VII XII

(- )

-

ECTBOBAA



. ,
, , , ,
, , , ,
, , , , ,
, , , , . ,
, .259
259

Paul Joseph Schafarik's Slawische Alterhmer, Zweiter Band, Leipzig 1844, 249 (
).

, , , , ,
. (Eigentliche Serbien), ,
, ,
. ,

, ,
.
, ,
,
. ,
.
822. ''
'' , , .
32. DAI, ,
, ,
,
. ,
,
,
, , ,
. : ''
XII ,
,
1220 (
), , 1254. . ''

, , ,
...'' ( . .)
, .260 ,
.
260

, 256.
XVII : perche Andrea II re d'Ungheria pretendeva il dominio supremo di guella parte
del regno di questa due principi, che si chiama Servia propria e vera, il santo Padre Onorio III
accomodo pacificamente le parti, definendo che Vulcano pretendesse una figlia del re Andrea,
e gli fosse data la Servia propria per dote, e che Stefano in grazia di detto re Andrea lasciasse
al fratelo il titolo di Servia, assumendo egli quello di Rascia.'' ,
: ''la reggia di Sameone in Servia''; ''di S.
Pietro di Rascia''; ''re e regina della Servia e Rascia''; ''nella corte di Rascia'' (. 438
439)

'' '', : '' ,
, ,
, , , ,
.''
(),
.
, , ,
.
. ,
, , , ,
.
, '' : .
, , , ,
'' 261 ( . .).
261

258

: '' ,
, :
;
,
,
, ;
;
(Antivari) ,
(Drimez Flusse) ;
,
.'' 262
262

, 258

: ''
, , ( ),
, , ,
.'' ,

. , , .
, , , , ,
(Rashka oder Rasina), .263
263

, 258259

, :
, ,
, , ,
. ,
,
.
. . ,
,
, , -
, .
,
. ,
()
, .264
264

, 259.
. ,
(Franz Grabler, Aus dem Geschichtswerk des Laonikos
Chalkokondylos, Europa in XV. Jahrhundert vori Byzantinern gesehen. Byzantische
Geschichtsschreiber. Graz-Wien Kln (1954), 34 .

,
,
.
,
. ,
, ,
- XII ,
.
,

, . ( upa
raska), .265
265

, II, 260

, .

.
. ,


. , .

 ,
. , , ,
, ,
. , , je
, ,
(), ().
,
- ,
.

j, j
, , , .

,
, , , . .
, : ''Pokle zemlja to
se sad zove Srbija i Paganija, i Zahlumija, Trebinje i Konavle radi navale Abarske bijae
pusta.. .car poda one Krajine Srbom daih nasele''.266
266

Viekoslav Giorgi, Hrvati, Srbi i Dalmatini a Sa Rimska stolica, U Trstu 1860, 7

a 32. DAI, ''

'' ,
'' '' . , ,
, : ''Tose zgodi
okolo god. 877. u Duvnu kod granice drave Hrvatske i Srbske. Tuj na irokom polju pred
slanicima Papiniem i careviem, u prisutju kralja Srbskoga i Vojvode Hrvatskoga, biskupa i
velikaa... ''
,
.
925.
''Tomislao kralj Hrvatski i Mihajlo vojvoda Kulmije Srbske.'' 267
267

, 29

, ,
,
DAI.
''Razkolnitvo'' y ,

, : ''i pusti Bugarsku S
Stolu, pak ako Bugarsku, da kako i Srbiju, to jest oni dio Srbije kojoj stajae pod uplivom i
vladom Bugarskom.'' 268
268

, 38

 , , ,
, : ''za donju pak Srbiju koja ne imae posla s'
Bugarima sviedoi nam sabor spietski (925) i zgode Bodina kralja (1100) da kraljevi Srbski
stojahu zadrueni s' Biskupima rimskiem od Dalmacije i od Bara, na iju vlast duhovnu
kraljevina spadae.'' 269
269

, 38. . .
( ), (),
, , , , , , , ,
(?), (Belesici), (Rjazdani),
(Mrwzi), (Bandowci) .,
VII ,
. : ..
IX XIII : (Serblia Inferior), (Serbien
Rassia), , , (), , '' (Gross-Zupan
Stephan Nemanja und seine Bedeutung fr den serbischen Staat und serbische Kirche. Von
Episkop Nik. Ruzitschitsch, Jena 1897, 2024).

,
,
, ,
. , ,
.
II (1062) .
Latina Iztonika
''Serbiensem Ecclesiam cum omnibus suis pertinentiis, Bosoniensem
(Bosnensem) Tribuniensem etc. pak prilae: uvaj i samostane i Latinske i Grke ili
Slovinske, neka zna da je sve to jedna crkva, i da si ti postavljen biskupskom vlasti na sva ta
miesta.'' 270
270

, 38

, ,
( )
( ). , ,
,
. , ,
, ,
. ''odakle bo su postale tolike crkve i
opinstva grka sjedinjena, koja cvate i rastu u svojoj moi uz crkvu Latinsku?'',
''Farlato u VII. 2. izviestuje o mnozieh takieh obraenih u primorskoj Srbiji XIII. i XIV
stoljea.'' 271
271

, 82

: ''Koji posluajui ga pridruie se s'mnogo vojske, skupa s'Hrvatima, Srbima,
s'oniem od Zahumlja, s'Trebinjcima, s Konavljanima i s Dubrovanima, i sviem stanovnicima
gradova Dalmatinskieh, i obsjednu Bar i otimlju ga.'' 272

, ,
''odu
u Srbiju ili uprav Bosnu.'' 273
272

, 83
, 78. ,
, pe .
, , ,
,
, '' '' DAI ,
, (Ernst Dmmler, ber di lteste Geschichte der Slawen
in Dalmatien (549928), Wien 1856, 2226).
273

Kao ,
,
.

,
,
. ,

, ,
.
.

, : ''
, ,
: ( ) ,
,
: (, ).
incognito Cae?'' 274
274

. ,
. 1864. , 1865, 55

, ,
, ,
,
: '' , ,
, , ,
, , ,
, ,
; , , , ,
,
.'' 275
275

, 55

 , : ''
, ? , ,
?
: ,
? 276 ?''
276

, 55

, ,
, : ''
, ( IX ,
, , ,
. : VII : ,
, , , , , , , ,
, , , .
: , , ,
, , , (), , , .? ,
, priori ,
. :
,
.'' 277
277

, 6162

,
,
, , , '''' '''',
, '': , ,
, , , , , ; .''
278

278

, 62

,

. , , ''
'', ''
, '', : '' ,
VII ,
,
.'' 279
279

, 6263

,

, , , ,
, ''

 ''.
'' [] .'' 280
280

, 63

, ,

( ),
. , ,
,
,
, . ,
, ,
,
, , ,
, ,
, , , , , .
, ,
,
.
, ,
,
, - ,


.
,

; .

.
. ,

, -.
,
, , ,
,
, . : '' , ,
, (
):
,
, .'' 281
281

, 1865, 1866, 23

: ''
,

,
. :

 ,
,
, , .
.
: , ,
.'' 282
282

, 2324

.
'' ''
'''' '''',
'' '' () , ,
, , ,
, , '' ''.

, ,
.

, ,
. ,
.

,
,
, : ''Srbija po njegovom
opisu meaila je na sjeveru s Hrvatskom, na zapadu s Neretvom, Zahumljem i Dukljom, a na
jugu s Bugarskom; gradovi srbski, kako ih on navaa, lee u sredovienoj Rai, tako da
Konstantinova Srbija ima se traiti u kraju dolnje Drine, Lima, Ibra i Rae. Iz pripoviesti
Konstantinove, da su sinovi upana srbskoga Mutimira bugarskog kneza Borisa pratili do
Rae ( ), to se bojae zasjede Srbalja, vidi se, da je taj grad, leei u
istoimenoj upi i na rieci Raki, koja tee u Ibar, bio na mei Srbskoj i Bugarskoj.'' 283
283

Pr. Raki, Ocjene starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest sredniega vieka, U Zagrebu,
1865, 26

,
,
, ,
, .
.

, : ''Ljetopisac na Balkanskom poluotoku razgovietno razlikuje
Dalmaciju ili Hrvatsku, Bosnu, Srbiju, Rau i Bugarsku. Dalmacija i Hrvatska mu je jedan te
isti zemljopisni pojam, onaj stariji, ovaj mlai. Hrvatskoj ili Dalmaciji bijahu po ljetopisu
mee Draka oblast, Dunav i jadransko more, te se dielila u dvije asti: u bielu Hrvatsku ili
donju Dalmaciju, i u crvenu Hrvatsku ili gornju Dalmaciju.''284

284

, 52

,
! ,
( )
, , , .
,
. , ''Hrvatska prije
XII vieka'', XII ,
''ustanoviti samo neizravnim putem, i to ispitujui
njezine granice naprama susednim zemljama''.
, , , ,
. , : ''z
ishodite uzimam polovicu vieka, jer nam djela bagroroenoga cara Konstantina VII
obzirom na to, to potiu iz slubenoga vrela i to se obziru ne samo na Hrvatsku nego i na
susjedne srpske i bugarske zemlje, pruaju za nae pitanje, ako i oskudnu, ali razmjerno
najobilatiju grau.'' 285
285

Fr. Raki, Hrvatska prije XII vieka. Rad LVI, Zagreb, 1881, 65

, : ''n
na ime pripovieda, da su osim Hrvata posjeli i Srbi staru rimsku Dalmaciju, i da su na
njezinom zemljitu postale zemlje Hrvatska, Srbska, Zahumska, Travunjska, Dukljanska i
Neretvanska, koje su polovicom X vieka postale vie ili manje samostalne drave.'' 286
286

, 66

,
, , ''tj. Dalmacije u ujem znamenovanju, u kojoj se sauvalo ime daleko
prostranije rimske provincije, a koja je stajala tada u tjesnom savezu sada s istono-rimskom
sada s hrvatskom dravom.'' 287
287

, 66

: ''... njezin zapadni diel zauzimae
Hrvatska uz pokrajinu Dalmaciju, za tiem na jugu Neretvanska, estimice i Zahumje i Duklja,
istoni pako diel Srbija s pokrajinom Bosnom, a estimice i Zahumje i Duklja, gde su ove
zemlje jedna drugu doticale, razabire se prilino jasno, kada se saberu i uzporede
Konstantinovi podaci.'' 288
288

, 66

, '' Konstantinu''.
, ,
. ,
,
,

 .
, '' ''
, ,
, ,
.
,
, , .
,
, .

,
. ,
, , ,
, ,
, . ''Rieka na ime Cetina dielila je u
primorju Hrvatsku od neretvanske zemlje, koja se jo od Cetine uz more do Neretve
protezala.289 Naprotiv susjedno Neretvanskoj Zahumje, prem je imalo primorja od Neretve do
dubrovakoga kotara gradskoga te obuhvaalo liepi stonski poluotok (Peljeac), s gradom
Stonom (, Stagno), prostirala se glavno na kopnu, i to u porieju srednje Neretve.'' 290
289
290

, 67
, 68

, ,
, , DAI.
, ,
'' '', . . ,
,
, , ,
. ,
,
,
. ,


, , ,
,
. ,

.
, , , ''
''. : ''Poto je
Dioklea zapremala poreje zetsko, koje je ostalo jezgrom zemljita poznije Zete, to je
izmeu nje i Srbije imalo biti granicom naravnom ono gorje, koje prema iztoku ini meurazvodnicu zetske viave. Do toga gorja dopirae Srbija, koja se u daljnem pravcu s juga
prama sjeveru doticala tako Trebinja kako i Zahumlja.'' 291
291

, 70

 .
, ,
, ,
. ,
, , ,
, , ,
, .
, ''u
daljnom pravcu s juga prema severu doticala tako Trebinja kako i Zahumlja''.
, ,
, .
, ,
,
: ''S toga neemo pogrieiti, uzmemo li, da se je trebinjska kneevina prama
sjevero-iztoku prostirala do gorja, koje ini meu-razvodnicu izmeu zetskoga i drinskoga
porieja, kojih je drugo pripadalo Srbiji.292
292

, 71

,
, ,
, : (1721), (1942), (1997),
(2227) (2484). , , , ,
. ,
, ,
: ''Kako je trebinjska kneevina sa Zahumjem
pripadala podruju jadranskoga mora, tvorei svojim ujim zemljitem sastavni diel
neretvanske kotline; tako je i Zahumje naprama iztoku estimice dielilo od Srbije ono isto
ispretrgano gorje, koje dieli neretvansko od drinskog porieja, i prema tomu jadransko od
crnomorskoga podruja. U nastavku dopirahu prema sjeveru zahumske granice do gorja, koje
ini meu-razvodnicu izmeu gornjo-neretvanskoga i bosanskoga porieja.
Ovo drugo pripadae tada Srbiji. To sliedi ne samo iz obenitoga Konstantinova opisa,
po kojem je Srbija dopirala do granica trebinjske i zahumske kneevine, nego i iz one izrino
iztaknute sveze u koju on '' ''postavlja sa .293
293

, 71

3032.
DAI,
, : ''Ovdje dakle stavlja Konstantin Bosnu sa Srbijom i
knezom njezinim u taku tisenu svezu, da ju smatra za kraj (), za sastavni, ako i
imenom razliit, diel njezin. A to se potvruje i onim drugim, jurve pomenutim navodom,
uslied kojega Hrvatska sa upom cetinjskom i hlievanskom granii sa Srbijom, to ima smisla
samo tada, ako je ( ) drao za kraj srbske kneevine, inae Hlievno bilo
bi predaleko od Srbije u znamenovanju uem, da bi se moglo tvrditi, da se kroza nj Hrvatska
pribliuje Srbiji. Uzeti tako Bosnu za samostalnu zemlju nedoputa ni to, to Konstantin
navodei knezove hrvatskoga, srpskoga, zahumskoga, trebinjskoga i dioklejskoga, s kojima je
carska kancelarija obila, niti ne spomnje bosanskoga.'' 294
294

, 7172


( : Bosnien und Herzegovina von Johann von Asboth, Wien 1888).
.
(Rascia)

,
, ,
, , , , , , , ,
. , ,
, , , ,
, ,
()295
295

, 72

, ,
, , ,

,
, .

 : ''Ali poto se meu srbskimi gradovi spominju i Soli, imao je predjel izmeu
dolnje Drine i Spree spadati takoer na Srbiju.'' 296
296

, 73

Ha
, : ''Polovicom XII veka
spominje se 'iupania' Drinae s gradom Brusnom, s kojim se po imenu i po poloaju slae
mjestace Brusna, u obini Vikokoj a kotaru Foanskom. upa je indi leala u okolini gornje
Drine, gdje se u nju Piva, Tara, ehotina i Lim izlievaju. Ova se okolina, po kojoj se je upa
drinska prostirala, razumieva kanje pod imenom ,Podrinje' prem se to ime, ali ree, prenosi i
na priedjel srednje Drine.'' 297
297

, 7273

. : ''Prije je drinska upa
(Podrinje) bila sastavni diel Rake, te je tek kasnije pripala Bosni odnosno Humu
(Hercegovini). Po Konstantinovu opisu iztonih granica Zahumja ne moe biti sumnje, da je
ovo Podrinje tada spadalo na Srbiju, pa da su izmeu obiju zemalja inile ovdje granicu one
gore, koje diele porieje Neretve i njezinih desnih pritoka od porieja Drine i njezinih lievih
pritoka.'' 298
298

, 73

, , ,
(), ,
: ''Bosna dakle nije prema iztoku dopirala ak do Drine.'' 299
''
'' ''od prilike poloaj upanija klievanjske i
plievanjske'',300
.
299
300

, 73
, 73

. ,
,
(1797), (2074), (2228),
( ),
, , , ,
, . ,
,
,
. , , .
,
.
'' '' ,

 , ,
.
() ,
, , ,
( ) , ,
, .
,

, ,
, , , , .

, ,
,
.
, , (),
, ,
''Prije je drinska upa (Podrinje) bila sastavni diel Raske'', jep
, ''Prije''

,

.

.

,
, , (''Prije'')
.
,
. , ''
'', ,
. , ,
, , ,
, ''bila sastavni diel Rake'',
(2386), (2015), (2023) (2088),
(1913) (1629) ,
, .
,

, , , ,
.
,
''imae za susjede na jugu i jug-iztoku Neretvansku i
Zahumsku kneevinu, na istoku Srbiju.. .'' 301
301

, 81

IX . , ,
, ''... kojih Srbija, dopirui u gorje do Dioklije,

Trebinja i Zahumlja granii, sa sjevera s Hrvatskom, s juga s Bugarskom'', ili kako bismo
danas tanije rekli sa sjevero-zapada s Hrvatskom a s jug-iztoka sa Bugarskom''. Kao
IX ,
,
'' , ''. :
''Kod Rase dakle tj. u porieju rieke toga imena (sada Raka) tekla je jugoistona granica
izmeu obiju susjednih drava. A to se potvruje i drugimi spomenici sliedee dobe.
Poetkom, na ime XI vieka spadale su na bugarsku crkvu i potom na bugarsku dravu
eparhija u Prizrenu s okolinom prizrenskom i s Hvostnom (priedjel u kojem su Pe i Deani),
i eparhija u Lipljanu tj. u porieju Sitnice. S toga je na jug-iztoku granicom Srbije i Bugarske
imao biti gornji Ibar s pritoci.''

IX ,
. ? ,
, ,
, -,

, , 30 ?
, .
,
. ''na jugo-iztoku granica
Srbije i Bugarske ima biti gornji Ibar s pritoci''.302
302

, 82

? '' ''

,
?
,
, . ,
(!) XI

, .
.
,
: ''Prema tom, ako se obazremo na ove granice bugarsko-srpske, onda na granice
izmeu Srbije i Hrvatske s jedne a Srbije te Zahumlja, Trebinja i Dioklije s druge strane,
Srbija je tada obuhvatala zemlje u poreju Ibra, Drine i Bosne... Prema tomu Konstantinova
Srbija sastojala se iz dva diela: iz Srbije u pravom znamenovanju, na koju spadae Rasa sa
upom drinskom, te zapadna est sadanje Srbije u poreju Ibra i Zapadne Morave a prema
Savi uz gorje, koje ini razvoe meu Moravom s jedne i Savom i Drinom s druge strane, a
onda iz Bosne do oznaene prama zapadu granice bosansko-hrvatske.'' 303 ( . .)
303

. 8283

?
, ,
''pravom znamenovanju'' ,

 , ''sadanje Srbije u poreju Ibra i Zapadne Morave a

prama Savi uz gorje, koje ini razvoe meu Moravom s jedne i Savom i Drinom s druge
strane''. To ''gorje'' cy
, ,
, ''pravom znamenovanju''
, .

''pravom znamenovanju'' , ,
, ''gorje''
, . ''pravom
znamenovanju''

'' ''.
, ,
''ravom znamenovanju'' ,
, ; ,
, , , .
''pravom znamenovanju'' , ,
,
'' , '',
.
''pravom
znamenovanju'' ,
.
, , ''
'', .
''pravom znamenovanju''

, . ,
''pravo znamenovanje''
'' '', .
,
. ,
, IX
''da je ona, kano to car Konstantin tvrdi, zasnovana kao posebna oblast u prvom
poetku, kada je onaj diel teme Dalmacije, na ime meu Cetinom i Neretvom, po naem
narodu iztrgnut iztono-rimskoj carevini; pa da je ve od one dobe Cetina u primorju
granicom bila izmeu Neretvanske i Hrvatske zemlje.'' 304
304

, 84

''Croatorurn r'' ''Narentanorum princeps''.
, ,

, : ''U obe sve su tjesniji po
vremenu postojali odnoaji izmeu ovih susjednih zemalja... Jer doim je neretvanski knez
poetkom X vieka za vladavine srbskoga kneza Petra, koj je dinastikim prevratom za vrieme
kraj uinio i vladaku mo uspostavio bio, priznavao vrhovnu vlast njegovu, nalazimo pod
konac toga stoljea neretvanskoga kneza u savezu s hrvatskim kraljem proti Mletanom.'' 305

305

, 85

, ''poslije ooga vojenoga pohoda mletakoga god. 998 ne
nalazimo u prvoj polovini XI stoljea nigde traga spomenu o posebnoj, samostalnoj
neretvanskoj zemlji.'' 306
306

, 85

. , ''pravom
znamenovanju'' ? ,
, XI XII ,
, , .
,
.
1025. , ,

, ''Koncem XI vieka tj. oko 107882 Radoslav kralj, koj je i Zahumijem
vladao, odredi, da se na Mljetu samostan sagradi i predade redovnikom sv. Benedikta na
Lokrumu, .
XI ,
XII ''kako to potvruju izprave zahumskoga kneza Dee od
god. 1151 banova Slavogosta i Boria tako, da je pravo na Mljet prelo i na srpske vladaoce,
kada su oni postali gospodari Zahumja.'' 307
307

, 88

,
27. 1186. . ,

, ''pravom znamenovanju'' ?

.
.

,
.
-, : ''Tiem se nainom june
granice Hrvatske du mora najkanje u drugoj polovini XI stoljea prostirale do Neretve, koja
je Hrvatsku dielila od Zahumja.. .''308 XI

, : '' da li je tiem
Hrvatska kano vea drava na one man dravice kakvu privlanu mo oitovala?''309
308
309

, 89
, 92

 , : ''Na ovo je pitanje

glede Zahumja njeto vie na pol odgovoreno. Zahumje je i na dalje ostalo samostalnom
oblau pod svojimi vladaoci, nasljednici spomenutoga Mihalja, suvremenika hrvatskomu
Tomislavu, i sa svojim vlastitim odieljenim zemljitem. Ono je u bitnosti dielilo sudbinu
jednu s Trebinjem i Dioklion uz drugu polovicu X i uza sav XI viek, te je kadto dolazilo u
tjesniji savez sada s jednom sada s drugom a sada s objema od njih, u koliko je ili vladalac
njegov postao gospodarem ujedno trebinjskim ili zetskim, ili pako vladalac jedne od obiju
postao ujedno gospodarem zahumskim... Poduzetniji od njih zavladali bi i susjednom Rasom
ili Srbijom. Obino se je vodila za prvenstvo borba izmeu Zahumja i Zete, dok ono na ovu u
XI vieku sbilja ne ried.''310
310

, 92

88.
,
( ?),
''susjednim Rasom ili Srbijom''. ,
,
, .

