Professional Documents
Culture Documents
Tower 6
Tower 6
1.2.2
Mrena instalacija
3.1.3
Granini uslovi
3.2.2
6.1
Proraun
8.5.5
8.6.5
8.10
8.11.1
Kreiranje reduktora
9.2
9.3.4
Usvajanje armature
9.3.11
9.4.1.1
9.4.1.2
9.4.3
9.4.5
Sadraj
Tower 6.......................................................................................................... 1
Sadraj .......................................................................................................... 3
1. UVOD ......................................................................................................... 1
1.1
1.2
1.2.1
1.2.2
1.3
1.4
1.5
2. GRAFIKI INTERFEJS............................................................................... 26
2.1
Izgled ekrana....................................................................................... 26
2.2
2.3
2.4
2.4.1
2.4.2
2.4.3
Transparentne naredbe............................................................................... 35
2.4.4
2.5
2.5.1
2.5.2
2.5.3
2.5.4
2.5.5
2.5.6
2.6
2.6.1
2.6.2
2.6.3
Crtanje kruga............................................................................................ 60
2.6.4
2.6.5
2.7
Ofset ....................................................................................................... 61
2.7.1
Zum prozor............................................................................................... 63
2.7.2
2.7.3
2.7.4
2.7.5
Zum sve................................................................................................... 64
2.7.6
2.8
2.9
2.9.1
Brisanje ................................................................................................... 72
2.9.2
Kopiranje.................................................................................................. 72
2.9.3
2.9.4
Ogledalo................................................................................................... 75
2.9.5
Rotacija.................................................................................................... 76
2.9.6
Pomeranje ................................................................................................ 77
2.9.7
2.9.8
2.9.9
3.1.1
3.1.2
3.1.3
3.1.4
3.1.5
3.1.6
3.1.7
3.1.8
3.1.9
3.1.12.1
Sfera............................................................................................... 237
3.1.12.2
3.1.12.3
3.1.12.4
3.1.12.5
3.1.12.6
3.2
3.1.13.1
3.1.13.2
Optereenje....................................................................................... 264
3.2.1
3.2.2
3.2.3
3.2.3.1
3.2.4
3.2.5
3.2.6
3.2.7
3.2.8
3.2.9
3.2.12.2
3.3
3.3.1
3.3.2
3.3.3
3.3.4
3.3.5
3.3.6
3.3.7
3.4
Komande za unos elemenata crtea koji nisu deo konstrukcije .................. 358
3.4.1
3.4.1.1
3.4.1.2
3.4.1.3
3.4.1.4
3.4.1.5
3.4.1.6
3.4.2
3.4.3
3.4.4
3.4.5
3.4.6
3.5
3.4.6.1
3.4.6.2
Podeavanje parmetara koje program koristi u svom radu (meni Setup) . 380
3.5.1
3.5.2
3.5.3
3.5.4
3.6
3.6.1
3.6.2
3.6.3
3.6.4
3.6.5
3.6.6
3.6.7
3.6.8
3.6.9
3.7
4.2
4.3
4.4
4.5
4.5.1
4.5.2
Proreenje.............................................................................................. 431
4.5.3
4.6
Podela greda koje se nalaze van ploa (Podela greda van ploa) ............... 432
4.7
6.2
6.3
6.4
6.5
6.6
7.2
7.3
7.3.1
7.3.2
7.3.3
7.3.4
7.3.4.1
7.3.4.2
7.3.4.3
7.3.4.4
7.3.4.5
7.3.4.6
7.3.4.7
8.2
8.2.1
8.2.2
8.2.3
8.3
8.4
8.5
8.5.1
8.5.2
8.5.3
8.5.4
8.5.5
8.6
8.6.1
8.6.2
8.6.3
8.6.4
8.6.5
8.7
8.8
8.9
8.21.10
8.21.11
8.21.12
8.21.13
8.21.14
8.21.15
8.21.16
8.21.17
8.21.18
8.21.19
8.21.20
8.21.21
8.21.22
9.2
9.3
9.3.1
9.3.1.1
9.3.1.2
9.3.2
9.3.3
9.3.4
9.3.5
9.3.6
9.3.7
9.3.8
9.3.9
9.4
9.4.1
9.4.1.1
9.4.1.2
9.4.2
9.4.3
9.4.4
9.4.5
9.4.6
9.4.7
9.4.8
9.4.9
9.5
9.6
1. UVOD
1.1
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu System, nakon ega e se
otvoriti dijalog box System Properties.
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvatanje novih vrednosti
aktivirajte komandno polje Set, a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potomo i iz ostalih prozora naredbe System.
Podeavanje virtualne memorije - Windows XP
Iz Start menija aktivirajte opciju Settings X Control Panel X System.
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvatanje novih vrednosti
aktivirajte komandno polje Set, a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potomo i iz ostalih prozora naredbe System.
Za proraunavanje izuzetno velikih primera, samo ogranienje Windows-a po pitanju
maksimalne alokacije memorije od 2 GB moe biti prepreka. Ova granica se moe pomeriti kod
operativnog sistema Windows XP, sa 2 GB na 3 GB. Najbolje je napraviti novu konfigurciju za
podizanje Windows XP-a, i onda toj novoj konfiguraciji podesiti parametre. To se radi na
sledei nain:
Iz Start menija aktivirajte opciju: Programs X Accessories X Command Prompt.
Na komandnoj liniji je potrebno zadati sledeu instrukciju:
bootcfg /copy /d "Windows XP - 3GB" /id 1
Na ovaj nain kreirana je jo jedna konfiguracija operativnog sistema koja je zasnovana na
konfiguraciji broj 1, ali sa imenom Windows XP - 3GB.
Zatim se unese:
bootcfg /raw /3gb /id 2
Na ovaj nain smo prethodno kreiranoj konfiguraciji Windows XP - 3GB, dodali opciju za
podrku veliine virtualne memorije od 3 GB.
Da bi proverili da je sve uraeno kako treba, treba otkucati
bootcfg
Nakon ovoga, na ekranu bi treblo da se pojave sledei podaci:
7
Boot Loader Settings
-------------------timeout: 30
default: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
Boot Entries
-----------Boot entry ID: 1
Friendly Name: "Microsoft Windows XP Professional"
Path:
multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
OS Load Options: /fastdetect
Boot entry ID: 2
Friendly Name: "Windows XP - 3GB"
Path:
multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
OS Load Options: /3gb
Za povratak u Windows okruenje, sa komandne linije command prompta otkucajte naredbu:
Exit
Prilikom sledeeg startovanja (boot) Windows-a pojavie se dve konfiguracije. Ako se izabere
"Windows XP - 3GB" Tower e moi da koristi 3GB memorije. Na ovaj nain moi ete da
proraunavate i izuzetno velike primere. Za detaljnije informacije moete konsultovati Help
sistem za Windows XP.
