom. esto se trai njezino zajedniko djelovanje s Uredom
Visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR).
Od samog osnivanja Meunarodne federacije dio njenih zadaa obuhvaao je
zatitu zdravlja. To je uzrokovalo razvijanje irokog spektra aktivnosti nacionalnih
drutava na podruju: prve pomoi, drutvene brige za zdravlje, zdravstvenog
obrazovanja, slube transfuzije krvi, njege bolesnika, lijeenja i prevencije
HIV/AIDS-a i podrke velikim akcijama cijepljenja.

3. Tem eljna naela Pokreta

Sedam naela Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, u
obliku u kojem se jo uvijek primjenjuju, usvojena su 1965. godine u Beu na 20.
Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria. Godine 1986. na 25. Meunarodnoj
konferenciji odranoj u enevi naela su stavljena u preambulu Statuta Pokreta.
Prema Statutu Pokreta svi sastavni dijelovi Pokreta obvezni su djelovati u skladu s
usvojenim naelima.

HUMANOST
Pokret nastoji u svim prigodama sprijeiti
i ublaiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je
zatita ivota i zdravlja te osiguranje
potivanja ljudske osobe. Pokret promie
uzajamno razumijevanje, prijateljstvo,
suradnju i trajan mir meu svim
narodima.

NEPRISTRANOST
Pokret ne radi razlike prema
nacionalnosti, rasi, vjerskom uvjerenju,
klasnoj pripadnosti ni politikim
nazorima. Voen iskljuivo potrebama
pojedinaca, on nastoji ublaiti njihove
patnje i dati prednost najhitnijim
sluajevima nesree.

NEUTRALNOST
Kako bi sauvao povjerenje svih, Pokret
se ne smije opredjeljivati u
neprijateljstvima niti se ikada uputati u
politike, rasne, vjerske ili ideoloke
rasprave.

NEOVISNOST
Pokret je neovisan. Iako su nacionalna
drutva pomona tijela humanitarnih
slubi svojih vlada i podvrgnuta
zakonima pojedinih zemalja, ona uvijek
moraju sauvati autonomiju kako bi u
svako doba mogla djelovati u skladu s
naelima Pokreta.

10

DRAGOVOLJNOST
Pokret je dragovoljan, postoji radi
pruanja pomoi i ne pokree ga elja za
dobitkom.

JEDINSTVO
U svakoj zemlji moe biti samo jedno
drutvo Crvenog kria ili Crvenog
polumjeseca. Ono mora biti otvoreno
svima i provoditi svoj humanitarni rad na
cjelokupnom podruju svojeg djelovanja.

UNIVERZALNOST
Meunarodni pokret Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca, u kojem sva
drutva imaju jednaki poloaj i dijele
jednake dunosti i obveze meusobnog
pomaganja, djeluje irom svijeta.

4. Znak
enevske konvencije i Dopunski protokoli sadre nekoliko lanaka o znaku
kojima se detaljno ureuje: uporaba, veliina, svrha i mjesto na kojem se znak nalazi;
osobe i imovina koju on titi; osobe ovlatene za njegovu uporabu; sadraj dunosti
potivanja znaka; kao i kazne u sluaju njegove zlouporabe.
Podrijetlo znaka
1863.

1864.

Meunarodna konferencija sazvana u enevi kako bi ispitala

naine kojima bi se poboljali nedostaci sanitetskih slubi
oruanih snaga za vrijeme rata usvojila je deset rezolucija koje
ine osnivaku povelju Crvenog kria. Rezolucijama se takoer
prihvaa crveni kri na bijeloj podlozi kao znak raspoznavanja
drutava za pruanje pomoi ranjenim vojnicima (budua
nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca).
Usvojena je prva enevska konvencija: crveni kri na bijeloj podlozi prihvaen
je kao znak raspoznavanja i zatite sanitetskih slubi oruanih snaga i
dobrovoljnih drutava koja pomau tim sanitetskim slubama u zbrinjavanju
ranjenika i bolesnika u vrijeme rata.

11

1876.

Za vrijeme Bosansko-hercegovakog ustanka koji je bjesnio

Balkanom, Tursko Carstvo donosi odluku o koritenju znaka
crvenog polumjeseca umjesto znaka crvenog kria.

1982.

Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca usvaja

crveni kri i crveni polumjesec na bijeloj podlozi kao svoj simbol.

2005.

Treim dopunskim protokolom enevskim konvencijama

(Protokol III) usvojen je dodatni znak raspoznavanja znak
Treeg protokola koji se sastoji od crvenog okvira u obliku
kvadrata na bijelom polju postavljenog na jedan svoj vrh.

