ISTRAIVAKI RAD O POLOAJU MLADIH NA

TRITU RADA

PROBLEM, MOGU
LI I RJEENJA BITI
ZAJEDNIKA?

NEZAPOSLEN
OST MLADIH:
EU i BIH
DIJELE ISTI

ISTRAIVAKI RAD O POLOAJU MLADIH NA TRITU

RADA

NEZAPOSLENOST MLADIH: EU i BIH DIJELE ISTI PROBLEM,

MOGU LI I

RJEENJA BITI ZAJEDNIKA?

Autori:
Belma Hadimahmutovi i Marko Marti

Peer review istraivanja:

Jan Zlatan Kulenovi

Centar za istraivanja i studije GEA

Novembar 2013.

SADRAJ
LISTA SKRAENICA I AKRONIMA
SAETAK

1. UVOD

2. NEZAPOSLENOST MLADIH U BIH 9

Definicija mladih

Poloaj mladih na tritu rada u BiH

12

3. KAKO INSTITUCIJE NA TRITU RADA U BIH POMAU MLADIMA?

20

Mjere podrke zapoljavanja mladih u FBiH 20

Mjere podrke zapoljavanja mladih u RS

25

Mjere podrke zapoljavanja mladih u Brko Distriktu

Preduzetnitvo mladih u BiH

27

29

4. NEZAPOSLENOST MLADIH U EU KONTEKSTU 32

Veza izmeu rezultata osnovnog obrazovanja i stope nezaposlenosti 33
Koji su EU odgovori na nezaposlenost mladih?
Program Garancije za mlade

34

35

Mjere za rjeavanje problema nezaposlenosti mladih - primjeri iz

evropskih zemalja 38
Primjer Norveke

39

Primjer Hrvatske

41

5. OSNOVNI NALAZI I PREPORUKE ZA BUDUE DJELOVANJE 44

KORITENA LITERATURA I IZVORI

50

LISTA SKRAENICA I AKRONIMA

ARS
BDP
BIH
BIP

Anketa o radnoj snazi

Bruto domai proizvod
Bosna i Hercegovina
Business Innovation Programs
(Programi poslovnih inovacija)
CCI Centri civilnih inicijativa
CISO Centri za informisanje, savjetovanje i obuku
EU Evropska unija
FBIH Federacija Bosne i Hercegovine
FZZZ
Federalni zavod za zapoljavanje
GEM Global Entrepreneurship Monitor
(Globalno praenje preduzetnitva)
GIZ Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit
(Njemaka organizacija za meunarodnu
saradnju)
INED Francuski institut demografskih studija
ILO International Labour Organisation
(Meunarodna organizacija rada)
KV Kvalifikovana radna snaga
MDGF
Millennium Development Goals Achievement
Fund
(Fond za dostizanje milenijumskih razvojnih
ciljeva)
NAV Nye arbeids- og velferdsetaten
(Norwegian Labour and Welfare Administration)
NVO Nevladina organizacija
OECD
Organisation for Economic Co-operation and
Development
(Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj)
OIA Omladinska informativna agencija
PISA Programme for International Student Assessment
(Meunarodni program procjene uenikih
postignua)
RS Republika Srpska
SSS Radna snaga sa srednjom strunom spremom
UNDP
United Nations Development programm
(Razvojni program Ujedinjenih Nacija)
UNICEF United Nations International Children's
Emergency Fund
VKV Visoko kvalifikovana radna snaga
VSS Radna snaga sa visokom strunom spremom
VS Radna snaga sa viom strunom spremom

YEP Youth Employment Project

(Projekat zapoljavanja mladih)
YERPYouth Employability and Retention Programme
(Program zapoljavanja i zadravanja mladih)
ZZZRS
Zavod za zapoljavanje Republike Srpske

SAETAK
Negativna kretanja na tritu rada u Bosni i Hercegovini u posljednjih
nekoliko godina najvie su pogodila populaciju mladih imajui u vidu da je
stopa njihove nezaposlenosti rasla ak dva do tri puta vie u odnosu na
stopu ukupne nezaposlenosti. Statistika rada upeatljivo ukazuje na tri
kljuna problema:
1 ogromnu nezaposlenost mladih koja se u ovom trenutku penje
na preko 60% i rekordna je u Evropi;
2 izrazitu neaktivnost (vie od 50% mladih ljudi je ekonomski
neaktivno - nema posao niti ga trai); i
3 dugotrajnu nezaposlenost gdje preko 50% mladih koji trae posao
ne mogu doi do zaposlenja due godinu dana.
Ako se tome dodaju i zabrinjavajui rezultati demografskog trenda koji kau
da u BiH ivi 320.000 mladih manje nego prije 1991. godine, onda je jasno
zbog ega se situacija moe
nazvati dramatinom!
Uporedni podaci pokazuju da je i Evropska unija u proteklih nekoliko godina
suoena sa problemom izrazito visoke nezaposlenosti mladih koja je za samo
etiri godine porasla sa 15% na 23,5%. Skoro 7.5 miliona mladih irom
Evropske unije je trenutno ekonomski
neaktivno ili bez posla od ega najvie u zemljama poput Grke, panije,
Italije, Portugala ali i Slovake, Irske, Litvanije, vedske gdje je nezaposlenost
mladih takoe iznad EU prosjeka. U isto vrijeme prisutan je trend rastue
neaktivnosti kod mladih, rano naputanje kolovanja kao i dugotrajna
nezaposlenost.
Ono to dodatno naglaava ozbiljnost ovog problema su rezultati Eurofound
1

analize po kojima su godinji trokovi nezaposlenosti mladih i njihovog

odsustva iz sistema obrazovanja i programa osposobljavanja
procijenjeni na preko 100 milijardi eura godinje ili izmeu 0,8% i
1,2% BDP-a za 21 zemlju lanicu Evropske unije koje su bile predmet ove
analize. Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaena ovom analizom ali grube
pretpostavke na bazi analogije sa zemljama lanicama koje imaju sline
probleme na tritu rada, poput panije, govore da BiH zbog ogromne
nezaposlenosti i neaktivnosti mladih
godinje gubi oko 1% svog BDP-a, odnosno vie od 250.000.000 KM
u apsolutnom

iznosu!
Znajui koliko su mladi vani za svaku drutvenu zajednicu kao dio populacije
koji donosi nove ideje i pokretaku snagu, Evropska unija je pitanje
nezaposlenosti mladih stavila na
1

European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditons, Young
people and NEETs in Europe: First findings

centralno mjesto svoje politike agende. Lideri EU su na sastanku Vijea

Evrope juna 2013. godine usvojili sveobuhvatan plan za borbu protiv
ovog problema te donijeli odluku o pokretanju i proirenju vie razliitih
inicijativa kako bi se olakala integracija mladih na tritu rada i podstaklo
njihovo zapoljavanje. Jedna od tih inicijativa je i program Garancije za
mlade iji je temeljni cilj da se u svakoj od zemalja lanica mladima koji se
ne zaposle u periodu od 4 meseca nakon zavretka formalnog obrazovanja,
ponudi posao, nastavak obrazovanja ili sticanje zanatskih/praktinih vjetina.
Osnovni principi nove EU politike zapoljavanja mladih svakako mogu
predstavljati putokaz za budue intervencije i na tritu rada u Bosni i
Hercegovini. Meutim, Bosna i Hercegovina je za razliku od veine zemalja
lanica EU, mnogo due i ozbiljnije suoena sa posljedicama pogreno
voenih politika kada su u pitanju mladi, zbog ega je potrebna hitna
reakcija i strukturne promjene. U kontekstu evropskih preporuka
naglasak je potrebno staviti na aktivnije djelovanje javnih slubi za
zapoljavanje (vie panje posvetiti funkcijama posredovanja, informisanja i
savjetovanja), jaanje partnerstava izmeu kljunih aktera na tritu rada
(posebno kola, fakulteta, javnih slubi za zapoljavanje i poslovne
zajednice), te znaajnije ukljuivanje mladih u kreiranje rjeenja. Na kraju
ovog dokumenta predloene su konkretne mjere kojima je mogue
intervenisati na tritu rada i ublaiti posljedice. Meutim, za trajno
rjeavanje problema nezaposlenosti mladih u BiH potrebno je djelovati na
same uzroke loeg stanja a to su ekonomska politika i politika
obrazovanja.
Mjere ekonomske politike imaju, prije svega, svoj direktan odraz na strani
tranje za radnom snagom i u tom smislu vano je, pored aktivnosti na
stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, konkretnije podrati
preduzetnitvo mladih kroz niz olakica koje su predloene kao preporuke
ovog istraivakog rada.
S druge strane, za sistemsku intervenciju na strani ponude radne snage
izuzetno je vana reforma obrazovanja. Reforma obrazovanja igra odluujuu
ulogu u profilisanju radne snage koja e se lake integrisati na trite rada i
doi do zaposlenja. Struno i visoko obrazovanje neosporno predstavljaju
podruja od posebnog interesa jer direktno pripremaju mlade za trite rada,
ali ono to ovaj dokument eli posebno adresirati je
uloga osnovnog obrazovanja u kreiranju budueg poloaja mladih na
tritu rada.

Naime, analizom podataka koji su prikupljeni kroz ovo istraivanje uoeno je

da postoji snana korelacija izmeu rezultata testiranja uenikih postignua
nakon zavrenog osnovnog obrazovanja (PISA test) i stope nezaposlenosti
kod mladih u veini zemalja EU. U tom smislu je i zakljuak da je za Bosnu i
Hercegovinu u ovom momentu reforma obrazovanja i razvoj funkcionalnog
znanja kod mladih, uz kombinovanje adekvatnih mjera ekonomske politke,
jedini put za dugorono poboljanje njihovog poloaja na tritu rada.

1. UVOD
Broj mladih u BiH se konstantno smanjuje, pretpostavlja se da ih je manje za
320.000 u odnosu na 1991. godinu kada je prema popisu stanovnitva bilo
1.091.775. osoba u dobi izmeu 15 i 30 godina. Nema dileme da to za svaku
zemlju predstavlja teko nadoknadiv gubitak imajui u vidu da mladi ljudi,
posebno oni koji tek zavravaju proces formalnog obrazovanja i trae svoje
prvo zaposlenje, predstavljaju izuzetno vaan dio populacije jer donose
prijeko potrebno novo znanje, ideje i energiju bez kojih ekonomija, kao i
drutvo u cjelini, ne bi mogli ii naprijed. Kae se, ne bez razloga, da je
ulaganje u mlade istovremeno ulaganje u budunost. Mnoge ekonomski
razvijene drave zbog toga ulau znaajna sredstva da mladima omogue to
kvalitetnije obrazovanje i stvore prilike za njihovo zaposlenje, a sve kako bi
na najbolji nain iskoristile ogroman potencijal koji ova populacija sa sobom
nosi.
U Bosni i Hercegovini mlade osobe ine ispod 13% registrovanih zaposlenih
2

ljudi a zvanina stopa njihove nezaposlenosti je nevjerovatnih 63,10 ! Radi

se o stopi nezaposlenosti koja je rekordna u evropskim okvirima. S druge
strane, donosioci odluka i kretaori politika u Bosni i Hercegovini ne ine
dovoljno kako bi se ozbiljno i sistemski pristupilo rjeavanju ovog problema.
Iako postoji deklarativna opredjeljenost svih da se najzad pone baviti ovim
pitanjem, konkretne akcije izostaju pa tako imamo situaciju da se ukupna
izdvajanja za politike zapoljavanja u proteklih nekoliko godina kreu u
rasponu izmeu 1,5% i 1,8% ukupnih budetskih rashoda to je mizerno u
3

odnosu na veliinu problema .

Reakcija mladih na ovakav odnos vlasti je stav da je rjeenje mogue nai
izvan BiH jer ne vide perspektivu u zemlji koja godinama ignorie njihove
probleme. Visoka nezaposlenost, nizak standard i odsustvo pozitivnih signala
sa trita rada najei su razlozi koje mladi ljudi navode obrazlaui
injenicu da ele zauvijek otii iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, zbog
istorijskog naslijea, odgaanja reformi obrazovanja, ali i pogrene politike
plata i zapoljavanja u javnom sektoru, meu mladima koji se koluju postoji
jo uvijek iskrivljena slika o tome da ih idealan posao eka nakon
zavrenog fakulteta. I to najee posao u javnoj upravi. Onog trenutka kada
se nakon zavretak kolovanja mladi suoe sa realnou katastrofalnog
stanja na tritu rada, postaju sve manje zainteresovani da svoju budunost
grade u BiH.

Podaci iz Anekete o radnoj snazi za 2012.

godinu
3
Istraivaki rad: Pomaemo li dovoljno
mladima koji ele da pokrenu vlastiti
posao? Centar za istraivanja i studije
GEA, 2012. godina

Analiza Omladinske informativne agencije (OIA) potvruje tezu da sve vie

mladi ele napustiti BIH. U periodu od 2006. do 2012. godine BiH je napustilo
najmanje 150.000 mladih koji su se trbuhom za kruhom odselili u zemlje
zapadne Evrope, Sjevernu Ameriku i Australiju. Da se broj onih koji planiraju
da zauvijek napuste BiH ne smanjuje, ve naprotiv, poveava, pokazuje i
istraivanje UNDP-a iz 2000 godine u kojem negdje oko 62 posto ispitanih u
dobi od 15 do 30 godine ivota izjavilo da namjerava zauvijek otii iz BiH. Taj
broj se naglo poveao 2003. godine, kad je 77 posto izjavilo da u ovoj zemlji
ne vide nikakvu perspektivu, dok prema posljednjim istraivanjima iz 2012.
godine procenat onih koji ele zauvijek napustiti BiH ili otii na due vrijeme
iznosi 81 posto.