Grafika kartica
Rad programa je podran u svim standardnim rezolucijama koje su predviene za Windows
aplikacije. Meutim, kako program u svom radu koristi i renderovan trodimenzionalni prikaz
modela, to je neophodno da vaa kartica ima instaliran drajver koji podrava 16-bitne ili 32bitne boje. Ako to nije sluaj, program e nakon startovanja izdati odgovarajue upozorenje.
Proveru instaliranog drajvera ete dobiti ako iz Start menija aktivirajte opciju Settings X
Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Display, nakon ega e se
otvoriti dijalog box Display Properties.
Da biste uopte mogli da pokrenete program, u listi Colors je potrebno postaviti ili High
Color (16 bit) ili True Color (32 bit).
Izlazni ureaji
Od izlaznih ureaja za tampu, program podrava sve ureaje koji su podrani samim
Windows operativnim sistemom i instaliranim drajverima.
1.2
Instalacija programa
10
1.2.1
11
Iz zatvorene liste, izaberite jezik instalacije, i nakon toga aktivirajte komandno polje OK.
12
U centralnom delu dijalog box-a, nalazi se ugovor koji propisuje uslove korienja programa.
Dobro ga prouite, i samo u sluaju da se slaete sa njim, postavite na ukljueno stanje
prekida Slaem se sa ugovorom. Nakon toga, bie dostupno i komandno polje Next,
ijim aktiviranjem e procedura instalacije biti nastavljena.
U ovom dijalog box-u, odreuje se da li se radi o pojedinanoj ili pak mrenoj instalaciji
programa. Klikom mia na ikonu Pojedinana, postavite ovaj tip instalacije za tekui, i
aktivirajte komandno polje Next.
U edit box-u Vlasnik licence upiite taan naziv Vae firme, obzirom da e se taj podataka
ispisivati u dnu svake strane hartije vaeg projekta. Napomenuemo da ste se ugovorom
13
prethodno obavezali da napiete ispravno ime korisnika licence. Kompletne podatke o
projektantu, kao i o korisniku Vaih usluga, imaete mogunost da potpuno proizvoljno
definiete u zaglavlju projektne dokumentacije (vidi poglavlje 8.21.3).
U edit box-u Registracioni broj paljivo zadajte taan serijski broj inatalacije, koji ste dobili
od Vaeg distributera. Nakon ovoga, aktivirajte komandno polje Next.
U ovom dijalog box-u se zadaje mesto na disku na kome je potrebno instalirati program. Ako
niste zadovoljni ponuenom putanjom, imate mogunost ili da u edit box-u Instalacioni
direktorijum zadate potpuno proizvoljno mesto na disku, ili da klikom na komandno polje
, koje se nalazi sa desne strane ovog edit box-a, odaberete eljenu putanju. Kada ste
odredili mesto na disku, za nastavak instalacije aktivirajte komandno polje Next.
U sluaju da je u zadatom direktorijumu za instalaciju, va ranije instaliran program, program
e izdati upozorenje i omoguiti Vam, ili da zadrite postojee datoteke, ili da ih zamenite sa
novim.
Da biste se lake odluili za jednu od programom predvienih akcija, naveemo listu datoteka
u kojima se uvaju podaci koji su dostupni za promenu u toku rada sa programom:
Tower.$dis -
Tower.$vis -
Tower.$mtr -
Tower.$prf -
se
koristi
pri
definisanju
14
Tower.$dim01 -
Tower.$sk -
Tower.$vet -
Tower.$po -
Tower.$ks -
Tower.$har -
Tower.$gig -
Tower.$mtz -
Tower.$net -
biblioteka mrea
Tower.$pec -
Tower.$pl -
Tower.$ppz -
Tower.$tb -
Tower.$utl -
Tower.$bmd -
Tower.$acc -
sa
opcijom
seizmikog
15
16
Program sada prikazuje sve parametre koje ste u toku instalacije postavili, i ako ste zadovoljni
njima, potrebno je da miem kliknete na komandno polje Next, nakon ega e otpoeti sam
proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o uspeno
sprovedenoj instalaciji.
Ako je pak hardlock prilljuen na raunar, a pogreili ste pri zadavanju registracionog broja,
komandno polje Next e biti nedostupno za aktiviranje. U samom djalog box-u, program e
napisati informaciju da je zadat pogrean registacioni broj.
17
U ovom sluaju Vam preostaje, da se pomou komandnog polja Back, vratite na dijalog box
za zadavanje registracionog broja, i da ga zadate ispravno.
1.2.2
Mrena instalacija
18
19
Service (nhsrvice.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows servis.
Izborom komandnog polja Next, otvorie se dijalog box u kome se moe izabrati da se
program stavi u Startup Folder i automatski startuje pri svakom pokretanju Windows-a (a
nakon Login-a). Ukoliko se to ne izabere, onda se HASP License Manager mora svaki put
startovati preko: Start X Programs X HASP License Manager X HASP License
Manager.
20
Izborom komandnog polja Next, u ovom ali i u nekoliko narednih dijalog box-ova, doi e se
do kraja instalacije HASP License Manager-a.
Instalacija HASP License Manager-a kao Windows servisa
Ovaj nain instalacije omoguava automatsko startovanje HASP License Manager-a pri
svakom podizanju (restartu) raunara i to pre Login procedure. Ovaj nain je naroito
pogodan za prave servere jer eliminie potrebu za bilo kakvom administracijom.
Rad sa HASP License Manager-om
Znak da je HASP License Manager aktivan je postojanje ikone u Taskbar-u:
Izborom naredbe Exit, prozor HASP License Manager-a moete opet minimizovati. U
sluaju da ovaj program nije startovan na serveru, neete moi da pristupite mrenom
hardlock-u ni sa jednog od povezanih raunara u mrei, ime e biti onemoguen i sam rad
izvrnog programa.
Napomenuemo da ukoliko elite da program izvravate i na serveru, morate i na njemu
izvriti klijentsku instalaciju programa, na isti nain kao i na ostalim raunarima na mrei.