2006.

Na 29. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria i Crvenog

polumjeseca koja je odrana u enevi 20. i 21. lipnja 2006.
godine, Rezolucijom I odlueno je da e se znak Treeg
protokola zvati Crveni kristal.

Uporaba znaka
Znak kao simbol zatite (znak zatite)
Ovaj znak daje sudionicima oruanih sukoba do znanja da se odreene osobe
(dragovoljci tj. volonteri, pripadnici nacionalnih drutava, medicinsko osoblje,
delegati MOCK-a, itd.), medicinske ustanove (bolnice, stanice hitne pomoi, itd.) ili
prijevozna sredstva (kopnena, vodena ili zrana) ne smiju napadati i uivaju zatitu
prema enevskim konvencijama i njihovim Dopunskim protokolima. Simbol koji se
koristi u svrhu zatite mora biti velikih dimenzija.
Znak kao simbol pripadnosti (znak raspoznavanja)
U ovom sluaju znak se koristi u svrhu obiljeavanja pripadnosti, prije svega u
miru. Oznaava povezanost neke osobe ili predmeta s Pokretom ili tonije s nekim
nacionalnim drutvom, s Meunarodnom federacijom ili s MOCK-om. U tom sluaju
znak mora biti manjih dimenzija. Znak raspoznavanja takoer podsjea da ove
ustanove rade u skladu s temeljnim naelima Pokreta.
Uporaba znaka u svrhu obiljeavanja pripadnosti, u vrijeme mira, jednako kao
i u ratu, oznaava osobu ili imovinu povezanu s Meunarodnim pokretom Crvenog
kria i Crvenog polumjeseca. MOCK je ovlaten u svako doba koristiti znak, kako u
zatitne svrhe, tako i u svrhe raspoznavanja.

to se smatra zlouporabom znaka?

Svaka uporaba koja nije izrijekom predviena enevskim konvencijama i
njihovim Dopunskim protokolima predstavlja zlouporabu znaka.

Postoje tri vrste zlouporabe znaka:

imitacija (oponaanje),
uzurpacija (nasilno prisvajanje, neovlatena uporaba),
12

perfidija (teka zlouporaba).

Imitacija (oponaanje)
Predstavlja uporabu oznake koja svojim oblikom i/ili bojom moe izazvati
zamjenu sa znakom.
Uzurpacija (nasilno prisvajanje)
Uporaba znaka od strane neovlatenih tijela i pojedinaca (trgovaka poduzea,
nevladine organizacije, graani, lijenici s privatnom praksom, ljekarnici, itd.).
Uporaba znaka u komercijalne svrhe nije dozvoljena.
Ako osobe propisno ovlatene na uporabu znaka to ne ine u skladu s
pravilima enevskih konvencija i Dopunskih protokola (npr. osoba ovlatena za
isticanje znaka koristi ga u slobodno vrijeme kako bi lake prelazila dravnu granicu).
Perfidija (teka zlouporaba)
Uporaba znaka za vrijeme rata u cilju zatite naoruanih boraca ili ratne
opreme (npr. vozilo hitne pomoi oznaeno crvenim kriem prevozi naoruane borce,
skladite municije prikriveno zastavama crvenog kria) smatra se ratnim zloinom.
Zlouporaba znaka zatite za vrijeme rata ugroava sustav zatite ustanovljen
meunarodnim humanitarnim pravom.
Zlouporaba znaka raspoznavanja slabi njegov ugled u oima javnosti i na taj
nain umanjuje njegovu zatitnu snagu za vrijeme rata. Drave stranke enevskih
konvencija obvezale su se usvojiti kaznene mjere za sprjeavanje i suzbijanje
zlouporabe znaka, kako za vrijeme rata, tako i u doba mira.

II. HRVATSKI CRVENI KRI

5. Povijest Hrvatskog Crvenog kria

Prve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje svoje djelovanje provode u skladu s
meunarodno prihvaenim naelima Pokreta osnovane su 1878. godine u Zagrebu,
Dubrovniku i Zadru. Zadarska Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od
Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima prva dobiva suglasnost
tadanjih vlasti za svoje humanitarno djelovanje 22. listopada 1878. godine.
Od 1878. do 1918. godine Hrvatski Crveni kri djeluje na ovim podrujima u
sklopu Crvenog kria Austrougarske monarhije nakon ega do 1941. godine djeluje u
sklopu Crvenog kria Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba te kasnije Kraljevine
Jugoslavije. Od 1941. do 1945. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao samostalno
drutvo u ratnim uvjetima, no bez meunarodnog priznanja svog statusa. Nakon toga,
od 1945. do 1991. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao republiko drutvo
Crvenog kria unutar Crvenog kria Federativne Narodne Republike Jugoslavije
(FNRJ) i Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

13

Od 1991. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao samostalno nacionalno

drutvo Republike Hrvatske.