Sigurno je da je nezaposlenost mladih suvie sloen problem za Bosnu i

Hercegovinu da bi se mogao rijeiti jednim projektom ili nizom pojedinanih
aktivnosti. Takoe, ne postoji ni arobni model koji je mogue preslikati iz
jedne zemlje u drugu, ali postoje odreeni principi i pristupi koje je mogue
slijediti kako bi se dolo do rjeenja.
Problem visoke nezaposlenosti mladih Bosna i Hercegovina dijeli sa
Evropskom unijom. Uslijed globalne ekonomske krize i Evropska unija je
posljednjih godina suoena sa rastuom nezaposlenosti mladih koja je
dosegla nivo od skoro 25% to je dva puta vie u odnosu na optu
nezaposlenost. Izloena ovom problemu Evropska unija u protekle dvije
godine intenzivno pokuava nai odgovore i rjeenja za novonastalu
situaciju. Jedno od novijih rjeenja je program Garancije za mlade koji treba
da zaivi od 2014. godine i koji na neki nain predstavlja okosnicu buduih
mjera u borbi protiv nezaposlenosti mladih u narednom petogodinjem
periodu.
Mogu li predloena rjeenja i mjere na nivou Evropske unije biti putokaz za
kreiranje politika zapoljavanja mladih i u Bosni i Hercegovini osnovna je
tema ovog istraivakog rada. Istraivanjem, koje je provedeno tokom
perioda avgust/decembar 2013. godine, nastojali su se utvrditi elementi
slinosti u poloaj mladih na tritu rada u BiH i Evropskoj uniji, te na bazi
zajednikih karakteristika izdvojiti generalni principi kao i mogua, odnosno,
primjenjiva rjeenja u Bosni i Hercegovini.

www.oiabih.info

2. NEZAPOSLENOST MLADIH U BIH

Definicija mladih
Mladost se najee opisuje kao tranzicijsko razdoblje izmeu djetinjstva i
odrasle dobi. Statistiki se kao donja granica mladosti najee uzima 15
godina ivota, dok gornja granica varira zaustavljajui se najee na 24, a
ponekad na 29 ili 34. godini ivota. Ovaj trend prepoznat je kao "produena
5

mladost" , jer ga karakterie sve due institucionalno obrazovanje, oteano i

neadekvatno zapoljavanje, usporeno socio-ekonomsko osamostaljivanje,
odlaganje zasnivanja vlastite porodice i slabo ukljuivanje mladih u
drutveno odluivanje.
Standardna definicija Ujedinjenih nacija identifikuje mlade ljude kao osobe od
15 do 24 godina starosti. Meutim, nacionalne definicije mladih mogu znatno
da variraju. Kada uzmemo u obzir oteane uslove za postizanje socijalne
zrelosti osobe ta granica se na podruju zemalja Zapadnog Balkana pomjera
na gore, pa se tako i starosna granica mladih razlikuje izmeu zemalja:
1 Crna Gora: 15 29 godina
6

2 Hrvatska: 15 30 godina
3 Makedonija: 15 30 godina
4 Srbija: 15 30 godina

Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine

Federacije BiH 36/10) i Zakonom o omladinskom organizovanju Republike
Srpske (Slubeni glasnik RS 98/04, 119/08, 1/12) precizira se da su mladi
osobe u ivotnoj dobi od navrenih 15 do navrenih 30 godina starosti.
Shodno tome, moe se rei da je definicija mladih na podruju cijele BiH
usklaena to je od izuzetne vanosti zbog statistikog praenja i obrade
podataka, kreiranja politika i aktivnih mjera zapoljavanja na tritu rada.
5

Ule, M. (1988): Mladina in

ideologija. Ljubljana: Delavska
enotnost. 6 Nacionalni program za
mlade 2009-2013
7
Nacionalna strategija za mlade
RS (Sl. Glasnik RS 55/2008)

Osnovni demografski podaci za BiH

Bosna i Hercegovina u posljednje 22 godine, odnosno od posljednjeg popisa
stanovnitva, nema relevantne statistike podatke koji bi se odnosili na
demografske promjene u zemlji, stvarnu sliku o broju, strukturi,
ekonomskom, obrazovnom i svakom drugom aspektu svojih graana.
Prema preliminarnim podacima nedavno provedenog popisa stanovnitva, u
Bosni i Hercegovini ivi 3.791.622 stanovnika od ega 2.371.603 u
Federaciji BiH, 1.326.991 u Republici Srpskoj a 93.028 u Brko Distriktu. U
odnosu na prethodna dva popisa iz 1981 i 1991 godine, broj stanovnika je
znaajno manji to pokazuje sljedei grafikon.
Grafikon 1: Ukupan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Uporedo sa smanjenjem ukupnog broja stanovnika dolo je i do znaajnog

smanjenja populacije mladih. Iako preliminarni rezultati provedenog popisa
jo uvijek ne daju podatke o broju mladih, procjene govore da u ovom
trenutku u Bosni i Hercegovini ivi manje od 800.000 osoba starosti izmeu
15 i 30 godina. Pretpostavlja se da je ukupan broj mladih osoba u BiH oko
770.000, to je za 321.775 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775.
Ovaj podatak ima posebnu teinu imajui u vidu da su mladi ljudi za svako

www.mladi.gov.ba preuzeto 06.11.2013.

1
0

drutvo izuzetno vaan dio populacije jer donose prijeko potrebno novo
znanje, ideje i energiju bez kojih ekonomija, kao i drutvo u cjelini, ne bi
mogli ii naprijed.
Grafikon 2: Broj mladih (15-30 godina) u Bosni i Hercegovini

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Ono to dodatno brine je injenica da se uporedo sa opadanjem ukupnog

broja stanovnika konstantno smanjuje i udio mladih u ukupnoj populaciji to
statistiku ini mnogo gorom.
Grafikon 3: Uee mladih u ukupnoj populaciji u Bosni i Hercegovini

Podaci iz 1981. godine pokazuju da je uee mladih u ukupnoj populaciji te

godine bilo blizu 30% dok je danas tek svaki 5 stanovnik Bosne i Hercegovine
unutar starosne granice izmeu 15 i 30 godina. Ako se tome dodaju
projekcije koje govore o nastavku negativnog
1
1

trenda i daljnjem smanjenju broja mladih u BiH do 2015. godine , onda je

potpuno jasno zbog ega su potrebne hitne reakcije i djelovanje bez
odlaganja.
Prema demografskoj studiji Stanovnitvo Svijeta iznesena je pretpostavka
da e 2050. godine u BiH ivjeti manje od 3,3 miliona stanovnika. Trenutno je
broj roenih po jednoj enskoj osobi u BIH 1,2, dok u Hrvatskoj i Sloveniji,
primjera radi, ova brojka iznosi 1,5, a u Srbiji 1,4. Prosjek u zemljama
Evropske unije iznosi 1,6 djece po enskoj osobi. Francuski Institut
demografskih studija (INED) svrstao je BiH meu ekstremne sluajeve kada
je rije o broju djece po jednoj eni. Broj novoroenih osoba manji je od broja
umrlih, i ovakav demografski trend se opisuje terminom starenje
stanovnitva, a to jednostavno podrazumijeva smanjenje udjela mlaih
populacijskih grupa u odnosu na starije u ukupnoj populaciji.
Poloaj mladih na tritu rada u BiH
Opte stanje na tritu rada u Bosni i Hercegovini je godinama unazad
veoma sloeno. Recesija i globalna ekonomska kriza dodatno su oslabile
privredu i negativno uticale na ionako teku socio-ekonomsku situaciju to je
dovelo do znaajnih pogoranja na tritu rada. Tokom posljednje tri godine
svi najvaniji pokazatelji stanja na tritu rada imaju negativne rezultate.
Evidentan je porast nezaposlenosti, smanjenje zaposlenosti i ogroman broj
neaktivnog stanovnitva o emu svjedoe zvanini podaci i evidencije
zavoda za zapoljavanje, kao i podaci iz ankete o radnoj snazi koja se esto
uzima kao vjerodostojniji prikaz stanja na tritu rada.
Meutim, ono to posebno brine je nesrazmjerno veliki udio mladih u ukupnoj
nezaposlenosti. Ako se paljivije pogleda nezaposlenost meu razliitim
starosnim grupama onda se moe uoiti da je stopa nezaposlenost
najvea meu mladim osobama starosti 15 do 24 godine iznosila
nevjerovatnih 63,10% posto u 2012. godini!
Nezaposlenost mladih je, moe se slobodno rei, najvei problem u dravi u
posljednih nekoliko godina i to jasno ilustruju podaci na sljedeem grafikonu.

Youth Labour Markets in Bosnia and Herzegovina, Niall OHiggins, International Labour
Office, Employment Programme, Subregional Office for Central and Eastern Europe,
Budapest: ILO, 2009 (prev.)

1
2

Grafikon 4. Nezaposlenost mladih u odnosu na optu

nezaposlenost

Izvor: Anketa o radnoj snazi Bosne i Hercegovine 2008-2012. godina

Nema sumnje da su negativne promjene na tritu rada najvie pogodile

mlade. Primjera radi, broj zaposlenih mladih osoba (15-24 godina starosti), se
znaajno smanjio u 2012 godini i to na 44.000 u odnosu na 2011. godinu
kada ih je bilo 53.000 zaposlenih. Takoe, u 2012. godini se u odnosu na
2011. godinu poveao broj nezaposlenih osoba za 3.000, a broj neaktivnih
osoba je znaajno porastao i to za nevjerovatnih 13.000! Dodatno zabrinjava
injenica da se radi o negativnom trendu koji je prisutan ve nekoliko godina
unazad i koji je jednako zastupljen bilo da se radi o nezaposlenosti,
zapoljavanju ili stopi aktivnosti.
10

Podaci Agencije za statistiku BIH za 2012. godinu

pokazuju detaljniju
strukturu radno sposobnog stanovnitva dobi od 15-24 godine u 2012.
godini. Prema tim podacima u Bosni i Hercegovini je u 2012. godini bilo neto
vie od 410.000 osoba dobi od 15-24 godine koje su radno sposobne, od
ega je samo 120.000 njih bilo ekonomski aktivno, odnosno, ili su imale
zaposlenje ili su bile nezaposlene ali su aktivno traile posao. Podatak koji je
alarmantan i koji trai hitno djelovanje je broj od 290.000 neaktivnih, mladih
osoba koje su obeshrabrene da trae posao ili iz nekog drugog razloga ne
ele zaposlenje. Veoma je upeatljivo da visoka stopa neaktivnosti za mlade
od 15-24 za rezultat ima izrazito nisku stopu zaposlenosti (svega 10,3%),
stoga je neophodno za mlade koji su neaktivni osmisliti dodatne naine
motivacije i mnogo vie panje posvetiti aktivnim mjerama zapoljavanja.

10

Agencija za statistiku BIH, tematski bilten br. 10, Anketa o radnoj snazi za 2012. godinu

1
3

Grafikon 5: Struktura radno sposobnog stanovnitva dobi (15-24) u

11
2012. godini

Radno sposobno stanovnitvo

(15-24) 410 000

Radna snaga (15-24)

120.000

Zaposleni (15-24)
44 000

Neaktivni (1524)
290 000

Nezaposleni (15-24)
76 000

Prikazana struktura trita rada upeatljivo ilustruje dva ozbiljna problema,

ogromnu
nezaposlenost i izrazitu neaktivnost populacije dobi od 15 do 24.
godine. Ovdje treba naglasiti da u kategoriju neaktivnih, prema ILO
metodologiji koja se koristi tokom izrade ankete o radnoj snazi, ulaze i mladi
koji se koluju (studiraju) a koji nemaju posao niti ga trae. Prema
statistikim podacima u kolskoj 2012/2013 godini u BiH bilo je upisano oko
166.000 srednjokolaca i 116.000 studenata to je oko 282.000 mladih u
dobi od 15 i vie godina koji se koluju. Ti podaci otvaraju novi problem a to
je izuzetno niska aktivnost mladih koji studiraju. Za razliku od pojedinih
evropskih zemalja, u Bosni i Hercegovini je veoma mali broj mladih koji
tokom studiranja istovremeno i rade ili barem pokuavaju nai posao. O tome
govore i podaci iz grafikona broj 6 na kojem je prikazano uee mladih koji
istovremeno rade i koluju se, po zemljama Evropske unije. Na grafikonu je
vidljivo da, primjera radi, Hrvatska koja ima slinu struktutru trita rada kao
i BiH, ima izuzetno nisku stopu ekonomske aktivnosti mladih kojih se koluju.
Hrvatska takoe spada u red zemalja koje karakterie visoka stopa
nezaposlenosti mladih i istovremeno njihova veoma niska ekonomska
aktivnost, za razliku od zemalja poput Austrije, Finske, Njemake, Danske i

Holandije gdje su mladi veoma aktivni i gdje je preko 20% pa ak i preko 40%
(Danska i Holandija) mladih koji istovremeno rade i koluju se.
11

Nedostaju podaci za grupu mladih od 24-29 godina, jer Agencija za statistiku BIH u
ovom izvjetaju daje samo pregled za osobe dobi od 25-49 godina, kao sljedeu starosnu
grupu.

1
4

Grafikon 6: Procenat mladih (15-24) koji u isto vrijeme rade i koluju

se (po
zemljama lanicama EU)

Izvor: EUROSTAT

Razlozi zbog kojih je veliki procenat neaktivnih meu mladima, a posebno

meu studentskom populacijom, su viestruki. Svakako da su najdublji
korijeni u nerazvijenoj ekonomskoj strukturi i smanjenim prilikama za
zapoljavanje, u obrazovnom sistemu ali i u istorijskom naslijeu i tradiciji
gdje je uobiajeno da roditelji izdravaju djecu sve dok studiraju.
Bez obzira to se navedeni prikaz odnosi samo na mlade izmeu 15 i 24
godine i ne ukljuuje osobe od 25 do 30 godina koji po definiciji takoe
pripadaju kategoriji mladih, to mnogo ne mijenja optu sliku kada je u pitanju
njihova pozicija na tritu rada u Bosni i Hercegovini. Ako se u razmatranje
uzmu podaci entitetskih statistikih zavoda i zavoda za zapoljavanje koji
detaljnije klasifikuju podatke o nezaposlenim i zaposlenim osobama u
Republici Srpskoj i Federaciji BiH, primijetie se da je situacija u oba entiteta
gotovo identina. Treba napomenuti da zvanina evidencija javnih slubi za
zapoljavanje ne

1
5

definie mlade koji se koluju kao osobe koje imaju status nezaposlenih lica
iako su, de facto, ekonomski neaktivne.
Republika Srpska
U biltenu Republikog zavoda za statistiku RS data je klasifikacija
nezaposlenih mladih osoba prema dobi, ako uporedimo decembar 2009.
godine kada je bilo 42.985 mladih osoba koje su nezaposlene i decembar
2012. godine, moemo zakljuiti da se broj nezaposlenih poveao za 3.106
osoba.
Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih mladih osoba na evidenciji rada
u RS najvie ima osoba sa KV 16.837 ili 36,5%, zatim slijede osobe sa SSS,
kojih ima 15.359 ili 33,3%. Najmanje nezaposlenih ima sa VKV, svega 0,08%.
U decembru 2012. godine najmanje nezaposlenih mladih osoba je bilo sa
VKV, njih svega 36, a najvie nezaposlenih mladih osoba odnosno 32.196 illi
69,85% je bilo sa KV i SSS (trogodinja i etverogodinja struna sprema),
dok je sa VSS bilo 16,27% mladih nezaposlenih osoba. Posebno zabrinjava
podatak da je 5.547 ili 12% prijavljenih nezaposlenih osoba bez
ikakvih kvalifikacija!
Kada se analiziraju podaci o duini ekanja na evidenciji nezaposlenih, moe
se vidjeti da
ak 58,5% mladih trai posao due od godinu dana a da je svaka
deveta mlada osoba na
evidenciji Zavoda za zapoljavanje due od 3 godine.
Tabela 7. Podaci o nezaposlenosti mladih(15-29) u Republici
Srpskoj
Duina ekanja na evidenciji ZZZRS prema kvalifikacionoj strukturi
31.12.2012
Obrazovna struktura
Broj mjeseci
NK
NSS KV
SSS
VKV VS VSS
Ukupno
1.09
0 do 6
4
48 4.131 4.641
11 101 3027
13.053
6 do 9
293
15 1.007 1.122
3 25
660
3.125
9 do 12
357
17
986
959
4 27
613
2.963
12 do 18
575
29 1.896 2.168
3 59 1530
6.260
18 do 24
409
23 1.177 1.164
2 60
524
3.359
24 do 36
749
46 2.154 1.991
6 71
725
5.742
1.03
36 do 60
8
68 2.816 2.025
2 91
376
6.416
60 do 84
570
48 1394
817
1 26
33
2.889

84 do 108
preko 108

317
145

32
16

855
421

371
101

3
1

7
2

11
1

1.596
687

Izvor: Republiki zavod za statistiku Republike Srpske

1
6

Federacija BiH
Kada je u pitanju Federacija BiH situacija je veoma slina, barem kada se radi o
stopi nezaposlenosti mladih. Prema evidenciji Federalnog zavoda za
zaposljavanje, u decembru 2012. god bilo je ukupno 131.110 nezaposlenih
mladih osoba (15-29). U biltenu Federalnog zavoda za zapoljavanje data je
klasifikacija nezaposlenosti mladih osoba prema dobi, spolu i obrazovanju, ali
bez klasifikacije prema duini ekanja na posao za ovu populaciju.

Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih mladih osoba u dobi od 15-29

godina na evidenciji rada FZZZ najvie ima osoba sa KV (to podrazumijeva
trogodinje srednje obrazovanje), ak 51 525 ili 39,29%, zatim slijede osobe
sa SSS, kojih ima 46 789 ili 35,68%, od ega su 52,95% ene. Najmanje
nezaposlenih mladih osoba je sa VKV, svega njih 40, a najvie, odnosno 75%,
sa KV i SSS (trogodinja i etverogodinja struna sprema).
Tabela 8. Podaci o nezaposlenosti mladih (15-29) u Federaciji BiH
Stepen strunog obrazovanja FBiH Decembar
2012
Dob
15-19
god
20-24
god
25-29
god

TOTA
L

12

Ukupno VSS
VS
SSS
NSS VKV KV
PKV NKV
Ukupno
13.249
0
0
3.309
7
2 7.337
47
2.547
Muki
7.263
0
0
1.698
5
0 4.667
27
866
enski
Ukupno
Muki

5.986
56.335
28.999

0
3.765
1.069

0
408
142

1.611
24.749
12.346

2
30
19

2 2.670
14 21.890
9 13.186

20
191
105

1.681
5.288
2.123

enski
Ukupno
Muki

27.336 2.696
61.526 10.502
27.599 3.268

266
1.424
454

12.403
18.728
7.965

11
8
5

5 8.704
24 22.298
15 12.146

86
274
158

3.165
8.268
3.588

enski
Ukupn
o
Muki

33.927

7.234

970

10.763

9 10.152

116

4.680

131.110 14.267
63.861 4.337

1.832
596

46.786
22.009

45
29

40 51.525
24 29.999

512
290

16.103
6.577

1.236

24.777

16

16 21.526

222

9.526

enski

67.249

9.930

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje

Kada uporedimo registrovanu nezaposlenost mladih za mjesec decembar
2012 u RS kada je bilo 46.091 osoba i u FBIH 131.110 osoba, evidentno je da
je u apsolutnom iznosu u FBIH bilo 2,8 puta vie nezaposlenih mladih osoba
u dobi od 15-29 godina. U oba entiteta najvie nezaposlenih prema
kvalifikacijama je sa KV, zatim sa SSS, a najmanje sa VKV. Ukupna
nezaposlenost mladih od 15-29 godina u oba entiteta u decembru 2012

godine je bila
12

Bilten Federalnog zavoda za zapoljavanje Sarajevo br. 12/12, januar 2013.

www.fzzz.ba (pristupljeno: 14.10.2013.)

1
7

177.201 osoba i iznosila je 56,8% (bez podataka za Brko Distrikt). Treba,

meutim, posebnu panju obratiti na podatak da je u posljednjih nekoliko
godina izrazito rasla stopa rasta nezaposlenih sa VSS gdje se nalazi i
znaajan broj mladih, sa cca 18.000 nezaposlenih u 2010. godini na preko
36.000 lica sa VSS koliko ih je bilo na evidencijama oba zavoda u oktobru
2013. godine.
Prema tome, bez obzira da li se radi o podacima na osnovu anketne
nezaposlenosti ili registrovane (administrativne) nezaposlenosti, statistika
jasno ukazuje na nekoliko kljunih problema kada je u pitanju poloaj mladih
na tritu rada:
1- ogroman broj nezaposlenih, posebno u dobi izmeu 15. i 24. godine;
2- znaajan procenat onih koji na posao ekaju due od jedne godine
(preko 58% u Republici Srpskoj)
3- veliki broj mladih bez ikakvih kvalifikacija (preko 5.000 osoba samo u
RS) koji se nalaze na evidencijama zavoda za zapoljavanje;
4- izrazit rast nezaposlenih sa VSS kvalifikacijama i oekivanje nastavka
toga trenda;
5- zabrinjavajui broj neaktivnih koji se iz godine u godinu poveava.
Jedna od manjkavosti brojnih analiza ovog tipa je to se najee baziraju
samo na statistikim podacima i slubenim evidencijama. Ono to se
meutim esto zaboravlja pri pokuaju predstavljanja poloaja mladih na
tritu rada je dobijanje miljenja njih samih, odnosno ispitivanje stavova
mladih kada je u pitanju njihov poloaj na tritu rada. U tom kontekstu
svakako treba pomenuti rezultate kvantitativnog istraivanja Glasovi
13

mladih
koje je proveo UN u BIH 2011/2012. godine na uzorku od 2.360
mladih u dobi od 15-30 godina i poredio sa slinim istraivanjem GTZ-a iz
2008. godine. Kroz ovo istraivanje ispitani su stavovi mladih kada je u
pitanju obrazovanje, mogunost zapoljavanja, duina traenja posla nakon
zavrene kole, osnivanje porodice, volonterizam, aktivnost/neaktivnost na
tritu rada, spremnost za naputanje BIH i sl.
Primjera radi, kao najvaniji problem, 74 posto mladih, navodi
nezaposlenost, 19 posto je izjavilo da se drutvo nedovoljno brine za
drutvene probleme mladih. Poraavajui je podatak da 79 posto
ispitanika smatra da obrazovanje koje imaju ili

stiu nee nikako ili e im samo donekle omoguiti zaposlenje. Kada

je rije o praktinoj nastavi 52 posto ispitanika nije imalo ovaj vid nastave,
to za posljedicu ima loe kvalifikovan struni kadar koji ne odgovara tritu
rada. Vrijedan pomena je i podatak da
13

http://www.unicef.org/bih/ba/media_20380.html (pristupljeno 14.10.2013.god.)

1
8

samo 35 posto ispitanika trai posao, dakle aktivni su na tritu rada, a 62

posto ispitanika ove dobne skupine su obeshrabreni i uopte ne
trae posao to potpuno korespondira sa podacima iz zvaninih statistika.
Broj mjeseci provedenih u traenju posla nakon kolovanja je najee u
prosjeku 16 mjeseci. Poreenja radi, prosjean period nezaposlenosti u 2008.
godini bio je 36 mjeseci, dok se u 2011/12 smanjio na 26 mjeseci. Prema
ovom istraivanju 58 posto mladih je registrovano na biroima za
zapoljavanje u 2011/12, a samo 8 posto mladih su korisnici vladinih
programa za zapoljavanje. Oko 42 posto ispitanika izrazilo je spremnost da
ode u inostranstvo na due vrijeme ili zauvijek. Podatak da 43 posto mladih
smatra da e ivotni standard u budunosti biti loiji ili isti, govori u prilog da
mladi nemaju vjere u dravne politike koje bi trebale da doprinesu rijeavanju
njihovih osnovnih problema.
Od onih koji su zaposleni, samo 50 posto ispitanika je zaposleno u svojoj
struci. Ovo je takoe izuzetno lo podatak, jer pored velike nezaposlenosti
injenica da osoba nee raditi u struci, moe doprinijeti razoarenju i
obeshrabrenju u traenju posla, odnosno, odluci da se posao u struci pokua
nai u nekoj drugoj dravi.
Kada govorimo o potrebama trita rada potrebno je analizirati ta se to
proizvodi u obrazovnom sistemu. U 2012/2013. godinu upisano je 166.662
14

uenika u 309 srednjih kola. Meutim, ve na prvi pogled vidi se da je ak

52% njih upisano u tehnike kole iako najvie tih kadrova ima meu
nezaposlenima. Pored toga, samo 25% upisuje gimnazije to e znaiti da e
uglavnom oni moi kasnije nastaviti i studije te imati bolju poziciju na tritu
rada, a e puno tee to moi. Takoer, primjetan je i obrazac otvaranja
smjerova u kolama ne u skladu sa potrebama na tritu rada ve u
15

zavisnosti koje nastavnike kadrove odreena kola ima u tom trenutku.

Jedino Republika Srpska ima poseban odbor za upisnu politiku, ali u
nedostatku direktne saradnje sa poslodavcima kao i stratekih dokumenata
za razvoj ekonomije gotovo je i nemogue predvidjeti dugorone potrebe na
tritu rada. Ipak, statistika nezaposlenih barem moe sugerisati koga ima
previe i koji kadrovi se najtee zapoljavaju, to se takoer u veoj mjeri ne
uzima u obzir tokom definisanja upisne politike i kreiranja smjerova u
srednjim kolama i u visokoobrazovnim institucijama.
Pored toga, bitan je naravno i kvalitet obrazovnog sistema. Svjetska banka je
u nizu izvjetaja potvrdila vezu izmeu nivoa vjetina kod mladih i nivoa
zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bosna i Hercegovina je i dalje rtva

rudimentarnog sistema obrazovanja

14

Agencija za statistiku BiH, Statistika obrazovanja 6.12.2013.

15

OIA: Mogunosti i znaaj zapoljavanja mladih i razvoja omladinskog poduzetnitva u

BiH, 2006, ali i niz drugih istraivanja o vezi izmeu trita rada i obrazovanja.

1
9

koji ne moe pratiti trendove i ponuditi mladima vjetine za novu

ekonomiju (analiziranje podataka i informacija, kreativno razmiljanje,
komunikacijske i druge interpersonalne vjetine itd.) to ograniava
mogunosti zapoljavanja mladih.
3.

16

KAKO INSTITUCIJE NA TRITU RADA U BIH POMAU MLADIMA?

U skladu sa postojeim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, kljune

institucije koje djeluju na tritu rada i provode aktivne politike zapoljavanja
su Federalni zavod za zapoljavanje i kantonalne slube zapoljavanja u
Federaciji BiH, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske u RS i Zavod za
zapoljavanje Brko Distrikta BiH.
U narednom tekstu dat je prikaz najvanijih mjera i programa koji se provode
od strane ovih institucija a koji imaju za cilj poboljanje poloaja mladih na
tritu rada.
Mjere podrke zapoljavanja mladih u FBiH
NAZIV
PROGRAMA/MJERE

Program sufinansiranja
zapoljavanja mladih osoba bez
radnog iskustva

Program sufinansiranja
zapoljavanja mladih osoba bez

17

OPIS I OSTVARENI REZULTATI

Programom je omogueno zapoljavanje, tj.
sticanje
prvog radnog iskustva za 875 mladih
nezaposlenih osoba kod 404 poslodavca.
Ukupna vrijednost ovog viegodinjeg
programa je
4.782.250 KM, od ega je u 2012. godini
iskoriteno I
poslodavcima isplaeno 871.250 KM.
Cilj Programa je da se omogui prvo
zapoljavanje za
osobe dobi do 30 godina, sa srednjom (III i IV
stepen),
viom i visokom strunom spremom, bez
radnog
iskustva, a koje su prijavljene na evidenciju
nezaposlenih u Federaciji BiH. Programom, koji
je
realiziran posredstvom kantonalnih slubi za

radnog iskustva 400+

zapoljavanje, omogueno je sufinansiranje

zapoljavanja:
osoba srednje strune spreme (III i IV
stepen) u
trajanju od est mjeseci u neto iznosu od
402 KM
mjeseno
osoba vie i visoke strune spreme u
trajanju od 12

16 Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini, trenutna situacija, izazovi i preporuke,

Erol Mujanovi, Friedrich Ebert Fondacija, 2013.
17

Program rada FZZZ za 2013.

20

mjeseci u neto iznosu od 563 KM

mjeseno.
Kao rezultat ovog programa zaposlene su 323
osobe
koje u prosjeku imaju 24 godine, a na
evidenciji
nezaposlenih su provele dvije i po
godine.

Program Prilika za sve

Cilj: Ovaj program se sprovodi radi jaanja

konkurentnosti nezaposlenih osoba na tritu
rada,
spreavanja dugotrajne nezaposlenosti te
stvaranja
uslova za sticanje prvog radnog iskustva, kao i
podsticanja zapoljavanja drugih teko
zapoljivih
kategorija nezaposlenih osoba.
Iznosi podsticaja: u rasponu od
1.920 KM,
za radnike
bez kvalifikacije do 3.150 KM, za radnike vie i
visoke
strune spreme, s da je osnovni iznos uvean
tim
od
5% do 10% za posebne kategorije radi kriterija
socijalne
osjetljivosti.
Finansijska sredstva: Za realizaciju ovog
programa
odobrena su sredstva u iznosu od
4.617.806,80 KM za
zapoljavanje 1.647 osoba kod 366

poslodavaca.
Do kraja 2012 isplaena su sredstva u iznosu
od
18

Program jaanja
konkurentnosti na
tritu rada Prvo radno
iskustvo

Programa sufinansiranja
samozapoljavanja mladih
Omladinsko poduzetnitvo

18

548.094 KM.
Trajanje programa : 2012-2013
Cilj: Osposobljavanje za rad u struci i prvo
radno
iskustvo Ciljna grupa: 1.000
nezaposlenih
mladih
osoba (500 sa III i IV i 500 sa VI i VII stepenom
strune spreme).
Financijsk sredstv
Z
a
a:
a
osigurano je 4.554.000
KM.

realizaciju Programa

Trajanje programa: 2012-2015.