. ,
. ,
, .
,
: ''Hrvatskoj je dakle ostajalo neretvansko prirmorje izmeu Cetine i Neretve, a u
kopnu do onkraj raztokoga jezera, i to tako, da je trebiatska dolina pripadala Zahumlju.''311
''... je su li i dalje iztone granice naprama Bosni ostale one kano i
prije?, Raki odmah konstatuje: ''ni jedne zemlje balkanskoga poluotoka poviest teajem XI
vieka nije tako tamna, jer u izvorih tako oskudna, kano to je povijest Bosne. Za sav taj viek
imamo samo jedan siguran podatak, a taj se tie crkvene poviesti.''312
311
312

, 94
, 94

XI ;
VII XII,
. ,
1067. , , , ,
.
''da Bosna nije tada spadala na hrvatsku dravu, jer se ne moe predmnievati, da bi
u takovu sluaju podinjena bila dioklijskoj nadbiskupiji u Baru. Ali odavde ne sliedi ni to, da
je Bosna i politiki sdruena bilo s jednom od onih zemalja, s kojimi je jednoga metropolitu
imala. Svaka od onih zemalja bijae politiki autonomna.''313
313

, 95

Ho, ,
, 92, ,
XI . ''Poduzetniji od njih
zavladali bi susjednom Rasom ili Srbijom. Obino se je vodila za prvenstvo borba izmeu
Zahumlja i Zete, dok ono na ovu u XI vieku sbilja ne priee.'' Kao , ce

. , ,
XI ,
XI , .
.
.
a
. , ,
, .
, , ,
,
,
VII XI ,
, , , ,
.
, , , ,

. 1067. , ,
, , ,
,
, ,
DAI, ,
, , ,
1067. ,
- . ''da Bosna godine 1067.
nije pripadala ni Srbiji ni Hrvatskoj, ve da je bila samostalna'', , ,
: ''zemlja tako od
gornje Drine do Laba jest Rasa; obje, Bosna i Rasa, jesu mu Srbija.''314
314

. 96

,
, ,
, ,
, : ''Ali na jugo-iztoku ostale su joj stare granice, poto je gornje
Podrinje i sada spadalo na Rasu, koje je ona upa drinska jo uvek sastavnim dielom bila''.
Kao , , .
XI :
''Polovicom onoga stoljea bjehu Zeta, Trebinje i Zahumje opet ujedinjene. tenja za
ujedinjenjem polazi, kako rekosmo, sa Zete; a nije se na same ove primorske kneevine
protezala ve i na susednu Rasu i Bosnu... Bodin zavlada takoer Rasom i Bosnom.''315
315

, 98

. ,
, , ,
.
''ad Sorabos''
.
je, ,
, jep


.

,

.
je ca je
XII .

.
XI ,
. ''etiri upanije ili kneevine,
na ime srpska, zahumska, trebinjska i dukljanska, stojee u dosta rahlom savezu, a upani triju
poslednjih priznavali su vrhovnu vlast velikoga upana srbskoga''.316
316

Fr. Raki, Borba Junih Slovena za dravnu neodvisnost, Beograd, 1931, 7

, , ,
. ''Pri sjeveru prostirao se taj savez upanija do Save, ali tako da pokrajina oko rieke
Bosne ( ) bijae sada srbska sada hrvatska''.
,
.
''kada Srbija doe godine 971 s Bugarskom u vlast grko-iztone carevine srbski veliki upan
traio je utoite kod travunjskoga upana; pomou njegovom bude osloboen diel Rae'' 317,
je
, : ''Od ove samo kraj na Rai ostade pod svojim upanom koj
stisnut izmeu silne Bugarske i obsenijih upanija dukljanske, zahumske i trebinjske nije
mnogo utjecao u sudbinu srbskoga naroda'',
. je
: ''jer Bosna, koja se jo polovicom X vieka napominje u
tiesnoj svezi sa Srbijom, ne dolazi vie, poto je ova podpala, najprije (971) pod bizantsku
vlast, onda oslabljena Bugarskom, u nikakav doticaj sa Srbijom''318
317
318

7
, 8

: ''stavi Stjepan Samuel gospodinom

Draa i cijele teme bude neposrednim susjedom kneevini dukljanskoj ili Zeti. Ova kneevina
uz susjednu travunjsku i humsku bijae tada jedina predstavnica preanjega srbskoga
dravnoga saveza.''319
,
?
XI
, .320
319
320

, 38
, 72

, , , , ,
, je ,

 ''preanjim srpskim
dravnim savezom''. ''preanji srpski savez''
: ''Uz dukljansku upaniju spadala je tada i davna neodvisla
travunjska upanija na Stjepana Vojslava, koj je tiem bio dvie upanije od nekadanjega
srbskoga saveza pod svoju spravio. Od drugih upanija humska stajala je pod upanom
Ljutovitom, a i Raka, prem u stegnutih granicah, imala je vlastitoga upana.''321
321

, 116

, , jep

.
.
XI ,
''to je
Stjepan Vojslav zalazio i u srbske zemlje ak do (gornje) Drine, tiem tako izazivao
zahumskoga upana i bosanskoga.''322
, , 1042. ,
: '' ... Srblji hotimice uzmicahu ... Ali Srblji posjedoe klance ...''
e o ,
: ''Srbski pokret potee i sada iz Zete, gdje je dravna
samostalnost srbskoga naroda najbudnija ostala.''323
322
323

, 126
, 115

, ''nekadanji
srpski savez'', je, , I . ,
,
. : ''Teite obiju drava lealo
je tada u podruju jadranskog mora, i to hrvatska n Krki i Cetini, srpska na Morai i
Bojani.''324
324

, 175

je
: ''da ne samo uvrsti zajednicu meu Zetom, Travunijom i Zahumljem, nego da i
Rau pridrui. Tiem se sbude, kano to je Petar Kresimir ujedinio hrvatske zemlje, tako je
Mihalja ujedinio srbske zemlje, izuzam one na jugu predjele, koje su iztono-rimskoj dravi
pripale''325 je
, ,
. je .
325

, 175

- , , ,
: , , , , ,
326, : ''Vriedno je istaknuti i to, da se umjelo izhoditi,
da se ne samo Travunija i Srbija nego i Bosna podvrgne dukljansko-barskoj metropoliji ..., pa
i snaga zetske kneevine bjee usredotoena na ni i skadarskom jezeru...'' ,

 ,
. ,
: ''Tiem je nainom Budin opet ujedinio Srbske zemlje u poreju Zete,
Rae, gornje Bosne i Drine, te postao gospodarom davnih srbskih upanija. Ureujui ove
zemlje obazrio se Budin na davni oblik njihove suvislosti, te je povjerio jih posebnim
upanom, postaviv u Rai Vukana, u Bosni Stjepana, a primiv od njih zakletvu vjernosti.''327
326
327

, 176
, 243

,
,
, ,
je
. je, , je
XI XII :
''Ovo zemljite postade priepornim izmeu carevine i rake upe. Prema tomu u ovom
drugom razdoblju istie se ime rakoga upana Vlkana kojega je Budin onamo postavio bio. A
nije ni udo, ako se u obzir uzme onaj krhki odnoaj, koj je obstojao iz meu srpskih upana i
velikoga upana. Sada, prema borbi, koja se razmetnula s carevinom, postaje Raka, ili strogo
srpska upa, svaki dan znamentijom.''
je XI

,
je ''strogo srpska upa'', je je
. ,
.

je, je , , ,
, (jena Izvora ...),
, , .
, , ,
,

. ,
je ''slab narodopisac.''328 , je
: , , , ,
je
329
328

Alfred Rambaud, L'Empire Grec au dixieme siecle. Constantin Porphyrogenite, Paris, 1870,

77
329

, 452

,
, .
X , .

 (Le versant du Danube, c'est la

Serbie proprement dite).330
330

, 453

je
. , je ,
, , ,
, . , , X
je , ,
, . '' je,
, , je
''. , je XII
XIV , , , , ,
- .331
331

, 454

je , ,
, ,
, j
,
. ,
, : (Serbie propre),
.
453: ''Le versant du Danube, c'est la Serbie proprement dite, a l'ouset de laquelle
Constantin VII mentionne deja le canton de Boson.''332
, je
, je .
je .
332

, 455

. ,
: '' , je
? je
?''
,
, je
.333
333

, 457

.
, ,
je
. je ,
, . (de la
grand Serbie), (, , ,
).334

334

, 466

, ,
,
. ,
je, , ,
, '' , XI
'' ( . .).335
335

468

je
,
,
.
,
.
. MAJKOBA
,
, .

.
: ''
(636638)
.
; ,
. ,
, , , , ,
. :
, , ;
.''336
336

. . . . , , 1876, 1

, je, ,
: DAI,
XIII . ,
.
, , je,
, , , jep
. . ,
, ,

je '' .''337
337

, 1

 , ,
.
, .
.
. , ,
, , je
'' , ,
'', je je
.
,
.
, je
je 1120. ''
je
.''338 ,
, , : ''
.. .''339 je , jep je
?
, je, , .

'' :
, .''340
338

, 3.
, 4.
340
, 4. : '' '' .
,
. , XVII XVIII ,
XIX , , ,
je .

.
:
''Ibar, Ibarum, oppidum mediocre, amni cognomini adiacet'' (Joannes Tomka Szaszky,
Introductio in orbis antiqui et Hodierni Geographiam in duos tomos divisa.....
et studio
Joannis Severini. Editio altera, Posonii et Cassoviae MDCCLXXVII, 650). ,
, ( ),
,
, je
je
, ,
,
. Hilbar,
XVIII , ,
, .
. . -
,
, , , .
je
.
339

 , .
, , , . ,
, ''
, ... Haj
,
,
. ,
.''341 ,
, : '' ,

.'' je '''',
917. ,342
je, , 917. .
, ,
, je

'' ''.
341
342

, 6.
, 9

, ,
. ,
.
.
''
, .''343
343

, 9

,
'' ,
. [ . ]
: , , , ,
.''344
, , ,
, ,
. je je .345
344
345

, 10
. 11

,
''
. ,
; ... ,
, , .''346
,
'''' '''', jep ''''
, , je . '' je, ,
, , ; je
,

... ,
."347
346
347

, 11
, 12

''''
''... je
,
... , ,
.''348
,
: ''
, ,
. -

, caje
.''
: ''
.''349
,
.
348
349

, 13
, 14

: '' je
.''350 je 1120.
. , , ''
II.
... ''351 , , 1120.
je , je .
'''' .
je .
je '' ''. , ,
: '' je je
?'', je
Tpajy.352
350

, 145
, 145
352
, 149
351

,

je .

CTOJAH HOBAKOB
,
, .
. '' '', ,
, je
. je, , ,
'' '' , , '' ,
.''353
353

. , , I, , 1877, 167

: '' , ,
, ,
, ...'' , , ,
,
.
'' '',
'' '', ,
, je,
, '' ''
. , , ,
, , ''
, , (1018),
.
. ( . .).''
, ,
XI
. ,
je ,
XI XII , -,
.
je ,
.
je, , ''
'' . .
, XI , je
,
,
'' ''
. , je
e , ,
XI . je
, ,
,
.
: '' , je
, , .
; ( )
.''354

354

, 170

(
1708. ) :

1708.
.

, , e ,
.
.

, , je
,
, jep je
. , je
'' , je
, , '', jep je
,
: ,
,
(). , ,
.

 je, , '' '' , ,

XII XIII ,
je
X XII ,
.

, , ,
, je
. ''
, ?''355
355

. , XII . XLVIII , 1888, 59

, '' ''
. je :
'' [] :
. ,
.
, , ?
. je .''35
, , : '' ...
, ,
. ...

.
.''357
356
357

, 59
, 60

. ,
, je ''
''
,

. , , ,
. je
: '' ( ) ... ,
; .

, .
. , , ,
, .
( ) ,
,
, ''.358
358

, 88

 ,
, jep 30. DAI

.
'' ''. , ,
, ,
: '' ( ,
, ,
.''359
359

, 88

je ?
, je
()
. , e .
, ,
. :
'', ,
...''; ''

, .''360
,
mons Pini, -
, , ''...
je

.''361
360
361

, 91
, 98

: '' je
,
. ,
,
. je
... , je
, .
, , ,
. , .. .''362
362

, 105

, ,
, . ,
, ,
, ,''
'', ,

 .
,
,
, , .
'' '',
,
,
, .
,
?
, ,
'' , ?''
: ''
, ''. , :
'', , . . IX
; .''363
363

, 110

, ,
''usque ad Lapiam et
lab. quam Rassam vocavit'', ''usque ad Lapiam et Lab, quam
Rassam vocavit'', ''Lapia Lapiam
, .. .''364
,
, ,
: '' , ,
; (), ,
...
.''365
364
365

, 111
, 121

, ,
XII ,

, .
,
.
IX ,
,
, .
() ,
: ''
''. ,
,
. '' , ,

, .. ,
.''366
366

, 127

. ,
: '' ,
.''
, . . 2, 240
: '' .
: , . ,
, .''367
367

, 129

,
.
, ,

? ,
,
, , ,
( ), , Tonie, ?

? ,
, ;
.
, , ,
, , ,
, ,
. ,
, ,
y ? ,
, , .


, .

, ,
,
.
(Gotha 1911), , ,
'' ''.
, ,
: ''
,
. XI
.. .''368 ,
.

 '' , ,
(, ),
, .''369
368

. , '' '', . 31,

, 1912, 8
369
, 23

, ,
,
,

. XI
. , ,
,
VII XI ( 400
!) , , .
XI , ,
. ,
IX ,
('' '')
. , , :
'' IX
.''370
370

. 15

, '' XI
...''
IX
?


? ,
, IX
. :
, ,
.

, IX
, , , .
IX
. , , ,
, IX
?
,
, ?
,
( ) IX .
,
,

. , ,
IX .

. : ''
, , ,
.
...'' , , : '' XII
.
.
.
,
.''371
371

. 16

,
.
.
, ,

.
.

,
. ,
, .
XII .
,
,
XI .
,
, , ,

XII ,
, .
, ,

. . ( ),
,
, ,
v
? ,
, , , 1143.
, , .

.
, , .


. 1879.
. , : ''Bosna se spominje
prvi put kod cara Konstantina, koji zemljicu Bosona' prema stanju u njegovo doba, spominje
jednostavno kao pokrajinu Srbije. Ova prvobitna Bosna obuhvatala je gornji tok rijeke Bosne
rimske Basante; njoj se prikljuivala Usora u donjem toku Bosne i moda jo i dolina gornjeg
Vrbasa. Sve drugo pripojilo se docnije, pa se navodi zasebno i u titulama bosanskih banova i
kraljeva u XIII, XIV i XV veku.''372
, , : ''Predeo oko Tuzle i
cijela Drinska dolina pripadali su za vrijeme Konstantina Srbiji.''373
372

K. Jireek, ''Trgovaki putevi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku''. Preveo ore
Pejanovi; redigovao Mihailo Dini. Zbornik Konstantina Jireeka, Beograd, 1959, 240
373
, 241

, ( ),
, , ,
, .
, . ,
,
,
?
, .
, ,
, , ,
,
, ,
,
. ,
''zemljica Bosona'', jep
.
, ,
,
, ,
.
,
,
, .

: ''U unutranjosti planinske zemlje, daleko od mora i
od Dunava, prostirala se matina (prvobitna) zemlja Srba, kolijevka docniije srpske drave
koja je ime ovoga maloga plemena dala cijelom okolnom podruju i time potisnula stare
nazive Dukljana, Travunjana itd.
O granicama prvobitne zemlje Srba car Konstantin daje samo nekoliko krupnih
kontura, govorei da se ona nalazi izmeu bugarske i hrvatske drave, da obuhvata i ''zemljicu
Bosona'', i da se (s jugo-zapada) naslanja na granice Dioklije, Travunije i Zete koje se nalaze
u unutranjosti, u planinama.. .'' 374

 , ''bijae
samo pogranina tvrava Vizantinaca protiv Srba. Ali ve krajem XI veka proirie Srbi svoje
grariice preko Rasa i uznemiravahu grad Zvean (kod Mitrovice) i vizantijski Lipljan.''375
374
375

, 243
, 243

,
, ,
,
: ''Iz ovih se izvetaja mogu granice prvobitne zemlje Srba samo
djelomino ustanoviti. Jugozapadna granica prema srodnim plemenima na primorju ila je
vjerovatno du vododjelnice Adrije i pritoka rijeke Save, dakle otprilike od izvora Neretve
preko izvora Sutjeske, Pive, Tare do izvora Lima. Od izvora Lima ila je, obuhvatajui
Plavsko jezero, kosom sjevernih arbanskih Alpa na ijoj se junoj strani nalazio vizantijski
Pilot. Dalje je ila granica du vododjelnice izmeu Lima i Bijelog Drima, obuhvatajui
dolinu gornjeg Ibra, pa je skreui na zapad od dananjeg Novog Pazara ila sjeverozapadno.
O daljoj granici znamo samo da je ila preko Rudnika do blizu Beograda, koji je tada bio u
bugarskim rukama. Ne zna se da li je Srbija u X veku dopirala do Save. Zapadno je ila
granica vododjelnicom izmeu Drine i Bosne do prvobitne Bosne.'' 376
, ,
.
376

. 244

() ,
,
'' .'', .
,
,
, , '' '' , ,
IX . ,
, '' '',
.

() , .

, ,
, .

. ,
. ,
,
''zemljicu Bosona'', , ,
''zemljicu
Bosona'', . ,
, ,
,
, , ,
.
.377

377

, 243244. '' ''

.
, ,
, .

, ,

'' '', , ,
() ,
.
''du vododelnice Adrije i pritoka reke Save, dakle
otprilike od izvora Neretve preko izvora Sutjeske...''
,
!?
,
''do prvobitne Bosne''.
, , ,
, , .
,
,
,
.
, ,
. ,
.
,


. , ,
.
: '' , , ,
, , .
, 822, , ,
( ). ,
, , ; ,
, .

(Polatum). ('
, ') .
, VII , ,
. ,
, ,
.''378
378

. , '' '', ( 1371), , 1922, 86

, , ,
. , ,
'' ''

, .
,
,
.
, '' ,
( )'', ,
, , , ''
, , '',
, , -.
, ,
,
, . ,
. ,
'' ''
( )
,
, ,
, .
''
''
, . , ,
. , ,
. , ''
''
,
. , ,
: ''
''. , , , , , ,
. .
, (1833)
, , (1755) ,
.
,
, ,
,
. ,
,

, , , ,
, '' '',
.
.
: '' , VIII ,
,
''. , , ''
,
, '',
? , ,
, (!),
? ,

 , .


.
,
, : ''
,
, , ,
.''379
379

, 87

, , ,
,
, ,
.
. ,
,
.
.
, , ,
,

, . , .
:
'' , IX , ,
,
, .
. , ,

.'' 380
380

, 87

. , IX
? ? ,
,
.
, , , IX
, , , ,

. ,
,
? ?
, ,

. ,
,

. ,

 .
, , ,
, ,
,
. ,
,
.
, , ,
, ,
,
. , ,
,
,
. ,
? , ,
, , , ,
, .



.

,
,
.

,
. .
: ''
().'' ,
, ,
, ,
, .
, , , ,
() ,
. ,
.
: ''
().''381
381

, 87

, .
, . ,
, ,
, ,
,
. ,
,
, .

 '' ,
, ( 891917)
, .''382
382

, 87

,
, , , , , , .
,
, , : ''
,
.. .''383
383

, 87

, , ,
. , :


: , , ,
,
.
''
''.384
384

, 88

. , XI XII
. ,
, ,
: ''
. , ,
, . ,
, XI , . ,
, [!] , XI
,
, XII , ."385
385

, 155

( ) ,
, XI XII . .
XIXII ,

,
XIXII .
,

 , ,
? , ,
, .
,
? . ,
, ,
, ,
, , , ,
, '' '', ,
( ?). ,

?
? ,
'', XIII ,
.''386
386

. 155

? , ,
, ( !),

, , ,
?
, ,
(
)? XI ?
.
( XII XI ),
, ()
XIXII , , ,
, ? ,
, , ,

.
, , : ''
, ,
, (Rassani)387 , ,
.''
387

, 158

? , , .
, ,
, (), , ''
, , , '',
,
, , .
, ''

,
, () ...''
: '' [XIXII ]
?'' XI XII ? ,
, ,
, ''
'', , XI XII
, , .
, ''
'', '' '', '' '',
,
(
) ,
, . ''...
, 1188: Servia
(Servigia ) et Crassia (Crazzia) .. .''388 ,
()
, , .


. ,
, , .
388

. 158

EKA
a ,


,
.
,
.
,
,
. , ,
, . , , o
, ,
, , , , , ,
, (, ,
) , . 389
,

,
.390
389

, hi popooo ...
1880, 85
390
, 9192


. , , : ''
;
(
), ,
.
, . ,
,
.''391
, ,
,

, , , ,
.392
.
391
392

, 95
, 147

,
,
''Poviest Bosne od polovine sedmoga
stoljea do Kulina bana veoma nejasna i tamna. Do 10. stoljea nezna se o njoj ma nita
sigurna.. ."393
,
:
''to je bilo toj oblasti na zapadu i sjeverozapadu, bijae hrvatsko; a to na istoku, sjeveru i
jugoiztoku, bijae srbsko."394
393
394

V. Klai, Poviest Bosne, Zagreb, 1882, 42

, 43

Ho, : ''im
su se pod imenom hrvatskim i srpskim poele stvarati dvie drave i skupljati oko sebe ostale
oblasti: obje su drave privlaile Bosnu, svaka na svoju stranu. Ako i nije vjerovati potanku
prianju popa Dukljanina; jedno se ipak razabire iz njega, a to je, da je oblast Bosna bila
prvobitno prikovana uz Hrvatsku.'' ,
: ''Nije nevjerojatno, da je to bilo u poetku 10. stoljea... Mogue je, da je u to
doba postala Bosna i banovinom, jer ime bana i ast njegova poznata je samo Hrvatom.''395
395

, 43

931.
.
: njemu [ ] Bosna bila

tada est srpske kneevine, neimajui svoga vlastitoga vladara, ve pokorna knezu aslavu'',

. , , ,
. ''koja bijae na mei Bosne i
prave Srbije (Rae)''. ,
25, ''Drinska kneevina''
,
''bijae od najdavmjih vremena est srbske drave'',
a ().396
396

, 44 . , ,
.
()
(. , , 1888,
. 1069). .
'' -
? , . XVII, 19661967,
1969. .
.

, , ()
.
, ,
,
, , - .
,
XII , .
, : ''Bosna se je
dakle u polovici 12. stoljea protegla i preko prvobitno srpskih priedela, te je zacielo
obuhvatala upu Boraku, koja bijae do nedavno jo srbska.''397
,
,
(), (
!), ?.