6. Djelatnosti Hrvatskog Crvenog kria

Hrvatski Crveni kri je Nacionalno drutvo Crvenog kria Republike Hrvatske
koje djeluje kroz Sredinji ured u Zagrebu i kroz 130 drutava Hrvatskog Crvenog
kria u upanijama, gradovima i opinama.
Aktivnosti Hrvatskog Crvenog kria odreuje sedam temeljnih naela Pokreta,
Statut Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Zakon o
Hrvatskom Crvenom kriu te Statut Hrvatskog Crvenog kria.

Zajednike akcije Hrvatskog Crvenog kria u 2013. godini

obiljeavanje 135. godinjice rada i djelovanja Crvenog kria na tlu Hrvatske

(22. listopada 1878. g. Zadar); 60 godina organiziranja dobrovoljnog
davanja krvi u organizaciji Crvenog kria (25. listopada 1953. g. Sisak); 20
godina meunarodnog priznanja Hrvatskog Crvenog kria (25. kolovoza
1993. g. priznanje meunarodnog odbora Crvenog kria; 25. listopada 1993.
g. primanje u lanstvo Meunarodne federacije drutava Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca)

Svjetski dan Crvenog kria i Crvenog polumjeseca 8. svibnja

Tjedan Crvenog kria od 8. do 15. svibnja
XVII. natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria kolska/opinska/gradska
natjecanja (16. oujka), meuupanijska natjecanja (13. travnja) i Dravno
natjecanje (8. svibnja)
VIII. Nacionalno natjecanje Slube spaavanja ivota na vodi Hrvatskog
Crvenog kria
Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoi Hrvatskog Crvenog kria
Svjetski dan prve pomoi 14. rujna (druga subota u rujnu)
Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna
41. akcija ''Solidarnost na djelu'' 10. listopada (etvrtak u tjednu od 8. do 15.
listopada)
Dan dobrovoljnih davatelja krvi 25. listopada
Tjedan solidarnosti od 8. do 15. prosinca
Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o drogama od 15.
studenog do 15. prosinca
Ukljuivanje u aktivnosti i obiljeavanje prigodnih datuma drugih organizacija
s ciljevima slinim zadaama Hrvatskog Crvenog kria (Svjetski dan zdravlja
7. travnja, Dan planeta Zemlje 22. travnja, Svjetski dan dobrovoljnih
davatelja krvi 14. lipnja, Svjetski dan humanosti 19. kolovoza,
Meunarodni dan nestalih osoba 30. kolovoza, Meunarodni dan starijih
osoba 1. listopada, Dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca, Meunarodni dan
volontera 5. prosinca i dr.)
Ostale akcije koje zbog izvanrednih potreba utvrdi Glavni odbor Hrvatskog
Crvenog kria

14

Sluba traenja Hrvatskog Crvenog kria

Sluba traenja je, uz prvu pomo, jedna od najstarijih djelatnosti Crvenog
kria. Izvjeuje o rtvama rata i sudbini nestalih lanova obitelji te omoguuje
razdvojenim osobama uspostavljanje to breg meusobnog kontakta. U
mirnodopskim uvjetima, Sluba traenja daje podatke i obavijesti o sudbini
razdvojenih lanova obitelji, stradalih ili nestalih osoba uslijed prirodnih katastrofa,
velikih nesrea i drugih izvanrednih situacija.
U naoj zemlji aktivnosti Slube traenja kontinuirano se razvijaju i provode
koliko postoji i Crveni kri na ovim prostorima.
Unutarnja organizacija Slube traenja razvila se u mreu dostupnu svakom
graaninu u mjestu u kojem ivi ili u kojem se privremeno nalazi. Sadraj rada
podrazumijeva i traenja vezana uz druge oruane sukobe u svijetu, ukljuujui i
pitanja u svezi Drugog svjetskog rata (provjere i izdavanje potvrda o vremenu
provedenom u zarobljenitvu i internaciji), traenje osoba nestalih u prirodnim
nepogodama i tzv. mirnodopska traenja lanova obitelji koji su izgubili kontakt zbog
migracije iz ekonomskih ili drugih razloga.