Cilj: Program kojim se novano pomae
pokretanje
vlastitog biznisa (sufinansiranje trokova
registracije,
nabavke sredstava za rad, repromaterijala i
potrebne
opreme te dijela zakonom propisanih
doprinosa i
poreza iznose 7.000 KM po osobi.
Ciljna grupa su mlade osobe dobi do 35
godina, koje

Izvjetaj o radu za 2012,FZZZ (Tabela 7.), dostupno na www.fzzz.ba

21

e po odobravanju poslovne ideje registrirati i

odravati vlastiti biznis najmanje 12 mjeseci.
Od 145 odobrenih zahtjeva ije su poslovne
ideje ocijenjene najboljim, do kraja 2012.
godine realizirane su 132 poslovne ideje i za
njih su isplaena sredstva u iznosu od
19

462.000 KM , to je
odobrenih sredtsva.
Period 2012-juni 2013

oko

45%

ukupno

Cilj ovoga programa je da se povea

kapacitet obrazovnog sistema i lokalnih
zajednica za poboljanje zapoljavanja mladih
i osnai rad slubi za zapoljavanje.
Ciljna grupa: mladi od 15-30 godina.
1 Otvoreno
je
devet
centara
za
informiranje, savjetovanje i obuku
(CISO) u Federaciji BiH prua usluge
mladim nezaposlenim osobama dobi do
30 godina.
1 5.074 osobe su pohaale Info seminar,
Program zadravanja i
zapoljavanja mladih (YERP),

podranog od UNDP MDGF

radionice za pisanje biografije i popratnog

pisma 3.034 osobe,

radionice pripreme za razgovor sa

poslodavcem 2.520 osoba.
3.896 osoba je koristilo uslugu individualnog
savjetovanja, pri emu je izraen plan
zapoljavanja za 1.961 osobu.
1.321 osoba dobila je informacije o
regularnim
migracijama.
404 osoba su pohaale obuku iz stranih
jezika
pohaalo je, a 440 IT.
Broj korisnika CISO koji su pronali zaposlenje je
936,
dok je 288 korisnika usluga volontiralo.

Projekat GOPA-e zapoljavanja Trajanje: 2012-2014

mladih u BiH (YEP)kojeg
U sklopu ovog projekta u 2012 godini je
financira
otvoreno

SDC

19

sedam klubova za traenje posla pri biroima za

Ibid.

22

zapoljavanje u sedam kantona. Klubovi

funkcioniraju
kroz tri segmenta: grupa za podrku, radionice
za
sticanje vjetina potrebnih za traenje
posla te
informisanje o slobodnim radnim mjestima.
Ukupan
broj korisnika ovih klubova u 2012 bio je 407.
Zaposlenje je pronalo 85 korisnika klubova
za
traenje posla, a 32 njih je volontiralo. Izraen
je novi
web portal za Federalni zavod za
zapoljavanje, te su
organizirana etiri foruma zapoljavanja
mladih, na
kojima su se okupili relevantni predstavnici
vladinog i
nevladinog sektora.

Projekat GIZ-a Podrka

obrazovanju odraslih u Bosni i
Hercegovini 2012-2016

Cilj ovog projekat je da se izradi jedinstvena

baza
podataka o organizatorima obuke za odrasle u
Bosni i
Hercegovi
informacijam
ni
sa korisnim a
o
mogunostima sticanja dodatnih znanja i
vjetina
tritu
potrebnih na
rada.
Baza podataka
www.obuke.ba dostupna je od ove godine i
namijenjena je poslodavcima, nezaposlenim i
svim
drugim zainteresiranim.
Federalni zavod je u skladu sa
programskim
aktivnostima podrao odravanje sajmova
zapoljavanja koje su organizirale kantonalne
slube
za zapoljavanje. npr Regionalni sajam

Sajmovi zapoljavanja

zapoljavanja
Tuzla, Trei sajam zapoljavanja u SBK, esti
sajam
zapoljavanja Kanton Sarajevo, Job fair '12
iskoristi
svoju ansu i dr. Nema podataka da li su
izdvojena
neka financijska sredtsva.

Ovdje posebno treba izdvojiti programe Federalnog zavoda za zapoljavanje

koji nisu bili namijenjeni samo mladima ali mogu posluiti kao primjer dobrih
intervencija na tritu rada sa znaajnim efektima i za mlade.
Projekat Struno osposobljavanje i zapoljavanje ivaa
autopresvlaka
Predstavnici
Ministarstva
obrazovanja,
nauke,
kulture
i
sporta
Srednjobosanskog kantona, Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona,
Federalnog zavoda, Slube za
23

zapoljavanje Srednjobosanskog kantona, opine Travnik, Mjeovite srednje

tehnike kole Travnik, Regionalne ekonomske zajednice (REZ) te Amerike
agencije za razvoj (USAID) potpisali su Memorandum o razumijevanju u
implementaciji projekta Struno osposobljavanje i zapoljavanje 600 ivaa
za potrebe kompanije Prevent Travnik d.o.o., ime su stvoreni preduvjeti za
realizaciju tog projekta. Projektom je predvieno struno osposobljavanje 600
nezaposlenih osoba u zvanje iva autopresvlaka i njihovo zapoljavanje u
pomenutoj kompaniji. Ukupna vrijednost Projekta je 289.956 KM, odnosno
483,26 KM po uesniku obuke, a Federalni zavod je obezbijedio 110.150 KM.
Projekat Struno osposobljavanje i zapoljavanje kandidata za
zanimanja kova,
CNC operater i mehatroniar
Federalni zavod je uestvovao u sufinansiranju projekta Struno
osposobljavanje i zapoljavanje kandidata za zanimanja kova, CNC operater
i mehatroniar, koji realizira Regionalna razvojna agencija NERDA. U
realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, uestvuju USAID, Opina
Kalesija, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog
kantona, Sluba za zapoljavanje Tuzlanskog kantona, Mjeovita srednja
elektrotehnika kola Tuzla, Mjeovita srednja kola Kalesija i preduzee UNIS
TOK d.o.o. Kalesija. Stvoreni su uvjeti da se za razvojne potrebe preduzea
UNIS TOK d.o.o. Kalesija, vodeeg proizvoaa i izvoznika dijelova za leajeve
u autoindustriji, u narednoj godini struno osposobi i zaposli 100 kovaa, CNC
operatera i mehatroniara. Uee Federalnog zavoda je iznosilo 30.000 KM.
Pored programa na razini Federacije BiH, pojedini kantoni tj. kantonalni
zavodi za zapoljavanje imaju svoje programe aktivnih mjera koje zavise od
kantona do kantona, a uglavnom je rije o slinim vrstama kao to su i na
razini Federacije. Takoer, vano je spomenuti i ulogu Federalnog
ministarstva razvoja i poduzetnitva koje svake godine raspisuje javni poziv
za poticaje poduzetnitvu mladih. Izdvojena sredstva u 2012. godini su bila
svega 200.000KM. Odobreno je 30 projekata od ukupno 134 aplikacije.
Pojedini kantoni u okviru odjela za privredu takoer imaju odreena sredstva
za poticanje razvoja poduzetnitva.

2
4

Mjere podrke zapoljavanja mladih u RS

Mjere aktivne politike zapoljavanja kao instrument djelovanja u 2012/13.
godini faktiki predstavljaju nastavak zapoetih mjera i aktivnosti utvenih
Strategijom zapoljavanja Republike Srpske 2011-2015 godine, a odnose se
na Zavod za zapoljavanje Republike Srpske. Neke od najvanijih mjera
podrke zapoljavanja mladih realiziraju se kroz sljedee programe i projekte:
NAZIV
PROGRAMA/MJERE

Projekat zapoljavanja
mladih do
30 godina sa SSS

Zapoljavanje pripravnika

OPIS I OSTVARENI
REZULTATI
Osnovni cilj projekta bio je zapoljavanje
116
pripravnika srednje strune spreme u trajanju
od 6
mjeseci koji su nezaposleni i nemaju
prethodno
radno iskustvo.
Projektom je finansirana neto plata
pripravnika u
iznosu od 402 KM uz obavezu da poslodavac
uplati
pripadajue poreze i
doprinose.
Ostvareni rezultat: 96 pripravnika je zasnovalo
radni
odnos a 26 pripravnika, koji su takoe stekli
uslove,
nije zasnovalo radni odnos jer su poslodavci u
meuvremenu odustali
od
projekta. Od 96
pripravnika koji su uestvovali u projektu 44
njih je
produilo radni odnos i nakon isteka ugovornih
obaveza. Ukupna izdvajanja zavoda za ove
namjene
bila su: 221.960 KM
Trajanje: 2011-2013
Cilj programa: Smanjenje nezaposlenosti,
posebno
mladih
visokoobrazovanih
kadrova, odnosno
jaanje kadrovskih kapaciteta i
kreiranje
efikasnijeg trita rada Republike Srpske
ulaskom
1.500 obrazovanih mladih ljudi (1350

sa
visokom i viom strunom
spremom u RS Znanjem do
posla

pripravnika
sa visokom strunom spremom i 150
pripravnika
sa viom strunom spremom), nakon
uspjeno
obavljenog pripravnikog staa.
Iznosi poticaja: Projektom se finansira neto
plata
pripravnika za VSS u iznosu od 600KM neto i
za
VS u iznosu od 500KM uveana za
iznos
pripadajueg poreza i doprinosa na lina
primanja
25

iz linih primanja (50% ili 70% neto

plate
pripravnika, 20% ili 40% obaveznih
doprinosa i
ukupan iznos poreza na predloenu platu).
Ukupna vrijednost projekta je
17.238.730,00 KM.
Za finansiranje 1500 pripravnika u 2012:
(uee
poslodavaca: 7.019.500,00KM i uee
zavoda za
zapoljavanje RS 10.219.230,00KM).
Do 31.12.2012. od strane zavoda za
zapoljavanje
RS realizovano 9.664.550,32 za finansiranje
1435
pripravnika, a nastavak projekta ide i u
2013, a za
ovu svrhu odobreno je 5. 100,000KM.
Trajanje: 2011-2013
Cilj: Posredovanje i podrka pri
zapoljavanju za
oko 4000 osoba (osobe koje aktivno trae
posao i iz
kategorije su ugroenih i teko zapoljivih
osoba)
Ciljne grupe: Izmeu ostalih osjetljivih
kategorija i
mladi starosti do 35 godina bez radnog
iskustva ili

Projekat podrke mreama

socijalne zatite i zapoljavanju
(SSNESP)

sa radnim iskustvom do jedne godine.

Bespovratna sredstva:
Za zapoljavanje kod poslodavaca od
1500KM do
1800KM za 12 mjeseci ili 50% predvienog
iznosa
za 6 mjeseci
Za samozapoljavanje u oblasti
poljoprivrede i
malog biznisa od 2.500KM do 3000KM za
12
mjeseci ili 50% predvienog iznosa za 6
mjeseci.
Za obuku, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,
obuku
za sezonske poslove i osposobljavanje u
visini
stvarnih trokova obuke, maksimalno do
1000KM.
Za poboljanje mobilnosti radne snage - do
600KM,
Za sufinansiranje javnih radova 50%
najnie
plate u RS
U 2013 planirano je zapoljavanje 800
osoba, za to
bi trebalo biti izdvojeno 1.600,000KM.
Za program SSNESP Svjetska banka je
odobrila
ukupno 6.000,000USD.
26

Ciljevi II faze programa (2012-2014)

Ciljna grupa: Mladi
1 nastavak razvoja klubova za traenje
posla (Job Club),
Projekt zapoljvanja mladih u
BIH
Projekat finansira vajcarska agencija za
YEP II
razvoj i saradnju (SDC) a implementira
njemaka
kompanija
GOPA
kroz
predstavnitvo u BiH.
ja mladih u Brko uloga Zavoda za zapoljavanje Brko
Distriktu
distrikta BiH i usklaivanje ponude i
Mjere
potranje na tritu rada se realizuju
podrke
Aktivna posrednika
kroz dole navedene mjere. Meutim, ni
zapoljavan

jedna
od
navedenih
mjera ne cilja
direktno
i
samo
na
mlade, nego
openito na
populaciju
nazaposlenih
u
Brko
Distriktu.

Program zapoljavanja
pripravnika 2012
Programi strunog
osposobljavanja, obuke i
pripreme
za zaposlenje
Program sufinanciranja
zapoljavanja osoba sa
dugoronom
nezaposlenou

NAZIV
PROGRAMA/MJERE

Cilj: Priprema za zap

evidencije nezaposle
programa
strunog osposobljav
za
zaposlenje (kurs iz in
voenje
poslovnih knjiga). Pr
aktivnosti:
- Priprema za zapol
Informatika

20

Izvjetaj o radu Zavoda za zapoljavanje

Brko Distrikta za 2012.godinu, (dostupno na:
www.zzzbrcko.org)

27

obuka 28 kandidata,
1- Obuka iz preduzetnitva radi pokretanja
vlastitog biznisa - 22
2- Priprema za zapoljavanje osoba
3- Kurs za voenje poslovnih knjiga 12
kandidata. Financijska sredstva: Planirano
28.000KM, a utroeno 16 060KM za ovaj
progran u 2012.godini.