21
Klijentska instalacija
Sa raunara na kome elite da radite sa programom potrebno je da se pozicionirate na disk
servera, i iz direktorijuma gde je prethodno izvrena serverska instalacija pokrenete
instalacioni program Setup.exe. Znai klijentska instalacija se ne vri sa instalacionog CD-a,
ve sa diska servera, i to iz direktorijuma gde je izvrena serverska instalacija. Ako niste
menjali default putanju koju je instalacioni program ponudio pri serverskoj instalaciji, onda se
ona nalazi na disku servera u direktorijumu C:\Tower 6 Server\.
U ovom dijalog box-u se vri izbor vrste klijentske instalacije. U sluaju da se izabere
Klijentska instalacija bez kopiranja izvrnih fajlova sa servera na radnu stanicu, na
klijentsku mainu se nee kopirati ni jedan izvrni fajl. Umesto toga program e se startovati
pozivanjem izvrnih fajlova direktno sa servera. Ova varijanta je pogodna za male, brze i slabo
optereene mree i prednost joj je u tome to je mogue neuporedivo lake auriranje i
instalacija novih verzija programa. Naime, instalacijom nove verzije programa na serveru, svi
klijenti automatski dobijaju novu verziju.
U sluaju da se izabere Klijentska instalacija sa kopiranjem izvrnih fajlova sa servera
na radnu stanicu, tada e se svi izvrni fajlovi iskopirati na klijentsku mainu. Ova varijanta
je pogodna za mree sa veim brojem korisnika, mree koje su optereenije ili mree koje
imaju manju propusnu mo. Prednost joj je to ne izaziva poveanje mrenog saobraaja i
zaguenje servera pri startovanju, a samim tim se program bre startuje. Da bi se instalirala
novija verzija, potrebno je posle serverske instalacije ponovo izvriti klijentsku instalaciju na
svakom raunaru.
22
Nakon izbora vrste klijentske instalacije, aktivirajte komandno polje Next.
U ovom dijalog box-u potrebno je zadati mesto na disku, gde e biti instalirana klijentska
instalacija, i aktivirati komandno polje Next.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste u toku klijentske instalacije postavili, i ako ste
zadovoljni njima, potrebno je da miem kliknete na komandno polje Next, nakon ega e
otpoeti sam proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o
uspeno sprovedenoj klijentskoj instalaciji.
23
Prethodno opisani postupak klijentske instalacije sprovedite i na ostalim raunarima u mrei,
na kojima elite da koristite program.
1.3
De-instalacija programa
24
Aktiviranjem komandnog polja Yes, otpoee postupak de-instalacije, a na ekranu e se
ubrzo pojaviti informacija o uspenom deinstaliranju programa.
1.4
Pokretanje programa
Kako program u svom radu stalno proverava prisustvo hardlock-a, to ga pre samog
pokretanja programa obavezno stavite na LPT, odnosno USB port vaeg raunara. Sam
program se pokree iz Start menija izborom opcije: Programs X Radimpex X Tower6.
U sluaju klijentske instalacije, potrebno je odabrati opciju: Programs X Radimpex X
Tower 6 Client.
U oba sluaja, na ekranu e se ubrzo pojaviti prvo ulazna maska, a potom i sam izgled
programa Tower.
25
1.5
Unos podataka
Formiranje mree
Proraun
Obrada rezultata
Nakon startovanja programa uvek se ulazi u prvi modul: Unos podataka. Princip rada sa
programom je da se prvo u modulu Unos podataka zadaju svi ulazni podaci potrebni za
definisanje problema. Zatim se prelazi u modul Formiranje mree, odakle se nakon
generisanja mree konanih elemenata, bira opcija za proraun. Po zavrenom proraunu se u
modulu Obrada rezultata analiziraju proraunati uticaji, dimenzioniu elementi konstrukcije i
formira projektna dokumentacija. Prelazak iz jednog u drugi modul se odvija izborom
odgovarajue opcije u padajuem meniju Moduli.
Pre nego to krenemo sa detaljnim objanjenjem naina rada 3D grafikog interfejsa,
pojasniemo osnovne pojmove koji se tiu prostornog modela, a koriste se u programu:
Nivo je horizontalna ravan koja se postavlja na odreenoj visini zadavanjem njene globalne Z
koordinate. Konstruktivne elemente koji se postavljaju na nivoe nazivamo Tavanicama.
Ram je vertikalni deo modela koji moe u sebi sadati: grede, stubove i zidove. Jedini uslov je
da svi elementi rama lee u vertikalnoj ravni iji je poloaj odreen sa dve take u dipoziciji
modela. U sluaju cilindrinih ramova, njihov poloaj je u dipoziciji modela odreen lukom.
26
2. GRAFIKI INTERFEJS
2.1
oblasti:
Izgled ekrana
U svim modulima programa, izgled ekrana je isti, odnosno podeljen je ne sledee
horizontalni meni
oblast ikona
statusnu liniju
komandnu liniju
oblast crtea i
listu nivoa
27
Lista nivoa se nalazi neposredno iznad prozora 3D pogled i slui za rad sa nivoima, odnosno
horizontalnim ravnima koje su odreene svojim nazivom i globalnom Z koordinatom koja
odreuje njen poloaj u prostoru.
Dok je mi u oblasti crtea, on ima oblik malog krsta, to ujedno oznaava da je to crtaki deo
ekrana, dok u svim ostalim poloajima ima oblik strelice. Naizmeninim aktiviranjem
funkcijskog taster F4 moe se menjati oblik mia u oblasti crtea.
28
Ovakav tip poruka o greci e stajati na ekranu sve dok ne pomerite mi tako da izae van
gabirata prozora sa porukom o greci, ili pak ne pritisnete neki od tastera.
2.2
29
30
31
2.3
Rad sa prozorima
32
Klik mia preko liste nivoa, dovee do prikaza sadraja trenutno aktivnog nivoa u prozoru 2D
pogled. Kako fokus ne moe biti na listi nivoa, ve na jednom od tri prozora, to e klik mia
preko liste nivoa, automatski za aktvan postaviti prozor 2D pogled.
Klik mia preko liste nivoa dovodi do prikaza sadraja tog nivoa
u prozoru 2D pogled i postavlja prozor 2D pogled za aktivni
Da bi se jasno videlo u svakom trenutku ta je trenutno prikazano u prozoru 2D pogled, u
produetku naziva ovog prozora se ispisuje ili naziv trenutno aktivnog rama ili pak naziv nivoa
i njegova visinska koordinata, u zavisnosti od toga ta je odabrano za prikaz u prozoru 2D
pogled.