.
397

, 51

. ,
VII .
: ''na jugu rijeka
Bojana (oko Skadra), na iztoku rijeka Bosna ili Vrbas, na sjeveru Dunav (od utoka Drave do
utoka Save) i Drava, na zapadu rijeka Sana, Istarske gore (dotino rijeka Raa u Istri) i
Jadransko more. Ako pogledamo na kartu, vidimo, da nam je pribrojiti hrvatskoj zemlji ove
dananje drave i oblasti: Crnu Goru, itavu Dalmaciju, zapadni dio Bosne i Hercegovinu
(osim Novoga pazara), Hrvatsku i Slavoniju, napokon jedan dio iztone Kranjske i iztonu
Istru."398
398

V. Klai, Povijest Hrvata od najstarijih vremena, svezak prvi, Zagreb, 1899, 10

 , ,
, ,
: ''Od brojnih zatona da napomenemo samo Kvarnerski zaliv i divnu Boku
Kotorsku. Smjetaj hrvatske zemlje uz more mnogo je pomogao, da su procvali neki
primorski gradovi, a na elu im slavni Dubrovnik.''399 , ,
''Juno-hrvatska zemlja'': ''Usred Balkanskoga poluotoka
stoji kao korijen njegova bajovna ar-planina. Od nje teku tri rijeke na tri strane svijeta:
Morava na sever, Vardar na jug, Drim na zapad. Te tri rijeke dijele poluotok na tri asti: na
iztonu ili bugarsko-grku, na junu ili arbansko-grku, i na zapadnu ili hrvatsko-srpsku. U
potonjoj esti, kojom se upravo prostire juno-hrvatska zemlja, nie se od are planine prema
sjevero-zapadu sve do izvora Kupe glavni gorski pojas toga dijela.''400
399
400

, 11
, 12

''
(- -)''.
, : ''Ona se opet
raspada na tri manje kotline: na kotlinu Neretve, na kotlinu Trebinjice i na kotlinu Morae
Bojane s pritokom Zetom.''401 je
, ''da je za oveiji razvitak najpogodnija bila najpre
Bijelohrvatska (od reke Zrmanje do Cetine i Duvanjskog polja), a za njom kotlina MoraeBojane ili Zetska kotlina. I zaista, upravo u Bijelohrvatskoj visoini i onda u Zetskoj pojavio
se je najpre historiki ivot tako u doba Ilirsko, kako u doba hrvatsko.''402
401
402

, 13
, 13

,
''Hrvatske oblasti'' : ''Zauzevi staru Dalmaciju razdijelie ju hrvatska
plemena izmeu sebe tako, da je svako pleme ovladalo veom ili manjom oblasti ili
pokrajinom.403 iia , ,
> :
'' oblast kroz sva kasnija stoljea odrala specifino ime Hrvati ili Hrvatska.''' 404
, , ,
, , ... ''Neretvi na jugu, a sve uz obalu
Jadranskog mora, smjestila se druga plemena u trima oblastima, naime u Zahumlju, Travuniji
i Duklji.''405
403

, 32
, 33
405
, 33
404

,
, :
''U opisanim dakle oblastima nastanio se hrvatski narod, podeljen tada u sedam etnografskih
plemena ... Na iztok u nutarnje prijedjele Balkanskoga poluostrva nije im bilo mogue
prodirati, jer su se ondje bili u zagorskim upama smjestali Srbi, osnovavi dvije poglavite
oblasti: Rau i Bosnu.. .''406
. , : ''to je god zemlje uz

more od Rae u Istri do Bojane, zvat e se Hrvatska (Primorje), a dijeli se na sjevernu ili
bijelu Hrvatsku. i na junu ili crvenu (oblasti Neretva, Humska zemlja, Travunja, Duklja).
Zemlja Hrvatima za leima pripada Srbima te se ta Srbija (Zagorje) dijeli na dvije oblasti:
Rau i Bosnu.''407
406
407

, 33
, 3637

, ,

.
,
.
.
822. : ''.. .Ljudevit... ostavlja svoj glavni grad Sisak
i pobjee preko Save i Bosne u Srbiju, gdje se udomi u nekoga upana ... Nesreni Ljudevit
bude u Srbiji nezahvalan svomu domainu. On ga naime ubije, otme mu grad i upu i zavlada
objema. Radi toga morade pobjei iz Srbije. On umakne u Bijelu Hrvatsku .. .''408 ,
,
, .
, ,
,
( ), ,
, , ''otme mu grad i upu''
, ,
, , , , !
408

, 4647

,
, , ,
, .
''Poznija predaja u Hrvata, kako ju je u polovici X. stoljea zabiljeio bizantski car Konstantin
Porfirogenit, nije se sjeala vie junakoga i nesrenoga Ljudevita.. .''409,
- , IX
,
,
,
. .
409

, 47

''Hrvatska za
narodne dinastije'': ''Ve u polovici X. stoljea odkinue se od nje primorske oblasti od
Neretve do Bojane, pak se pridruie Srbima, a u polovici XI. stoljea stvori se od njih
zasebna drava, poznata pod imenom Crvena Hrvatska, koja je iz prva vladala srbskim
oblastima, ali je poslije u XII stoljeu spala pod srbsku dravu, pak se za sve vijeke otuila
Bijeloj Hrvatskoj.''410 ''Hrvatskim
oblastima'',
, ,

 XI XII
, ?
410

, 129

, ,
, ,
, '' ... ,
,
(),
.''411
,
( ), ,
, ''
, ,
.''412
,

,
.413
411

, , I, , 1882, 11
, 13
413
, 17
412

, , : ''
, ,
, .

... , ,
.
, , , ,
. ...
,
, , ,
, ,
... .. .''414
414

, 1718

,
, , : ''
, ,
, ,
, , , ,
, - ,
, , ...
, : ,
, , , ,

/, ...
.. .''415
415

, 19

, , ,
.

, 18
, '' , - ;
.''
,
: ''
, ,
, .
, , ,
.''416
416

, 20

, o
, , ,
'' '',
, ,
. ,
, : ''
, , , - .
,
,
.''417
417

, 23

'' '',
.
, : ''
, ,
, ,
, '''' ''
(Raitzen Raczok).418 , ,
,
.
418

, 21

. .
. .
, . ,

 .
, .
,
. , ,
. VII
, ,
''
,
.
IX ; , ,
XI .
, . ,

. ( : Selfide), :
.''419
419

. . , '' '', , 1893,

, , 1894; I, 83 (: -).

822.
,
'' , ,
, .
.. .''420 , ,
. .
.
'' '' IX :
'''
. ,
, ,
, .''421
420
421

, II, 31
, 39

 XI
( : , 1972)

.
: '' , ,
,
, . ,
, .
.''422
422

, 39

 , ,
'' ''.


.
() ''
( ) .''423
423

, 41

'' , '' ,
. .
''
'', '' '',
, . : ''
, ,
, , .''424 ,
,
'' '' .
( .
. ), .
'' '' , ,
. .
.
: ''
, .


.''425

.
, . . : ''...
, , ,
'', ''
, .''426

!
: ''
. ,
, , ,
, , ''427

''''
.
,
.428
424

, 73
, 117.
426
, 118-119
427
, 124
425

428

, 137

,
. ,
.
. : ''
.
IX ,
,
,
. (
) () .
-, ,
'', ''
.''429
429

, 144

, . .
.
,
. .
. :
''... ...
, ,
, : ,
, . ,
, .
,
. ,
, .''430
430

, 156157

, , . .
.
. , ,


. : ''
, ,
, .
, .''431
431

II, 57

( 959. ,
960. ), , 924. ,

. . .

 : ''
.
, ,
, . ;
, , ( , )
, .
,
,
. ,
. .
,
( ) ;
, ,
.
.
,
.
, ,
. ,
, ,
'' '', .. .''432
432

-. II. 169170

, ,
('' '') , ,
.
,
, ,
. ,

.
, ,
.
, ,
() ,
.

. ,
, , , '' , ''...
'',.
924. , . ,
,. ,
,
. ,
( )
('' ''), ,
, . , ,
IX
, , ,

 ('' , '')
,
!
,
,
. ,
'' '' , (
) '', ,
, , , , , ''
, '',
, ,
, 166.
.
?
,
. . , ,
, ?
,
, . .

, ,
.

: ''
. ;
;
''''. [!] .''433
433

. 171

,
, ,
, , , ,
, , , '' '',
, . ,
, , ,
, .
, ''
'', . .
,
.
: ''
,
. ,
- , .
.
,
,
, .''434
, ,

 ,
. . -
'' '' .
434

, 171

,
'' ,

''.

 IXXII (. , , 1931) :
1. 960 (70.500 km2)
2. 1101 (83.200 km2)
3.
4.

 .
, ,
''
, , -
.''435
435

, 173

, : ''
(63%) (,
, )
(21,3%), (11,2%) (4,5%).''436
. .
.
,
.
436

, 174

, ,
.
''
'',
''
. , ,
. .
.
.''437
437

, 188189

. .
: ''
,
. (
) ()
() .''438
438

, 189

,
, .
: ''
,
, ,
.''439
439

, 189


,

, . .
, ,
,
, . : '' ,
, ,
.''440 , . .

,
. .
440

, 189190

- .

:
''Simeon je poharao Srbiju; te je zemlja opustjela. Ali Duklja, koju stari srpski pisci zvahu
Dioklijom .i Zetom, nije isto -osobito za ono doba- to je i srbska zemlja; jer nije ni bila est
srbske drave: te Bugari nijesu onda ni provalili u Duklju.''441 Kao ,
,

,
: ''Znamo naprotiv, da je dukljanski vladar Mihajlo Vievi I. uzdravao
dobre pouzdane odnoaje sa Simeonom, a bio je u zavadi sa srbskim knezom Petrom, s uzroka
to mu ovaj bijae oteo Paganiju.''442
441
442

Dr. Ivan Markovi, ''Dukljansko-barska Metropolija'', Zagreb, 1902, (: )

, 7

,
. , ,
-
: ''Duklja bijae dio gornje Dalmacije, koja se
protezala do Draa, i od IX ili X. stoljea poela se zvati ''Crvena Hrvatska'' (Croatia Rubea).
Duklja dakle, ili recimo Zeta. kao to i Zahumlje i Travunija, sve do X. vieka bijae oblast
hrvatske kraljevine. Drugim rieima: pokrajine potonje kraljevine Duklje bijahu upe
hrvatske.''443
443

, 12

. ,
,
: ''Ivan biskup, sluga slugu Bojih,
ljubljenome sinu kralju Hrvata i Mihailu preuzvienome knezu Zahumljana.''444
444

Vego Marko, Povijest Humske zemlje [Hercegovine], I dio, Samobor, 1937, 57

 , X , ,
.
v (925. )
.
930.
, 925.
, ,
.
: ''Kad uzmemo pak u obzir onaj starodrevni
naziv ,Crvena Hrvatska' a i to, da je ista zemlja bila do X vieka oblast hrvatske drave, onda
nam se, sve da ne emo, namee misao, da na cielome teritoriju nekadanje kraljevine Duklje
iz prva je ivjelo mnogo vie Hrvata nego Srba: te ne valja cieniti, da je suho zlato sve to o
tome povieda Porfirogenit nakon tri vieka i vie nego se Sloveni u one krajeve uselie, a sve
to drukije kazuju drugi povjestniki izvori, da nema nikakve vriednosti. Dakako taj preteiti
broj Hrvata nije se odrao: jer Srbi, uslied domaih bojeva, a jo vee uslied ratova s
Bugarima, za cara Simeona (925 do 927), na gomile bjeahu iz domovine i preseljavahu se u
hrvatske krajeve; te malo po malo otee mah u Zeti, u Zahumlju i Travuniji.''445
445

, 1213

,
,

,
,

,
. ,
,
, ,
, .
, ,
. ,
.
II (10611073)
-
.
: '' .. .od iztoka: mala rieka Valbona, koja je deljae od
Stare Srbije, od juga: rieka Drim i Posrinia, od zapada i sjevera: gora Bikusi, koja je
raztavljae od Klementa''.446
446

, 41

je
, . II
. , ce
30. DAI,
,
, , , .
. ,
.

, , ,
, , ,
: ''Nedvojbeno to je ista biskupija, to je Dukljanin kazao, da je duvanjski
sabor podrunu uinio Diokliji: dakle Raka, a sada od prilike novopazarski sandakat, koji se
stere meu Crnomgorom i dananjom Srbijom, prema jugoiztoku do Mitrovice. Dodue srbski
pisci kau, da je bugarski car Samuel podvrgao srpsku raku pod ohridsku nadbiskupiju: te da
je ona ostala u istome crkvenome odnoaju i onda kad je Mihalja Vojslavi sjedinio Rau sa
Zetom. Ali je trudno vjerovati, da je ba i sada raka crkva ostala podinjena Okridi.''447
447

, 41

Kao , , ,
.
,
. , , (Serbiensis
ecclesia=cpncKa ), : ''dakle Raka'',
.
, .
,
. , ,
,
,
''meu
Crnomgorom i dananjom Srbijom, prema jugoistoku do Mitrovice'', jep
. ,
.

,
: ''I Mleci i Dubrovnik postanu samostalne, slobodne drave, dvije
aristokratske republike, ona italijanskog, ova srpskog plemena.''448
,
''Sicuti Dalmatia in Occidentalem, et Orientalem divisa, Orientalis Servio
rum censebatur, Occidentalis Croatorum; ita Ragusium in orientali parte situm'', a
: ''Il resto dell' Illirio era occupato dai Serbgli, che da Porfirogenito
vengono divisi in Narentani, Zahulmi, Trebuniati e Diocleati. Essi non solo s'avevano stabilito
nei confini della Dalmazia Orientale ma altresi occupavano tutto il paese che nella Dalmazia
oltramontana non era posseduto dei Croati, cioe la Bosna.''449
448
449

Vice Adamovi, O bedemima grada Dubrovnika, Srgj, god. I, Dubrovnik, 1902. 9

, 9

''Prilino je, da je bio prodat, ili darovan od srpskijeh vladara 788.
godine.'' . : '' gdje je danas
Placa Velika (stradun), tu se pruao morski rukavac, koji je rastavljao ostrvce Lave od kopna
na podnoju brda Srgja, tog predjela srpske oblasti Humske ili Zahumlja. Onamo dakle, biva s
one strane morskog rukavca, ivljahu gragjani rimskog porijekla, a ovamo, preko mora
(Prijeko) bijahu nastanjeni brgjani srpskog plemena.''450

450

, 14

,
: ''Kod Rimljana: regiones Zachlumorum, a u starijem poveljama: Hlonska, Kelmum,
Kudvergia, Zemlja sv. Save, zvala se drava za koju Porfirogenit izrijekom veli, da je srpske
narodnosti, ak pominje jo i velikoga kneza (arhonta) Mihajila Vievia, koji je iveo u doba
kad i Porfirogenit. Ista se oblast pruala iza visokoga brda, prozvana per autonomasiam Hum,
znai brdo, prema zapadu i doticala se rijeke Neretve obuhvatajui cijelo Ransko poluostrvo
(Rat) kojega se najkrajnji greben prema zapadu stoga zvao Caput Zahulmiae, capo o cavo
Cumani Chochumeni, danas pokvareno capo gomena.''451
,
(Chelmo) ,
, , .
, ''kako jedno on najznamenitijih
proirenja grada bi izvreno dolaskom i boravljenjem u Dubrovniku srpskoga vladara
Pavlimira.''452
451
452

, 14, 3
, 15

, , (, )
,
. ,
. ''da ga kao takova
smatraju ne samo svi dubrovaki kroniste, nego jo i poznati povjesniari Appendini, Engel i
Mller, a arheolog Prof. Frano Buli o istomu vladaru pie: 'Ne emo ni mi da vjerujemo
svemu onome, to se pripovijeda po dubrovakim i inim ljetopisim ob ovomu Pavlimiru. No
da je temelj ovoga pripovijedanja povjesniki, nije dvojbe, i ako kasnije iskien i uresen
svakojakim bajkama'.''453
453

, 15

Kao ,
, ,
.

vijedanje o dolasku likoj prilici najvie
: '' ...
doim je pripo-Hrvata i Srba i o oblastima, to oni zapremie, po ve-pocrpano iz zvaninih
arhiva, ili po samom caru piscu ili po kompilatorima u njegovoj slubi. U pojedinosti ide se
potanko, a i mjesna imena su tana, gdje teksta ne izopai nepanja prepisivaa. Kad pod oi
skupimo svakoliko to Porfirogenit kae za Hrvate, Srbe i Romane, slika mu je u celini prema
istini.''454
, ''Ilirik s Dalmacijom i
Dardaniju s jednom stranom Mezije.''455
454

Natko Nodilo, historija srednjega vijeka knj. III, Zagreb, 1905, 434

455

, 436

,
: ''usmo od Porfirogenita, da Srbi sebi uvaju poslije seobe
vladarski svoj dom od starine, te imaju nasljedne velike upane, a ipak ne imaju ujedinjenu
Srbiju, to bi sklopila sve upanije. Hrvati su u tome donekle bolje sree. Srpski veliki upani
vre vlast nad nekim brojem upa, doim postoji, barem u doba Porfirogenitovo, vie srpskih
odjelitih krajina.''456 ,
: '' polovini vijeka kadno pie Konstantin, osim prave Srbije po imenu, jo su
krajine po njegovu svjedoanstvu Srbljima naseljene: Dioklitija (Dioklea) Trabunija
(Terbunia) Konavlje (Canale), Zahulmia (Zahlumia), i Paganija (Pagania).. .''457
456
457

, 456
, 456

''u petoro'' ''kroz nekoliko vijeka Srbija kao

da nema historije'', : ''Ovdje
ulazimo u muno pitanje: razmeiti Srbe i Hrvate'',
: ''Nas ivo raspravljanje o granicama malo
zanima, poto su Srbi i Hrvati, ma kakovi bili u stara vremena, nama sada tek dva dijela
jednoga naroda, koji ni vjera ni historija ne mogu da razdvoje, poto im je ut, ispoljavana
jezikom, pukim miljenjem i narodnom pjesmom jednaka. Ni u kraj pameti nije nam do toga,
da politikom tenjom ispredamo dravnih jalovih teorija. to se tie narodnosti, rnoderno je
naelo: slobodna volja. Osvjetniku raspru s ispravama, kano da se radi o materijalnom
vlasnitvu kue ili batine, narodi sada odbijaju. Koje i kakve bijahu, pri prvom naseljenju,
mee zemalja hrvatskih i srpskih, historija, to bi poduprta bila o vijesti savremene, nigde ne
kae.''458 Ha
''u Romaniji'', 822.
, : ''A i iroko
prostiranje srpskih plemena Konstantin Porfirogenit o polovini vijeka X nije jamano onako
bacio po samoj svojoj pameti.''459 Ha
: ''Za hrvatskoga kralja Tomislava, zahumski poglavar
Mihajlo 924. g. nazoan je sa svojim prvacima, crkvenom saboru u Spletu. Ako nije
Tomislavljev vazal, a ono je njegov privrenik, te srpskom plemenu otuen. Biti e, da se iz
ove okolnosti porodi mutni spomen o Crvenoj Hrvatskoj.''460
458

, 460
, 460
460
, 461
459

,
, ,
: ''Ovo ovoliko o prvoj historijskoj pojavi Srba i Hrvata. Posve je
malo, a ponegdje i nejasno. Oskudno je prema naoj radoznalosti, jer nam dovoljnog
obavijetenja nestaje, ali to je, tu je, po kritinoj upotrebi izvora. Dalje se zalijetati, to moe
da bude milo i drago patriotskoj nekakovoj gorljivosti, koja kani ili hrvatsko ili srpsko pleme
da pozlati, no nije doputeno hladnome razboru historije.''461 (podvukao R. N.)
461

, 461


, ,
: ''Gdje su sada
genetiki Hrvati i gdje Srbi? Ni najpomnjivija kemija ne moe da ih lui. Turska pustoenja i
potom novo naseljavanje izmijesae mnogo kojeta. Sporne su dandanas izmeu njih granice,
jo vie nego u staro doba. Naznaiti ih teak je posao, a malo i koristan''462 ( . .).
462

, 461

,
;

.
.
.
.
, ''Bosna i
hrvatsko dravno pravo Istorijsko-pravna studija'', .

.
.
'' ''.
, . :
'' ,
,
,
. ,
, ,
, .''463
463

. , '' '', I , , 1909, 77

, . , ,
''
''. .
': '' ( )
, , ,
, .''464
464

, 78

'', . , ,
.
, ,

. . : ''
, , , ,
(, ').
.''465
465

, 79

,
, . e
, : ''
: ,
, ' ; ,
, , ,
(.
() ); , .''466
. : '' ,
, , '
.''467 ( . .).
466
467

, 7980
, 80

, .
ce . .

: ( ), ,
( ) , .
, ''

.''468 . ''
[ ]
''469
468
469

, 101102
, 104

. , VII VIII , : ''

...
, ,

.''470
, .

, .
: ''
.''471
470
471

, 107
. 108


, . : ''
.
, , ,
.''472
472

, 108

, .
.
, .
: '' (,Sorbe') .
, , .
: - -,
, , .''473
473

, 108109

.
IX : ''Zeriuani quod tantum est regnum, ut ex eo
cuncte gentes Slavorum exorte sint, et originem, sicut affirmant, ducunt.''474
''
'', . : ''
.
.''475
474
475

, 109
, 109

, .
''
.
, , ,
: , ,
,
.
. :
.''476 .
,
''

.''477 . . .
, . VII ''
( III) ,
.
, ;
.''478
476

, 109110
, 110
478
, 110
477

 , .
'' '', . , ,
: ''
. ''
, .'' .
, . ''
VII .
680
1200 , :
(, ').''479
479

, 111

. VII
: ''
, ,
'''',
.
.''480 ( . .)

, .
: ''

: ( ). ,
,
.''481 .
617. ,
-.
480
481

, 111
, 112

, .
: ''
( )
( ) .
, , .
.
- (
. : .''482
.

,
, ,
, ,
. . ''

.''483

482
483

, 112113
, 113

, . ''

...

, .

,

.''484
, .
'' ( XIII )
. , IX
, , .''
, . . ,
, , '' XI
(),
, , ,
'', '' , . , XI
.''485
, . : '' ,

,
, .''486
484

, 114
, 114115
486
, 116117
485

, .
'' (
);

. 925 927 .''487
Urborurn=Serborum, .

.
, .
'' , ,', ,
( )
, ,
.''488
487
488

, 117
, 118

Serborum proceres
'''', . , ,

 , . .
,
,'' , ,
, .

, ,
.
, ' ,
.''489 , , , .
''


''490 . , ,
IX, XI
VII
.'' , . ,
,
, , - .''491
489

, 118
, 121
491
. 122
490

, . .
.
,

.
, . : ''
,

, , , , .''492 (
..). IX
,
, ,
, .
492

, 133134

, , .
, ,
: ''


.''493 , . : ''
, .
,
IX , ,
822 .
.''494

493
494

. 142
. 142143

, , . , ,
.
822. ''
,
, .
IX ,
.'''495
495

, 144

.
, . ,

. , , .
'' (
) .''496 .
IX .''
(, ),
892 .''497
496
497

, 144145
, 154

.
, , ,
. '' ,
, '', . :
'' , ,
, , ,
, , , .'' 498

( ..), .
, ,
, . ( ..) ''
912 ,
, (
).''499 , .
, ,

.
949.
, . : ?
, . ''
949
, , 912,
.
(

 ),
(912949)''.500
498

, 159
, 159160
500
, 169
499

, , ,
, 924.
, . : ''
924 , ''
'' .''501 , , .
: '' , ,
,
, . , ,
.''502
501
502

, 170171
, 172

'' '' . ,
,

: '' , , ',
, ,
,
,' .
( 950 )
. 41 000 . , 76 000.
, - . , ,
, (93950)
: '' ,

.''503
503

, 172

, . ,
,
, , .

.
, .
.
,
,. ''
, , ...''
-,
?
, .
. .

 ,
, .

.
,
.
,
.
: ''
VII , ,
, , .''504
, : '' ,
.''505
, ,
.
.
, ''
''. ,
, ,
: ''
.''506
504

. , '' '', , 1909, 12

, 2
506
, 3
505

''
, , .''507
,
.
, ,
. ''
.''508
507
508

, 3
, 45

IX ,
,
.
, , ,

. , ,
'' ,
''. ,
, ,
''
.''509

, ,
.510
509
510

. 5
, 6

, , ,

.