Bez obzira to javne slube zapoljavanja u BiH provode nekoliko razliitih

projekata i programa podrke zapoljavanju i samozapoljavanju mladih,
statistiki podaci govore o tome da su njihovi efekti do sada bili veoma
skromni, obzirom da se stalno poveava broj nezaposlenih na evidencijama.
Centri civilnih inicijativa (CCI) su u 2013. godine objavili analizu Politika i
prakse u zapoljavanju u BIH, u kojoj se izmeu ostalog navodi da su
dosadanje politike zapoljavanja bile krajnje neefikasne i da se veoma malo
sredstava u okviru budeta zavoda za zapoljavanje usmjerava na aktivne
politike zapoljavanja, prema podacima iz ove analize svega 20% ukupnih
sredstava zavoda se godinje utroi na intervencije na tritu rada u svrhu
novog zapoljavanja.
Iako je posljenjih godina vidljiva promjena u pristupu u radu zavoda sa
nezaposlenim mladima, posebno kroz podrku UN-ovog programa YERP
(2009-2013) i Projekta za zapoljavanje mladih (YEP) kojeg implementira
21

GOPA uz finansijska sredstva vicarske agencije za razvoj i saradnju (YEP) ,

zavodi za zapoljavanje jo uvijek imaju dosta pasivan pristup u kreiranju i
provoenju programa podrke zapoljavanju. Naime, uloga javnih slubi za
zapoljavanje se najee svodi samo na transfer odobrenih sredstava
korisnicima pomoi, bilo da se radi o poslodavcima koji zapoljavaju lica sa
evidencije ili o mladim preduzetnicima koji ele da pokrenu vlastiti posao.
Ipak, nije ispravno niti treba iskljuivu odgovornost za situaciju na tritu
rada pripisati zavodima za zapoljavanje obzirom da je trite rada izuzetno
kompleksno i predstavlja odraz djelovanja razliitih politika jednog drutva,
od ekonomske do obrazovne i socijalne. Meutim, ono to svakako treba
naglasiti kada su javne slube za zapoljavanje u pitanju je

21

Kroz te programe u preko 30 gradova u okviru slubi Zavoda za zapoljavanje oba

entiteta i Brko distrikta otvoreni su ili Centri za informisanje, savjetovanje i obuku mladih
(CISO) ili Klubovi za traenje posla (job Club) koji na jedan puno direktniji i prilagoeniji
nain komuniciraju sa mladima, i uivo i preko socijalnih mrea, te pruaju cijelu paletu
usluga

2
8

potreba unapreenja organizacione strukture i naina djelovanja u pravcu

vee efikasnosti kako bi se procenat direktne podrke nezaposlenima
poveao.

Preduzetnitvo mladih u BiH

Iako je samozapoljavanje u razvijenim ekonomijama sve ee izbor mladih
na putu do prvog zaposlenja, u BiH mnogi mladi ljudi koji pokau interes za
pokretanjem vlastitog preduzea bivaju obeshrabreni uglavnom velikim
brojem procedura i novanim izdacima koji su neophodni za registraciju i
voenje biznisa u prvim godinama poslovanja, nedostatkom finansija za
pokretanje posla, velikim porezima i doprinosima na plate uposlenih i sl.
22

U izvjetaju Global Entrepreneurship Monitora

(Svjetski monitoring
preduzetnitva) o preduzetnikim stavovima u BiH u 2011. godini navodi se
da se svega 7.4% mladih od 18 do 24 godine nalazi u grupi nastajuih
preduzetnika ili vlasnika novih preduzea. U istoj grupi se nalazi tek 11.6%
mladih starosti od 25 do 34 godine, to je nedovoljan broj ukoliko uzmemo u
obzir injenicu da su mala i srednja preduzea nosioci ekonomskog razvoja
veine zemalja.
Razlozi zbog kojih je to tako se moda nalaze i u odgovorima koje su mladi
ljudi, uesnici programa obuke za pokretanja vlastitog posla, dali na pitanje
ta ih to sputava u odluci da krenu u vlastiti biznis. Na osnovu analize
sprovedene na uzorku od 403 uesnika BIP-ovog programa Pokreni svoj
posao u periodu januar august 2013, mladi su kao kljune probleme za
pokretanje posla naveli sljedee:
1. Nedostatak informacija i praktinih znanja te vjetina u planiranju,
otpoinjanju i voenju vlastitog biznisa,
2. Visoke stope poreza za mikro, mala i srednja preduzea, posebno
poreza i doprinosa na plae uposlenika;
3. Visoke kamatne stope, nepovoljna kreditna sredstva, nepostojanje
rizinog kapitala za start-up kompanije, nedovoljno razvijeni
kreditno-garantni fondovi za start-up kompanije;
4. Visoka parafiskalna optereenja (vodni doprinosi, doprinosi za
ume, turistike zajednice, i dr.)
5. Nedostatak mehanizama zatite domae proizvodnje;

22

http://www.gemconsortium.org (pristupljeno 14/10/2013)

2
9

6. Nedostatak stimulativnih mjera izvoza, supstitucije uvoza i novog

zapoljavanja;
7. Visoke cijene energenata i komunalnih usluga;
8. Komplikovane i skupe administrativne procedure za dobivanje raznih
dozvola
9. Prisustvo sivog trita i nelojalna konkurencija.
10. Korupcija
Veina ovih odgovora svoje dodatno utemeljenje ima u brojnim izvjetajima
domaih i meunarodnim organizacija koje su se bavile ovom
problematikom. Ako uzmemo u obzir izvjetaj Doing Business Svjetske
banke za 2012. godinu, moe se vidjeti da BiH ne kotira dobro kada su u
pitanju uslovi za pokretanje vlastitog biznisa. U ovom izvjetaju mjere se i
prate promjene u deset oblasti koje imaju direktni uticaj na pokretanje malih
i srednjih preduzea irom svijeta, a to su: osnivanje preduzea, graevinske
dozvole, dobijanje elektrine energije, registracija preduzea, mogunost
dobijanja kredita, zatita ulagaa, plaanje poreza, uslovi za prekogranino
poslovanje, izvavanje ugovora i mogunost naplate duga. Ovih deset
indikatora se porede u 183 svjetske ekonomije. Podaci za BiH je u 2012.
godini pokazuju da smo na 125. mjestu u svijetu po pogodnostima za
poslovanje od ukupno 183 posmatrane svjetske ekonomije.
Kada je rije o podacima o trokovima, broju dana i procedurama za
pokretanje preduzea, BiH je rangirana kao 162. drava u svijetu, to je ini
jednom od zemalja sa najkomplikovanijom procedurom za pokretanje biznisa.
Jedan od presudnih faktora koji utie na odluku o pokretanje biznisa jeste
nepovoljna poreska struktura u BiH koja se bazira uglavnom na oporezivanje
rada, to za jednu od posljedica ima veliki broj zaposlenih u neformalnom
sektoru (siva ekonomija), jer ukupna stopa socijalnih doprinosa u FBiH iznosi
do 41,5 posto bruto plate, odnosno 33 posto u Republici Srpskoj. Iskustva iz
prakse i iz nekoliko projekata koji promoviu preduzetnitvo govore da mnogi
mladi ljudi bivaju obeshrabreni da pokrenu sopstveni biznis onog trenutka
kad shvate da momentom registracije preuzimaju obavezu da na svaku
isplaenu platu uplate jo skoro 70% na ime poreza i doprinosa. Ovako visoko
oporezivanje rada predstavlja ogromno optereenje za sve preduzetnike a
posebno za one kojima je to prvi ulazak u poslovni svijet i koji tek trae svoje
mjesto na tritu. Po visini ovih nameta na platu Bosna i Hercegovina je
23

meu neslavnim rekorderima u Evropi .

Kada je obrazovanje u pitanju, razvoju preduzetnikih kompetencija u Bosni i

Hercegovini do sada nije posveeno dovoljno panje. Iako je usvojena
Strategija uenja o
23

Kako do nieg oporezivanja rada bez tete za javne fondove? Centar za istraivanja i
studije GEA, 2013 godina

3
0

preduzetnitvu u obrazovnim sistemima u BiH za period 2012- 2015, jo

uvijek se nedovoljno radi na promociji preduzetnitva kroz obrazovni sistem.
Premda odreenih pomaka ima, pogotovo u srednjim strunim kolama,
aktuelni programi promocije preduzetnitva se uglavnom zasnivaju na
provoenju nekoliko meunarodnih projekata kao to su programi uenikog
preduzetnitva koji provode: Norveka Fondacija BIP, Kultur kontakt Austria,
Omladinska informativna agencija OIA, Udruenje Neto Vie i dr.
Treba pomenuti i to da su posljednjih godina, ponajvie kroz donatorska
sredstva, otvoreni i posebni inkubatori ili akceleratori za mlade preduzetnike
koji nude razliite usluge za start up-ove (Inovacioni centar Banja Luka, BIT
Centar Tuzla, Tehnoloki park Intera Mostar, Bizoo akcelerator Sarajevo i
24

dr.)
Meutim, ono to definitivno nedostaje je sistemski pristup,
koordinisano djelovanje i institucionalna opredijeljenost ka integrisanju
preduzetnita u sve nastavne planove i programe od osnovnog do srednjeg i
visokog obrazovanja.

24

www.bitcentar.com, www.intera.ba i www.icbl.ba i www.bizoo.ba

3
1

4.

NEZAPOSLENOST MLADIH U EU KONTEKSTU

Visoka stopa nezaposlenosti kod mladih nije samo specifikum Bosne i

Hercegovine, u ovom trenutku to je jedan od goruih problema u EU.
Rjeavanje ovog pitanja je top tema razgovora meu najznaajnijim
donosiocima odluka u EU i meunarodnim institucijama

25

Od poetka 2008. do polovine 2009., stopa nezaposlenosti u EU 27 je porasla

sa 15% na 21%, a polovinom 2012. iznosila je skoro 23%. (Eurostat, januar
26

2000august 2012).
Rezultati Eurostata iz 2012. pokazuju kako se skoranji nagli pad poloaja
mladih na tritu rada (u dobi od 15 do 24 godina) nastavlja znatno
pogoravati u mnogim dravama. U augustu 2013. godine je prema
statistikama Eurostata 5.5 miliona mladih ljudi (do 25 godina) bilo
nezaposleno, a 7.5 miliona njih bilo je izvan svih tokova trita rada
(nezaposleno, neaktivno i bez uea u programima obuke ili sistemu
obrazovanja).
Ono to dodatno naglaava ozbiljnost ovog problema su rezultati
27
Eurofound analize po kojima su godinji trokovi nezaposlenosti mladih
i neuea u sistemu obrazovanja
ili programima obuke procijenjeni na preko 100 milijardi eura ili
izmeu 0,8% i
1,2% BDP-a za 21 zemlju lanicu Evropske unije koje su bile predmet ove
analize. Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaena ovom analizom ali grube
pretpostavke na bazi analogije sa zemljama lanicama koje imaju sline
probleme na tritu rada, poput panije, govore da
BiH zbog ogromne nezaposlenosti i neaktivnosti mladih godinje
gubi oko 1% svog
BDP-a, odnosno vie od 250.000.000 KM u apsolutnom iznosu!
U augustu 2013 stopa nezaposlenosti mladih bila je 23,3 % u EU28 i 23.7% u
Eurozoni. U istom periodu najnie stope nezaposlenosti biljee Njemaka
(7,7%) i Austrija (8,6%), a najvie nezaposlenih je i dalje u Grkoj (61,5%
podaci iz juna 2013), paniji (56,0%) i Hrvatskoj (52,0% u drugom kvartalu
2013).

28

Jasno je kako postoje veliki kontrasti izmeu drava lanica Europske unije, s
postotkom nezaposlenosti viim od 20% u treini njih, i oko 50% u podruju
Mediterana, uslijed velikih razlika u ekonomskom razvoju. Pored toga,

nezaposlenost mladih u zemljama EU je vie nego dva puta vea u odnosu

na nezaposlenost kod odraslih (22,8% u odnosu na
25

Youth unemployment could prolong eurozone crisis - Christine Lagarde, The

Guardian, 10 decembar 2013

26

International
The 2012
European Union tackling youth unemployement in
times
of crisis, policy
FriedrihAnalysis:
Ebert Stifung,
people and NEETs in Europe: First findings

28

Eurostat News Release, August 2013

3
2

9,1%), a anse da mlada osoba doe do posla u roku od godine dana

su svedene na
samo 29,7%! Uporedo s tim raste i razoarenje meu mlaom populacijom
u pogledu mogunosti za dolazak do posla to rezultuje sve veim brojem
neaktvnih.
Naredna tabela daje prikaz nezaposlenosti po zemljama lanicama.
Tabela 8. Pregled nezaposlenosti mladih u zemljama EU

Izvor: Eurostat

Veza izmeu rezultata osnovnog obrazovanja i stope nezaposlenosti

S aspekta ovog istraivanja i sagledavanja uticaja sistema obrazovanja na
trite rada interesantno je dovesti u vezi rezultate PISA testa, kao jednog od
osnovnih pokazatelja kvaliteta obrazovanja, i stope nezaposlenosti kod
mladih.

33

Meunarodni program procjene uenikih postignua PISA (Programme for

29

International Student Assessment)

realizuje se u organizaciji zemalja
lanica OECD-a i provodi se od 1997. godine s osnovnim ciljem da se sagleda
i procjeni stepen u kojem su uenici, koji se nalaze na kraju perioda
osnovnog obrazovanja, ovladali kompetencijama vanim za nastavak
kolovanja i puno uee u drutvenim tokovima. Centralni koncept jeste
pismenost koja se ispituje u tri razliita domena: matematici, itanju i
prirodnim naukama papir-olovka testovima, dok je kompetentnost u oblasti
rjeavanja problema ispitivana kompjuterskim testovima. Naglasak PISA
testa je na utvrivanju stepena funkcionalnog znanja koje uenici treba da
steknu kroz osnovno obrazovanje u odnosu na reproduktivno znanje koje im
se najee nudi. Osnovna svrha ovog testa koji se provodi svake dvije
godine jeste procjena kvaliteta obrazovnog sistema pri emu se nalazi i
dobijeni rezultati koriste kao osnova za kreiranje obrazovnih politika.
Na osnovu rezultata provedenog PISA testa za 2012. godinu koji su nedavno
objavljeni u Parizu, moe se izvui zakljuak da postoji odreena korelacija
izmeu rezultata ovog testa i stope nezaposlenosti mladih. Naime, veina
evropskih zemalja koje su imale dobar skor u PISA testu u isto vrijeme imaju i
niu stopu nezaposlenosti mladih u odnosu na EU prosjek (Finska, Estonija,
Holandija, vajcarska, Njemaka, Belgija, Austrija, Slovenija, Danska). S
druge strane, zemlje iji su uenici ostvarili ispodprosjean rezultat na PISU
testu imaju istovremeno i loije pokazatelje nezaposlenosti mladih u odnosu
na EU prosjek (panija, Bugarska, Grka, Maarska, Italija, vedska, Portugal,
Hrvatska, Slovaka, Litvanija). Treba naglasiti da Bosna i Hercegovina nije
uestvovala u zvaninom PISA testiranju 2012. godine, od zemalja iz regije tu
su pored Slovenije i Hrvatske uestvovale jo Srbija, Crna Gora i Albanija.
Rezultati koje su uenici tih zemalja ostvarili su znatno ispod EU prosjeka.
Koji su EU odgovori na nezaposlenost mladih?
EU je prepoznala problem nezaposlenosti jo 1997. godine kada je donesena
prva Evropska strategija zapoljavanja i koja je na neki nain
institucionalizovala
multilateralni
proces
nadzora
nad
politikama
zapoljavanja. Nakon to je 2000. godine usvojena Lisabonska strategija, kao
osnovna krovna strategija za razvoj EU od 2000. do 2010., a kasnije i Evropa
2020, podsticanje zapoljavanja postalo je integralni dio ovih stratekih
dokumenata.