33
zbog jasnijeg sagledavanja prikazanog dela prostorne konstrukcije, tako i zbog toga to se ti
elementi mogu selektovati pomou OSNAP kriterijuma za izbor taaka (vidi poglavlje 2.5.5).
2.4
Aktiviranje naredbi
34
Ova opcija e biti od velike pomoi pogotovu na poetku rada sa programom.
Obzirom da svaki od prozora ima svoju specifinu namenu, to se ne mogu sve naredbe u
programu izvravati ravnopravno u svim prozorima. Bez obzira na trenutno aktivni prozor,
program e ipak dozvoliti da pokrenete svaku od naredbi, ali e pri izboru taaka u pojedinim
prozorima vriti kontrolu da li je izbor te take mogu, i po potrebi izdati odgovarajue
upozorenje.
Kako se u horizontalnom meniju ne nalaze sve naredbe koje koristi program, to se desnim
klikom mia preko naziva svakog od prozora, otvara padajui meni u kome su sadrane
naredbe koje su specifino vezane samo za dati prozor.
2.4.1
2.4.2
35
<-> Prva taka ploe (Kontura / Prav. / kRu. / Offset/<krAj> / Set):
Na poetku komandne linije se ispisuje poruka, kojom program oznaava kakva se akcija
oekuje od korisnika. U ovom sluaju se od korisnika oekuje da zada poetnu (prvu) taku
linije koja odreuje geometriju ploe. Iza ove poruke, u zagradi su ispisane podkomande ijim
izborom se menja dalji tok izvrenja naredbe (podkomande su meusobno razdvojene kosim
crtama /). Izbor podkomandi se vri ili zadavanjem sa tastature znaajnog slova te
podkomande (veliko slovo u imenu podkomande), ili pak klikom mia preko njenog naziva na
komandnoj liniji.
Pojedine podopcije na komandnoj liniji mogu biti ispisane izmeu uglastih zagrada, to
oznaava da je to podrazumevana opcija, te e pritisak na taster Enter, odnosno desni klik
mia, dovesti do njenog automatskog aktiviranja. U ovom primeru to je podopcija <krAj>.
U sluaju da grekom aktivirate neku od podopcija, pritiskom na taster Esc, moete se vratiti
na prethodni oblik komandne linije.
2.4.3
Transparentne naredbe
2.4.4
Komandna polja
Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi)
Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi)
Tabelarne liste podataka
Polja prekidai (Check box-ovi)
Polja prekidai (Radio button-i)
36
Komandna polja
Komandna polja imaju oblik pravougaonika u kojima je upisana samo po jedna komanda,
odnosno radnja koju treba izvriti. Ova polja se aktiviraju jednostavnim klikom mia preko
njihovog naziva. U svim dijalog box-ovima postoje uvek barem dva komandna polja: OK i
Cancel. Sa oba se zavrava rad sa dijalog box-om, pri emu Cancel oznaava odustajanje,
a OK prihvatanje, ranije sprovedenih akcija u dijalog box-u.
Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi)
Polja za upis tekstualnih i numerikih podataka se koriste za unos slovnih i brojanih podataka.
Polje ima oblik izduenog pravougaonika visine jednog reda teksta. Ispred Edit box-a je
obino ispisan i njegov naziv, koji pokazuje koja vrsta podataka se oekuje za unos. Za unos
podataka u Edit box-u, potrebno je prvo miem kliknuti u dati pravougaonik da bi on dobio
fokus, i potom sa tastature zadati eljenu vrednost.
37
Klikom mia preko strelica, napreduje se ka vrhu, odnosno dnu liste, sa ponuenim
vrednostima. Klik mia unutar samog edit box-a, postavie fokus na njemu, i polje e biti
spremno za unos eljenog podatka, direktno sa tatstature.
Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi)
Polja sa listom ponuenih opcija se pojavljuju kada se od korisnika oekuje izbor vrednosti
nekog parametra koji ima ogranien broj poznatih vrednosti. U dijalog box-ovima se koriste
otvorene i zatvorene liste podataka. Razlika izmeu ove dve liste je jedino u tome to
zatvorena lista koristi manji prostor u dijalog box-u.
38
strelice koje pokazuju na gore, odnosno na dole. Klikom na ove strelice se vri napredovanje
ka poetku odnosno kraju liste. Izbor aktivnog reda se takoe postie direktnim klikom mia
na bilo koji parametar u listi.
Tabelarne liste podataka
Za razliku od prethodno opisanih List box-ova, tabelarne liste podataka u okviru jednog reda
imaju vie kolona, odnosno vie parametara.
39
40
41
42
Organizacija podataka u dijalog box-ovima putem kartoteka
U sluaju potrebe za unosom veeg broja podataka, pored prethodno opisane strukture
razgranatog stabla, u pojedinim dijalog box-ovima se primenjuje i organizacija podataka
putem kartoteka.
43
44
2.5
Izbor taaka
Programom je predvieno vie naina za izbor taaka, i svi oni se mogu simultano
koristiti, odnosno meusobno kombinovati. Sve to budemo izneli u ovom delu uputstva, moe
se ravnopravno koristiti u svim naredbama u programu, kada se oekuje izbor taaka sa
crtea.
Izbor taaka se moe vriti na jedan od sledeih naina: slobodnim klikom mia, preciznim
pogaanjem taka pomou OSNAP kriterijuma i putem zadavanja apsolutnih i relativnih
koordinata sa komandne linije. Za izbor taaka klikom mia, bez obzira da li se radi o
slobodnom izboru taaka ili o preciznom pogaanju pomou OSNAP kriterijuma, trenutni fokus
prozora nije bitan obzirom da e klik mia u datom prozoru automatski taj prozor postaviti za
aktivan. Meutim, pri izboru taaka putem zadavanja apsolutnih i relativnih koordinata sa
komandne linije, jako je vano koji je prozor trenutno aktivan jer e se koordinate odnositi na
dati prozor i koordinatni sitem koji u njemu vai. U sluaju da je fokus na prozoru 2D pogled
onda je bitno i da li je u njemu prikazan ram ili pak neki od nivoa, jer ovi prikazi imaju razliite
lokalne koordinatne sisteme. U daljem tekstu naveemo sve specifinosti koje vae za svaki
od prozora.