, , :
'' ,
, . .
, ,
, .
, IX
.''511 VII
IX , 200 ,
,
. , ,

!
511

, 7

,
. ,
, '' .''512
,
, , ,
'' '',513
,
, , 1198. , , '' ''514,
.
512

, 8
, 12
514
, 19
513

, ,
VII XII , , ,

.
, , ,
,

,
.


, , , , ,
.
,
, .515 ,
, , ,
Sorabi, 822. . ,
(vlasti Srby)
, , ,
, .516
515
516

L. Niederle, ''Pvod a Potky Slovan jinch'', svazek 2, V Praze, 1910, 391

, 392

, , ,
. , ,
, , , , , , ,
, , . , , ,
.
.517
, , ,
. ,
.518
517
518

, 393
, 394

. , , , ,
,
,
.
. ,
,
,
.519 ,
,
,
.
,
, , , , ,
.520
519
520

, 396397
, 397

serb, srb,

 , , , ,
, , , , , , .
, , .
,
.


- .
, ,
.
, ''
'': '' , ,
,
, , .''521.

, ,
''... ''522,
.
'' ,
.''523
521

. , '' '', I, , 1925. 32

, 37
523
, 32
522

, ,
(927. )
'' '' ( .
.), : ''
, ; ;
; .
, .
. ,
, : , ,
, , , ,
.''524
524

, 39

, , , ,
.

. ,
'' '' ,
. , '' ''
. '' '' ,
,
. ,
'' '',

 , , ,
, (),
.
.
, ,
,
. ,
.
. '' ''. ,
'' '' '' '' .
, ,
.

( : Niederle, . , Dil II. . 2)

, '' '' ''

'', '' '',
. ,
'' '' '' ''
.
, ,
. ,
, '' ''.
'' '' , , '' '' ,
,
'' '',
: '' '', '' '', '' '',

 '' '',

.

, , , , . ,
, . ''
''
;
.

(, ) .

,
?
,
. ,
, '' '', , ,
,
.
, ,
: ''
'', .
.
,
,
,
.
'' ''.
,
,
.
, ,
.
,
, .
, ,
.
, ,
.
,
. ,
,
,
. ,
,
.
,
,
.

 , , .
.
, . ,
, ,
.
;
. ,
.
, ,
, .

, ''
. (10811102) ,
, , , ,
.''525 '' ''
,
, ,

.
525

, 40

,
, ,

,
, .
'' ''
,
.
''
, .
, , .''
,
. XV ,
.
DAI, . ,
, XII : '' , XII ,
, , ,
'', , ,
. , ,
.
: ''
.
, , , ,
''526
526

. , '' '', , , 1940, 8 (:, ).


, '' .''
. ,
: '' , ,
, ,
, , ,
, . , ,
, ,
.''527
527

, 100

,
,
'' : , (. ),
. (
), , , .'' 528
,
XII ,

XII .
528

, 100

, ,
,
.
,'' '',
'' ...
, , ,
, , , .
,
.''529 .
,
: ''

, ,
, , .''530
529
530

, 100
, '' '', 1925, 32

,
, ,
, ,
,
.
(
822. , : '' ,
, ,
.

 (, Boiohaemum, terra Boiorum) ,

. ,
'' .''531
531

, , 104

,
,


. : ''

, , ,
, b-, ab-Opa,
, ''- '', opo
. '' , ,
.''532
532

, 105.
, ,
: '' i h
,..." (.
, 107/167), . .
, ,
'' '', ''''
, , ,
,
, .
'' ''
() .
()
XII ,
.

,
.
, ,

,

-
.
,
, -
.
.
,
.
,

, '' '', , ,
. , ,
, .

.
: '' ''533,
: , ,
. . , ,
( , , )
.''534 ,
,
: '' []
( ), , ,
.''535
533

, , 118
, 121
535
, 100
534

, ,
.
, , ,
, XII , , ,
. ,
III 1187. ''regnum Seruilie quod est Bosna.''536

, : ''
.''537 ,
,
, ,
, ,
.
.
536
537

, 122
, 121

,

.
. : ''

, , .'' 538

, .
, ,
''
''. ?
:
'', , , IX
. .''539

538
539

, 130
, 130

? , , ,
, , ,
. : ''
, , , ,
,
.''540

, . , ,
, ,
: '' ,
.
, , . , ,
.''541
( . .)
540
541

, 131
, 131

,
, ,
.
, (),

IX
, , , ,
,
.
IX ,
( ),
.
: '' ,
; ;
. ,
.
,
.''542
542

, 143

, ''
''.


'' '' '' '',


, .
: ''
, .
''543,
, ,
. , , ,
, : ''
: , , , ,
, , ,
, .
,
.''544
543
544

, 143
, 143144

, ,
, ,

. , '' ''
,
,
,
.
,
, .

,
'' ''545
( . .).
'' '' 546,

,
'' .''547
545

, 144
, 124
547
, 142
546

, ,

,
.


VII , ,

, c
, ''poneke vee oblasti s knezovima na
elu''. IX ,
: ''Izmeu ua Rae (u dananjoj Istri) i ua Cetine, pa Jadranskoga mora, rijeke
Vrbasa i preko njega u srednjem i donjem toku dalje na istok prema rijeci Bosni, prostirala se
Hrvatska, podijeljena na Liburniju i Dalmaciju, dakle u opsegu bivega rimskoga
skardonitanskog konventa i vee asti nekadanjeg salonitanskog; od ua Cetine do ua
Neretve Neretljanska oblast; od ua Neretve do Dubrovnika Zahumlje; od Dubrovnika do
Kotora Trebinjska oblast; od Kotora do Bojane i ua Drima Duklja. Sve su se ove june
oblasti irile i u unutranjost do razvodnih planina, to dijele vode Jadranskoga mora do
pritoke Save, gdje se u poreju gornje Bosne sterala oblast Bosna, dok se u poreju Plive,
Tare, Lima i gornje Drine, omeenom visokim planinama, nalazila Srbija''. ,
,
VIII '' '' ,kao episkopija .''548
548

Ferdo ii, ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'', Zagreb 1925, 295296

,
.
. ,
,
. , ,
.
, , .
IX ,
,
822.
. ''prvi spomen srpskog imena u
granicama rimske Dalmacije'',
, ''svakako Savi i Vrbasu negdje na
jugoistoku u blizini dalmatinskih Hrvata.''549 ,
(,
, ), . ,
''u srednjem i donjem
toku dalje na istok prema rijeci Bosni'', a ,
, , , ,
, 822.
''Savi i Vrbasu negdje na jugoistoku u blizini dalmatinskih Hrvata''?550
549
550

, 315
, 315

IX

, ,
, ?
822. , , ,
: ''n [] bio jedini
hrvatski vladar, koji je oko sebe okupio pored Panonskih Hrvata jo i velik dio Slovenaca i

Podunavskih Slovena, zar Srba, upravljajui bar kroz jedno vrijeme sudbinom itave zemlje
od izvora Save do dananje severne Srbije.''551
551

, 316

IX .

''u blizini dalmatinskih Hrvata'',
.
XIX XX
,
, , , IX
. , ,
, , ,
, .
, ,
, IX
,
, , .

IX . , , ,
, : ''Oblast njihova irila se kako ve rekosmo u
onom planinskom kraju, kojim protjeu Piva, Tara, gornja Drina, Lim, Ibar i gornja Zapadna
Morava.''552
552

, 333334

''Licem pred IX vek'', a IX .

, ,
.
.
.

, ''da su Hrvati
morali negdje neposredno graniiti s Bugarima; budui da se izmeu Save i Drave sterala
Ljudevitova Panonska Hrvatska. u ravnoj Slavoniji, Srijemu i u dananjoj sjeverozapadnoj
Srbiji Bugarska, oko gornje Drine i dalje na jugu Srbija, morali su se Hrvati graniiti s
Bugarima negdje na Vrbasu dalje na istok, odnosno na Savi, to jest u dananjoj
sjeveroistonoj Bosni, gdje nam valja traiti bojite hrvatsko-bugarsko.''553
553

, 335

, ,
, , ,
''oko gornje Drine i dalje na jugu'', jep ,
, .
''u
dananjoj sjeveroistonoj Bosni'', IX
,

 ,

.

, .
. :
''Oni ga ouvae nepovrijeena do susjeda sve do (kraja) Rasa ( ') ''554,
.
554

, 337

,
,
, , .
, , ,
. . ''Hrvati i Neretljani u
drugoj poli IX vijeka (864879)''. : '' na to
naloi Vasilije svojim junodalmatinskim slovenskim podanicima: Zahumljanima,
Travunjanima, Konavljanima i carskim dalmatinskim varoima i ostrvima, da dou pod Bari,
kuda neke prevezoe Dubrovani na svojim laama.''555 Te
. 872. ,
: ''... no zato car Vasilije uvrsti otada vrhovnu vlast svoju ne samo nad
dalmatinskim varoima i ostrvima i primorskim slovenskim oblastima od ua Cetine do
Drima, nego i nad nutranjim (zagorskim) Srbima''.556
ce
, ,
?
555
556

, 347
, 35]

IX : ''U to je
vrijeme vladao u Srbiji knez Petar Gojnikovi. On je jo 897. pobijedio pretendenta
Klonimira Strojimirovia, a ta pobjeda i onda smrt Klonimirova obezbijedi mu mirno
vladanje od dvadeset godina. Priznao je vrhovnu vlast careva Leona VI. i sina mu Konstantina
VII. Porf., no bio je u prijateljskim vezama s
bugarskim knezom Simeunom kumujui kod krtenja njegovu sinu (Petru). U takvim
prilikama napade knez Petar Gojnikovi Neretljansku oblast i priklopi je - svu osim ostrva
Visa, Braa i Hvara, koja jamano tom prilikom dospjee pod Hrvatsku kneza Tomislava svojoj dravi. Ovo jaanje srpskoga kneza teko je podnosio humski knez Mihajlo Vievi (o.
910930), u ijoj je vlasti tada bilo itavo primorje od ua Neretve do Bara i Kotora osim
Dubrovnika. Zato raskine dojakonje veze svoje s Vizantiijom i utanai s bugarskim knezom
Simeunom savez (912.) imajui kod toga u vidu, da s bugarskom pomoi preotme srpskom
knezu Neretljansku oblast.''557
557

, 407408

, , ,
, . , IX
, , Tape ,

 , ,
, , ,
, , .

,
. , , , ,
, .

. 925.
,
, : '' doli su na nj uz papinske legate
i dalmatinski episkopat jo i hrvatski kralj Tomislav, humski knez Miihajlo Vievi, u ijoj je
dravi bila biskupija u Stonu, a moda jo i kotorsko-dubrovaka, dalje vie srpskih odlinika,
oito oni, koji su nedavno potraili utoita iz Srbije u Hrvatskoj ispred ugara.''558
558

, 418

,
,
,
, , , , 924. ,
. ,

,

,
.
(926. ), ''poklanji od Hrvata.''559
''poduprli i Srbi i Zahumljani'' a
.
927. , .
''da je tom prilikom Srbija ostala pod vlau
bugarskom, tako da su Bugari i Hrvati i dalje neposredno graniili du itave granice, bar oko
srednje i donje Bosne i uz Neretvu.''560 ( P. H.) To
, .
.

II (949969) ''proirivi vlast svoju na oblast Bosnu i
na krajeve oko dananje Tuzle (Sol).''561
559

, 422
, 428
561
, 428,436
560

,
,

, (
949. ) ,
. ,

 , , ,
, ( ) ,
(
) .
,
.
: ''Kako sam ve rekao, iz ovoga vremena, oko polovine X. vijeka, imamo u djelu
cara Konstantina Porf. sauvan dragocen geografsko-topografski opis oblasti na istonoj obali
Jadranskoga mora, a tako i o Zagorskoj Srbiji. Ovaj opis poinje prije svega s carskom
Dalmacijom, onda prelazi na Hrvatsku, pa na slovenske oblasti na jugu ua Cetine i
najposlije na Srbiju.''562
,
,

. , ,
, - : ''Kako ve vidimo, poslije
svih ovih oblasti, raunajui od june hrvatske granice, irila se Srbija. Car Konstantin Porf.
izrijekom oznauje njenu granicu spram onih susjednih oblasti ''planinama''. Tanije od cara
upuuje nas u pitanje ove planinske granice neto mlai Pop Dukljanin (iz druge polovine
XII. st., no ove podatke jamano je preuzeo iz starijeg predloka). Njegov ''ljetopis'' moe
historik dodue samo izuzetno i veoma oprezno upotrebljavati, ali za geografska data ipak je
odavna priznat kao bistar izvor.''563
562
563

, 438
, 456

(Maritima) (Transmontana), a
. () , : ''da se ovo kazivanje Popa
Dukljanina podudara s carevim'',
, ,
, , , ,
. ,
,
32. DAI ,
. ,
, . ,
, ''''( , ) ''ne
oznauje samo mnogo manjom teritorijom od Srbije, nego i kao kraj, koji nije od prvoga
poetka bio sastavni dio Srbije, nego je docnija njena teevina.''564 ( . .)
564

, 458-459

.
. ,
() -
() ()
e. ,

 ( ) . Megyretus , ,

,
, , .
(*),
. ''ne da se nita kazati, dok je ono Salines bez
sumnje dananja Tuzla.''565 iz te injenice, , Jireek izvodi, da je taj kraj
bio docnije srpska teevina u vrijeme kad je obnovio srpsku dravu aslav Klonimirovi. Uz
ono est gradova car Konstantin Porf. poznaje i srpski pogranini kraj spram Bugarske
imenom Rasa ( ') .''566
565
566

, 459
, 459460

, ,
. , ,
,
, , ,
.
, ,
: ''Prema ovim podacima
odreuje Jireek granice prave Srbije X. vijeka ovako: ,Jugozapadna se granica spram srodnih
primorskih plemena jamano pruala du vodomee izmeu Jadrana i Savskih pritoka,
otprilike od izvora Neretve pokraj izvora Sutiske, Pive i Tare do izvora Lima. Od izvora Lima
dalje tekla je granica, obuhvatajui Plavsko jezero, slemenom sjeveroalbanskih planina, ispod
kojih se s june strane nalazio vizantijski Pilot. Dalje polazila je granica vodomeom izmeu
Lima i Bijelog Drima, obuhvatala je gornju dolinu Ibra pa je onda zaokretala zapadno od
tadananjega Novog Pazara na sjever. O daljoj granici znamo tek toliko, da je prolazila krajem
oko Rudnika blizu bugarskoga Beograda. Da li je Srbija X. vijeka dopirala do Save, ne zna se,
na zapadu graniila je s prvobitnom Bosnom uz vodomeu izmeu Drine i Bosne''567
567

, 460

: ''Iz ovoga razlaganja slijedi, da historijski nije ispravno kazivanje cara Konstantina
Porf. o Neretljanima, Zahumljanima, Trebinjanima i Konavljanima (o Dukljanima ne govori
nita) da potjeu od ,nekrtemh Srba' sa sjevera. Car Konstantin crpui znaje svoje o
doseljenju Hrvata i Srba ,po nareenju' cara Heraklija iz hrvatske i srpske tradicije, pribraja
slovenska plemena na jugu ua Cetine Srbima prosto zato, jer ne zna kuda bi s njima.''

. , :
''da car Konstantin Porf. pravi razliku izmeu Srbije i ove prvobitne Bosne ... Ve sam izriaj
carev, ,kraj' ( ), jasno svjedoi, da se radi o malenoj teritoriji pa zato treba otro
razlikovati dananji geografski pojam Bosne i Bosne X. stoljea''568,
: ''Prvotna je Bosna dakle obuhvatala samo porjeje gornje Bosne, od njena izvora
nedaleko od Sarajeva obuhvatala samo porjeje gornje Bosne, od njena izvora nedaleko od
Sarajeva otprilike do tjesnaca Vranduka, okruena naokolo visokim planinama, dok joj je
istonu granicu inila Drina od Gorada otprilike do Zvornika''.
924. , ,

 , (, ). ,
.
.
. , ,
, :
''Prvotnu Bosnu moemo dosta pouzdano ograniiti ovako: s juga planine Jahorina (1913),
Treskavica (2088), Bjelanica (2067), Ivan (1744), i Bitovnja (1700); sa zapada Pogorelica
(1448), Zec (1939), Vratnica (2070), Radovan (1446), Komar (1510) i Radalje (1366); na
sjeveru Vlai (1919), Tvrtkovac (1304), Konjuh (1328) i Javornik, a sa istoka rijeka Drina
otprilike od Gorada do Zvornika.569 Prema dananjem nazivlju gradova i mjesta, nalazimo u
toj prvotnoj Bosni - da se bolje shvati njen opseg - ova: Sarajevo, Kreevo, Fojnica, Vare,
Visoki, Travnik, Zenica, Vlasenica, Srebrnica, Rogatica i Gorade. Za istonu granicu
uzimam rijeku Drinu a ne vodomeu izmeu Bosne i Drine kao Jirecek - jer vizantijski pisac
Kinam (iz XII st.) izrijekom kae, da je Bosna - za Bana Boria (11541167) sezala do
Drine, koja joj bijae granicom prema Srbiji, da nije bila podlona srpskom velikom upanu i
da je tamonji narod imao svoje obiaje i uredbe, pa i vlastitoga vladaoca. Zbog poznate
stalnosli oblasti i upskih granica, ne samo u prvom poetku naega narodnoga ivota, nego
gotovo kroz sav Srednji vijek, mislim da je Drina bila granica ve u X. stoleu, pa i ranije. I
Pop Dukljanin - kako vidjesmo - stavlja granicu izmeu Rase i Bosne na Drini.''570
568

, 461
, 461
570
, 461462
569

IV.
-, - ,
.
1058. 1069. ,
: ''Prema tome mislim, da moemo granice hrvatske drave u vrijeme
njena najirega prostiranja za vladanja Petra Kresimira, kada je ona bila podijeljena u tri
banovine, otpriliike odrediti ovako: polazei desnom obalom Neretve tekla je planinama, to
dijele vode Jadranskoga mora od savskih pritoka do gornje Drine, a onda ovom do blizu
Zvornika, gdje je zakretala na zapad sve do ua Spree u Bosnu, kojom je onda polazila do
njena ua u Savu; odavle tekla je granica otprilike pravcem kraj dananjega akova do
Drave oko dananjega Donjeg Miholjca, pa dalje Dravom na zapad.. .''571
571

, 530

XI

, ,
.

XI
.
,
, , , ,
, , .
, ( 1072. )

 ''tada gospodara Duklje (Zete), Humske zemlje

(Zahumlja), Travunije (Trebinja), Rase i bivega carskoga grada Kotora'' 572,
.
,
,
, .
, , ,
, , , .
, ,
( ) , ,

,
.
,
.
572

, 532

.
,
: ''Vidjeli smo, da se
Hrvati rairie po itavoj Dalmaciji, Panoniji i Ilirikumu, te prema tomu izgleda, da je onda i
Humska zemlja (Hercegovina) u tom sklopu, potom pripadae od prvog svog poetka
hrvatskoj narodnoj, a moda i dravnoj cjelini.. .''573
DAI ,
''... da je ime Hrvat bilo rairenije nego ime Srbin, iako je ovo zadnje ostavilo dosta
tragova. Iz toga se moe posve logino da zakljui, da su Hrvati zauzeli u svom poetku vee
zemljite nego Srbi. Prema tome se vrlo dobro odnosi izvetaj cara-pisca, koji kazivae, da su
Hrvati zauzeli Dalmaciju, Panoniju i Ilirik.''574
, , , ''da je Bosna u poetku doseljenja novih naroda bila
nastavana od Hrvata.''574
573

Vego Marko, ''Povijest Humske zemlje'', Samobor, 1937, 1415 ( Vego)

, 27
575
, 2728. , ,
,
. , ,
( 753. )
''od tri glavna dela
hrvatske jadranske drave''. ce , ''inila zasebnu
srpsku etniku celinu'',
VIII VII , , ,
''pridruena hrvatskoj Zagori, kojoj se dalo novo ime, Surbija, (Srbija), jer je Raa
inila glavni dio te nove hrvatske oblasti, Zagorja'' (Dominik Mandi, ''Rasprave i prilozi iz
stare hrvatske povijesti'', Rim, 1963, 191).
574

a ,
''Hrvatske njive'' ''Hrvaii'', ''Hrvatsko brdo'' ''Hrvati''.

 ''Kamusa Turki'' 1317.

, 597: ''Slaveni koji ive u Dalmaciji, Slaviniji i Crnoj Gori nazivaju se
Hrvatima... '', : ''Sve su to dokazi, da se je ime hrvatsko irilo jo dalje
nego danas'', , , : ''Tim
se lijepo tumae gore spomenute rijei cara-pisca Konstantina (iz 10. vijeka), koji pria u
svom djelu ,O upravi carstva' [DAI], koliki su teritorij Hrvati zauzeli pri dolasku na
Balkan.''576 , ,

. Hronici
, , , , ,
, ''... da Zahumljani
stupaju u 8. stoljeu korespondentno s Hrvatima u politikim stvarima, jer ih car uvijek
spominje posebno s njihovim knezom.''577

1070 (. , , 1931)

, , :
''Nae je miljenje, da je najverovatnije, ako se uzme, da je zemlja dobila ime od itavoga niza
gorja, koje je kao lanac povezano crta povuena od Bila na Hum, kojim se samo malo veza
prekida dolinom, koja je usjeena po rijeci Neretvi, s Vele planinom i dalje na Buinu. Dakle
je car mislio na itavi lanac gorja. Prema tome je sva zemlja, to se nalazi iza ovog gorskoga
lanca dobila to ime. Ne moe naime biti, da je itava zemlja dobila ime od onoga malog brda,
na kojem stoji dananji Stjepan-grad.''578
576

Beo, 28

577

, 38

, .
''da je sjeverna Hercegovina bila u bosanskoj, ili
rakoj ruci ili moda neka neutralna zona ... U sjevernoj je Hercegovini sigurno bio neki
centar slovenski, jer se i danas onaj predjel Glavatieva i okolo zove ,upa'... Kad se ide u taj
predjel, onda se kae: idem u upu. Jedino ime Raka gora i dogaaji u 2. deceniji 10.
stoljea daju naslutiti, da je to bilo rako bar za neko vrijeme, jer se ba Srbija spominje u 9.
stoljeu pod imenom Paca.''579
578
579

. 42
, 51

a
,

.
''Hrvatskoj narodnoj, a
moda i dravnoj cjelini'', , ,
, , , .
.
, ,
,

, , ,
,
, 917. , ''... kuda je uope
mogao proi raki knez kad ima u rukama Neretljansku krajinu:'', jep je
, ,
.580 , ''ne
preostaje drugo nego da poe sjevernim dijelom Humske zemlje, starom rimskom cestom,
koja je vodila dolinom rijeke Neretve: BorkeKonjicOrliceHan. Tu je ba iza Drine i
bila raka granica, gde je Gorada i jo ovamo blie, pak je prirodno, da e prodrijeti ondje,
gdje granie, i gdje je najslabije zatien dio, a to je sjeverni dio dananje Hercegovine.''581
580
581

, 52
, 52

,
DAI ,
, ,
.
,
,
. ,
''zalee dubrovako pripadalo hrvatskom imenu, jer car-pisac veli, da su
Zahumljani s Visle, gdje sede Hrvati a ne Srbi''. ,
, a,
''Velika je potekoa s tim, to Porfirogenit kae, da su Zahumljani Srbi'' 582
.
, 912. ,
,
.