Meutim, suoena sa posljedicama globalne ekonomske krize koja se

odrazila na poveanje broja nezaposlenih, a naroito mladih do 24. godine,
EU je u nekoliko navrata traila odgovore kako bi zaustavila negativne
trendove na tritu rada. Procenjuje se da u ovom
29

http://www.oecd.org/pisa/

3
4

trenutku oko 7,5 miliona mladih od 15 do 24 godine u zemljama Evropske

unije nije zaposleno, niti je u procesu kolovanja, niti stie praktino iskustvo.
Zbog toga je Vijee ministara EU donijelo preporuku o uspostavljanju
programa Garancije za mlade aprila 2013. godine to je odobrilo Vijee
Evrope dva mjeseca kasnije. Prethodno je Evropski parlament usvojio, 16.
januara 2013. rezoluciju pod nazivom
Garancije za mlade (European Parliament resolution of 16 January 2013 on
a Youth Guarantee (2012/2901(RSP))). Primjena ove rezolucije poinje od
2014 godine a temeljni
cilj je da se mladima koji se ne zaposle u periodu od 4 meseca nakon
zavretka formalnog obrazovanja ili poslije otkaza ponudi
alternativni posao, dalje obrazovanje ili sticanje prakse, odnosno,
zanatskih vjetina. Za ove namjene e zemljama lanicama biti na
raspolaganju vie od 6 milijardi eura zajednikih sredstava plus sredstva iz
drugih izvora, a prvenstvo u pristupu e imati one zemlje u kojima je
nezaposlenost mladih via od 25% i koje imaju konkretne planove djelovanja.
Uporedo sa programom Garancije za mlade, EU je pokrenula i niz drugih
inicijativa koje imaju za cilj olakati integraciju mladih na trite rada. Jedna
od njih je i program akademske mobilnosti ERASMUS + kojeg je Evropska
komisija odobrila krajem 2013. godine. ERASMUS+ za narednih 7 godina ima
za cilj unaprijediti vjetine i zapoljivost mladih te modernizovati obrazovanje
i promovisati omladinski rad irom Evrope. Sa vie od 14,7 milijardi EUR-a
kroz sedam godina, to je poveanje od preko 40% u odnosu na proli period,
vie od 4 miliona mladih irom Evrope e imati priliku da studira, pohaa
30

treninge, dobije radno iskustvo ili volontira u inostranstvu.

Dio akcija iz
ovoga programa e biti otvorene i za mlade iz Bosne i Hercegovine pod
uslovom da se ispune svi potrebni uslovi za sticanje lanstva u programu i
osiguraju sredstva za ulaznu kartu.

Program Garancije za mlade

Shodno osnovnim principima programa Garancije za mlade svaka drava
treba da pronae nain kako da sprovede predloene mjere uvaavajui pri
tome vlastite specifinosti. Program Garancija za mlade uzima u obzir
injenice da mladi nisu homogena grupa, da dolaze iz razliitih drutvenih
sredina i da naini primjene mogu varirati u zavisnosti od posebnosti drava

lanica. Planirano je da mjere predviene ovim programom prue mladima

koji su registrovani u nacionalnim slubama za zapoljavanje,

30

http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus

3
5

dok svaka drava lanica EU treba da definie kako da ukljui u program i

one koji nisu registrovani.
Garancije za mlade se sastoji mjera podrke koje bi trebalo sprovoditi na
nacionalnim, regionalnim i lokalnim nivoima. Program se zasniva na 6
kljunih principa/preporuka, koji se meusobno prepliu:
9. izgradnja partnerstava;
35. rana intervencija;
III. mjere podrke koje omoguavaju integraciju trita rada;
IV.
vea iskoritenost EU fondova;
22. procjena i konstantno poboljavanje programa i
VI. brzo djelovanje.
I Izgradnja partnerstava
Ova preporuka podrazumijeva jaanje partnerstva izmeu javnih i privatnih
slubi i agencija za zapoljavanje, centara za karijeru, i nevladinih
organizacija mladih ili sa onim koje se bave mladima kako bi se olakao
prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada. Dosljedna primjena ovog principa
trai ukljuenost svih relevantnih drutvenih aktera u kreiranje i
implementaciju politika za mlade uz konsultacije sa mladima, dobijanje
povratnih informacija i irenje kanala informisanja o aktivnostima. Pri tome je
vano obezbijediti pristup informacijama o programima i mjerama podrke
kroz saradnju slubi za zapoljavanje, centara za razvoj karijere, obrazovnih i
trening institucija i organizacija za mlade, koristei sve dostupne kanale
informisanja.
II Rana intervencija
Rana intervenicija i aktiviranjemladih podrazumijeva realizaciju kampanja
podizanja svesti i informisanja mladih kako bi se prijavili slubama za
zapoljavanje i bili aktivniji na tritu rada. Pri tome je posebno vano voditi
rauna o ranjivim drutvenim grupama kako bi se one to bolje integrisale u
programe podrke. Slube za zapoljavanje, kao i drugi partneri u procesu,
dtrebaju staviti akcenat na konsultacije i planiranje na individualnom nivou,
baziranom na ugovornom principu kako bi se sprijeilo odustajanje i
omoguio napredak u treningu, obrazovanju ili zaposlenju.
III Mjere podrke koje omoguavaju integraciju trita rada

Preporuke za implementaciju mjera podrke koje omoguavaju integraciju

trita rada su podijeljene u dvije grupe: unapreenje vjetina i mjere koje se
odnose na trite rada.
3
6

Unapreenjem vjetina trebalo bi ponuditi mladima koji rano naputaju

kolovanje i onima sa niskim kvalifikacijama naine da se vrate u proces
kolovanja ili trening kroz programe druge anse i prilagoditi obuke
specifinim potrebama ove grupe mladih ljudi.
Posebno je vano ohrabriti kole, kao i centre strunog obrazovanja da
promoviu preduzetnitvo i samozaposlenje kroz razliite kurseve o
preduzetnitvu. Na kraju trebalo bi na osnovu ranijih preporuka verifikovati
razliite programe neformalnog i informalnog uenja.
Pored toga gde god je to mogue treba smanjiti trokove radne snage koji
nisu vezani za platu kako bi se poveala mogunost regrutovanja mladih
ljudi. Zatim, subvencionisati plate i regrutovanje mladih ljudi kako bi se
poslodavcima omoguilo da prue praksu, trening i zaposlenje, naroito
onima koji su udaljeni od trita rada, a u skladu sa postojeim dravnim
propisima o pomoi. Trebalo bi dodatno promovisati mobilnost na tritu
rada, podizanjem svijesti mladih ljudi o ponudama za posao, praksama i
treninzima u razliitim delovima ili regionima drave i drugih drava lanica
EU uz adekvatnu podrku onima koji nau posao u drugim oblastima ili
dravama kako bi se prilagodili novoj sredini.
Konano, vano je omoguiti vie podrke za poetnike /start up/ i podizanje
svesti o perspektivama samozapoljavanja kroz bolju saradnju slubi za
zapoljavanje, komercijalnog sektora i finansijera, odnosno, svih onih koji
pruaju finansijsku pomo.
IV Bolja upotreba EU fondova
Jedna od preporuka programa Garancije za mlade jeste i da zemlje lanice
EU treba da iskoriste mogunost finansiranja u okviru Kohezionog fonda, u
periodu od 2014 2020 za podrku i realizaciju ovog programa, kao i
mogunosti finansiranja u okviru Evropskog socijalnog fonda. Trebalo bi da
prilikom pripreme programa u periodu 2014 2020, obrate panju na
programske eme koje su prikladnije za primjenu u pojedinanoj dravi
lanici kako bi se uklopile u prioritete Evropskog socijalnog fonda.
V Procjena i poboljanje programa
Posebno je vano sve definisane mjere pratiti i vrednovati sa aspekta
ostvarenih rezultata i efekata kako bi se mogla dalje razvijati nove politike i
programi podrke. Pri tome svakako treba uzeti u obzir zajedniko iskustvo i

zajedniko uenje na svim nivoima (nacionalnim, regionalnim i lokalnim)

izmeu svih uesnika koji se bave smanjenjem nezaposlenosti mladih.

3
7

Takoe, u ovom segmentu je nuno jaati kapacitete svih uesnika, naroito

slubi za zapoljavanje, kako bi se ukljuili u osmiljavanje, realizaciju
programa Garancije za mlade i kako bi se prevazila unutranja i spoljna
ogranienja razvoja politika i shema podsticanja zapoljavanja.
VI Brzo djelovanje
I na kraju, oekuje se da implementacija programa Garancije za mlade
pone to je prije mogue. Uzimajui u obzir budetska ogranienja pojedinih
zemalja lanica, sa primjenom pojedinanih mjera i aktivnosti se moe poeti
postepeno. Meutim, trebalo bi osigurati da su programi i mjere podrke na
nacionalnim nivoima integrisani u budetske projekcije EU koje su vezane za
program Garancije za mlade. Shodno tome drave lanice e u narednom
periodu imati obavezu da dostave svoje nacionalne planove za provedbu
ovog programa.
Mjere za rjeavanje problema nezaposlenosti mladih - primjeri iz
evropskih zemalja
U narednom tekstu dat je pregled nekoliko primjera i mjera za podsticanja
zapoljavanja mladih koji se koriste u pojedinim zemljama lanicama
Evropske unije ili zemljama koje nisu lanice Evropske unije ali imaju
razvijene politike djelovanja na tritu rada gdje su za potrebe ove analize
posebno izdvojene dvije zemlje (Norveka i Hrvatska). Ove dvije zemlje na
neki nain predstavljaju dvije krajnosti kada je u pitanju stanje na tritu rada
i poloaj mladih. Norveka, kao jedna od najbogatiji zemalja svijeta gdje je
stopa nezaposlenost veoma niska i gdje su na raspolaganju ogromna
sredstva za institucionalno djelovanje na tritu rada. Nasuprot Norvekoj,
Hrvatska je izabarana kao zemlja za primjer i analizu iz prostog razloga to
dijeli slino istorijsko naslijee sa Bosnom i Hercegovinom, suoena je sa
slinim problemima na tritu rada i ima ograniena sredstva za provoenje
politika zapoljavanja mladih ba kao i BiH. Uz to, Hrvatska je od jula mjeseca
2013. godine najmlaa lanica Evropske unije.
Pored Hrvatske i Norveke postoji niz interesantnih programa i mjera i u
drugim evropskim zemljama pa tako, primjera radi, u Njemakoj Program
profesionalnog usmjeravanja pomae mladima u izboru karijere temeljeno na
kursevima profesionalnog usmjeravanja i iskustvu na radnom mjestu kroz
pripravnitvo.
U Holandiji, priznate kompanije za uenje mladima nude mogunost uenja
kroz praksu, na kojima stiu radno iskustvo i bivaju plaeni. Mladima se

pruaju intenzivne usluge profesionalnog usmjeravanja prilikom njihove

tranzicije na trite rada. Studenti mogu putem interneta odabrati posao koji
odgovara njihovim potrebama, pa se slobodna mjesta brzo popunjavaju.
Takoer, inicijativa XXL poslova nudi mladima poslove u sektorima u
3
8

kojima e odlazak starijih ljudi dovesti do manjka vjetina i znanja. To su neki

od razloga zbog kojih Holandija ima najvii procenat mladih koji se koluju i
rade u isto vrijeme.
U Engleskoj, dobrovoljna Inicijativa za govornike u kolama se obraa
mladima u kolama i univerzitetima koji su u nepovoljnim uvjetima, nudei
im jednake mogunosti uti imotivacione govore, poput onih koji dolaze u
poznate nezavisne kole. U tu se svrhu nude i informacije o profesionalnom
usmjeravanju te razliiti uzori.
U Finskoj je program garancija za mlade pokrenut mnogo ranije nego u EU i
omoguio je ranu intervenciju, njegovanje regionalne jednakosti, poboljanje
saradnje izmeu razliitih nadlenosti i unapreenje odnosa izmeu vlasti i
mladih. Pored toga, u Finskoj su programi za profesionalnu edukaciju
ugraeni u Temeljni nacionalni kurikulum. kolski savjetnici i nastavnici su
osposobljeni za poduavanje razvoja vjetina upravljanja karijerom tokom
razrednih aktivnosti.
U Austriji je javna sluba za zapoljavanje odgovorna za nezaposlne mlade i
mora im ponuditi ponovno uenje kombinovano sa praktinim radom.
U Italiji se poduzetnitvo promovie studentima visokokolskog obrazovanja
kroz posebne kancelarije za poetak na univerzitetima, s besplatnim
savjetovanjem preko internetskih stranica ministarstva koja nude on line
dokumente i poslovne vodie i edukacije.
U Maarskoj Ministarstvo nacionalnog gospodarstva ima strateki dogovor s
Asocijacijom mladih poduzetnika koja nudi poetnike poslovne pakete za
mlade preduzetnike do 35 godina starosti.
U Danskoj Ministarstvo djece i obrazovanja nudi on line i licem-u-lice
programe cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja. Takoe, postoji
odvojeni sistem baze podataka o mladima osmiljen za prikupljanje podataka
o svim mladima od 15 do 29 godina starosti (u skladu s graanskim
sistemom registracije).

Primjer Norveke
U jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, Norvekoj, ije trite rada nudi
veoma iroke mogunosti, stopa nezaposlenosti je 3,2 posto i najnia je u
cijeloj Evropi. Norveka vlada ima poseban fond iz kojeg, pored ostalog,
finansira kurseve prekvalifikacije i pomae nezaposlenima da se to prije

vrate na posao. Oni koji ostanu bez posla mogu da koriste sredstva
socijalnog fonda u trajanju od dvije godine, a u istom periodu im pomau
optinske slube za zapoljavanje da pronau novi posao.