Prozor 3D pogled
Kako ovaj prozor slui za trodimenzionalni prikaz celog modela to se u njemu uvek vri izbor
trodimenzionalnih taka. Dovoenjem mia u oblast ovog prozora, on umesto oblika malog
krsta koji ima na ostalim delovima oblasti crtea, dobija oblik kratkih linija u pravcu globalnih
koordinatnih osa, to ujedno i oznaava da se u ovom prozoru oekuje izbor 3D taaka.
45
U prozoru 3D pogled vai globalni, desno orijentisani koordinatni sistem, i pri izboru taaka
sa tastature uvek se moraju zadati sve tri koordinate meusobno razdvojene zarezom (X,Y,Z).
U sluaju da je fokus na prozoru 3D pogled a na komandnoj liniji zadate samo dve
koordinate, program e odbiti unos ovakve take i izdati sledeu poruku.
46
47
2.5.1
2.5.2
Nain izbora taaka, a samim tim i izgled ikone, odreuje se pomou radio button-a
Ortogonalni reim i Polarni reim. Kada se izabere Polarni reim za promenu postaju
dostupni i parametri u delu dijalog box-a Uglovi polarnog crtanja.
48
49
2.5.3
50
2.5.4
51
Referentna taka <7.56, 24.14>:_
Izmeu uglastih zagrada su ispisane koordinate take, koja je neposredno pre poziva naredbe
bila referentna. Nova referentna taka se takoe moe zadati na bilo koji od naina koji se
opisuju u ovom poglavlju: slobodnim izborom sa crtea, zadavanjem njenih koordinata, ili
preciznim pogaanjem na crteu pomou OSNAP-kriterijuma. Relativna koordinata koja se
zada nakon promene referentne take, bie proraunata u odnosu na novo postavljenu
referentnu taku.
I apsolutne i relativne koordinate se mogu zadavati i u pravouganom i u polarnom
koordinatnom sistemu. Koordinate taaka se mogu zadati na jedan od sledeih naina:
Apsolutne pravougaone koordinate
Pri izboru taaka putem zadavanja apsolutnih koordinata sa komandne linije, jako je vano koji
je prozor trenutno aktivan, jer e se koordinate odnositi na dati prozor i koordinatni sistem koji
u njemu vai.
Koordinate se zadaju u pravougaonom koordinatnom sistemu u kome je stalna referentna
taka koordinatni poetak (taka 0,0,0). Koordinate X, Y i Z se unose razdvojene zarezom.
Apsolutne polarne koordinate
Zadavanjem ovog tipa koordinata, taka se odreuje udaljenjem od lokalnog koordinatnog
poetka (0,0) tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, i uglom koji to udaljenje zaklapa sa
pozitivnim smerom lokalne X-ose. Prema tome ovakav izbor taaka je mogu samo u prozoru
2D pogled. Prvo se zadaje podatak o rastojanju, a zatim o uglu, pri emu oni moraju biti
razdvojeni znakom <. Napomenuemo da vrednost ugla raste u smeru suprotnom od
kazaljke na satu. Ako sa tastature zadate na primer: 5.0<60 , bie izabrana taka koja ima
sledee pravougaone koordinate:
X=5*Cos(60)=2,5
Y=5*Sin(60)=4,33
Relativne pravougaone koordinate
Sve to je reeno za apsolutne pravougaone koordinate vai i ovde, s tim to se ispred
koordinata mora zadati i znak @, koji oznaava da se koordinata zadaje u odnosu na
trenutno vaeu referentnu taku.
Ako je fokus na prozoru 2D pogled i referentna taka ima koordinate X=2, i Y=1,
zadavanjem sa tastature releativne koordinate @2.5,-3.0, bie odabrana taka koja ima
sledee apsolutne koordinate.
X=2+2.5=4.5
Y=1-3=-2
Relativne polarne koordinate
Kako se i ove koordinate postavljaju u odnosu na aktivnu referentnu taku, i ispred njih se
obavezno mora zadati karakter @. Ako referentna taka u tekuem prozoru 2D pogled, ima
koordinate X=4,0 i Y=2,0, a Vi zadate: @1.41<45, definisana taka e imati sledee
apsolutne pravougaone koordinate:
X=4,0+1.41* Cos(45 )=5,0
Y=2.0+1,41* Sin(45 )=3,0
52
2.5.5
Pored prethodno opisanih naina za izbor taaka, veoma vano mesto u programu
zauzima i opcija preciznog pogaanja taaka. Ovaj nain ete sigurno najee koristiti u svom
radu.
Naredba Osnap radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmenino ona
postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Indikator da je naredba postavljena
na ukljueno stanje je uvuena ikona, i kursor umesto oblika praznog krsta dobija oblik
niana u vidu krsta u ijem centru se nalazi mali pravougaonik. Naredba Osnap se moe
aktivirati i pritiskom na funkcijski taster F3.
Nain funkcionisanja OSNAP kriterijuma objasniemo na primeru presene take. Naime, ako
je potrebno odabrati ba presenu taku izmeu dva entiteta, tada treba za aktivan OSNAP
kriterijum postaviti Presena taka, i dovesti mi u okolinu eljene take. U trenutku kada
mi doe u poloaj da se data presena taka nae unutar niana (mali pravougaonik na krstu
pokazivaa), tada e se na ekranu pojaviti crveni marker X, koji ukazuje da e klik mia u
ovom poloaju odabrati ba tu presenu taku.
Bez obzira to program dozvoljava da vie OSNAP kriterijuma bude istovremeno aktivno, izbor
taaka je jednoznaan, odnosno uvek se na ekranu pojavljuje samo jedan grafiki marker.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
53
Prema tome, ako je poloaj mia takav da je mogu izbor recimo i najblie i presene take,
program e uvek odabrati presenu taku zato to je to vaniji OSNAP kriterijum.
Naredba Osnap spada u grupu transparentnih naredbi, to znai da se moe aktivirati u bilo
kom trenutku rada programa. Koje OSNAP kriterijume ete postaviti za aktivne, regulie se u
dijalog box-u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Osnap.
54
Tangentna taka
Ovaj kriterijum ima primenu kada treba odabrati taku sa luka, koja sa prethodno
odabranom takom formira tangentu na dati luk.
Presena taka
Ovaj kriterijum se koristi kada treba izabrati taku koja se nalazi u preseku dva iscrtana
objekta. Da bi se ovo ostvarilo, treba nian pokazivaa dovesti u poloaj da u njemu bude
zahvaena okolina presene take i kliknuti na levi taster mia.