Prva pomo
Ciljevi prve pomoi su spaavanje ivota, spreavanje nastanka trajnih
zdravstvenih posljedica i skraivanje trajanja lijeenja i oporavka.
Hrvatski Crveni kri oblikuje doktrinu prve pomoi, brine o njezinom
unapreenju i usklaivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima
edukacije na podruju Republike Hrvatske. Provodi osposobljavanje graana, djece i
mladih za pruanje prve pomoi izravno ili putem lokalnih drutava Crvenog kria.
Osposobljavanje se provodi za: ekipe prve pomoi za djelovanje u sluaju velikih
prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea, epidemija i oruanih sukoba;
spasioce na vodi; zaposlenike na radu; kandidate za vozae u auto-kolama i po
potrebi za pojedine zainteresirane skupine.
Hrvatski Crveni kri provodi i osposobljavanje predavaa prve pomoi i
mentora kolskih ekipa mladih Crvenog kria u osnovnim i srednjim kolama.
Vrijedan oblik provjere znanja i spremnosti za pruanje prve pomoi u realnim
situacijama su natjecanja. Hrvatski Crveni kri organizira i provodi Natjecanje mladih
Hrvatskog Crvenog kria i Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoi.
Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria je natjecanje uenika osnovnih
(podmladak) i srednjih (mlade) kola. Provjeravaju se znanje i vjetine pruanja prve
pomoi ali i znanje o Meunarodnom pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca,
Hrvatskom Crvenom kriu te meunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim
pravima.
Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoi je natjecanje za odabir ekipe koja
predstavlja Hrvatski Crveni kri na Europskom natjecanju prve pomoi (First Aid
Convention in Europe - FACE). Natjecanje obuhvaa provjeru znanja i vjetina iz
prve pomoi, odvija se na engleskom jeziku, a lanovi ekipa su punoljetne osobe.
Svjetski dan prve pomoi obiljeava se od 2003. godine i to druge subote u
rujnu s ciljem upoznavanja to veeg broja ljudi sa znaajem prve pomoi.

Dobrovoljno davanje krvi (DDK)

Hrvatski Crveni kri je pokreta organiziranog dobrovoljnog davanja krvi u
Republici Hrvatskoj. Promie dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije
dobrovoljnog davanja krvi, okuplja davatelje i vodi evidenciju o njima, utvruje

15

mjerila za dodjelu priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i

priznanja.
Dobrovoljni davatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili druge krvne
sastojke na naelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.
Dobrovoljni davatelj krvi nije plaen niti u novanom niti u nekom drugom obliku
koji bi mogao biti zamjena za novac.
Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi obiljeava se 14. lipnja s ciljem
jaanja svijesti o vanosti darivanja krvi.
U Republici Hrvatskoj, Dan dobrovoljnih davatelja krvi obiljeava se 25.
listopada jer je prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana 25. listopada 1953.
godine u eljezari Sisak.

Zatita zdravlja i promoviranje zdravih naina ivljenja

Hrvatski Crveni kri provodi razliite programe za zatitu zdravlja, a radi se i
na zdravstvenom odgoju svih graana, osobito na prevenciji bolesti i ovisnosti kod
djece i mladih.

Prevencija i suzbijanje tuberkuloze

U okviru programa za zatitu zdravlja Hrvatskog Crvenog kria posebna se
briga vodi o prevenciji i suzbijanju tuberkuloze u Hrvatskoj. Raznim aktivnostima
nastoji se upozoriti graane na prepoznavanje, irenje i pravilno lijeenje
tuberkuloze.
Svake godine, od 14. do 21. rujna, Hrvatski Crveni kri obiljeava Tjedan
borbe protiv tuberkuloze. Tjedan se provodi u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima
domova zdravlja, bolnica, zavoda za javno zdravstvo i kola u cijeloj zemlji. Tijekom
Tjedna organiziraju se predavanja, javne tribine i slina dogaanja s ciljem
upoznavanja stanovnitva s mogunostima prevencije bolesti. Posjeuju se bolesnici
loijeg imovnog stanja uz darivanje prigodnih poklona.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obiljeava se 24. oujka (datum na koji
je objavljeno otkrie o uzroniku tuberkuloze).

