Pridjevi

*Pridjevi stoje uz imenicu i govore:

-kakvo je neto (opisni pridjevi) - brzi djeak, lijepa haljina
-ije je neto (prisvojni pridjevi) - kolska tabla, gradski stadion
-od ega je neto (gradivni pridjevi) - zlatan prsten, vunen al

*Pridjevi se slau sa imenicom

u rodu - iskren, iskrena, iskreno
u broju i padeu - isto odijelo, ista odijela
-Poreenje pridjeva (komparacija)
-Pozitiv - brz, lak
-Komparativ - bri, laki
-Superlativ - najbri, najlaki
-Odreeni vid (oblik) pridjeva - visoki djeak, iskreni ovjek
-Neodreeni vid (oblik) pridjeva - visok djeak, iskren ovjek
pripadanje po vremenu Vremenski - dnevni, nedjeljni, mjeseni
pripadanje po mjestu Mjesni - gornji, donji, lijevi, desn

U bosanskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva:

Pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je brza.
Komparativ, kojim se iskazuje relativno svojstvo npr. Ivana je bra (od
Marije, ali je ipak spora)
Superlativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima neto
usporeujemo, npr. Ivana je najbra.
Pozitiv je oblik koji je "uobiajen", nalazi se u rjenicima i najee se

upotrebljava.

Komparativ se tvori od pozitiva na sljedee naine:

Dodavanjem -(i)ji, pri emu moe doi do glasovnih promjena, i uz
mogue otpadanje sufiksa: crven: crveniji; ukusan : ukusniji; dubok :
dublji (< dub-ji) ...
Dodavanjem -i, samo kod sljedeih pridjeva: mek : meki, lijep : ljepi,
lak : laki ...
Od druge osnove (tj. suplativno): dobar : bolji; zao : gori; velik : vei;
malen : manji ...
Ispred ovih sufiksa nestaje nepostojano a (ukusan : ukusn-iji).

Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na komparativ: vei :

najvei.
Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva)
- ne postoji *Ivanoviji u znaenju "vie Ivanov". Ako je potrebno izraziti
stupnjevanje, koristi se spomenuta konstrukcija s prilogom vie (koji je
u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ najvie).