3
9

Tokom mjeseca oktobra 2013, u okviru projekta norveke fondacije Business

31

Innovation programs (BIP), autori ovog rada su imali priliku posjetiti Slubu
za zapoljavanje optine Fredrikstad (NAV) u Norvekoj koja ima svega 600
mladih nezaposlenih osoba na svojoj evidenciji. Tom prilikom odrani su
sastanci sa predstavnicima odjela za zapoljavanje mladih NAV-a i
prikupljene su osnovne informacije o programima podrke za mlade kao to
su: prekvalifikacije, dokvalifikacije, struna usavravanja, zapoljavanje,
planiranje karijere, pisanje biografije itd. NAV ima veoma otvoren pristup za
traioce posla, ukljuujui prijemnu salu za nezaposlene gdje je omoguen
pristup raunarima sa internet konekcijom i gdje oni mogu da pretrauju
poslove, koriste printer za tampanje oglasa i biografija, kopir aparate,
koverte za slanje aplikacija za posao i sl. Uz sve to, traioci posla imaju i
strunu pomo u prijemnoj sali NAV-a ukoliko imaju neka pitanja, a mogu da
koriste i individualne razgovore odnosno konsultacije sa savjetnicima iz NAVa. Obaveza javljanja na optinski biro za zapoljavanje je svako 15 dana emailom ili lino. Veina onih koji ostanu bez posla pronau novo zaposlenje u
periodu 3-6 mjeseci.
Posebno je interesantno da NAV ima i tzv. Market tim koji ine osobe, koje
iskljuivo rade na terenu u cilju komunikacije sa privatnim sektorom i
pronalaska poslova za nezaposlene u skladu sa njihovim kvalifikacijama. Oko
70% poslova za nezaposlene pronae market tim, dok direktno preko NAV-a
se zaposli 30% osoba. Postoje takoe i privatne konsultantske kue za
posredovanje pri zapoljavanju koje naplauju svoje usluge. Mobilnost radne
snage unutar zemlje je veoma vano pitanje gdje se posebnim mjerama i
olakicama stimulie zapoljavanje na sjeveru zemlje. Mladi se preko NAV-a
ukljuuju i u javne radove, a saradnja NAV-a sa kolama i korisnicma je
intenzivna kada se radi o dokolovavanju, prekvalifikaciji nezaposlenih.
Saradnja se ogleda i krot to NAV ima svoje predstavnike u srednjim kolama
koji imaju zadatak da prepoznaju one uenike koji bi mogli imati potekoa
da se integriu na trtite rada nakon kolovanja i prema kojima se onda
djeluje proaktivnim mjerama ve u ranoj fazi.
Pored navedenog, NAV u svojim centrima nudi kurseve stranih jezika i rada
na raunaru, posebno za nove imigrante, koji se prijavljuju na evidenciju
nezaposlenih. Zanimljivo je da NAV ne nudi programe za sufinansiranje
samozapoljavanja ukoliko se radi o start-up kompanijama. U sluaju da
mladi ele pokrenuti vlastiti biznis obraaju se komercijalnim bankama, koje
im nude povoljne financijske uslove.

31

www.bips.no

4
0

Primjer Hrvatske
Obzirom da BIH granii sa susjednom Hrvatskom koja je od 01. jula 2013.
godine postala 28 lanica EU, znaajno je bilo napraviti pregled aktuelnih
programa podrke zapoljavanju mladih u Hrvatskoj, koja svoje programe
usklauje sa preporukama EU kada je u pitanju oblast zapoljavanja mladih.
U godinjem istraivanju rasta i razvoja (2013), Evropska komisija je naloila
svim dravama lanicama da trebaju mladima osigurati uspjenu tranziciju iz
sistema obrazovanja u svijet rada te aktivno raditi na razvoju i provedbi
programa i shema namijenjenih obrazovanju, zapoljavanju i socijalnom
ukljuivanju mladih. Kao to je ve pomenuto program Garancije za mlade
se temelji na preporuci da svakoj osobi mlaoj od 25 godina treba osigurati
zaposlenje, nauno istraivanje, pripravnitvo ili nastavak obrazovanja u roku
od etiri mjeseca po izlasku iz sistema obrazovanja, tj. zavretku formalnog
obrazovanja ili u sluaju nezaposlenosti. Preporuka je da se Program sastoji
od podsticajnih mjera i da je prilagoen nacionalnim, regionalnim i lokalnim
okolnostima. Za ovu analizu trita rada posebno je napravljen pregled deset
mjera za podsticanje zapoljavanja mladih u susjednoj Hrvatskoj koji se zove
32

Mladi i kreativni i koji ima za cilj podizanje kompetencija i pripremu

mladih za zapoljavanje, jaanje i ukljuivanje mladih u preduzetnitvo i
razvoj organizacija civilnog drutva kao znaajnog uesnika na tritu rada.

MLADI ZA MLADE
Sta u koli kroz
pomaganje u
nastavi

MLADI ZA EU voditelji

Svako ko je zavrio gimnaziju ili je prvi stepen

obrazovanja,
ima do 29 godina i na berzi rada se nalazi due od
mjesec dana,
moi e aplicirati za mjeru pomagaa u nastavi. Rije
je o
stairanju u kolama, a pomagai bi se bavili djecom s
posebnim potrebama i djecom iz romskih porodica.
Drava e subvencionirati 100% troka bruto plate od
3.438,47 kuna mjeseno, trokovi prevoza max. 400
kuna po
osobi. Trajanje 10 mjeseci.
Kroz pomaganje djeci u nastavi mladi e stei iskustvo
i sta.
Svi u dobi do 29 godina koji su mjesec dana na tritu
rada, bez
obzira na sta, moi e se prijaviti za posao
konsultanta

EU projekata u
nevladinom
sektoru

32

projekata EU u nevladinim udruenjima koja iskau

potrebu za
ovakvim kadrom. Drava e sufinancirati platu. Onima
koji se
ele obrazovati za to zanimanje drava e to platiti.
Cilj je da se
na ovim poslovima zaposli to vie mladih te da civilni
sektor

Dostupno na: http://www.vlada.hr

4
1

privue to vie novca iz fondova EU. Drava pokriva

troak
osposobljavanja za izradu i upravljanje EU projekta i
50%
minimalne plae u trajanju 6 mjeseci

MLADI ZA
ZAJEDNICU mini javni radovi
za
mlade

Zapoljavanje
nakon
volontiranja

Mladi u dobi do 29 godina sa zavrenom osnovnom ili

srednjom kolom koji su u evidenciji due od tri
mjeseca imae
priliku est mjeseci do godinu dana stairati u
nevladinim
udruenjima. Za sve projekte udruenja koji prou na
tenderu
drava e finansirati ili sufinansirati rad mladih na tim
projektima. Drava e financirati: 100 % troka bruto
plate od
3.438,47 kune mjeseno i troak prevoza do 400 kuna
Ovom se mjerom ele podstai poslodavci u realnom
sektoru
da vie angauju mlade i da ih zadre i nakon
volontiranja.
Mladi koji ve volontiraju i koji e tek ui u sistem
volontiranja
umjesto 1700 kuna ubudue e dobivati veu
naknadu, i to
najvjerovatnije u visini minimalne plate (cca 2300
kuna). esta
zamjerka prethodnom sistemu volontiranja bila je ta
da drava
ne pokriva trokove prevoza do posla i da mladima ne
ostane
puno novca nakon to plate prevoz i hranu. Sada se to
eli
promijeniti pa e, uz vee naknade, drava platiti i

prevoz za
volontere. Drava e godinu dana nakon isteka
volontiranja
poslodavcu koji zadri mladu osobu u klasinom
radnom
odnosu sufinancirati udio u bruto plati.

Finansiranje start
up
kompanija

Pomaganje
mladima

Mladi u dobi do 29 godina bez obzira ne spremu i sta

koji su
mjesec dana na evidenciji nezaposlenih dobijae
naknadu za
rad u preduzetnikim inkubatorima u vlasnitvu
gradova,
upanija ili razvojnih agencija. Preduzetniki
inkubatori
okupljaju male preduzetnike koji tek poinju poslovati
ili su u
fazi razvoja i nemaju vlastiti prostor. Inkubatori
omoguuju
preduzetnicima koritenje poslovnog prostora po
vrlo
povoljnim uvjetima. Rije je zapravo o start up
kompanijama
koje se pokreu. Drava bi sufinancirala cijeli proces
nastanka
kompanije, od ideje do realizacije, kako bi se poslije ti
mladi
ljudi mogli samozaposliti. U HZZ-u e se formirati i
poseban
odjel za mlade u kojemu e ih strunjaci savjetovati i
usmjeravati za budua zanimanja.
U saradnji sa Ministarstvom nauke, obrazovanja i
sporta RH
omoguit e se nastavak kolovanja mladima do 25
godina koji
4
2

bez osnovne
kole

nemaju ni osnovnu kolu. Drava bi finansirala

trokove
veernje kole ili nekih kraih kurseva i seminara u
javnim
institucijama obrazovanja i drugim takvim
institucijama. Bili bi
im podmireni i trokovi prevoza, a ako ele nastaviti
daljnje
kolovanje, drava bi im platila i

dokvalifikaciju.

Zanimanja
budunosti

Vaueri za
poslodavce

Mladi do 29 godina sa srednjom, viom i visokom

strunom
spremom koji su najmanje mjesec dana u evidenciji
HZZ-a
imae priliku besplatno se kolovati za zanimanja
budunosti
poput onih u podruju ekoindustrije, upravljanja
otpadom i
energijom, novih IT usluga, novih usluga u podruju
socijalne
politike kao to su dadilje, njegovatelji starih i
nemonih,
pomoni rehabilitatori za rad s osobama sa
invaliditetom i
slino. Vlada e raspisati javni poziv s popisom
zanimanja koja
e se traiti, a onda e obrazovne ustanove ponuditi
svoje
programe.
Drava e u stopostotnom iznosu finansirati
kolovanje mladih
obrazovanj
koji
se
odlue za
takvu vrstu a.
Obrazovne institucije e morati u svojim programima
imati
garancije da e se osoba moi zaposliti unutar est
mjeseci do
godinu dana. Programi e se pratiti i ne budu li se
polaznici
zapoljavali, drava e prestati finansirati
neuspjene
obrazovne institucije. Takoe, osobe ukljuene u ovaj
program
se nee brisati iz evidencije nezaposlenih, i dalje e
primati
naknade. Poslije bi se ta mjera proirila i na starije od
29
godin
a.
Poslodavci koji zaposle mlade do 29 godina sa
zavrenom
osnovnom ili srednjom kolom, a koji su najmanje
mjesec dana
na evidenciji HZZ-a, dobit e olakicu u iznosu od 15,3
% na

bruto platu. Mladi koji se ele zaposliti kod poslodavca

nosie
vauer kojim drava garantuje da e dvije godine
plaati taj
odreeni iznos troka bruto
plate.
Socijalno
preduzetnitvo
sufinansiranje
zapoljvanja

Mladima do 29 godina bez obzira na sta i spremu koji

se
zapoljavaju u kompanijama koje je osnovalo
udruenje ili
ustanova kao oblik socijalnog preduzetnitva,
drava e
sufinancirati odreeni iznos
plate.

43

Ovdje je vano naglasiti da u cilju provoenja donesenih mjera Hrvatska ima

mogunost da pristupi evropskom Socijalnom fondu gdje su joj na
raspolaganju finansijska sredstva u iznosu od 60 miliona eura, a od 2014. do
2020. vie od milijarde eura.
Iako se radi o znaajnim finansijskim sredstvima, gledano iz domae
perspektive, sigurno je da bi se neki od ovih programa mogli primijeniti i u
BIH ukoliko bi nadlene institucije reformisale postojei sistem podrke i
mjera koje se trenutno poduzimaju u svrhu podsticanja zapoljavanja i
samozapoljavanja mladih.

5.

OSNOVNI NALAZI I PREPORUKE ZA BUDUE DJELOVANJE

U prethodnim poglavljima predstavljeni su najznaajniji statistiki podaci koji

ukazuju na teak poloaj mladih na tritu rada u Bosni i Hercegovini. Jasno
je da je nezaposlenost mladih direktno povezana sa ukupnom stopom
nezaposlenosti koja zavisi prvenstveno od ekonomskih kretanja u dravi.
Statistiki podaci, meutim, pokazuju i to da su mladi u Bosni i Hercegovini
posebno ranjiva kategorija na tritu rada obzirom da je stopa njihove
nezaposlenosti ak dva do tri puta vea od stope ukupne nezaposlenosti.
Uporedna istraivanja pokazuju da je slina situacija i EU, bez obzira da li je
rije o zemljama vieg ili nieg stepena ekonomskog razvoja. To navodi do
zakljuka da ekonomska politika nema nuno jedinu ili kljunu ulogu u borbi
protiv ovog problema. Analizom podataka prikupljenih kroz ovo istraivanje
uoeno je, primjera radi, da postoji izvjesna korelacija izmeu rezultata PISA
testiranja i stope nezaposlenosti kod mladih u veini zemalja EU. Drugim
rijeima, uloga sistema opteg i usmjerenog obrazovanja u profilisanju
budueg trita rada i smanjenju nezaposlenosti kod mladih je moda i
znaajniji segment djelovanja u odnosu na mjere ekonomske politike. Mnoge
zemlje Evropske unije su to prepoznale i odluno krenule u reformu opteg
obrazovanja sa naglaskom na razvijanje funkcionalnog znanja kod mladih,
znanja koje ima svoju praktinu upotrebu i primjenu nakon zavretka
kolovanja. Neke od njih ve biljee pozitivne rezultate i na tritu rada kada
je stopa nezaposlenosti mladih u pitanju (primjer Estonije). To svakako moe
predstavljati signal za Bosnu i Hercegovinu u kom pravcu razmiljati pri
kreiranju javnih politika koje imaju za cilj smanjenje nezaposlenosti kod
mladih.