Prevencija i borba protiv irenja HIV/AIDS-a

Hrvatski Crveni kri, u sklopu svojih zdravstvenih djelatnosti, intenzivno radi
na problematici HIV/AIDS-a. Hrvatski Crveni kri je punopravni lan Nacionalnog
povjerenstva za HIV/AIDS pri Ministarstvu zdravlja te se sve aktivnosti vezane uz
problematiku HIV/AIDS-a odvijaju sukladno Nacionalnoj strategiji borbe protiv
HIV/AIDS-a.
Aktivnosti u prevenciji i borbi protiv HIV/AIDS-a odnose se na informiranje i
edukaciju puanstva o HIV/AIDS-u. Tijekom itave godine, a posebice povodom
Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, upanijska, gradska i opinska drutva Crvenog
kria organiziraju tribine, predavanja, radijske i televizijske emisije. Te aktivnosti
popraene su distribucijom informativnih materijala u obliku letaka i postera te
prigodnom distribucijom kondoma.
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obiljeava se svake godine 1. prosinca.

Programi prevencije ovisnosti

Hrvatski Crveni kri provodi brojne programe u okviru prevencije ovisnosti.

16

Putem svojih savjetovalita i klubova, od 2001. godine prua informacije i

pomo svim osobama koje se suoavaju s problemima bolesti ovisnosti. Osim
programa prevencije ovisnosti, od 1998. godine provodi se i Program smanjenja teta
od zlouporabe droga.
Svjetski dan borbe protiv bolesti ovisnosti o drogama obiljeava se 26. lipnja.
U Republici Hrvatskoj, Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o
drogama obiljeava se od 15. studenog do 15. prosinca.

Akcije pomoi i solidarnosti

Hrvatski Crveni kri pokree, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i
izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj. Akcije su usmjerene na
pomo osobama u potrebi, rtvama velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih
nesrea s posljedicama masovnih stradanja te epidemija i oruanih sukoba u zemlji i
svijetu. Takoer osigurava uvanje odreenih koliina prikupljenih materijalnih
dobara za navedene potrebe.
Hrvatski Crveni kri sudjeluje i u akcijama meunarodne pomoi u suradnji s
Meunarodnim odborom Crvenog kria i Meunarodnom federacijom drutava
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Pomo rtvama organizira se uvijek u skladu s
temeljnim naelima Pokreta.
Od 18. listopada 1973. godine tradicionalna sabirna akcija Solidarnost na
djelu provodi se svake godine kao zajednika akcija svih drutava Crvenog kria u
Hrvatskoj. Osnovna svrha akcije bila je i ostala prikupljanje odjee, obue, hrane i
novca za osobe u potrebi. Dio materijalnih dobara distribuira se tijekom akcije, dok se
dio odlae u skladita Crvenog kria kao zaliha za iznenadnu potrebu.
Uz osnovnu svrhu prikupljanja dobara ciljevi sabirne akcije Solidarnost na
djelu su:
razvijanje solidarnosti, posebno meu mladima;
ukljuivanje to veeg broja graana, tvrtki i institucija u akciju;
provjera sposobnosti drutava Crvenog kria da u kratkom vremenu
provedu sabirnu akciju.
Spomenuti ciljevi akcije od poetka su bili protkani motom ''Pomozimo
onima kojima je pomo najpotrebnija''.

Mladi Hrvatskog Crvenog kria

Prve organizacije mladih Hrvatskog Crvenog kria osnovane su 1922. godine i
to najprije u Zagrebu, zatim u Splitu, Dubrovniku i Osijeku. Osnutkom podmlatka
Crvenog kria zapoela je suradnja na programima osmiljenima za provedbu s
uenicima u kolama. To su bili programi solidarnosti i zdravstvenog prosvjeivanja,
koji su do danas ostali temelji svih programa mladih.
Mladi Hrvatskog Crvenog kria ine lanovi do 26 godina starosti (uenici,
studenti i mlade osobe do 26 godina starosti). Dijele se na podmladak kojeg ine
lanovi do zavretka osnovne kole i mlade koju ine lanovi od zavretka osnovne
kole do navrene 26 godine ivota.
Cilj rada s mladima je razvijanje humanosti, tolerancije, suosjeanja i
razumijevanja. Postavljeni cilj postie se kroz sljedee programe Crvenog kria
odobrene od strane Agencije za odgoj i obrazovanje:
Humane vrednote
Istraivanje humanitarnog prava

17

Prevencija trgovanja ljudima

Dobrosusjedska pomo
Prva pomo

Osim u okviru obrazovnog sustava, mladi Hrvatskog Crvenog kria djeluju i

izvan obrazovnog sustava. Od 1995. godine osnivaju se klubovi mladih pri gradskim
drutvima Crvenog kria. Tako je omogueno korisno organiziranje slobodnog
vremena mladih, a ujedno ih se osposobljava za provoenje aktivnosti na dobrobit
cijele zajednice.