Ponueni kriterijumi fonkcioniu kao prekidai i klikom mia preko njihovog naziva oni mogu
biti postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Uvueni izgled ispisanog naziva
kriterijuma, oznaava da je on postavljen na ukljueno stanje. Izborom komandnih polja
Odaberi sve i Iskljui sve, svi kriterijumi e istovemeno biti postavljaju na ukljueno,
odnosno iskljueno stanje.
U Tower-u 6 je omoguen unos slobodne take i kada je ukljuen OSNAP kriterijum. Ova opcija
Slobodna
postaje aktivna kada se u dijalogu za definisanje OSNAP kriterijuma prekida
taka postavi na ukljueno stanje.
Prekida
Slobodna taka
Pri kretanju mia po oblasti crtea program stalno analizira da li take koje se nalaze unutar
kvadrata kursora mogu biti odabrane za neki od trenutno aktivnih OSNAP kriterijuma. Ako to
nije sluaj, a ovaj prekida je ukljuen, taka iznad koje se nalazi kursor moe biti izabrana
kao slobodna taka.
Napomena:
U sluaju da nijedan OSNAP kriterijum nije postavljen za aktivan, postavljanjem naredbe
Osnap na ukljueno stanje, kursor e zadrati oblik praznog krsta kao i kod slobodnog izbora
taaka.
Napomena:
Dok je u proceduri izbora taaka, program na statusnoj liniji stalno ispisuje koordinate koje
odgovaraju trenutnom poloaju mia. U sluaju da je poloajem mia odabran neki od aktivnih
OSNAP kriterijuma, na statusnoj liniji e biti ispisana koordinata ba te take.
55
2.5.6
2.6
56
Napomenuemo da pri crtanju poligonalne linije program uvek prethodno odabranu taku
projektuje na trenutnu ravan prikaza, te je u stanju da ispravno draguje geometriju segmenta
koja se trenutno iscrtava.
2.6.1
57
Na komandnoj liniji je sada ponuena i podopcija lUk, pomou koje je mogue definisati
lunu geometriju segmenta poligonalne linije. Znai, ako je prvi segment poligonalne linije
prav, tada treba odabrati taku sa crtea koja e sa prethodno zadatom formirati prav
segment poligonalne linije, a u sluaju da elite da prvi segment bude luni, onda treba
aktivirati podopciju lUk. Ako ste se odluili za luni segment, program e promeniti oblik
komandne linije:
Krajnja taka luka:
Kako je geometrija lunog segmenta odreena sa tri take, nakon izbora krajnje take,
program e sa komandne linije zahtevati da odredite i taku sa luka.
Taka sa luka:
U preceduri odreivanja take sa luka, pomeranjem mia po oblasti crtea, program e stalno
u DRAG modu iscrtavati geometriju lunog segmenta koja odgovara trenutnom poloaju mia.
Bez obzira, da li ste se odluili za lunu ili pravu geometriju prvog segmenta, nakon definisanja
njegovog oblika, na komandnoj liniji e se pojaviti jo jedna podopcija.
<-> Sledea taka (lUk / Nazad / <krAj> / Set):
To je podopcija Nazad, ijim bi aktiviranjem program ponitio definisanje geometrije
prethodnog segmenta, i vratio nas jedan korak unazad. Jasno da se ova opcija koristi samo u
sluaju kada napravite greku, odnosno pogreno izaberete neku taku.
Nakon zdavanja geometrije i drugog segmenta poligonalne linije, na komandnoj liniji se
pojavljuje jo jedna podopcija.
<-> Sledea taka (lUk / Nazad / Zatvori / <krAj> / Set):
To je podopcija Zatvori, ijim izborom definisana poligonalna linija postaje zatvorena. Znai
podopcija Zatvori se pojavljuje na komandnoj liniji tek nakon zadavanja drugog segmenta
poligonalne linije, obzirom da se zatvorena kontura moe definisati od najmanje tri segmenta.
Izbor ove podopcije e automatski dovesti i do zavretka procedure definisanja geometrije
poligonalne linije.
Dalji postupak je u svemu isti pa program nee menjati sadraj komandne linije, odnosno
stalno e zahtevati unos sledee take, sve dok pritiskom na taster Enter ili pak klikom na
desni taster mia (izbor podrazumevane podopcije krAj), ne oznaite kraj definisanja
poligonalne linije.
2.6.2
Crtanje pravougaonika
58
naina mogu pokrenuti izborom podopcija Centar i Traka koje se nalaze na komandnoj
liniji, kada se ue u proceduru definisanja pravougaonika.
U prvom, podrazumevanom nainu, program oekuje da zadate taku koja odreuje prvi ugao
pravougaonika. Nakon izbora ove take, program e zahtevati da zadate i suprotan ugao
pravougaonika:
<-> Suprotni ugao (Set):
Pri pomeranju mia, program e stalno u DRAG-modu iscrtavati pravougaonik ija je
dijagonala odreena trenutnim poloajem mia. Izborom drugog temena pravougaonika,
naredba e biti zavrena.
59
60
Napomena:
Obzirom da se kroz dve take moe postaviti beskonano mnogo ravni, to pri opciji crtanja
pravougaonika, izbor taaka u prozoru 3D pogled nee jednoznano odrediti ravan kojoj
treba da pripadne nacrtani pravougaonik. Iz tog razloga, u proceduri crtanja pravougaonika
izbor taaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled koji jednoznano odreuje ravan kojoj
treba da pripadne pravougaonik. Izuzetak od ovog pravila je crtanje pravougaonika pomou
podopcije Traka, obzirom da se u ovoj proceduri zadaju tri take, a one jednoznano
odreuju poloaj ravni u prostoru.
2.6.3
Crtanje kruga
61
2.6.4
2.6.5
Ofset
Izborom ove podopcije komandna linija dobija sledei izgled.
<0 sel.> Ofset Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete entitete ija e geometrija biti ofsetovana. Desni klik
mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, nakon ega e program zahtevati da zadate
odstojanje za koliko e se ofset izvriti.
Odstojanje:
Odstojanje se moe zadati ili sa tastature ili pak izborom dve take sa crtea. Na kraju,
program e zahtevati izbor take koja e odrediti stranu na koju je potrebno izvriti ofset.
Taka na strani ofsetovanja:
Izborom strane za ofset, ova naredba e biti zavrena a geometrija entiteta koji se postavlja
bie odreena ofestovanom geometrijom prethodno selektovanih entiteta.