 : ''Ba se iz toga dogaaja vidi, da je ve tada Mihajlo bio prijateljem Bugara i da je

graniio s Hrvatskom, u kojoj je bila Neretvanska krajina iako s posebnim upanom, jer ih
vidimo u ratovanju zajedno. Stoga nema govora do 912 godine o ikakvom uplivu Srba u
Neretvanskoj oblasti.''583
582
583

, 54
, 5455

,
,


. , ,


, 925. .
,
, , ,
.584
584

, 58

'' ...
Chroatorum atque Serblorum proceribus convenientes ... '' :
''Iz toga se ini, kao da je bilo na saboru i Srba, ali je to slabo vjerojatno, jer ono
,Serblorum' moda znai ,Urborum' ili ,urbanorum'. Tu bi se radilo o sastanku hrvatskih
velikaa i gradskih predstavnika, jer je nemogue mijeati Srbe na saboru... Tu nije zastupana
nijedna srpska episkopija, pa prema tome nijesu ni potrebni da daju savjet. Dovoljno je, da na
ovakvom mjeovitom saboru dobije rije Mihajlo Zahumski i Tomislav kralj hrvatski. Bilo bi
doslednije da mesto ,Serblorum' stoji ,Chulmorum'.''
''
'', : ''Samo se to dade protumaiti iz onoga bijega
raznih srpskih knezova i njihove pratnje i stoga, to jo nema definitivnoga raskola.''585
585

, 58

,
, , ,
.
''Kome pripada Zahumlje u prvo vrijeme?''
.
,


, .
: ''Ni najradikalnija kritika prema tome nema prava pretpostavljati, da
Dukljanin nije znao, gdje ivi, kad mee Neretvansku oblast, Zahumlje, Travuniju i Duklju u
Crvenu Hrvatsku.'' Beo : ''Da je Crvena
Hrvatska postojala, veli Klai, tome je dokaz, to car-pisac ne zna, kuda bi s Travunijom,

Humom i Zetom.''586
, , ,
587
586
587

, 61
, 63

, : ''Sam
nam pojam Dalmacije kae, da su tu bili Hrvati. Jo se i danas mnogi Trebinjani nazivaju
Hrvatima. Kad je car Konstantin Porfirogenit stavio u svom povijesnom djelu, da su
Zahumljani i Travunjani Srbi, znak je, da je bolje poznavao Srbe nego Hrvate. Srbi su na
njegovom carskom dvoru igrali presudnu ulogu. Sve nam to potvruje mali opseg prve rake
drave, to jest dio dananje Srbije oko rijeke Rasa, Ibra i Morave. Kad je Zahumlje i dalje
prema Crnoj Gori pripadalo drugomu imenu osim hrvatskom, bilo bi zanimljivije znati, kako
to da u crkvenom pogledu ba nijedna od ovih kneevina na jug Neretvi za koje tvrdimo,
da pripadaju Crvenoj Hrvatskoj nijesu pripadale u ono doba pravoslavnoj crkvi.. .''588
588

, 66

,
,
.
''mali opseg rake drave, to jest dananje Srbije oko rijeka Rasa,
Ibra i Morave''. Beo 52.
: ''Tu je ba iza Drine i bila raka granica, gde je Gorade i jo ovamo blie'',
, .
. , ,
, ,
, , ,
, () , (
), . ,
:
''Ipak, nakon sve argumentacije mogao bi netko kazati, da se to sve ne slae s glavnim
izvorom u desetom vijeku Konstantinom Porfirogenitom, koji izriito kae, da su Zahumljani
Srba. Sve je to istina, da je to car-pisac napisao, ali je opet imao razloga, zato je to rekao,
iako to nije istina. Zato emo temeljite i razumne razloge navesti, koji su cara naveli, da
napie protivno. Moramo uoiti sve prilike, u kojima su pisane te rijei. Nuno je znati, tko
pie, u kakvim prilikama pie, i koju svrhu ima dotini pisac."589
589

, 6667

,

. ,
, .
.
,
: ''Prvi je razlog tomu u srpskoj seobi u hrvatske krajeve za vrijeme

prijestolnih borbi u Srbiji (Rasi), sukoba s Bugarima i legitimistika tenja bizantinskih

careva u pogledu svojih starih pokrajina, kojih se oni formalno nikad ne odrekoe.''590
590

, 67

je
,
, , ,
, : '' bilo prvo seljenje Srba pojedinaca u hrvatske
krajeve po pisanju Porfirogenita'', a : '' vano da se zapamti
zbog tumaenja onih njegovih rijei da su Zahumljani Srbi.''

.

, .
: ''Eto nam opet drugoga seljenja, koje je poelo iriti srpsko ime u isto hrvatskim
krajevima.''591
591

, 67

924. ,
,

, : '' tree iseljenje Srba u hrvatske
krajeve sve po istom caru-piscu...'', : ''Zar nije vjerojatno, da
je Mihajlo Vievi, humski knez, primio izbjeglice, koji su pobjegli kao protivnici Petra
Gojnikovia srpskoga kneza. Ovaj je bio zahumskom knezu krvni neprijatelj. Izgleda nam, da
su se u vie navrata Srbi selili u Hrvatsku, Zahumlje, Travuniju i Duklju i poeli uivati
nekakav glas u ovim zemljama. Svakako je bilo loginije, da ih je veina pobjegla ondje, gdje
su se mogli prije i bolje da sklone od svojih progonitelja.''592
592

, 68

, , ,
: '' e
biti razlog, to car-pisac kao savremenik ovih dogaaja stavlja Zahumlje pod srpsko ime. U to
je vrijeme, kad on pie povijest naih krajeva, bio aslav politiki carev eksponent u Humskoj
zemlji i to onoga cara, koji je u isto vrijeme historiar. Mi ne smijemo lako prijei preko toga,
da je ujedno car u Bizantu onaj, koji nam kae, da su Zahumljani Srbi. On car i istodobno
pisac ovih dogaaja. To treba pomisliti.
To je glavni dokaz, da car u toj stvari nije mnogo istraivao, koje je ime u Humskoj
zemlji u veini... Bizantskom je caru politiki eksponent Srbin aslav, koji zavlada Humskom
zemljom, prema tomu je zakljuio, ako je poglavica Humske zemlje Srbin, da je i podloni
narod srpski. Prema svemu reenom dolazimo do zakljuka, da car-pisac stvarno nema pravo,
to je rekao, da je sve na jug Neretvi srpsko. On se sam i nehotice izdaje... Srbin mu je
politiki saveznik i to moni, za to po njemu istoveuje sve, im je on vladao.'' 593
: ''Kad je Mihajlo Zahumski umro oko 930.
godine, ne znamo ta se je tada zbivalo, da li je aslav zauzeo Hum ili nije? Nije dodue
sigurno ali je logino .. .''594

593
594

, 69
, 71

,
.
. ''koji pobee
u Hrvatsku'', a : '' bilo prvo seljenje Srba pojedinaca u hrvatske
krajeve po pisanju Porfirogenita.'' ,
''seljenjem Srba pojedinaca''.
, .
: ''Posle godinu dana, doavi iz Hrvatske,
napred spomenuti Petar, sin Gojnika, protera s vlasti svoga brata od strica Pribislava sa dva
njegova brata i uze vlast, a oni pobegavi dou u Hrvatsku.''
:
''Eto nam opet drugoga seljenja, koje je poelo iriti srpsko ime u isto hrvatskim
krajevima''. , Bero
. : ''[] uu u
Srbiju i pokupe sav narod od malog do velikog i odvedu u Bugarsku, a neki od njih umaknu i
odu u Hrvatsku...'' ( P. H.), a Beo je : '' tree
iseljenje Srba hrvatske krajeve sve po istom caru-piscu..''
,
DAI
, , ,
, , ,

, , .
.
, ,
,
. ,
,
. '' ''
, .
, , ,


. ,
?

,

.
''da ... u toj stvari nije mnogo istraivao''.
,
''Bizantskom ru politiki eksponent Srbin aslav, koji zavlada Humskom zemljom ...'',
'''',
: ''Kad je Mihajlo Zahumski umro oko 930. godine, ne znamo to se je tada zbivalo, da li
je aslav zauzeo Hum ili nije? Nije dodue sigurno, ali bi bilo logino ...'' Ha

 ''ako je poglavica Humske zemlje Srbin, da

je i podloni narod srpski'', ?
, . , ''Humska
zemlja iza smrti kneza aslava'', : ''Poslije smrti kneza aslava - po svoj prilici - doe
Humska zemlja pod hrvatski upliv. To nam potvruje Toma Arciakon, koji nam kae, da je
oko 970. godine bila Humska zemlja smatrana kao deo Hrvatske, ali se nita poblie ne
zna.''595
595

, 72

? :
.
,
, , ,
, ,
. ,
, , ,
, , ,
, , ,

.

,
, , ,
. ,
, .


, .

XI .

, , .
, ,
'''' ''''
XII XIII .
, . :
,
, , .
,
.''596 ( . .) .
. , .
: '' ,
,
''597

, ,
.
596

, '' ''. 12.

, 1950, 119.
597
, 119

. .
: ''

, XII
. ,
, XI (
), ,
'' ''.
.'' 598
( . .)
598

, 121

, . ''

, ''
h '' -
,totius Rassie et Maritame', ''chx
.''
. '' , - -
1180,
.
- .''599 (
. .)
599

, 119120

,
, ,
'''' ''''
.
.
'' ''
.
1180.
'' '',
, . ,

,
, ,
.
'''' ''''
.

 , ''
'', ''
'', '' '',
, '' ''.

.

, ,
, ? ,

( ?)
(?). (
) .
.
'''' '''' ,
,
, , XII .
'' ''" '''',
. , , : ''
,
''600,
, ,

.
( ).
: '' .''601
600
601

, 108
, 109

 .
.
:

1. ,

2. ,

5. ,

6. ,

3. ,

4. ,
7.

,
'' '',
,
,
?
.
.
.
, , '''' ''''
,

 .

.
: ''
'',

?
, ,
? '' ''
'', , ''? ''
'' '' ''? ''totius
Rassie et Maritime'' : . ,
? Primordia?
.

, .
'' ''
1308. : '' , , :
, , ... , ,
... ... ,
... ...
, , ''. ''
, , ;
() ... () ,
''. . ''
.''602
602

, 115. .
: '' []
, '' (. , 49/53). ,

, . ,
, , , '' ''
, , (.
176/423, 428; 197198/523; 202/560 .).
: ''h
o (. , 200/541, 213/584). ,
(), , ,
,
'' ~'' ''totius Serviae'' .

,
. ,
.
.

.

, ,
,

. , , , ,

 .
, ?
,
, (maritimam
regionem),
? , ,
, , , ,
, , .
, ,
, XII XIII , ,
.
, , (que est principalis
dicitur Rasia); ,
et maritimam regionem,
. ,
,
. ,
.
, ,
.

, ,
'' '', .

,
; .
.
, ,
: '' , ,
, ( ),
( ),
( ) ,
. ,
: ,... ,... ...
,
, .''603
603

'' '', ( XVI ), , 1953, 229

,
, , , ,
, , ,
, , ,
.
. , ,
, , ,

 , , ,
'' ''.
,
'' '' , , ,
(), , ''
'' , , ,
, , , ,
! , ,
; VII
'' '',
, -
? , ,
.
'' ''.

(?) ,
'' ''
. , '' ''
,

,
.
, , :
'' '' ; '' ''

,
. '' ''

, . ,
'' '' .
'' ''. ,

.
'' ''
'' '', :
'' ,
, ;
VII IX
.''604
604

, 230

, , ?

: ''
822.
. , ,
,
XII , , , ,
, XII ,

 . ,
.''605
605

, 230

, ,
. .
'' '', , , 822.
, , ,
,

() ,
224?
'' , ,
''. ''
'' ?
,
! ''''
'''' , ,
?

. IX
'' ''
'''' ()?


. ,
, ,
. :
'' .

, , -. , ,
.''606
606

, 233

! ,
, .
, '' ''
. IX ,
IX
. ,
, .
( ?)
? ?

,
'' ''. ,

, ,

 .
, , ,
, ? ? ,
,
,
. y
( , ),
.
,
, .

,
: ''
, .''607
607

, 234

, , ,
.
. , , ,
, , ,
.
, .
, , , ,
,
.
.
, , 1018. ,
, .
: '' 1018.
. .

.''608
608

, 236

. '' ,
,
.
.''609 .
: ''
.''610
: ''[1060 1070] ,
, , ,
.''611 1072.
: '' .''612 :
'' .
, , .''613
609
610

. 237
, 237

611

, 240
, 240
613
, 242
612

,
. : '' ( 1101)
( 1183)
, . ,
,
.''614
,
(11181143.
) : '' , ,
, ( 1129).
.''615
: ''

...''
, 1149. '' ,
( .. .''616
1149. ( : ''
...'') : ...'', ''

'',617 [ 1168 ].

.''618
614

, 242
, 249
616
, 249
617
, 250
618
, 250
615

, , , ,
, . ,
,
, ,
,
. ,
,
, , .
'' ''!
, ,
, , ,
. , ,
,
, ,
.
aja 1168.
. ,
: '' ...

 ( 1168)
, , .
.
, , (, ,
,') .''619
619

, 328

,
. , ,
. ,
, '''', ,
?
,
. , :
(),
. , ,
'''' .
,
. ,
, a .

. .
, , ,
.
, ,
,
.
.
, , ,

, .
, , , ,
, , .
,
,
. , , ,

. .
, ''
...
.'' ?

? ,
.
,
, : '' ,
, '', ''

 (1180)...
.''620
620

, 329. ,
,
,
.

,
.
, .

.
, , (.
175/419, : '' '',
.
(. ,
191/487), . (. , 197/520).
: "

^ ( .=)
, . .=+ h
(. , 185/465), . . .
(. , 185/465). (.
, 197/521), ''venit i terram suam Rasciam'' (.
, 279/1060, . 46/43). :

h^ , h
hh (. , 16/18). , ,

. , ,
. '' '',
'' '', .
.
^. ''''
, 1143.
? '''' '''',
, 1143. ( 30-
) , ,
, . ''''
, , , 1143.
, , , .
, , (in terram suam),
,
. ,
.
-,
, ,

, ,

. .

, , ,
.

 .
, '' '',
1979. .
, '' , - '',
1979.

1180. ,
,
1180. , , ,
, , ,
?


,
XII .

,
, DAI,
.
DAI, 2936. . .
.
,
, .
.

.621
621

Constantine Porphyrogenitus De Administrando Imperio, Volume II, Commentary. Ed. by

R.J.H. London, 1962, 98

. , ,
32. DAI
. , , ,
, IX
. ,


I, , .
,
949. , ( 960. )
II .
,
32. 948. 949. ,
950.
.''622
622

, 100

 ,
.

. ,
,
. , , ,
,
950. ? ,
,
,
,
.

, , ,
.

.
.

. , , ,
. 30,
29. 3136,

.
581. ,
,
.

( 602. 610. ).
, peyje '' ,'
, (Sorbs, Sorabs, Serbs) ,
, , ,
.''623 32. DAI,

(''directed them to
the country now called Serbia'').624
: ''directed the newcomers
[.. ] into the interior of modern Serbia'', .
,
, , .
,
, : ''
(, , , )
.''625
623

, 120
, 133
625
, 134
624

 , ,
... .
: '', ,
, (Rasi, now Raka, near Novi
Pazar, is on the frontier between Bulgaria and Serbia).'' 626

.
,
?

. , , , 33. DAI
, ''
,
(reading Litziki), ,Poles'
[].''627
626
627

, 134
, 139

, , ,
.
. , , , ,
,
.
, , ,
. , ,
.
, , , ,
.628 ,
, ,
, , ,

,
. , ,
3236.
: '', ,
,
.''629

35. DAI . ,
, .
,
.
Maritima,
.630
628

, 139
, 139
630
, 141
629

 ,
XI

, (including Serbia proper)
, , , ,
. 1090. I
.631

.

. ,

. ,
.
,
.

.632
,
,
, ,
.633
631

, 141
, 141142
633
, 142
632

,
,
.
,
cao , ,
,
.
.


,

. , .
.
: ''
, , ,
, , , ,
. ,
, ''

'' , .. ,
.''634
634

, , , 1964, 38

,
, ''
'' , ''
''. '' ''
. , ,
,
'' '',
?
,
. ,
. , ,
.

[] '' '', , ,
,
, .
.
? ,
. '' '' .

.
,

, .

, , , .
'' ''
,
'' '',
,
'' , ''
. , ,
, '' ''
, '' ''
.
. , '' '',
'' '',
. , ''
''

.
.
, ,
,
, . , ,
'' ''
. , . ,
. ,
'' ''

 , ''
, ,
''635, ''
'' ''
? ?
'' ''
. , ,
'' '', , , .
, ,
, .
.
635

, 39

''
'' ,
'' .'' , ,
(), ,
, , . , ,
:
'' , ,
. ,
, 822
, , ,
, '' .''636
, ,
, : ''
, , ,

. XII
.''637
636
637

, 39
, 39

( , ),
, . , , ,
, 200 ,
,
, . , ,
, , :
, ,
'' '',
'' '',
. ?
, ,

.
, , : ''
,
.'' ? ,
,
?

 ( )
, ,
,
, , ,
?
,
?
,
822.
.

, .

,
, .


''
''.
, , ,

. VII
VIII ,
,
.''638
638

, '' ''.
, . XI, , 1968, 57

,
( ,
, ,
, , , , ,
.
. : ''
IX VIII ,
.''
IX ,
.639
639

, 57

'' .
'' '' ,
,
.


, , ,
'' IX , .''
VIII ,
, , ,
IX .


.
29. ,
, 32.
'' ,
''.
29, .
, . 32.
,
. ,
29. : '' , , [. ]
.'' ,
.
29. .640
640

, '' 29. 30. De Administrando Imperio'',

, . XIX, , 1972

29. .
32. ,
, , ,
, '' '',
. ,
29,
, 32, 29.
, , ,
32, , ,
, 29.
('' '').
: '' '',
,
. .


VIII , VII .
,
.



,
.641
,
, ,
'' ''. ,
. , ,
,
.
:
, , ,
, '' ''
, '''',
'''', ''''
.642
641

Bogo Grafenauer, Die ethnische Gliederung und geschichtliche Rolle der westlichen
Sdslawen im Mittelalter, Ljubljana, 1966, 20
642
, 34

, ,
, .

,
. ,
'' '',
.
: '' XI
, ,
, . XI
, XII (in das einstige ,Serbiein').''
,
XI , ,
einstige ''Serbien'',
, XI .
. ,
,
.
VI VII
,
, .

,

. VII VIII
,
,
. ,
. ,

, , ,

.
-
,
. , .
.
, , ,
. '' , . ,
.''643 ,
,
, ,

, , ,
, , ,
, ,
.

,
.
643

, '' '', , 1969, 119120

.
;
.
I (867886. ): ''
.''644
.
924. ,
. ,
,
.
,
927. 928. , .645

, 927928.
931. , 934. .
,
.646
644

, 233
, 259
646
, 259
645

 .
, , , DAI,
, , ,
, , ,
, , ,
.
,

, , . II
, . 992. ''
, ''. .
. . '' ,
.647 , . ,
'',
. ''
.''648
II .
II , '',
, , , ,

.''649 XI
, . , , .
., ''
. ,

.''650
647

, 292293
, 293
649
, 297298
650
, 338
648

XI ,

, ,
,

()?
XII . ,
, . .
,
,
.
1149. : '' .''51
,
.
, ''
, ''652
. 1172. ,
,

 XII ,
, , .
II

.
II,
po, .
,
, , , .
, ,
1149. 1150.
? 1149.
: '' ''; ''
''; '' ''; '' ,
... ''. 1150. .
: '' '', ''
... ''; '' ''; ''
''; '' '';
'' ''; '' ,
''; '' ''; ''
''; ''
''; '' ''; '' '';
.653
651

, 360
, 364
653
IV, 2238
652

, ,
1149. , , .
1149. 1150. ,
, II
, .
. , II .
: ''
XII .
. .
, ...


.''54
654

, II, -
, >. XII, , 1970, 21.

XII , ,
, .
,

 , , ,
.
,
,
,
, ,
oc e 1190.
.
, :
...
655, ,

, .
, '' ... ...
.''656 : ''... II
1150. ''; '' , '',
, ''
'', '' .''657
'' ''658, ''
'', :
''
.''659
655

, 24
, 25
657
, 27
658
, 27
659
, 37
656

: ( )
, ( )
. ,
, .
II
.

, , .
ce . ,

. , , , ,

. . ''da u vrieme
naseljavanja nisu pripadali ni hrvatskoj ni srpskoj jezgri.''660 , .
, ''on to ini zato
to sliku politikih prilika svoga razdoblja prenosi u VII stoljee.''661 .
''izvodio
porijeklo Neretljana od nekrtenih Srba jer se naao u nedoumici kad je trebalo da prikae
sebi nepoznatu njihovu prolost.''662

660

Nada Klai, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb, 1971, 212
, 213
662
, 215
661

VII , ,
, ,
. , ,
VII
?
''Nema razloga pretpostaviti
kao to se ponekad im pogreno u historiografiji da je neretljanska kneevina u to vrijeme
[IX ] pripojena bilo kojoj susjednoj kneevini.''663
663

, 218

.

, .
''kako je Paganija tada, t.j. oko 913. godine, bila u vlasti srpskoga arhonta'' ''da
srpske vlasti nad Paganijom nije vie bilo u
doba kad car pie svoje delo.'' , .
.
, ''''
, . ,
, , ,
.
.
. .
- IX . .
''negdje u sjeveroistonoj Bosni'', : ''Premda je tano da su
Bugari tada drali Slavoniju, Srijem i Srbiju, jedva bismo smjeli zakljuiti samo po podatku o
sukobu da se Trpimirova vlast protezala Vrbasu na istok.''
IX ,
, ,
,
'' ''.
( IX ) ,
,
, : ,

'' , '',
; , IX
, ,
.
. , IX
924. .

. ,

 : ''n [] ne predstavljaju nuno politiko razgranienje

izmeu Hrvata i Bugara u tadanjoj Bosni, ali ukazuje posve sigurno na dva protivnika koji u
tom dijelu Balkana meusobno dijele interesno podruje.''664
664

, 230

je y IX , e

,
,
'' '', ''
''. , .

924. .
, ,
, ''''
- ? ,
,
925. ?

'' '' (917. ).
917. ( )
,
, , 30. DAI
.
,
v IX ,
''prema tome, podaci kojima raspolaemo o hrvatskom-bugarskom odnosu pokazuje da su u
prva dva desetljea X st., u neprestanoj izmjeni politikih odnosa u jadranskom zaleu,
glavnu rije imali Hrvati i Bugari''.
C (

, ''glavnu rije imali Hrvati i
Bugari''. , .
, , ,
, , ,
.
924.
, ,
. ,
, .
, , '' '',
, ,
. : ''Prema tome, hrvatski su
susjedi sve do aslavove smrti mjesto dotadanjih Bugara Srbi.''665
665

, 316

,
.
924.