Sluba spaavanja ivota na vodi i

ekoloke zatite priobalja
Hrvatski Crveni kri je poetkom 1996. godine postao punopravnim lanom
Meunarodne federacije za spaavanje ivota na vodi u koju su ulanjene sline
slube iz oko 130 drava. Nakon primitka u lanstvo, Hrvatski Crveni kri zapoeo je
s ustrojavanjem Slube spaavanja ivota na vodi (Spasilaka sluba HCK).
Djelokrug i nain rada Spasilake slube HCK ostvaruje se kroz:
- osposobljavanje spasilaca i instruktora
- donoenje pravila i standarda za rad spasilakih postaja
- koordiniranje i provoenje nadzora nad radom spasilaca i spasilakih postaja
- preventivno djelovanje za smanjenje nesrea na vodi
- organiziranje spasilakih sportova
- djelovanje u izvanrednim situacijama
- edukaciju o ekolokoj zatiti priobalja.
Sluba spaavanja ivota na vodi i ekoloke zatite priobalja Hrvatskog
Crvenog kria razvila se u vodeu organizaciju na podruju osposobljavanja
spasilaca, prevencije nesrea i spaavanja na vodi.
Jedna od aktivnosti Slube spaavanja ivota na vodi i ekoloke zatite
priobalja Hrvatskog Crvenog kria je organiziranje natjecanja s ciljem razvoja
spasilakih tehnika i unapreivanja imida spasilake slube.

Migracije
Hrvatski Crveni kri provodi programe pomoi izbjeglicama, traiteljima
azila, azilantima, rtvama trgovanja ljudima i drugim migrantima u potrebi.
Migracije su znaajna pojava koja sve vie definira 21. stoljee. Mnogi
migranti odlaze iz svoje zemlje slobodno i svojevoljno u potrazi za poslom i boljim
ivotom, a neki su prisiljeni napustiti svoje zemlje zbog straha, pritiska i progona,
prirodnih katastrofa ili ratnih sukoba. Realnost dananjice pokazuje da su klimatske
promjene i unitavanje okolia ve pokrenuli migracije irom planeta, a
najsiromanije zemlje svijeta u tome snose najvei teret.
Pomo traiteljima azila
Hrvatski Crveni kri sudjeluje u organizaciji prihvata, skrbi i zatite traitelja
azila od 2003. godine. Socijalni radnici Hrvatskog Crvenog kria pruaju

18

psihosocijalnu pomo traiteljima azila. Cilj rada je ojaati opu dobrobit traitelja
azila kako bi se lake nosili s potekoama i rizicima koje nosi njihova neizvjesna
budunost. Djelatnici i volonteri HCK takoer pomau pri integraciji osobe ili obitelji
u novu sredinu i pruaju im podrku u snalaenju i upoznavanju lokalne zajednice.
Prevencija trgovanja ljudima
Trgovanje ljudima jedan je od najveih zloina i u stalnom je porastu. Hrvatski
Crveni kri od 2005. godine provodi program pomoi i zatite rtava trgovanja
ljudima. Godinu dana kasnije pokrenut je i program prevencije trgovanja ljudima u
okviru kojega se organiziraju razne aktivnosti u svrhu podizanja razine svijesti
graana o ovoj problematici. Takoer se sustavno provodi edukacija nastavnika,
roditelja i djece, a od 2009. godine prevencija trgovanja ljudima je dio kolskog
kurikuluma.

Priprema za djelovanje u katastrofama

Hrvatski Crveni kri razvija razliite programe i slube za pomo stradalima u
katastrofama. Provodi programe za osposobljavanje stanovnitva svih dobnih skupina
za potrebe zatite i spaavanja kroz nacionalnu mreu upanijskih, gradskih i
opinskih drutava Crvenog kria. Surauje sa svim institucijama na podruju zatite i
spaavanja te ima vanu ulogu u povezivanju lokalnih i meunarodnih snaga u
odgovor na katastrofu.
Ustrojava, obuava i oprema ekipe za izvravanje zadaa u sluaju velikih
prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea s posljedicama masovnih stradanja,
epidemija i oruanih sukoba za akcije pomoi u zemlji i inozemstvu i to ekipe za:
procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti, prvu pomo, higijensko-epidemioloku
zatitu, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, psihosocijalnu potporu stanovnitvu,
pripremu i organizaciju izmjetajnih centara, slubu traenja, logistiku, osiguranje
pitke vode, osiguranje komunikacija, tehniku pomo i prevenciju sekundarnih
stradanja.
Kroz proces treninga i intervencija nastoji se identificirati osobe i timove za
pomo u katastrofama i na meunarodnom planu.
Kako bi oekivani rezultati bili to bolji Hrvatski Crveni kri ulae velike
napore u nabavi opreme za djelovanje u katastrofama. Oprema se skladiti u
Centralnom skladitu Hrvatskog Crvenog kria u Zagrebu i u regionalnim
skladitima.