62
2.7
63
2.7.1
Zum prozor
2.7.2
Zum prethodni
Program pamti sve prethodno zadate zumove, pa je izborom ove naredbe uvek mogue
dobiti prethodni prikaz na ekranu.
Napomenuemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na taster Ctrl i desnim
klikom mia.
2.7.3
Zum pomeri
64
Pritisak na levi taster mia bez otputanja, e translatorno pomerati crte u smeru pomeranja
mia sve dok ne otpustite levi taster mia. Pri otputanju levog tastera mia naredba nee biti
zavrena ve e program i dalje oekivati da na isti nain promenite tekui prikaz, sve dok
pritiskom na taster Enter ili klikom na desni taster mia ne oznaite kraj ove naredbe.
Ovu naredbu moete direktno pozvati i pritiskom na srednji taster mia. Ne otputajui ovaj
taster, promena poloaja mia e odrediti i promenu trenutnog prikaza. im otpustitet srednji
taster mia, ova naredba e biti zavrena i u tome je praktino jedina razlika u funkcionisanju
ove naredbe kada se ona pozove pomou ikone, ili pak ovako, pritiskom na srednji taster mia.
2.7.4
Dinamiki zum
2.7.5
Zum sve
Izborom ove naredbe, na ekranu se dobija prikaz celog crtea. Veliina ovog prikaza se
odreuje tako to se na gabarit svih elemenata crtea koji su u tom trenutku vidljivi,
doda po obodu programski zadat procenat praznog prostora.
Napomenuemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na taster Ctrl i klikom na
srednji taster mia.
65
Napomena:
Kako se jedino kod naredbi Zum-sve i Zum-prethodni ne vri izbor take, to je jedino za
ove dve naredbe vano na kom se prozoru nalazi fokus, neposredno pre njihovog aktiviranja. U
svim ostalim naredbama za zumiranje, izbor take e ujedno i postaviti fokus na datom
prozoru. Prema tome, ako elite zum-sve recimo u prozoru 3D pogled, a to nije trenutno
aktivan prozor, onda prvo morate postaviti fokus na prozor 3D pogled, pa potom aktivirati
naredbu Zum-sve. Isto vai i za naredbu Zum-prethodni obzirom da svaki od prozora ima
svoju listu prethodnih zumova.
2.7.6
2.8
66
67
trenutno vidljivi entiteti na modelu, a ako je pak fokus na prozoru 2D pogled tada e izborom
podopcije Sve biti selektovani samo trenutno prikazani elementi u prozoru 2D pogled.
Pojedinano selektovanje
Ovo je podrazumevani nain selektovanja i odvija se tako to u mali kvadrat na pokazivau
treba zahvatiti bilo koji deo eljenog elementa i kliknuti na levi taster mia. Za elemente crtea
koji predstavljaju povrine, u kvadrat za selektovanje treba zahvatiti proizvoljan deo sa
njegove konture, nakon ega e cela povrina biti selektovana.
68
U sluaju da se klikne na levi taster mia, a select box-om nije zahvaen nijedan objekat,
tada e program tu taku protumaiti kao prvi ugao prozora, i ui u proceduru selektovanja
prozorom.
Suprotni ugao:
U ovoj proceduri e vaiti sva pravila za selektovanje prozorom koja emo izneti u daljem
tekstu.
Selektovanje pomou prozora
Ovaj nain selektovanja je omoguen aktiviranjem podopcije Prozor, koja se nalazi na
komandnoj liniji. Izborom ove podopcije, program prvo trai da odredite jedno teme
pravougaonog prozora, a zatim i suprotno po dijagonali:
Prvi ugao:
Suprotni ugao:
Prilikom odreivanja dijagonalnog temena prozora, program u DRAG-modu iscrtava
pravougaonik, ija je geometrija odreena trenutnim poloajem mia. U zavisnosti od toga da
li se prozor zadaja sleva na desno, ili pak sdesna na levo, procedura selektovanja radi na dva
razliita naina. Ako se selektuje sleva na desno tada e biti selektovani samo elementi koji se
svojom kompletnom geometrijom nalaze unutar zadate pravougaone oblasti, a ako se pak
prozor zadaje sdesna na levo (crossing) tada e biti selektovani svi elementi crtea koji su
barem jednim svojim delom zahvaeni zadatom pravougaonom oblasti.
69
Kriterijum selektovanja pomou ove opcije je potpuno isti kao i kod selekcije prozorom, kada
se on zadaje sleva na desno. Naime, bie selektovani svi entiteti koji se svojom kompletnom
geometrijom nalaze unutar zadatog poligona.
Selektovanje linijom preseka
Pomou ove opcije imate mogunost da selektujete sve entitete koje preseca zadata linija.
Izborom podopcije pResek, program e prvo zahtevati da odredite prvu, a potom i drugu
taku linije preseka.
Prva taka:
Druga taka:
Odmah nakon izbora druge take, program e izvriti selekciju svih entiteta koji su preseeni
zadatom linijom.
Ekstra selektovanje
Klikom mia preko podopcije eXtras se otvara padajui meni iz koga je mogue odabrati
neku od programom predvienih opcija za ekstra selektovanje.
70
Set
Da bi ova opcija bila dostupna mora biti prethodno selektovan samo jedan entitet. Nakon
njenog aktiviranja, program e automatski selektovati sve entitete tog tipa, koji imaju isti
set numerikih podataka. Ako recimo na modelu imamo puno greda razliitih poprenih
preseka, onda selektovanjem jedne od njih, i izborom ove opcije, program e selektovati
sve preostale grede na modelu koje imaju iste geometrijske karakterisitike kao prvobitno
selektovana greda. Napomenuemo da ova opcija moe da radi i sa optereenjima. Ako se
nakon selektovanja nekog optereenja izabere ova opcija, program e selektovati sva
optereenja koja su istog tipa i intenziteta kao prethodno selektovano optereenje, a nalaze
se u trenutno aktivnom prozoru.
Kolinearne
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je da predhodno bude selektovan samo jedan
linijski entitet. U sluaju da je selektovano vie linijskih entiteta, onda e ova opcija biti
dostupna samo u sluaju da se svi oni nalaze na istom pravcu, odnosno da su kolinearni.
Izborom podopcije Kolinearne, bie selektovani svi linijski entiteti koji se nalaze na istom
pravcu (pripadaju istoj pravi) kao i selektovani.