 :
, , ,
,

. ,
XI . , III
-
''kotorskog, ulcinjskog, svakog, skadarskog, drivastskog,
polakog, srpskog, bosanskog i travunjskog biskupa'',
: ''ritorij Duklje ili Zete koji se u unutranjosti protezao i do
izvora Pive, a graniio je Travunijom i Rakom, nije imao sve do Samuilova doba neku
vaniju politiku ulogu.''666
666

, 342

1018. ()
(?), 1089.
, , ()
. XI
,
1019. 1020. . DAI
.

. .
, ,
.
XII
, :
''Iako sa susjednim dravama, Rakom, Dukljom i Hrvatskom, imala bilo neposrednih bilo
posrednih teritorijalnih veza, ona je ipak bila daleko od pozornica krupnih dogaaja, koji su se
u tim zbivanjima odigravali u vezi s monijim susjednim dravama pa, stoga, daleko i od
kruga interesa savremenih kronografa.. .''667
667

Anto Babi, ''Iz Istorije srednjevekovne Bosne'', Sarajevo, 1972, 54

, . , ,
,
. ,

. , .
,
, ,
, ,
?
, XII , DAI

, ,
? , XI ,
, ,
XII .
.

, ,
, .668 IX
,
, ,
822.
,
DAI ,

.
668

, 55

,
, . , , ,
: ''Na osnovu navedenih izvora ne moe se nita rei o tome da li je tada, u IX
stoljeu, postojala neka povezanost meu ovim teritorijalnim jedinicama i kakvo je mjesto u
njihovim meusobnim odnosima tada zauzimala Bosna. Sredinom X stoljea ona je, jedina od
oblasti ovog podruja, kod Porfirogenita spomenuta kao posebna zemlja u tadanjoj Srbiji. Da
li je pisac pod njezinim imenom podrazumijevao i ostale oblasti koje se pruaju prema Vrbasu
i Drini, ne moe se sa sigurnou rei. Svakako njegovo definisanje Bosne kao ne
daje pravo da se iskljui ova mogunost koja postaje sve realnija to na njoj, kao ve datoj
injenici, Dukljanin zasniva svoje shvatanje o Bosni.''669
. ''podudarnost Dukljanske hronike s
Porfirogenitom i kasnijim pouzdanijim izvorima.''670,
,
.

.
''in planitiae Dalmae'' ''kronoloko uporite koje bi
posluilo kao osnova za priblino odreivanje vremena u kojem se ime Bosne prenijelo na
ovako prostrano podruje'', .671
, :
''Dukljaninova definicija Bosne i odreivanje njenog mesta u Srbiji ne protivurjee
Porfirogenitovom podatku, nego ga, ta vie, potvruju. Na ovom mestu kronike navode se
istorijske teritorijalne cjeline koje su u isto vrijeme i politike cjeline, naime Hrvatska, Raka
i Bosna. Posljednje dvije su sastavni dijelovi (provincije) Srbije, koja u kronici figurira vie
kao geografski, a manje kao politiki pojam, te se i dravni ivot ne osjea toliko u njoj
koliko u njezinim sastavnim dijelovima, Rakoj i Bosni.''672
669

, 5662
, 63
671
, 6364
672
, 64
670

 , , ,
.

, (),
.

'' '' '' ''.
;

.
.
. ''
, '' , ,
, , , -
.

, ,
''figurira vie kao geografski, a manje kao politiki poam'',

(),
,
,
, .
, ''dravni ivot ne
osjea toliko u njoj koliko u njezinim sastavnim dijelovima, Rakoj i Bosni''.
, ''vie kao geografski, a
manje kao politiki pojam'',

, ?

, , ,

, .
()
, ,
,
, . ,

,
,
, .

.
: ''Iz teksta koji se na to odnosi moglo bi se zakljuiti da su te upe, tj.
Uskoplje, Luka i Pleva na zapadu i Drinska upa na istoku, bile ve oko sredine X stoljea u
sastavu Bosne.''673
673

, 64

, .
. . , ,
, ,
,

. , ,
. Ciaslavus
, ,
.
, , , ,

.
. ''
'',
.
: ,
, ,
, ,
,

, ,
, , ,
. ,
, , .
, ,

.
. ,
,
.
,
.

.
,
,
,
. ,
-- 1150.
, , ,
,
1150. . 1150.
. , .
''konstatovano jedno teritorijalno-politiko stanje ali nije
reeno otkada ono traje.''674
674

, 65

He , , ,
. je , ,
, ,
.
XII


.. , .
, , .
, , .
''koji se zbio u Bosni, u Drinskoj upi'', jep ce
.
: ''I,
uzimajui u obzir samo opte Dukljaninove konstatacije, mi iz njegova teksta o Bosni, koji se
odnosi na period po prilici od sredine X do kraja XI stoljea, moemo utvrditi da je Bosna u
tom periodu predstavljala jedan teritorijalno-politiki organizam ije su granice u pravcu
istok-zapad obuhvatale podruje od gornje Drine do gornjeg Vrbasa, da je za itavo to vrijeme
imala relativno organizovanu vlast i nosioca vlasti koji se naziva banom sa izvjesnim
vladarskim obiljejima; da se Bosna, u tadanjim meudravnim odnosima u zapadnom dijelu
Balkanskog poluostrva, nalazila u istom redu sa Rakom i Hrvatskom - poevi od vremena
rasula aslavljeve Srbije, kad se od nje odvojila; da se, i pored povremene zavisnosti od
susjednih slovenskih drava ili od Vizantije, odrala kao posebni organizam. To je slika Bosne
koja se izgradila u svijesti savremenika do Dukljaninova vremena.''675
675

, 7576

,
, ,
, , ,
,
.
'' ''
, ''od vremena
rasula aslavljeve Srbije, kad se od nje odvojila''.
,
, ,
. ,
,
.
'' ''
,
XI .
''
'',
. ,
, , ,
.
. , ,

,
. , ,
, ,
676,
677,

.
676
677

, 77
, 79

'' ''.
: Poslije rasula Dukljanske kraljevine, Humska zemlja je ula sredinom XII
stoljea u sastav Rake (Srbija), gdje je zadrala ve izraeni status posebne politike
jedinice. Ovdje oko sto godina vladaju lanovi sporedne linije Nemanjine dinastije, Nemanjin
brat Miroslav i njegovi direktni tomci."78

XII .
, , ,
XII
( ),
.
XII .
678

, 172

, ,
. ,
, ,
.
.
''
()''679,
'' '', , , ''
,
'' .''680
679
680

, 1972, 22
, 22

. , '' ''
y , '' ''
, !

, , , ,

 . ,
,

,
. ?
( ?),
,
, , , .
. ,
'''',
.
.
,
, , , ,
, .

 ( : '' '',
1972) :
3. , 4. , 5. , 6. , 7.

,
'' ''.
'' '' , ,
,
. ,
, '' ''
'' '' .
, '' '',
'' '',
.

'' '' ( ?),
: ''
, ,
.
.
(, ),
''.''681
681

, 23

, ''
'',
?
''
''? ,

?

''''! '''', , ,
''''
, ,
; ,
.
,
. ''
'',
.
(924. ),
.
: ''

.
,
. ,
,

 . ,
.. .'''682
682

, 35

.
'' ''.
, ,
o , ,
'' '' ? ''
'' , , ,
, .
, ,
'' ''

?
. ''
'' ,
.
,

(?) , ,
?
,
, ,
? , , , ,
, '' '' ('' '').

, , XIII ,
925. ?
,
. , , ,
.
, ,
(?) (?), ''
''?
, ''
'' , .
: ''
(
10351050) .

,
', .'' ''...
(10501080)
.''683
683

, 40. - , '' ''. ''

, I'',

, , '' '', ,
,
,
( , I, , 1967, 331332). '' , II,'' ,
,
. XII

, ''
:
''
'' , ,
, ''.
,
,
.
IX , .

,
, , ,
.
, ,
. e ,
, ,
, .
( XI )
,
'' '', ?
(?) 60- ,
'' ''. , je
, '' '',
'' ''.
'' '', ,
, , , ,
.
'' '', , , ,
, ,
.
( '' ''),

XI . ,
, ,
'' ''.
" , ,
, ,
'' ''
.
, ,
XI . ,
(10501080. ) ''
'', ,
. '' '',

 , ,
.
( ),
.
, '' ''
( ).

, '' '',
(!) ,
'' '' ,
, ?
'' ''
? '' je''
XI ? ?
, . ,
.
, , , ?
'' '' ?
, ,
.
ca
. , ''
'' :
,
. .
,
. .
, , ,
,
. ,
,
. ,
. !

 ( :
, 1972)

. ,
: ''
, ,
.

.'' ( . .)

'' ''.
VII ,

 '''' IX , . .
,
, IX
, '' '',
, .
,
IX
! ?
?
'' ,
''. ,
,
.

. ,
.
!
, .
, ,
. '' ''
'' ''
('' ''), .
''
XI .''
, ,
, XI . ,
, , '' '' ,
, XI
. , ,
(1018. ) , ,
, ,
II 1019. 1020.
.
: '' '
' [ ]
[, ?] 1018.
, ,
XI ,
. XI
.
, ,
. , 1138,
.''

, , ,
.
XI , , ,
. ,
, '' '',
, ,

 . : ''
, ,
.'' ,
'' .'' '' ''
?
, .
,
.
, ''

, .''
: '' ,
oj , ( 1186).''684

; , ,

: ,
.
684

1972, 51.
. ,
, ,
, ,
, , , , . , ,

. '' '',
. ,
822. , ''
, , ''.
,
, , , ,
, . ?
''
'' ''
'': '', , , , '',
.
,
( , ''
'', , 1974, 99, 122, 140).

, ,
Enciklopediji Jugoslavije, 7 Zagreb
MCMLXVII, 505 .
''
- , ,
- '',

.

''Les premiers Etats slave du sud-ouest des Balkans et la
naissance de l'architecture monumentale'' (I. Midzynarodovy kongres archeologii
sowianskiej. I. III. Nadbitka).



. .
''Plod naih istraivanja, da je Crvena Hrvatska uistinu
postojala i da zemlje od Cetine u Dalmaciji do Drima u Albaniji spadaju u povijesni prostor
hrvatskoga naroda''685,
.
,
, , , ''povijesno prepustili
Srbima''. ,
: ''Nakon naih istraivanja nijedan ozbiljan povjesniar nee
moi sumnjati, niti pobiti, da je postojala juna ili Crvena Hrvatska te da su Hrvati od svoga
dolaska na jug naselili zemlje od Cetine do Drima, tu vjekovima ivjeli i razvili svoju izrazito
hrvatsku kulturu.''
, . : ''Bez
obzira n dananje stanje, srednjovjena Duklja je bila neprijeporno hrvatska zemlja i zato
hrvatski povjesniari trebaju ubudue obraivati povijest Duklje, napose dukljanske
kraljevine 11. i 12. stoljea kao sastavni dio hrvatske povijesti.''686
685

Mandi Dominik, ''Crvena Hrvatska'', Drugo upotpunjeno izdanje, [ikago] 1972, 311
(: )
686
, 10

, ,
. ,
,
, ,
''De administrando
imperio (DAI)''. IX XI
, ,
. , , .
Ma ,
, -.

,
, .
,
, , IX
, : ''
, , ,
...'' ,
, , .
: ''n [ ] kao domai sin znao
je kako se zove njegova roena zemlja i kojem narodu ona pripada. Ako veli, da Duklja
pripada Crvenoj Hrvatskoj i prema tome da u njoj ive Crveni Hrvati, kao to u Bijeloj ive
Bijeli Hrvati, to mi treba vjerovati.''687
, ,
'', ''. , ,
,

 ''nego da su tu prebivali Hrvati, po kojima su se te zemlje

zvale Juna ili Crvena Hrvatska... na Jadranskom moru od Rijeke (Vinodola) do Valone ivjeli
su od polovice 7. stoljea Hrvati i uz njih ostaci staroga dalmatinskoga puanstva.''688
,
. ,
,'' '' ,
: ''Nazivajui pristae srpske ''zlotvorima'' (maligni) Pop Dukljanin je jasno oitovao svoje negodovanje i osudio nastojanje onih,
koji su radili da dovedu Srbe u Duklju, a sa izrazom, da Radoslav i njegova braa ''junaki
brane'' svoju djedovinu, izrazio je svoju ljubav za staru dukljansku dinastiju hrvatsku ... I tako
je g. 1149 otpoela borba izmeu Dese i kneza Radoslava, potomka starih hrvatskih
dukljanskih velikaa iz Ribnice kod dananjega Titograda.''689

VII XII .
687

, 19
, 20
689
, 27
688

, ,
''Kraljevstvo Hrvata'', ''da je Hrvatska kronika u svom prvom dijelu
starija od Ljetopisa Popa Dukljanina, te da je Ljetopis prevodio Hrvatsku kroniku, a ne ovo
djelo Popa Dukljanina.''690 3a : ''Kraljevstvo Hrvata izriito ne
spominje Crvene Hrvatske, jer je upravo ondje, gdje Ljetopis Popa Dukljanina govori o
Crvenoj Hrvatskoj, tekst u ''Kraljevstvu Hrvata'' pokvaren.. .''691
, ,
''Kraljevstvo Hrvata s krajikim dodatkom 22 puta spominje ime hrvatsko, jezik hrvatski
i zemlju hrvatsku''. . , ,
.

. ''Crvena Hrvatska u Konstantina Porfirogenita
polovicom 10. stoljea''.
,
,
: '' od Hrvata koji su doli u Dalmaciju,
jedan se dio otcijepi i zauzme Ilirik i Panoniju. I ovi imaahu (svaki svoga) samostalnoga
vladaoca, koji je vladaru Hrvatske slao darove radi prijateljstva ''692

''nziva samo primorski dio bivih rimskih provincija Prevalis i Novoga Epira (proireni Stari
ili Grki Ilirik), koji su krajevi bili poetkom 9. stoljea organizirani kao posebno vojniko
zapovjednitvo sa sijelom u Drau'', : '' drukije nije
moglo ni biti, da Hrvati zauzmu tadanji Ilirik juno od Budve, ako nijesu osvojili i naselili
zemlje od Cetine do Budve.''693
690

, 41
, 5556
692
, 152
693
, 153
691


opa . , ,
,
, ,
.
,
. , 30.
''
...''
, , , : ''I
sada Porfirogenit potanko opisuje, koliko svaki grad Donje i Gornje Dalmacije od toga doba
godinje plaa Hrvatima.. .694
694

, 155

, ,
. ,
30.
, ( ),
: '' [ ]
: ... ... ... ...
...'' ( . .)
'' '' ( ) ''
'', '' '',
''''
. :
''Reena pak Hrvatska... ovako se prostire: Duklja ..., arhontija Travunja ..., arhontija
Zahumlje ..., Paganska .. .''695
695

, 155156

'' '',

, , .
,
, , ''
'' , ''''
. , ,
''iza objekta Hrvatska'' : ''i
ostali Sloveni'', aj : ''Od rijeke Cetine poinje Hrvatska
... Kod Cetine i Livna dotie se zemlje Srbije''.
, : ''U navedenom stavku Porfirogenet
nam ovo dvoje jasno svedoi: prvo da su Duklja, Travunja, Zahumlje i Paganska (pokrajina
Neretva) u stara vremena inile dio Hrvatske, koja se tim pokrajinama protezala od Draa do
rijeke Cetine, drugo da te zemlje nijesu inile dio Srbije, nego samo s njom graniile.'' 696
DAI : U Porfirogenetovom djelu De
administrando imperio nalaze se dakle nedvojbena svjedoanstva, da su u zemljama Crvene
Hrvatske ivjeli Hrvati i da su te pokrajine od starine inile sastavni dio ope i zajednike
drave Hrvatske.''697 !
696
697

, 158
, 159

 , ,
, , 626.
,
,
. . ''Pregled povijesti''
1072/73. ,
,
''Ako se mirno i nepristrano proitaju gornji navodi Ivana Skilicesa, vidjet e se, da on jasno i
nedvojbeno svjedoi, da su podanici Mihajlovi u njegovoj prostranoj dravi Duklji, Travuniji i
Zahumlju Hrvati, jer Mihajlo je ''vladar onih, koji se zovu Hrvati'', i vojska koju je on poslao
iz svoje drave, sastavljena je od Hrvata, koju su vodili Petrilo i onaj ''koji je iza Petrila
zapovijedao Hrvatima.''698

. :

, ,
: '' [] ,
, .. .''699
698
699

, 169
, III, 185

,
,
je
,
,
, ,
?
, , ?
.
, ''
''. (
. .
''Nikifor Brijenij potvruje navode Ivana Skilicesa i daje nam novi dokaz, da
su u 11. stoljeu ivjeli u Duklji Hrvati i kao etniki i kao politiki narod.''700 , ,
.
.
700

, 172

,
, ,
.
1081. .
,
''ljuto udarili sa svih strana Arbanitoi, koje je Bodin poslao iz Dalmacije.''701
: ''Dosada se openito mislilo da Ana pod 'Arbanitoi''

razumijeva potomske starih Ilira, koji su stanovali u gorskim predjelima kod dananjega sela
Arbana nedaleko od albanskoga grada r.'' , ,
, : ''Istovjetovati ,Arbanitoi-e' Ane Komnenske s Albanezima oko
grada Arbanona nije ispravno. Ona veli da su 'Arbanitoi' bili poslani od Bodina iz Dalmacije,
a mi sigurno znamo da grad Arbanon i njegova okolica nigda nijesu pripadali Dalmaciji ni
vlasti dukljanskoga kralja Bodina.'' To
''Predjeli juno od Mata nijesu pripadali starohrvatskoj dravi poslije ustanovljenja drake
arhontije poetkom 9. stoljea.''702
701
702

, 174
, 175

1089.
: ''Prema tom Arbanitoi Ane
Komnene su razliiti od Albaneza: oni ive u Dalmaciji i podanici su dukljanskoga kralja
Bodina.''
,
. : ''I naziv Ane Komnene
,Arbanitoi' izgovara se 'Arvanitoi' a u tom imamo proireni grki naziv, s premetnutim
slogovima, hrvatskoga narodnoga imena: ,Arvatini, Hrvaani, Harvati, Hrvati.' ''703
, '' '',
: ''Ana Komnena, suvremenica Popa
Dukljanina i kralja Bodina, svjedoi nam dakle, da su podanici kralja Bodina bili Hrvati.
Bodinova se drava protezala od Neretve do rijeke Drima u Albaniji. Kod Ane Komnene
dakle nalazimo suvremeno svjedoanstvo, da su Hrvati u 11. stoljeu ivjeli od Neretve do
Drima. Time ona potvruje da je navod Popa Dukljanina o Crvenoj Hrvatskoj stvaran i
istinit.''704 ,
.
703
704

, 177
, 179

, , -

'Arbanitoi'' . , ,
, ''Jarvana'' ''Arvana''
''rbanitoi'', ''Arvanitoi''.
. , ,
.
, Liegu (Liegga, Legga).
: Kala, Sera, Melphiti, Viona i Jarvana. Kala
Kalabri, Sera Serbli, Melphita Melphitani Vione Venetici, Jarvana
Arbanassi.705
705

., '' '', - . , 1927,

277

^ ~. , ,
, ''Jarvana'', ''Arvana'' ''Arbanassi''.
''Arbanitoi''.

 ''Arvanitoi''. , - ''
'' , ''Arvana''
''Arbanassi''. To
. - ''rvana''
''Arvana''. , ( . .
, '' ''
'' ''. '' ''
'' () ''
. , '''' ''
'': '''' '''', ''Arvanitoi'' ''Arbanitoi''.
'''' ''(^)
''706, . ''''.

, , ,
?

, , , ''srpski
veliki upan Stjepan Nemanja posegao da prisvoji sebi susjedne krajeve Hrvatske i oblast
Kotor.''707
706
707

, 19
, 183

,
'' '' ''
'' '' ''.
, XI
.
.
''koji spominje Hrvate u Duklji'', je, ''Mihajlo Ataliates''.
''Povijesti'', : ''Proedros Basilakes, poto je mimoiao
Brijenija, koja je iao u Drinopolje, zauzevi Dra skupi vojsku iz svih zemalja, koje su ondje
unaokolo leale: i Franke dozva iz Italije... kada je video, da je skupio brojnu vojsku,
sposobnu za ratovanje (imao je naime mnogo vojnika Rimljana [t.j. Bizantinaca], Bugara i
Arbanita, a ne malo i vlastitih telohranitelja), krene odatle prema Solunu.. .''708
, 10771078.
''', ''Arbanitoi-e''. ,
je ,
''mogla biti samo Duklja'', a
(''tim se u grkom jeziku oznaavalo Arvaane, Arvate, Hrvate''),
: ''Ataliates nam dakle svjedoi, da su polovicom 11. stoljea Hrvati ivjeli
u susjedstvu drake pokrajine, u Duklji. To je zapravo prvi spomen Hrvata u Duklji posle
Porfirogeneta, zabiljeen g. 1080.. .''709
, ,
.
, ,
, .
708

, 180

709

, 181

, ,
: ''Tree godine (=1073) ovoga r (=Mihajla
VII Duke) narod Hrvata koje neki zovu i Srbima, podie se, da sebi podloi zemlju
Bugara.''710 , :
On je itao kod Kedrenosa opis bitke u Duklji g. 1040 i 1042, gdje je Kedrenos opetovano
spominjao Srbe. itao je u Kedrenosovu prijepisu i kratku biljeku Skilicesovu, da su g. 1073
napad na Bugarsku izvrili Srbi. Zonaras je znao da to nije ispravno, pa je jasno naglasio da
su navalu na Bugarsku g. 1073 izvrili Hrvati, a ne Srbi, kako neki tvrde u svojim spisima,
stavljajui ime srpsko, gdje mora stati ime hrvatsko, i pripisujui Srbima ono, to su uinili
Hrvati.''711
710
711

, 182
, 182183

ce
. .
1039/401042.
: '' , ,
,
.
. .''
, ,
, '' '', , '' ''.
, ,
: ''I bizantski dakle
povjesniar potvruje navode svoga vrnjaka i suvremenog pisca Popa Dukljanina o Crvenoj
Hrvatskoj i Hrvatima, koji su nastavali sredovjenu dukljansku dravu.. .U tim borbama su
sudjelovali i bugarski pobunjenici i Srbi. Ali kako je vodstvo rata bilo u rukama Hrvata i
Bodina i Petrila, a po nalogu 'Mihajla, vladara onih koji se zovu Hrvati' te Zonaras cijeli
napadaj pripisuje Hrvatima.''712 ,
.
712

, 183

, IX X. .
852. ''da se hrvatska
drava prostire cijelom Crvenom Hrvatskom''. A
: ''metropolis... pene per totum regnum Croatorum.''713
''Paene''. ,
, :
''Ali nepristrani povjesniar ne smije natezati niti mrcvariti vjerodostojne izvore, da ih dovede
u sklad sa svojim tezama, nego valja da svoje neispravne teze popravi i dovede u sklad s
vjerodostojnim izvorima.''714
je .
, e . ,
852.
, , , ''... que metropolis est
usque ad ripam Danubii et pene per totum regnum Croatorum'' : '' ...
koja je metropola do obala Dunava i gotovo po cijelom Kraljevstvu Hrvata ...''