III. MEUNARODNO HUMANITARNO PRAVO, ENEVSKE

KONVENCIJE
to je meunarodno humanitarno pravo?
Meunarodno humanitarno pravo sadrava pravila koja u vrijeme oruanih
sukoba nastoje zatititi osobe koje ne sudjeluju ili su prestale sudjelovati u
neprijateljstvima, odnosno ograniiti metode i sredstva ratovanja

enevske konvencije i Dopunski protokoli

Prva enevska konvencija iz 1864. godine titila je ranjenike i bolesnike u ratu
na kopnu.

19

Godine 1899. ista naela kao u Prvoj enevskoj konvenciji usvojena su za

pomorski rat.
Godine 1929. uz postojee konvencije usvojena je i Konvencija o postupanju s
ratnim zarobljenicima.
Konano su 1949. godine usvojene etiri enevske konvencije koje su i danas
na snazi.

I. Konvencija za poboljanje
poloaja ranjenika i bolesnika u
oruanim snagama u ratu na
kopnu.

II. Konvencija za poboljanje

poloaja ranjenika, bolesnika i
brodolomaca oruanih snaga na
moru.

III. Konvencija o postupanju s ratnim

zarobljenicima.

IV. Konvencija o zatiti civilnih osoba

u vrijeme rata.

20

Godine 1977. usvojena su dva Dopunska protokola enevskim konvencijama

iz 1949. godine, koji su pojaali zatitu rtava meunarodnih (Protokol I) i
nemeunarodnih (Protokol II) oruanih sukoba.
U prosincu 2005. godine usvojen je Dopunski protokol enevskim
konvencijama (Protokol III) kojim je usvojen dodatni znak raspoznavanja znak
Treeg protokola (crveni kristal).

Koja su temeljna pravila meunarodnog humanitarnog prava?

Pravila meunarodnog humanitarnog prava moemo svrstati u etiri kategorije:
1. Pravila koja ograniavaju ciljeve napada - napadi moraju biti ogranieni na
borce i vojne ciljeve
Zaraene strane moraju u svako doba razlikovati civilno stanovnitvo od
boraca, kako bi potedjele civilno stanovnitvo i imovinu. Civilno stanovnitvo ne
smije biti predmet napada. Napadi smiju biti usmjereni iskljuivo na vojne ciljeve.
Zabranjeno je napadati objekte koji su prijeko potrebni za preivljavanje civilnog
stanovnitva.
2. Pravila koja ograniavaju nain ratovanja - ogranien je izbor metode i sredstava
ratovanja
Zabranjena je uporaba oruja ili metoda ratovanja koji uzrokuju nepotrebne
patnje i gubitke.
Odreeno oruje je zabranjeno: kemijsko i bioloko oruje, osljepljujue
lasersko oruje, otrovi, protupjeake mine, itd.
3. Pravila koja odreuju postupak prema civilima, ranjenicima i zarobljenicima civile, ranjene borce i zarobljenike treba zatititi i s njima postupati ovjeno
Osobe koje ne sudjeluju ili su prestale sudjelovati u neprijateljstvima moraju
biti zatiene u svim okolnostima i s njima treba postupati ovjeno, bez ikakvog
nepovoljnog razlikovanja.
Zabranjeno je ubiti ili raniti neprijatelja koji se predao ili vie nije sposoban
sudjelovati u borbi.
Ranjenike i bolesnike mora pokupiti i njegovati strana sukoba u ijoj se vlasti
nalaze.
Zarobljeni borci i civili u vlasti neprijateljske strane imaju pravo na potovanje
ivota, dostojanstva, osobnih prava te politikih, vjerskih i drugih uvjerenja. Oni
moraju biti zatieni od svih djela nasilja i represije. Navedene osobe imaju pravo
razmjenjivati poruke sa svojim obiteljima i primati humanitarnu pomo.
Svatko ima pravo na poteno suenje (nepristrani sud, redovni postupak, itd.).
Zabranjeno je kolektivno kanjavanje.
4. Pravila koja tite sanitetske slube oruanih snaga - vojno i civilno sanitetsko
osoblje i ustanove moraju se potivati i tititi
Zatita obuhvaa sanitetsko osoblje, ustanove, transportna sredstva i materijal.
U postupanju s ranjenicima i bolesnicima mora se potivati naelo nepristranosti i
pruati medicinsku pomo najhitnijim sluajevima.