Ipak, ono to ovo istraivanje stavlja u prvi plan je injenica da Evropska

unija i Bosna i Hercegovina dijele isti problem a to je velika i rastua
nezaposlenost mladih. Evropska unija, ve nekoliko godina suoena sa ovim
problemom, izdvojila je pitanje zapoljavanja
4
4

mladih kao top temu politike agende. U nastojanju da se daju pravi odgovori
i ponude adekvatna rjeenja tokom 2012. i 2013. godine pokrenuto je
nekoliko inicijativa na nivou EU ukljuujui i program Garancije za mlade
koji e predstavljati okosnicu u borbi protiv nezaposlenosti mladih u
narednom petogodinjem periodu. elei da se opti principi programa
Garancije za mlade iskoriste kao putokaz za mogua rjeenja na tritu
rada u Bosni i Hercegovini, u nastavku teksta navedeno je nekoliko
preporuka sa konkretnim mjerama i potrebnim intervencijama.
1 Jaanje partnerstava izmeu zvaninih institucija, javnih i privatnih
agencija za zapoljavanje, centara za karijeru, omladinskih organizacija
i drugih organizacija koje se bave mladima svakako je neto na emu
treba snano insistirati. U tom svjetlu posebno treba istaknuti
neophodnost veeg uea mladih u kreiranju politika zapoljavanja i
predlaganju konkretnih rjeenja. Za to je potrebno imati veu
otvorenost institucionalnih aktera, iri proces konsultacija i uzajamno
bolju informisanost o preduzetim aktivnostima. Jedan od prvih koraka u
tom pravcu je sistematizacija podataka o stanju mladih u Bosni i
Hercegovini i stavljanje na uvid tih podataka javnosti te periodino
objavljivanje kljunih pokazatelja on-line i drugih sredstava
informisanja. Istovremeno, nedostaje intenzivnija razmjena informacija
kada su raspoloivi programi podrke za mlade u pitanju to je u eri
ekspanzije drutvenih mrea na internetu relativno lako postii
boljim uvezivanjem svih relevantnih aktera na tritu rada na
ovaj nain.
2 Rana intervencija i aktiviranje mladih u ranoj fazi podrazumijeva niz
dugoronih i kratkoronih mjera koje imaju za cilj sticanje znanja,
formiranje navika, podizanje svijesti i informisanje mladih kako bi bili
aktivniji na tritu rada te lake i bre dolazili do zaposlenja. U tom
konktekstu kljunu ulogu ima obrazovni sistem koji treba da omogui
bolje koritenje steenih znanja i vjetina nakon kolovanja. Pored
visokog i srednjeg, osnovno obrazovanje ima poseban znaaj jer
postavlja temelje za razvoj funkcionalnog znanja kod mladih ime se
kasnije omoguava njihova laka integracija u drutvene tokove a
samim tim i na trite rada. Zbog toga je neophodno to prije utvrditi
nivo kvaliteta osnovnog obrazovanja kroz uporedive i opteprihvaene
standarde ocjenjivanja uenikih postignua, te na bazi dobijenih
rezultata provesti potrebne reformske korake. Ono to u ovom trenutku
Bosni i Hercegovini definitivno nedostaje u odnosu na druge zemlje
jeste integracija odreenih oblika preduzetnikog osposobljavanja (tzv.
preduzetnitvo kroz igru) u najranijoj fazi razvoja mladih, u

predkolskom i osnovnom obrazovanju.

3 Aktivnija uloga javnih slubi za zapoljavanje je jedna od
preporuka koja ima za cilj da unese prijeko potrebnu novu dinamiku u
medijaciji na tritu rada u Bosni i Hercegovini. Zavodi za zapoljavanje
su uli u odreene reformske procese ali jo
4
5

uvijek nedostaje njihova aktivnija uloga u posredovanju pri

zapoljavanju, komunikaciji i koordinaciji ponude i potranje na tritu
rada. Bilo bi dobro kada bi se svi CISO centri i Klubovi za traenje posla
integrisali u sistematizaciju radnih mjesta slubi u zavodima te
iskoristili kao fokalne take za rad sa mladima i dalje razvijali paletu
svojih usluga. Znatno vie panje je potrebno posvetiti individualnom
radu sa nezaposlenim mladim ljudima kroz informisanje, konsultacije,
savjetovanje i obuavanje. Jedan od konkretnih koraka u pravcu bolje
informisanosti mladih o stanju na tritu rada bi mogao biti da prije
upisnih rokova u srednje i visoke kole slubenici zavoda informiu
uenike u osnovnim kolama koji upisuju srednju kolu, kao i
srednjokolce koji upisuju fakultete, te njihove roditelje o stanju na
tritu rada na lokalnom i regionalnom nivou, potrebnim
kvalifikacijama, suficitarnim i deficitarnim zanimanjima, smjernicama
za budua zanimanja u skladu sa realnim potrebama trita rada
(staviti spiskove i informacije na oglasnu plou), itd.
Zavodi za zapoljavanje definitivno trebaju izdvajati vie novca za
aktivne politike zapoljavanja nego to to ine sada a postojee
programe podrke za mlade potrebno je preispitati sa aspekta uloenih
sredstava i ostvarenih efekata. Umjesto mjera podrke kojima zavodi
samo vre transfer novca iz budeta ka korisnicima potrebno je uvesti i
mjere gdje se aktivnije radi sa mladim ljudima koji su nezaposleni
(obuka, dokvalifikacija, motivacija,...) kako bi trajno stekli novo znanje
ili vjetine koje e im omoguiti lake zapoljavanje.
Takoe, jedna od konkretnih preporuka kada su zavodi za zapoljavanje
u pitanju je da se formiraju mobilni timovi slubi za zapoljavanje
(na regionalnom nivou) koji bi s jedne strane radili na prikupljanju
informacija o potrebama na tritu rada i povezivanju ponude (kroz
direktni kontakt sa poslodavcima, u privatnom i javnom sektoru) i
potranje (mladi nezaposleni ljudi sa odreenim kvalifikacijama) sa
druge strane. Pored toga, na osnovu uvida u stanje na terenu ovi
timovi bili bi u mogunosti da sugeriu odreene aktivnosti u smislu
prekvalifikacije radne snage u odnosu na potrebe koje iskau
potencijalni poslodavci na tritu rada.
1 Konkretnije podrati preduzetnitvo mladih kroz niz mjera i
olakica koje e motivisati mlade ljude da pokreu vlastiti biznis i na taj

nain dolaze do zaposlenja. U tom smislu treba razmotriti mogunost

uvoenja sljedeih mjera:

4
6

1) Proiriti
postojee
programe
obuke
i
preduzetnikog
osposobljavanja mladih u srednjim kolama i na univerzitetima
kroz posebne predmete i nastavne jedinice i vannastavne
aktivnosti za sve uenike i studente;
2) Kroz cost-benefit analizu ispitati mogunost za smanjenje ili ak
ukidanje oporezivanja rada za mlade ljude (do 30 godina) koji
pokreu svoj prvi posao. To bi konkretno znailo oslobaanje od
obaveze plaanja poreza i doprinosa na platu, barem u prvoj
godini poslovanja dok bi se u naredne dvije godine ta obaveza
mogla postepeno uvoditi (25% i 50%);
3) Slijediti primjer Republike Srpske kada je u pitanju
pojednostavljenje procesa registracije preduzetnike djelatnosti i
privrednih drutava. Raditi intenzivno na stvaranju pretpostavki
za on-line registraciju biznisa u oba entiteta;
4) U saradnji sa meunarodnim donatorima i finansijskim
institucijama raditi na uspostavljanju tzv. seed fondova,
fondova rizinog kapitala i drugih alternativnih izvora finasiranja
za novoosnovane kompanije na raznim nivoima (optinski,
kantonalni, entitetski, dravni);
5) Proiriti i regionalno uvezati mreu poslovnih anela koja bi
mogla da obezbijedi inicijalni kapital za pokretanje posla za
budue mlade preduzetnike;
6) Omoguiti koritenje tzv soft kolaterala ili zaloga opreme kao
sredstava obezbjeenja kreditnog plasmana za poetnike u
biznisu;
7) Intenzivirati saradnju i kontakte sa dijasporom s ciljem da se
podre mladi i kreativni ljudi u BIH kako bi pokrenuli vlastiti
posao, ili otvoriti mogunosti prema inostranim investitorima za
povoljne aranmane zajednikih ulaganja i osnivanja tzv. joint
venture kompanija;
8) Stvoriti uslove za lake koritenje on-line trgovine i prodaje
(ureenje zakonske regulative za pay pall, izvoz...);
9) Preispitati efekte dosadanjih ulaganja u biznis inkubatore,
tehnoloke parkove, poslovne vrtove i sl., te na bazi dobijenih
rezultata odluku u buduim mjerama podrke.
2 Bolje iskoristiti raspoloive EU i druge meunarodne fondove.
Po ugledu na Hrvatsku mogao bi se uspostaviti program Mladi za EU -

voditelji EU projekata u nevladinom sektoru, posebno za

visokoobrazovane kadrove. Ova mjera bi mogla imati znaaja za
organizacije civilnog drutva, jer BIH koristi fondove EU i vjerovatno e
ih i dalje koristiti na putu pristupanju lanstvu EU. Na taj nain mladi bi
stekli iskustvo u ovoj oblasti, a drava bi mogla absorbovati vie
sredstava iz EU i drugih fondova koristei steeno znanje i iskustvo tih
istih mladih ljudi. Pri tome bi
4
7

se sufinansirao troak osposobljavanja mladih ljudi koji su angaovani

na izradi i realizaciji EU projekta i dio plate u sluaju da projekat bude
odobren.
Treba razmotriti i to da se kroz projektni pristup stvori mogunost
pokretanja mini javnih radova za mlade u oblasti ouvanja ivotne
sredine, u podruju eko industrije i poljoprivredne proizvodnje,
upravljanja otpadom i energijom. Ova mjera moe ukljuiti i usluge
poput pomaganja starima i nemonima, roditeljima, enama na tritu
rada gdje bi se mladima koji su nezaposleni a ele da uestvuju u
javnim radovima ili projektima ovog tipa sufinansirala plata i eventalno
trokovi prevoza.
1 Omoguiti mladima sticanje prvog zanimanja i jaanje
kompetencija radom kroz programe tipa Vauer za posao koji
bi imali za cilj zaposliti mlade, iskljuivo u realnom sektoru i to na
period dui od dvije godine. Ciljna grupa bi bili mladi koji su najmanje
30 dana na evidenciji zavoda za zapoljavanje i koji se prvi put
zapoljavaju bez radnog staa ili koji nemaju vie od godinu dana staa
u zvanju za koje su se obrazovali te dugotrajno nezaposlene osobe
(due od dvije godine) bez obzira na sta.
2 Kao i u sluaju Hrvatske kreirati pilot projekat podrke socijalnom
preduzetnitvu mladih jer kroz osnivanje udruenja mladi bi mogli
stei prva radna iskustva, ali i kreirati vlastite drutveno korisne
projekte tim vie to ve postoje adekvatni finansijski resursi za NVO-e
na svim nivoima vlasti, kao i pojedini donatorski programi. NVO-i
sasvim sigurno predstavljaju poligon za razvoj vjetina, umreavanje,
mobilnost i dr., pri emu treba imati u vidu da je samo 7% mladih lan
neke organizacije civilnog drutva.

33

3 Promovisati neformalno obrazovanje mladih i druge programe koji

mogu unaprijediti vjetine zapoljivosti, liderstva i preduzetnitva jer
ogroman broj neaktivnih mladih, ili oni koji dugo ekaju posao, imaju
ansu da kroz programe neformalnog obrazovanja budu proaktivni,
dodatno inspirisani i drutveno ukljueni. Javni emiteri (radio i TV) koji
se uglavnom i finansiraju iz javnih budeta trebali bi biti aktivno
ukljueni u kreiranje posebnih projekata za promociju aktivnog traenja

posla, za informisanje o svim mogunostima i programima koji postoje

za mlade, kao i za promociju uspjenih mladih preduzetnika, lidera,
volontera i sl.
33

UN: Glasovi mladih, 2012.

4
8

1 Poveati mobilnost mladih kroz programe studentske razmjene

ali i kroz podsticanje zapoljavanja u drugim zemljama. U tom
smislu potrebno je intenzivirati aktivnosti na sklapanju sporazuma sa
drugim dravama o privremenom radu mladih iz BIH i donoenju
paketa mjera za stimulisanje odreenog broja mladih da nau
privremeno zaposlenje izvan BIH, a koji bi nakon rada u inostranstvu
mogli da se vrate i/ili ulau u biznis u BiH, pronau trite za svoj biznis
u zemlji u kojoj su boravili dok su privremeno radili (model Irske). Ovu
mjeru treba posmatrati u kontekstu da mladi ionako naputaju BiH u
velikom broju bez ikakvog institucionalnog nadzora. S druge strane,
predloena mjera moe dati odreene rezultate u prelaznom periodu
kada se ne otvaraju nova radna mjesta, a mladi se nalaze u
ekonomskom i institucionalnom vakumu i lako postaju pasivni na tritu
rada.
2 Konano, Bosna i Hercegovina je itav niz godina suoena sa
negativnim trendovima na tritu rada kada su u pitanju mladi tako da
nema vremena za ekanje, potrebna je hitna reakcija i brzo
djelovanje. Uzimajui u obzir postojea budetska ogranienja za
implementaciju pojedinih mjera, neophodno je to prije otpoeti sa
onim aktivnostima koje ne zahtijevaju znaajna finansijska sredstva te
istovremeno preispitati efekte sadanjih programa podrke kako bi
limitirana sredstva bila rasporeena to bolje.

4
9

KORITENA LITERATURA I IZVORI

1 Pomaemo li dovoljno mladima koji ele da pokrenu vlastiti posao?,

GEA Centar za istraivanja i studije, istraivaki rad, 2012. godina
2 Mladina in ideologija. Ljubljana: Delavska enotnost, Ule, M. (1988):
3 Nacionalna strategija za mlade RS (Sl. Glasnik RS 55/2008)
4 Youth Labour Markets in Bosnia and Herzegovina, Niall OHiggins,
International Labour Office, Employment Programme, Subregional Office
for Central and Eastern Europe, Budapest: ILO, 2009 (prev.)
5 Mogunosti

znaaj

zapoljavanja

mladih

razvoja

omladinskog

poduzetnitva u BiH, OIA Omladinska informativna agencija, 2006.

6 The European Union tackling youth unemployement in times of
crisis, International policy Analysis: Friedrih Ebert Stifung, 2012
7 Kako do nieg oporezivanja rada bez tete za javne fondove?, Centar
za istraivanja i studije GEA, 2013 godina
8 Young people and NEETs in Europe: First findings, European
Foundation for the Improvement of Living and Working Conditons,
2011
9 Izvjetaji o radu Federalnog zavoda za zapoljavanje, Zavoda za
zapoljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapoljavanje Brko
Distrikta za 2012. godinu

10 Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini, trenutna situacija, izazovi i

preporuke, Erol Mujanovi, Friedrich Ebert Fondacija, 2013
11 Analiza politika u zapoljavanju u BIH, Centri civilnih inicijativa, 2013.
godina
12 Program rada FZZZ za 2013. godinu
13 Bilten Federalnog zavoda za zapoljavanje Sarajevo br. 12/12, januar
2013
14 Anketa o radnoj snazi za period 2008-2013, Agencija za statistiku BiH

5
0

Centar za istraivanja i studije

GEA
www.gea.ba