 '' ''
'', ''per totum regnum Croatorum''
: ''Kako nam je Konstantin Porfirogenet
zabiljeio Hrvati su kod svoga dolaska naselili cijelu rimsku Dalmaciju, junu Panoniju i
ostatak staroga Ilirika od Budve do rijeke Vojue u Albaniji.''715
713

, 128
, 131
715
, 135
714

, '' '',
, IX ?!
''et pene per totum regnum Croatorum'' IX
(
). ''
'' .
,
874. 879,
,
,
925. 928. VI,
925. 928, ''da su
poetkom 10. stoljea Hrvati nastavali Neretvu, Zahumlje, Travuniju i Duklju kao i to da su te
pokrajine pripadale Hrvatskom kraljevstvu.''716 Ha
925. ''dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata i
Mihajlu uzvienom vojvodi Zahumljana'', a :
''Kada je konzulsku vlast vrio u zemlji Hrvata i u krajevima Dalmacij kralj Tomislav, a u
svojim krajevima predsjedao Mihajlo.''
, : ''Ovdje se Tomislav nazivlje kraljem" zemlje
Hrvata i u krajevima Dalmacij.'' Mnoinski izraz ''Dalmatiae,-arum'' bio je u srednjem vijeku
sve do 13. stoljea tehniki izraz za Gornju i Donju Dalmaciju. Tim se oznaavalo cijelu
Dalmaciju od rijeke Rae u Istri do Budve u Boki Kotorskoj. Ako dakle slubeni zapisnik
crkvenog sabora u Splitu g. 925 tvrdi, da je Tomislav kralj u krajevima Dalmacije, Gornje i
Donje, tu imamo nedvojbeno svjedoanstvo, da se Hrvatska drava za Tomislava g. 925
prostirala cijelom Bijelom Hrvatskom i Crvenom Hrvatskom, t.j. Neretvom, Zahumljem,
Travunjom i Dukljom.''717

''velikaem kralja Hrvata'',
.
400 ,
''su Mihajlov praotac i narod, kojega je on doveo i naselio u Zahumlju, mogli
biti samo Hrvati, a nikako Srbi.''718
716

, 139
, 139140
718
, 143
717

,
, ,

 , .
() ,
. ,
'' '',
, , , ?
,
925. , ,
.
''prisutnost srpskih velikaa kao aktivnih uesnika'', jep ce, ,
''kralju i velikaima Hrvata''.
.
,
(13001354)
(13921463), ''Historiarum ab inclinatione Romani
imperii decades''. ''blizak
Ljetopisu Popa Dukljanina, ali nije izravno prepisan iz nama poznate recenzije Dukljaninova
Ljetopisa'', : ''Najvanija
novost, koju nam Dandolo donosi u svom tekstu, jest ta, da se Zagorje ne zove 'Surbia', nego
'Chroatia', Hrvatska.''719 ce
,
Surbia Chroatia: ''Da ne bi nastala zabuna iz naziva
Surbia, to ga je upotrebio Pop Dukljanin Dandolo taj naziv isputa i veli, da se u njegovo
vrijeme Zagora, t.j. Bosna, zove Hrvatska i prema tome da ini sastavni dio hrvatskih
zemalja.''720
719
720

, 65
, 65

, XIII XIV
XII ! ,
''gotovo od rijei do rijei prenosi ono, to je Dandolo napisao o duvanjskom
saboru, dotino o Bijeloj i Crvenoj Hrvatskoj'', , ,
,
: ''Raka i Bosna se smatraju krajevima kraljevstva Hrvatske''.
: ''Ovo
svjedoanstvo ima posebnu historiku vrijednost, jer nam ono dokazuje da se polovicom 15.
stoljea, kada je Bjondo pisao svoje djelo na Zapadu smatralo Bosnu, kojoj je tada pripadala i
zapadna Raka, hrvatskom zemljom.''721
XV ,
XV
.
721

, 66

, ,
()
.
: '' ... ako ti Dubrovani na osnovu narodne predaje i povijesnih
izvora vele, da se juna Dalmacija od starine zvala Crvena Hrvatska, i prema tome da su u
njoj stanovali Crveni, t.j. juni Hrvati, to mora biti istina.''722

, .
Petra
Cacautonem (Kaia?),
. , , : ''Mi smo
Bijeli Hrvati''. : ''Ako predstavnici Hrvata
srednje Dalmacije i Like zovu sebe i svoje zemljake, Bjelim Hrvatima', mora da je bilo i nekih
drugih Hrvata ... To su ,Crveni Hrvati' u Crvenoj Hrvatskoj .. .''723
722
723

, 6667
, 71

Ha ,
, ,
. .
''neizravni spomen Crvenih Hrvata'',
.

, ,
''Jo nekoliko
sredovjenih svjedoanstava''. ''Vilim Tirski (o.
1127-0. 1190) Ramund de Agiles''. ''Kriara
kroz Hrvatsku g. 109697, svu zemlju od Istre do Skadra nazivlju zajednikim imenom
Hrvatska (''Slavonia'') ili Dalmatia (''Dalmatia'') i smatraju je jedinstvenom dravom, koja je
nezavisna od drugih zemalja.''
, ''kojega zovu Hrvati ili dalmatinski Hrvati (''Sclavi'', 'Sclavi Dalmatie').
Sve puanstvo te Hrvatske ili Dalmacije govori jednim, te istim jezikom hrvatskim
(sclavonico sermone')... U Skadru nalaze kriari dukljanskog kralja Bodina, kojega ismatraju
kraljem 'slovinske zemlje', t.j. hrvatske, budui da tada nije bilo kralja u Bijeloj Hrvatskoj po
izumru kue Trpimirovia.''724 , ,
''Sclavi'', ''Sclavi Dalmatae'',
''Slovinska zemlja'' ''sclavonico sermone'',
.
724

, 210

, ,
, : ''Srpske su
zemlje sredovjena Raa i krajevi njoj na istok i sjever. Te se zemlje u srpskim kraljevskim
titulama nabrajaju pod imenom: 'srpske zemlje' ili ,rake zemlje' te ,sve rake' ili ,sve srpske
zemlje'. Nesrpske zemlje, koje su srpski vladari osvojili od drugih naroda, navode se u
kratkom naslovu pod opim imenom ,pomorske zemlje', a u drugom naslovu se izbrajaju
poimenino, a to su: Duklja, Dalmacija, Travunja i Zahumlje, a u carskim naslovima i
Grka.''725
, , ,
: '' () ' ' ' ,
''', : ''Prvi
dakle srpski kralj iz ribnike porodice Nemanjia jasno priznaje da pomorske zemlje njegova
kraljevstva: Duklja, Travunja i Zahumlje nijesu srpske zemlje nego neto posebno i razliito
''vse srpske zemlje.''726

725
726

, 218
, 217

je ''
'' '' '', ''r su oni dobro
znali, da u Duklji, Travuniji i Zahumlju ne ive Srbi nego Hrvati, i prema tome da te zemlje
nijesu srpske nego hrvatske, to nepobitno dokazuje toliki niz prvorazrednih svjedoanstava,
koje donosimo u ovoj radnji.''727 '' ''
,
. .
''Sakalibah'', (Sakalibah) , ,
''izmeu Kotora i Bara u Duklji, kojega je naao u zapadnoj Hrvatskoj: u Senju, Biogradu i u
Stonu. Zemlji od Dubrovnika do Draa Idriz daje naziv ,Isklavonija', jer je ta zemlja u
njegovo doba inila posebnu Hrvatsku kraljevinu Crvenu Hrvatsku.''728
727
728

, 218219
, 294

Kao , Rajmond de Agiles

''Sclavonija'', ''Sclavi'', ''sclavonico sermone'',
''Isklavonija'', ''Sakalibah''.

. , ,
.
. , ,
. 1664.
,
, : ''Ako elebija pod Arnautima razlikuje etnike
Albaneze, tada su mu Arnauti i Bonjaci doseljenici, a Hrvati starosjedeoci u
Hercegnovom.''729
729

, 298

, ,
, . , .
-
''''. ,
,
. ,
, , . ,
'''', -.
-- XIV (1382)
,
- ''''.
, , ,
''istovjetuje bosanski i
hrvatski jezik''. , ,
,
.

 , ,
,
''Hrvatsku predaju u Crnoj Gori''. , ,
: ''Sredovjenu Duklju naselili su Hrvati
kod svoga dolaska na jug... i ona je ostala iskljuivo hrvatska zemlja od polovine 12. stoljea.
Iz poetka bila je sastavni dio velike hrvatske drave od Istre do Albanije.''730
730

, 302

''nego je od Bizanta ishodio, oko g. 1077, za se kraljevsku krunu. Tim je stvorena
na jugu potpuno samostalna drava Crvena Hrvatska''.
: ''Hrvatski vladari Duklje u 11. stoljeu podvrgli su sebi i Rau, u kojoj su nakon
izumra Klonimirovia vladali veliki upani iz raznih porodica. Sudbonosno je bilo za
budunost Duklje, da je kralj Bodin, oko g. 1083. postavio za velike upane u Rai dva svoja
dvorjanika, Vuka i Marka, dukljanske Hrvate, starinom iz Ribnice kod dananje Podgorice.''
, , , ''poeli su se raki upani uplitati u Duklju,
koju su smatrali svojom starom domovinom''.
, , : ''Rabnika dinastija velikih upana u
Rakoj u svom nastojanju, da zavlada dukljanskim zemljama Crvene Hrvatske, nije u narodu
nailazila na jai otpor, jer se na dukljanskom prostoru znala sljubiti s domaim puanstvom
kao hrvatska i katolika dinastija.''731 !
731

, 303

.
, . :
''Za sve vrijeme srpskoga vladanja od konca 12. do polovice 14. stoljea hrvatska se Duklja
trajno osjeala kao neto posebno od srpske drave. Dukljom su gotovo samostalno vladali
pojedini lanovi kraljevske obitelji, obino kraljev prvoroenac, i ona je bila neprestano izvor
nemira i oporbe protiv srpske sredinje vlasti.''732
() ,
, -,
, .
732

, 304

,
: ''I zato hrvatski povjesniari trebaju ubudue obraivati povjest
Duklje, napose dukljanske kraljevine 11. i 12. stoljea kao sastavni dio hrvatske povijesti. A
dananje Crnogorce, u kojima tee krv starih Hrvata, valja da Hrvati sa simpatijama susreu i
pomau njihovu borbu za neovisnou i samostalnou Crne Gore i crnogorskoga naroda.''733
, ,
, .
.
733

, 312. : ''Ovim naim

razlaganjem pokazali smo s dostatnom jasnoom povijest postanka Bosne, od Porfirogenita
oznaena kao zemljica, i podjelu Crvene Hrvatske u Srbiju i Bosnu kao i od popa Dukljanina

spomenute svojstvene Crvene Hrvatske.'' , je () :

''Nakon to je poslije smrti bugarskog cara Simeona mo njegove drave jako opala, oslobodili
su se opet Srbi i kad su se bjegunci poeli vraati nali su na podruje u prave Srbije (Rake)
samo 50 mukaraca. Tako depopulirana bila je u ono vrijeme Srbiija odnosno Raka.''
, , .
, ''fiktivnu Srbiju', ''geografsku Srbiju'' ''pravu Srbiju''.
823. , . (Federik
Gogala-Dominis, ''Kada je odran sabor na Duvanjskom polju?'' U ibeniku 1965, 334)

,
. , ,
'' '', ,

.
'' '', ''Gdje su sada genetiki
Hrvati i gdje Srbi? Ni. najpomnjivija kemija ne moe da ih lui. Turska pustoenja i potom
novo naseljavanje izmjeae mnogo kojeta. Sporne su dananje izmeu njih granice, jo vie
nego u staro doba. Naznaiti ih teak je posao, a malo koristan.''
!


,
.
, ,
, .
. ,
''mirne i nepristrane kritike'', a ,
.
, .
, ,
- .

, ''ali uvidevi da se ono
ne moe izolirano promatrati, pristupio je u vezi s time uope tretiranju smetaja Hrvata i
Srba u srednjem vijeku, s naroitim obzirom na prostor izmeu Neretve i Bojane.''734
734

Foreti Vinko, ''Smjetaj Hrvata i Srba u srednjem vijeku s naroitim obzirom na Crvenu
Hrvatsku''. Dubrovnik, godina XII, br. 4, Dubrovnik 1969, 59 (: )

,
'' '' (DAI) .
''Glavni izvor za doseobu Junih Slavena'',
: ''Prouivi pomno Porfirogeneta, a i ostale dodue veinom kasnije izvore,
prihvaamo njegovo pripovijedanje kao pouzdano i tono, a dopunit emo ga ostalim
izvorima, na koje emo se kasnije poblie osvrnuti.'' ,
,
30. DAI,
, ,
: ''Od onih pak Hrvata, koji dooe u Dalmaciju, odijeli se poneki dio i

zaposjedne Ilirik i Panoniju. I oni imahu samosvojnog arhonta, koji je slao prijateljska
poslanstva k arhontu Hrvatske.'' Kao ,
''da je taj dio Ilirika uglavnom podruje
rimske provincije Prevalitane, to jest podruje oblasti Duklje.''735
735

, 62

, ,
, ''planinsko
podruje Duklje nazivaju Ilirske gore''. To
''koji je slao prijateljska poslanstva k arhontu Hrvatske''
,
.
, .
, , XI XII
,
.
, . , ,
.
,
. 29.
DAI '' '', 30. : ''
''.
,
. 29.
,
(). : ,
, , , , , . ,
: '' ,
[
] , , , , ,
''.

. , , , ,
, , , , , , , .
, , , , , , ,
, , '' ''.
, . 30.
( ) .

. , ''
, ...''
, , ''
.''

: '', , , , , ,
, , , ''. ''
, '',
?
, ,

 : '' ,
...'', ,
, ,
: ''
..., .'' , ,
, , 31,
: '',
, , , , , , ''.
-
,
.
, ,
, , ,
, , ,
( , ), .
e
, ,
, , ?
.
.
,
. . ,
, e

? ,
(
)? ( )

, , ,
(, ).
, , ,
,
( ) ?
, , ,
, ,
? , .
, ,
, , ,

.

, ( )
. , ,
XI XII . ,

.
, .
,
.
.

 o .

: ''... I poto sadanja Srbija i Paganija i takozvana Zahumska zemlja i Travunja i
zemlja Konavljana bijahu pod vlasti Romejaca. a bijahu opustoene od Avara, koji u njih
potjerae Romane sada nastanjene u Dalmaciji i Drau, car ove Srbe naseli u tim zemljama.''
, , .
: ''Iz ovog, to smo iz Porfirogenita citirali i to emo jo
citirati te obrazloiti pomou drugih izvora, vidi se, da je glavna matina zemlja, u kojoj su se
Srbi naselili, bila zemlja po njemu nazvana Srbija, a odatle su se Srbi u reim mlazevima,
naselili u udaljenim oblastima Paganiji (Neretvanskoj oblasti), Zahumlju i Travunji. Vrlo je
vano istaknuti, da Porfirogenet meu tim zemljama ne spominje Duklju''736
736

, 63

,

.
'' ''. ''
'' ''''
'' '': ''n [] naziva Serblia, a znamo, da je ona
obuhvatala kraj, koji se kasnije po gradu Rasu prozvao Rakom, ali prema Porfirogenitu ova
matina Srbija obuhvata i oblast Soli oko dananje Tuzle i onu prvobitnu Bosnu, koju on
oznauje kao malu zemlju ''737
737

, 63

,
, '' '',
, ,
.
, ,
,
,
.

''malenoj zemlji Bosni kao bitnom dijelu Srbije''.
,
''vaan izvor za smjetaj Hrvata i Srba''.
,
IX, , ,
(Croatia
Alba) (Croatia Rubea) .
, , ,
() ''naime predio, gdje se Hrvatska i Srbija sustiu, ali po njemu je
politiko sredite ove drave Duklja zvana i Zeta''.
, XXX
''Crvene Hrvatske na etiri oblasti, Zetu, Travuniju, Humsku zemlju i
Podgorje''. To .
, , ,
.

, , , ''taj veliki Regnum Sclavorum, dakle ta velika srpsko-hrvatska

drava raspada. Ona se raspada prema Dukljaninu [XXXII ] u posebne drave Bijelu
Hrvatsku, Crvenu Hrvatsku zvanu sada Tetrahija, Bosnu i Raku.''738
738

, 67

ce , , ,
.
, IX XXX
. , , ,
, ,
, , XI XII ,
.
. : ''Iako Dukljanin u
Crvenu Hrvatsku ukljuuje osim Duklje ili Zete i Humsku oblast, Travuniju i Podgorje... iz
cijeloga njegova pripovijedanja se vidi, da on kao matinu zemlju Crvene Hrvatske uzima ba
Duklju (nazvanu i Zetom).''739
739

, 69

, ,
.
, . ,

,
, , ,
, ,
. ''da je ba Duklja (nazvana i Zeta)
bila matina zemlja Crvene Hrvatske'', :
''Nie emo se jo osvrnuti na bizantske pisce 11. i 12. stoljea, koji spominju. Hrvate, dodue
tada ve kao manjinu, u Duklji. Moemo stoga uzeti kao pouzdan Dukljaninov podatak, da je
postojala neko Crvena Hrvatska, i na osnovu provedene analize i svih ostalih okolnosti
zakljuiti, da je to bilo doba 7. do 9. stoljea.''740
740

, 69

Ha , , , :
1)

2)

3)
4)

,
, , ,
? , ,

?
XI XII ,
?
,
, , VII IX ?

?
, ,
?

5)

6)

7)

IX
, ,

VII IX

XI XII ?
VII IX ,

,

,
,

.
, VII XI ,

, .
,
, ,
'' '' ''''
?
,
,
?

, , :
? ,
,
-
?

.
. ,
,
,
,
, . ,
,
.
IX .

.
,
: ''Prema pisanju Dukljanina u sklopu Crvene
Hrvatske nalazili su se i Zahumlje, Travunja i Podgorje. Podgorje je prijelazna dosta
nestabilna oblast izmeu Zahumlja, Travunije i Duklje s jedne strane i matine Srbije (skupa
Rake i Bosne) s druge strane, te je Porfirogenit ni za ranije ni za svoje doba uope ne
spominje, pa je neemo ni mi uzeti u poblie razmatranje. No zato je potrebno da uzmemo u
razmatranje Zahumlje i Travunju.''741

741

, 69

je .
''prijelazna dosta
nestabilna oblast'' , ,
. ,
,
, , ,
, ?
, ,

. ,
, ,
,
: '' srpskom etnikom karakteru Zahumlja i Travunije pie
Porfirogenet, i to moramo shvatiti kao o pretjeno srpskom etnikom karakteru, a njegovo
pisanje za ove dvije oblasti smatramo pouzdanim, jer se preteni srpski karakter ovih dviju
oblasti moe potvrditi i kasnijim povijesnim izvorima. Prema pisanju Dukljanina ove dvije
oblasti Zahumlje i Travunja dole su u sklop Crvene Hrvatske, to moemo prihvatiti i stoga,
to veza Bijele i Crvene Hrvatske pretpostavlja teritorijalni kontinuitet. Naravno politikogeografska pripadnost Crvenoj Hrvatskoj ne iskljuuje njihov preteno srpski etniki
karakter.''742
742

, 70

, ''da se postepeno i ovo podruje
Zahumlja i Travunje infiltriralo donekle hrvatskim ivljem''. ,
: ''On dakle iz dvaju
istinskih elemenata, naime negda postojeeg saveza Bijele i Crvene Hrvatske i kasnijeg
pripadanja Bosne i Rake Dukljanskoj dravi stvara onu velianstvenu rekonstrukciju velike
Drave Slavena od 7. do 9. stoljea, u kojoj bi po njemu bio ujedinjen i hrvatski i srpski
narod, a kojoj on kao jaki regionalni patriot postavlja politiko sredite u svom zaviaju
Duklji, matinoj Crvenoj Hrvatskoj.''743
743

, 70

Ha ,
, , ,
, , ,
, .

.

, 29. 30. 32. DAI
, , , .
''postaju njihovi arhonti iz
vlastitih rodova, a ne iz drugih'', ''z arhonte one koje su izabrali iz roda,
koji su oni tovali i voljeli'' ''da su nad Zahumljem, Travunjom i Konavljima prije

bili arhonti, koje je neka druga vlast postavljala a u njihovim upanijama bili samo domai
upani''. , : ''Kontekst ne doputa tvrdnju, da bi i
Bizant bio postavljao arhonte iz kruga Bizantinaca, jer je govor o rodovima slavenskim.
Prema tome, i ako Porfirogenet ne kae, koji su to drugi rodovi, iz kojih su dobijali arhonte,
nas, u povezanosti s pripovijedanjem Dukljaninovim, sve upuuje na to da su Zahumlje,
Travunja i Konavli bili do tog vremena pod Crvenom Hrvatskom u Duklji.''744
744

, 71

,

.
32. DAI
.
,
, '' ''
. ,
.
,
, .
.
.
, : ''Dakle i ovdje Tribalija i oblinji
dijelovi Srbije znai u dananjem izraavanju dio Srbije. Budui da je VIadimir vladao samo
Dukljom i Podgorjem, to znai da su i Duklju u 11. stoljeu smatrali kao dio Srbije, dotino
zemlje nastavane Srbima. To je prvi spomen opstojnosti Srba u Duklji, dakle za vrijeme na
razmei 10. i 11. stoljea, ali takve opstojnosti, prema kojoj se vidi, da su oni bili u veini,
kad se i Duklja smatra dijelom Srbije. Dakle ovdje se vidi ve jedno novo injenino stanje.
Ono je moralo biti posljedica etnikog pomicanja, o toku kojeg nema u historijskim izvorima
izriitog spomena. I dalje govorei o dukljanskim vladarima 11. stoljea bizantski pisci ih
nazivaju vladarima Srba, ali kao to emo pokazati, izriito istiu, da u Duklji uz Srbe ima i
Hrvata. Znai, da se je u razmahu vremena izvrio etniki proces, kojim je Duklja matina
zemlja Crvene Hrvatske, dobila novo etniko lice, a tim je zemlja u veini postala srpskom,
ali je u njoj ostala i jaka hrvatska, i to kompaktna manjina.''745
745

, 72

Kao ,
,
. ,
-, XI
. ,

,
,
().
, '' '', '' ,
'', '' , '' .,
: ''vidjeli smo, da ve prije Skilices, govorei o Vojislavu, spominje Tribale i Srbe i
susjedna plemena te imamo i spomen Srba i onih, koji zajedno sa njima idu, a Zonaras

spominje Tribale i Srbe i one, koji su im srodni. Dakle u Vojislavljevoj dravi osim Srba ima i
drugog naroda. Moglo bi se u prva dva citata pomisliti takoer na Vlahe i Arbanase, kojih je
sigurno u Vojislavljevoj dravi bilo, no ono tree spominjanje, gdje Zonares spominje Srbe i
one, koji su im srodni moe se odnositi samo na Hrvate zaista srodne Srbima.''746
746

74

, : '' ,
'', : ''Dakle Hrvati ove
drave, premda preteno srpske, u ovoj vojni bijehu vaan faktor. Petrilo je voa Hrvata i prvi
iza Bodina... u daljnjem pripovijedanju govorei o borbama Skilices vie ne spominje Hrvate,
ve jo jedanput Srbe.''747
XI . , ,
. .
, , .