21

IV. PRAVA OVJEKA I PRAVA DJETETA

7 . Op a d ek l a r a cij a o l j ud s k im p ra vim a
Opa deklaracija o ljudskim pravima usvojena je i proglaena na Opoj
skuptini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine s popisom ljudskih prava,
standarda za sve ljude i narode.
Deklaracija sadri 30 lanaka kojima utvruje pravo svake osobe na:
jednakost u dostojanstvu i pravima,
ivot i sigurnost,
slobodu, zatitu od samovoljnog uhienja i zadravanja te slobodu kretanja i
nastanjivanja unutar granica svake drave,
zatitu od ropstva i podinjavanja,
zatitu od muenja ili okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja te
kanjavanja,
zatitu od uplitanja u privatnost, obitelj ili korespondenciju,
sklapanje braka i zasnivanje obitelji,
slobodu misli, uvjerenja, vjeroispovijesti i izraavanja,
slobodu mirnog okupljanja i udruivanja,
povoljne uvjete rada, odmora i razonode,
ivotni standard odgovarajui za zdravlje i blagostanje,
obrazovanje,
slobodno djelovanje u zajednikom ivotu zajednice.
Dana 10. prosinca obiljeava se Dan ljudskih prava.

8 . Ko nvenci j a o p r a vim a d j et eta

to je Konvencija o pravima djeteta?
Danas vaea Konvencija o pravima djeteta, usvojena na sjednici Ope
skuptine Ujedinjenih naroda 20. studenog 1989. godine, odreuje prava djece u
cijelome svijetu. U njoj su utvreni minimumi standarda potrebnih za normalni razvoj
djeteta. Sve zemlje potpisnice Konvencije obvezne su ukljuiti sadraj Konvencije u
nacionalno zakonodavstvo.
lanak 1. Konvencije definira: pojam dijete podrazumijeva svako ljudsko
bie mlae od 18 godina, osim ako se po zakonima primjenjivima na dijete
punoljetnost ne stjee ranije.
Dan 20. studeni obiljeava se kao Sveopi djeji dan (Meunarodni dan
djeteta).
S obzirom na vrste prava na koje se odnose, lanci Konvencije mogu
se razvrstati na sljedei nain:
Pravo na opstanak
Ukljuuje one lanke Konvencije koji osiguravaju djetetu zadovoljavanje
temeljnih potreba. To su primjerice: pravo na ivot, pravo na odgovarajui ivotni
standard, pravo na prehranu, pravo na smjetaj, pravo na zdravstvenu pomo.

22

Pravo na razvoj
Ukljuuje one lanke koji djetetu osiguravaju najbolji mogui razvoj. To su
primjerice: pravo na obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, pravo na
sudjelovanje u kulturnim zbivanjima i pristup informacijama; pravo na slobodu
miljenja, savjesti i religije.
Pravo na zatitu
Ukljuuje one lanke Konvencije koji osiguravaju zatitu djeteta. Ovo pravo
zahtijeva zatitu djece od svih vrsta zlostavljanja, zapostavljanja i eksploatacije.
lanci govore o posebnoj brizi o djeci izbjeglicama, zlostavljanoj djeci, nepravednom
sistemu kanjavanja, djeci u oruanim sukobima, djejem radu, seksualnoj
eksploataciji djece i zatiti od zlouporabe droga.
Pravo na sudjelovanje
Ukljuuju one lanke koji omoguuju djetetu aktivno sudjelovanje u svom
okruju (regionalnom/nacionalnom/svjetskom), koja ga pripremaju za aktivnog
graanina u budunosti. Djeca imaju pravo na aktivno sudjelovanje u organizaciji
svoje zajednice i nacije ukljuujui slobodu miljenja, pravo na donoenje odluka koje
se tiu njihovog vlastitog ivota, pravo na slobodu udruivanja i mirnog okupljanja. U
odnosu na svoje razvojne sposobnosti djeca i mladi trebaju progresivno imati
mogunost aktivnog sudjelovanja u organizaciji zajednice u kojoj ive. Sve u svrhu
pripreme za odgovoran ivot odrasle osobe.

23

24