. , : ''Za
promatranje smetaja Hrvata i Srba u srednjem vijeku vrlo je vano baciti pogled i na Bosnu...
U doba doseobe na jug Hrvati su zapremili i naselili zapadni dio dananje Bosne, a Srbi su
zapremili i naselili njezin istoni dio.. U doba Porfirogeneta je oblast Soli oko dananje Tuzle
direktno u sklopu Srbije i izvan male zemlje Bosne, a mala zemlja takoer i ona u sklopu
Srbije, ila je po prilici od podruja gornjeg Vrbasa do srednje Drine. I ta mala zemlja Bosna
bila je dio matine Srbije i naseljen srpskim stanovnitvom.''748
747

. 75
, 79.
,
'' ''
( , '' , 1979, 105).

, '' ''
(''''). ,
, .
748

. , ,

.
,
.

.
'' '',
. . ,
(1187, 1180, 1227. 1238. )
. ,
: ''regnum Servilie, quod est Bosna'', , , ''zemlja
Srbije, koja je Bosna', ''onaj dio Srbije, koji jest Bosna'' ''srpska zemlja, koja se
zove Bosna''.
, ,

. , : ''Srpski karakter Bosne u granicama tog

vremena time je jasno oznaen.''749
749

, 80

, ,
.

. ,
, XII
'' ''. ,
XII ,
XIII
?
.
,
, ,
. : ''U razvoju srpskog naroda od
velikog je znaaja pojava velikog upana Stefana Nemanje, koji je Rakoj pridruio Duklju,
Travuniju i Zahumlje, u kojem je vladao njegov brat knez Miroslav... Nemanja je osvojio i
gradove takozvane Gornje Dalmacije od Kotora do Skadra, koji bijahu pod bizantinskom
vlasti, i ostatak Dukljanske drave u primorju.''750

,
,
.
: ''Ne spoznavi prave mjere hoe pridobiti sebi Hrvatsku i prisvaja vlast nad
Kotorom.''
, : ''Navedeni bizantski pisci spominju
tu Hrvatsku (dotino Hrvate) u tako uskom kontekstu s Kotorom da se to moe odnositi samo
na manje jedno podruje u blizini Kotora i nazvano stoga Hrvatskom. Cijelo delovanje
Nemanje nije ni ilo zatim, da pokori Hrvatsku ni u cjelini ni u onom djelu, koji je tada drao
Bizant, i stoga, kad bizanski pisci vele, da je htio pridobiti Hrvatsku misle time na malenu
Hrvatsku u blizini Kotora.''751
750
751

, 85
, 8586

. . ,
, .
79. -,
,
,
. ''misli na
Hrvatsku u etnikom smislu, na podruje nastavano Hrvatima''. , ,
''da je Dubrovnik najjuniji grad u Hrvatskoj''
,
, ,

?


.
''...
'' .
, ''
... ''
, : ''
'', ,
. , , :
'' , .''
( ),
, ,
, , (
) . ,
,
,
, , XIII : ''Kralj Dalmacije, Hrvatske, Dioklije,
Srbije i Rake i gospodar Primorske zemlje''.
''kralja Rae, Dioklitije, Albanije, Hrvatske, Humske i sve
Primorske zemlje''.
. , ,
.
.
, .
,
,
. , ,
, , : ''Dubrovake arhivske knjige
zovu stanovnike openito imenom Slaveni, ali se vidi, da u 14. i 15. stoljeu jo ima mnogo
Vlaha, koji, i ako ve govore slavenski i nose slavenska imena, jo postoje kao etrnika
skupina. Iz prouavanja tog dubrovakog zalea vidi se, da su to ipak preteno srpski krajevi,
koji kao takvi vuku kontinuitet jo od doseobe Srba na jug, no u zapadnijim krajevima
Zahumlja, koji tu zadire i u nekadanje neretvanske upanije i hrvatsku upaniju Imotski, ipak
prevladava hrvatski ivalj.''752
752

, 93.
: ''Ratarska okolica prisiljavala je stare Dubrovane da se slue
hrvatskim imenima u zemljinim pitanjima, npr.: granica, dolina, brijeg, donja glava itd.''
XIII . ''iskljuivo peat slavenskog,
hrvatskog grada, slino ostalim dalmatinskim gradovima'',
: ''Golemi nerazmjer slavenskih imena i neslavenskih imena i prezimena
ukazuje da je dubrovaki teritorij u XIII st. bio slaveniziran, kroatiziran. Slavizacija je ila
kudikamo bre nego u samom gradu.'' , ,
, ,
. . (Josip Lui, ''O etnikim odnosima na dubrovakom teritoriju u
XIII stoljeu'', Dubrovnik, godina XII, br. 4, Dubrovnik 1969, 98107)

, ,
.
, XIII
,

, '' Dubrovniku od 14. stoljea dalje moe govoriti kao o

hrvatskom gradu... Kada govorimo o tome da je prevladao hrvatski elemenat, ne mislimo
govoriti u biolokom njenom smislu, koji nam ustaje nepoznanica u statistikom svom
odnosu, ve mislimo u smislu prevladavanja objektivnih znaajki narodnosti, koje su dole u
16. stoljeu ve i do subjektivnog izraaja... Bez sumnje vane su bile migracije u Dubrovnik
iz zalea i blieg i daljeg, u kojima je bilo Srba, Vlaha i Hrvata, pa ak i nemakih rudara
Sasa.''753
753

, 96

,
,
''da je podruje od Neretve do Bojane bilo podruje, gde se je hrvatska. i srpski narod
ve od vremena doseobe mijeao. Opstojnost dviju hrvatskih zona, one Bijele Hrvatske i one
u Duklji matinoj Crvenoj Hrvatskoj do 10. stoljea uinila je, da je hrvatski element
cirkulirao i kroz preteno srpsku zonu Zahumlja i Travunije, a prodor srpskog ivlja u Duklju
u 10. stoljeu suzio je u njoj opstojnost Hrvata na uski primorski pojas. Rezultat svih tih
previranja bio je taj, da je ve kroz trajanje srednjeg vijeka sve do ulaza u Boku Kotorsku u
primorskom pojasu prevladao hrvatski ivalj, a u zaleu ostao pretean srpski, dok se u Boki
Kotorskoj skupa nali i odrali Srbi i Hrvati, pri emu su dva gradska centra Dubrovnik i
Kotor poprimili hrvatski karakter s manjinom srpskom u Kotoru, koja se neto docnije javlja.''
, , e ,
: ''Moemo pokazati na opstanak Hrvata juno od Neretve u primorskom
pojasu, gdje je u hrvatskoj povijesti jako dola do izraaja Dubrovaka republika, a u Boki
Kotorskoj uz jaku afirmaciju Srba i jaka afirmacija Hrvata, naroito u kulturi, pomorstvu i
pravnom ivotu.''

: ''Uza sve to, to su Srbi i Hrvati ve od pojave njihove u povijesti
kako nam ve Porfirogenet pokazuje, dva posebna naroda s posebnom individualnosti, ipak su
to dva srodna i bliska naroda, pa je naravno, da je uza sve meusobne opreke, koje su se na
jedan ili na drugi nain izmeu njih kroz dugu istoriju javljale, osim drugih razloga takoer
zbog njihove bliskosti, srodnosti, teritorijalnog susjedstva i proimanja dolazilo do
meusobnog prelijevanja, pretakanja i asimilacije. Njihov smjetaj u srednjem vijeku, a i u
novom, nije samo rezultat doseobe u 7. stoljeu ve i daljnih jo migracija te drugih etnikih i
kulturnih previranja.''754
754

, 97

Ha
,
,
.
,

.

 , , , ,
, .
,
, , ,
, . ,
, ,
, () . , ,
,
, , ,
. ,
, ,
, .


, , ,
, .
,
,
. , , ,
,
, .
,
:
, ,
.
, DAI
. (''''
''''). - , ,
, ,
, , , 30. DAI,
, , ,
.
.
. 32, ,
,
35, ,
, : ''
, , , ,
, .'' , 30.

.
,
VII .
.
, ,
. , 30. DAI

. , . ,

. ,

 ,
.
'' '' '' ''.

30.
, .
.
je ''
'', . ,
.
. ,
30. , (
),
, , ,
.
'' ''
, ,

. ,
, ,
, ,
,
. ,

. ,
.
, 32.
.
'' ''
'' ''. , ,
,
? , ,

?
, , ,
, , -- 1150. , , ,
'' .

''. '' '' ''
''.
'' ''

,
. , . , ,


'' '' ('' '') ?

'' ''

 .
. ,

, .
XII , ,
.
,
''
''? ,
'' '' ('' '') ''''.
?
, ,
, , XII
? ,
, ?
.
,

. , , ,
.
. '' ''
, ,
.
, .
.
(), ,
.

,

.
,
. ,
.

, '' ''
.
, ,
, ,
.
, ,

, , . ,

, .
,
? , ,
, ,
, , ,
, , , .

 ,
,
, j ce
. ,
, , ,
.

, - , ,
, , , ,
,
, .

, , ,
,
. ,
IX .
, ,

. , :
.
''? .
, 822. ,
,
,
.
.
, , , ,
. ,
,
.

. ,
, ,
. , , ,
,
30. DAI, ,
,
, . ,
, , ,
, , ,

. .
, ,
, , ,
,
.
,
,

.


XI, . , ,
, , ,
,
.
, .
, IX , '' ,
'', , .

, , , ,
. , , . ,
, .
, , ()
.
,
, ,

, , , :
, , . XII ,
, ,
,
, , , ,
, . ,

'' ''
, , ,
,
, .
,
, ,
. ,
.
,
, , , ,

. . ,
,
XI ,
. .
,
, , '' '' (
, ) in meditulio Rasciae'' ( ),
.
,
, ,
: '' 24-
'' ( ).
. ,
, ,

, : '' ,
'' ( ; '' [ ]
, ...'' (
). .
,
'' '' '' '', , ,
II : '' ''.
,
: ''
, , .''
1708.
. XVIII .
,
, , , (),
(XVI )
, , ,
, .
,
'' ".

,
,
, ,
, ,
, ,
. II 1020. ,
,

a .

, ,
.
,
,
. , , .
II
XIII , ,
. '' '' ''Magnus zupan totius Serviae,
Maritimae, Diokliae, Dalmatiae, Travuniae, et Zachulmiae'', a ''
'' '' ''.
,
.
;

.

.
,
, ,
, , , .

 .
,

,
.
.
,
.

.
,
,
,
,
. , ,
,
,
.

.
,
.
;
,
, ,
.
,
,
.
, , , ,

.
,
, , , ,

. ,
, ,
. , ,
, XI XII . ,
,
.


. ,
.

.
, , .
, ,
,

 . , XI ,
, , ,
, ,
, . ,
, XI

. .
, , ,

, , -,
. ,

'' ''. (1101.
)
. , ,
, ,
'' '', -
, (?) .
, , , -
. , je
,
,
,
,

. '' ''
,
XII ,
XII .
'' '' ,
. XII
.
,
, .
.
,
, , ,
, XII .
.
, ,
XII . ,

.
. ,
: '' ...
, .
, ,
, , , , , , .''
. , ,
: ''

 .
, , ,
, , , , , , , , ,
, , , .''
, .
,
.
,

XII
( )
. , ,
, , , , , , .

. ,
() .

, ,
(, )
, ,
, ,
, , ,
, , .
, , ,

. ,
,
. ,
. opajy
ce . , ,
, , ,
, , ,
, .

.
. ,
1112/13. , ,
,
XI , , ,
,
, .
,

, .
?
,
?
?
, , 30.
DAI , , , ,


. , ,
.
.
, .
, ,
, .
.
. .
, ,
, , , ,
, '''' ,
,
,
.
, ,
,

.
,
.
, ,
, XVIII

, . , ,

,
,
.

()
,
, ,
, , ,
.
1708. ,
,
XII
.
, . ,
, .
() .

,
, ,
, . , ,
,
, ,
. ,
, , , .
, , .

 .
,

.
. ,
.

.
, ,
,
(, )

, ,
( ) ( ). ,
,
, , , ()
,
()
.
80- XII ,
,
,
, , . ,
, ,
,

.
.
XII
, .
, , ,
,
, .
,
, XIV
'' '',
, , ,
, . XII
, ,

, XIII ,
.
, ,
,
. ,

'' '' '' ''? ,
.
-
,


. , ,
. XII XIII ,
, ,
,

.
,
, ,
,
, .

, .
. ,
, , ,

. ", ,
.


. ,
, ,
,
.

. ,
.
,
, ,
.

. , ,
. .

,
, , ,
.

,
. ,
,
,
.

, ,

.
,
, .

 , .

, ,
.
.
, .

, , ,

.
,
.
,


? ,

? , -
, , ,
, ,
, ,
.
,
, .

, , ,
.
, ,
, , ,

,
. , .
,
, , ,
.
, , ,
,
. ?
, .

, XVI ,

XVIII .
,
.
, ,
, .
,
, .
,


.
. .

, , .

, ,
. je
,
, .
.
. ,
, , . ,
XVI ?
XVI ,

.
,

, .
,
, . ,
.
.
.
, ()
.
(), .

,
?
?
,
, .

,
,
,

.
.
,
,
.
,
, je

 . ,
.

, , ,
, ,
.
,
, , .
,

,
.

,
.
, ,

. .

,
. e
,
.
,

.
,
.
. ,
,

, ,
, .

,
.
(),
,
(), .
XI .
- () - ,
, XII
.
,

.
( ,
), , (), .
, ,
,

 , ao , , ,
, , .

( ),
() , , , .

, ,
, (),
.
, ?
, ,
,
e . ,
,
'' '' ('' '').
.

(),
'''' '' ''.
, .
, ,
.
,

'' ''('' '').
.
.




.
. , ,
.
,

,
.

, ,
, , , , , ,
. .


, .
.

,
, . ,
. , ,

 . , ,
.
,
,
, , ,
.
150200 , ,

,
. .

.
, ,
.
,
. ,

.

IZVORI
., , . . . 1924
(:
)
., (, ) . . ()
., . ()
., , , III,
1955
., . , XXXVIII, 1962
., VII .
,
II, 1959 (: )
., , III, 1966
., , III
Grabler F., Aus dem Geschichtswerk des Laonikos Chalkokondylos. Europa in XV
Jahrhundert von
Byzantinern gesehen. Byzantinische Geschichtsschreiber. Graz-Wien-Kln (1954)
., , IV, 1971
., , IV
., Historia Salonitana Maior. . ,
.
I, 1967
., , III
( . .) -

XV XIX , . I, 1899 ( . . .)
Mikloi F., Monumenta Serbica, Viennae 1858
., , . , 1938

Moin V., Ljetopis Popa Dukljanina, Zagreb 1950

., , 1960
Novakovi S., lanci Hronografa Trojadika o Srbima i Bugarima, Starine X, Zagreb 1878
., XI . II
1019
1020 . LXXVII. 1908
Raki F., Documenta Historiae Chroatice... Zagrebiae 1877
., , III
., . .
,
IVV, 19611962
., 11981199, V, 1925 (:
V)
., ()
1200
1202, V
., , I, 1902
., , - . 1927
., , 1928

LITRATURA
Adamovi V, O bedemima grada Dubrovnika, Srgj, god I, Dubrovnik 1902
Badi A., Istorije srednjevekovne Bosne Sarajevo 1972
(), () ( )
.
XVIII 1976
[Bonbardi Michaelis] Topographia Magni regm Hungariae olim a quodam Societatis Jesu
Sacerdotis
conscripta, nunc studio cuijusdam ex eodem Societate sacerdotis emendata et aucta....
Anno
MDCCL mense Octobri DIE, Viennae Austriae
Boba Imre, Morava's History reconsidered. A Reinterpretation of Medieval Sources. The
Hague 1971
Bokovi ., Les premiers Etats slave du sud-ouest des Balkans et la naissance de
l'architecture
monumentale. (I. Midzynarodovy Kongres archelogii sowianskiej. I. III. Nadbitka)
., . , 12,
1950
, - ( )
., , 1960
., . I, 1925
., , , 1940
Dmler E., ber die lteste Geschichte der Slawen in Dalmatien (549928), Wien 1856
Engel J. H., Povjest Dubrovake Republike, Dubrovnik 1903
Enciklopedija Jugoslavije, 7, Zagreb MCMLXVII
Farlati D., Illyrici sacri.... Venetiis, I 1751, III 1765, IV 1769, VI 1800, VII 1817. VIII 1819
., .

 , XI, 1968
Foreti Vinko, Smjetaj Hrvata i Srba u srednjem vijeku s naroitim obzirom na Crvenu
Hrvatsku,
Dubrovnik, asopis za knjievnost, umjetnost, znanost i drutvena pitanja, godina XII,
br. 4,
Dubrovnik 1969
Gebhardi L. A., Geschichte des Reiches Hungarn und damit verbundeten Staaten, Erster
Theil, Leipzig
1778
Gebhardi L. A., Geschichte aller Wendisch-Slavischen Staaten, Zweiter Band, Halle 1793
., , Cep, , .
1859
Giorgji V., Hrvati, Srba i Dalmatini a Sa Rimska stolica. U Trstu 1860.
Gogala Federik-Dominis, Kada je odran sabor na Duvanjskom polju?, U ibeniku, 1965
., h .. .
1880
Hadijahi M., Tihomir iz Kronike Popa Dukljanina-historijska linost? Godinjak Drutva
istoriara
Bosne i Hercegovine, god. XVII, 19661967, Sarajevo 1969
Handi A., Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo 1975
, 1972
, , I 1967. II 1970
, I, 1961
, ( XV ), 1953
Jenkins R. J. H., Constantine Porfyrogenitus. De Administrando Imperio, volume II,
Commentary.
London 1962
Jireek K., Trgovaki drumovi i rudnici u Srbiji i Bosni u srednjem vijeku preveo ore
Pejanovi,
Sarajevo 1951 ., , ( 1371), 1922
., O , I 1909
Kai-Mioi A., Razgovori ugodni naroda slovinskoga, Zagreb 1962
., , I, 1882
., II, , .
XII,
1970
. . ... 1935
Klai N.. Poviest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971
Klai V., Poviest Bosne, Zagreb 1882
Klai V. Atlas za hrvatsku povjesnicu, Zagreb 1888
Klai V., Povjest Hrvata od najstarijih vremena, svezak prvi, Zagreb 1899
. , , 1979
., , 1976
. ., , . 1893,
,
1894
Luccari, Copioso ristretto de gli annali di Rausa... in Venetia 1605
Lui Josip, O etnikim odnosima na dubrovakom teritoriju u XIII stoljeu, Dubrovnik,
asopis za
knjievnost, umjetnost, znanost i drutvena pitanja, godina XII, br. 4, Dubrovnik 1969

 ., ,
, . XXV, 1978
., . . , 1876
Mandi D., Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti Rim 1963
Mandi Dominik, Crvena Hrvatska u svijetlu povijesnih izvora, drugo, upotpunjeno izdanje,
[ikago]
1972
Markovi I., Dukljansko-barska Metropolija, Zagreb 1902
. ., () , II, 1872
., ,
1979
Niederle L., Pvod a Potky Slovan jinich svazek 2, v Praze 1910
.,
. 1864. 1865
Nodilo N.. Historija srednjega vijeka... knj. III, Zagreb 1905
., .
,
, 34, 1955
., , ,
34,
1958
., O ,

1, 1966
., IX .
, 1, 1968
., XI XII
.
, XXXIV, . 12, 1968
., , 2,
1969
., .

, 1, 1970
. ., , ,
XVIII,
1971
., , . XXXVII, . 3-4,

1971
., 29. 30. ,

XIX, 1972
., , XX,
1972
Novakovi R., Jo jednom: Serborum III Urborum. Kulturni radnik, 3, Zagreb 1974
P., ? XXII,
1975
., . .
11751975. 1977

 ., , (), ()
()
. . XXV, 1977
. 1150. . XXV,

1978
., , . XXV, 1978
., XII , XLVIII, 1888
., , 31, 1908
Orbini M., Il regno De gli Slavi... In Pesaro MDCI
., , 1968
., , 1969
., . , 1966
Pejacsevich Fr. Xav., Historia Serviae seu colloquia XIII... Colocae MDCCXCVII
., , 1935
Pi dr. J. L., arove hroby v ehach a prichod echu. Staroitnosti zeme eske, Dil II, v
Praze 1905
Popovi M., Manastir sv. Petra de Campo kod Trebinja. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine, Nova Serija, sveska XXVII/XXVIII Archeologija. Sarajevo 1973
Prvanovi S., Ko je bio hrvatski knez Borna (Da li je bio poreklom iz istone Srbije), Rad
311, Zagreb
1957
Pribojevi V., O podrijetlu i zgodama Slavena. Uvod i biljeke napisao i tekst za tampu
priredio
Akademik Grga Novak, Zagreb 1951
Raki F., Ocjene starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjega vieka. U Zagrebu 1865
Raki F., Hrvatska prije XII vieka. Rad LVI, Zagreb 1881
Raki F., Borba Junih Slovena za dravnu neodvisnost, Beograd 1931
. h, IIII 1974, IV 1975
Rambaud A., L'Empire Grec au dixieme siecle. Constantin Porphyrogenete. Paris 1870
., . 1963
Ruzitschitsch N., Gross-Zupan Stephan Nemanja und seine Bedeutung fr den serbischen
Staat und
serbische Kirche. Jena 1897
Schafarik' s P. S. Slawische Alterthmer, Zweiter Band, Leipzig 1844
Scherschnik L. J., Problema ex Historia Slavica... Acta Societatis Jablonovianae de Slavis
Venedis,
Antis, Vilcis... Lipsiae CI)I)CCXXIII
Severini J., Szaszky T. J., Introductio in orbis antiqui et Hodierni geographicam... Opera et
studio
Joannis Severini. Posonii et Cassoviae MDCCLXXVII Simeon R., Enciklopedijski
rjenik
lingvistikih naziva, II, Zagreb 1969
Skok P., Etimologiski rjenik hrvatskoga jezika, II, Zagreb 1972
Smiiklas T., Poviest Hrvatska, dio prvi (do 1526), u Zagrebu 1882
., , , (600-1159),
1884
., , 1909 Szaszky . ., Conspectus
introductionis, m notitiam Regni Hungariae, geographicam, historicam, politicam et
chronographicam... Posonii 1759

 ., , - , ,
1979
ii F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925
., XII

XIV . XXIV, 1977

., . XVIII1, , 1964
Vego M., Povijest Humske zemlje (Hercegovine), I dio, Samobor 1937
., , 1974
Westermanns Atlas zur Weltgeschichte, Berlin, Hamburg, Mnchen, Kiel, Darmstadt 1956
(Windisch K. G.) Politisch-geographisch-und historische Beschreibung des Knigreichs
Hungarn.
Pressburg 1772
Windisch K. G., Kurzgefate Geschichte der Ungarn, Preburg 1778 Windisch K. G.,
Geographie des
Knigreichs Ungarn, Erster Theil... Preburg
Zeuss K., Die Deutsche und die Nachbarstmme. Mnchen 1837

VII XII
1981

'' '' , 11

,

5.000

'' ''
,
52