Iz iste ravni
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je prethodno selektovati minimalan skup entiteta
koji definie jednu ravan. Da bi ravan bila jednoznano odreena potrebno je selektovati:
dva linijska, jedan linijski i jedan takasti, tri takasta, ili pak samo jedan povrinski entitet.
Njenim izborom program e automatski selektovati i sve ostale entitete koji pripadaju ovako
definisanoj ravni u prostoru.
Na istoj krunici
Da bi ova opcija bila dostpna, neophodno je da prethodno budu selektovani entiteti koji
pripadaju istom luku. Napomenuemo da se geometrija luka, pored izbora lunog segmenta
povrinskog i linijskog entiteta, moe definisati i izborom tri takasta entiteta. Izbor ove
podopcije dovodi do selektovanja svih entiteta koji pripadaju krunici koja ima isti radijus
kao prethodno selektovani entiteti.
Entitet
Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da bar jedan element crtea bude selektovan.
Nakon njenog izbora program selektuje sve elemente sa crtea koji su istog tipa kao i
prethodno selektovani element. Ako je recimo bila selektovana greda, nakon aktiviranja ove
opcije bie selektovane sve grede koje su prikazane u trenutno aktivnom prozoru.
Nazad
Pomou ove opcije se izlazi iz procedure extra selekcije i vraa na osnovni oblik komadne
linije u proceduri selektovanja.
Desektovanje ranije selektovanih objekata
Izbor elemenata koji je ve selektovan nee dovesti do njegovog deselektovanja, ve e
njegova ponovna selekcija biti ignorisana. Za deselktovanje ranije selektovanih objekata,
odnosno uklanjanja iz liste selektovanih elemenata, predviena je na komandnoj liniji
podopcija Deselektovanje. Njenim izborom komandna linija dobija sledei izgled.
<3 sel.> Deselektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtas / <krAj>):
Na komandnoj liniji su i dalje prisutne potpuno iste podopcije kao i u proceduri selektovanja,
stim to je na njenom poetku jasno napisano da je program sada u proceduri deselektovanja
ranije selektovanih entiteta. Nain deselekcije kao i nain rada sa prethodno opisanim
podopcijama je potpuno isti a jedina razlika je u tome to deselekcija reaguje samo na ranije
selktovane objekte, tako to ih izbacuje iz liste selektovanih objekata. Po zavrenoj deselekciji,
71
izbor podopcije krAj, odnosno desni klik mia e program vratiti na osnovni oblik komandne
linije u proceduri selektovanja entiteta.
Deselekcija se moe vriti i bez aktiviranja prethodno opisane podopcije sa komandne linije.
Naime, ako drite stalno pritisnut taster Shift, pojedinana selekcija i selekcija pomou
prozora e praktino znaiti deselekciju.
Napomena:
Segment linijskog entiteta je odreen zadavanjem taaka prilikom njegovog crtanja, a ne
takama preseka sa drugim elementima crtea. Zbog toga e u proceduri selektovanja uvek
biti selektovan ceo segment linijskog entiteta, onako kako je i nacrtan a ne samo jedan njegov
deo koji je odreen presenim takama sa drugim entitetima.
72
2.9
2.9.1
Brisanje
2.9.2
Kopiranje
Ova komanda slui za preslikavanje selektovanih objekata na bilo koje drugo mesto na
crteu, pri emu original ostaje nepromenjen. Nakon zavrene selekcije, program e sa
komandne linije zahtevati da izborom dve take zadate vektor koji odreuje pravac,
smer i rastojanje iskopiranih entiteta od originala.
Prva taka vektora kopiranja:
Druga taka vektora kopiranja:
Nakon odreivanja vektora kopiranja, program e sa komandne linije zatraiti da zadate broj
kopija ili da izaberete podopciju Viestruko:
Broj kopija (Viestruko) <1>:
Klik na desni taster mia e oznaiti prihvatanje ponuene vrednosti broja kopija 1, koja se
nalazi u uglastoj zagradi. Svakako da sa tastature moete zadati proizvoljan broj kopija, pri
emu e se svaka od njih nalaziti na razmaku koji je odreen zadatim vektorom kopiranja.
Pomou podopcije Viestruko imate mogunost da kreirate proizvoljan broj kopija
selektovanih objekata zadavanjem razliitih vektora kopiranja. Nakon aktiviranja ove podopcije
program na zadatom mestu crta prvu kopiju i sa komandne linije zahteva da izborom druge
take zadate novi vektor kopiranja.
Druga taka vektora kopiranja (<krAj>):
Ova poruka e stajati na komandnoj liniji sve dok izborom podopcije krAj ne zavrite
naredbu.
73
2.9.3
Ova komanda ima dvostruko dejstvo, i moe se koristiti ili za istovremeno kopiranje u
dva proizvoljno odabrana pravca, ili pak za viestruko kopiranje po luku.
Nakon zavrene selekcije objekata, program e sa komandne linije zahtevati da odredite tip
niza koji e biti primenjen pri kopiranju.
Tip niza (<Ortogonalni> / Polarni):
Pod ortogonalnim nizom se podrazumeva istovremeno kopiranje selektovanih entiteta u dva
proizvoljno odbarana pravca, dok se pod polarnim nizom podrazumeva kopiranje po lunoj
putanji. Izbor jedne od dve ponuene opcije, opredelie dalji tok ove naredbe.
Ortogonalni tip niza
Nakon izbora opcije Ortogonalni, program e sa komandne linije zahtevati da zadate broj
kolona, odnosno broj kopija u jednom redu.
Broj kolona (|||) <1>:
Ovde je upotrebljen termin kolona zato to program za prvi pravac kopiranja podrazumeva
pravac pruanja X ose, koji svakako pri zadavanju vektora kopiranja moete naknadno
promeniti. Nakon zadatog broja kolona, program e zahtevati da odredite njihovo meusobno
rastojanje.
Odstojanje:
Ako rastojanje zadate sa tastature, tada e program podrazumevati da je zadat horizontalan
vektor kopiranja, i pozitivna vrednost e odrediti smer vektora u pravcu pozitivne X ose.
Umesto zadavanja sa tastature, odstojanje moete odrediti i izborom dve take sa crtea.
Nakon izbora prve take, program e sa komandne linije zahtevati da odaberete i drugu taku.
Druga taka vektora:
Izbor druge take e odrediti kako rastojanje, tako i smer vektora kopiranja. Pomeranjem mia
po oblasti crtea program e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih zadatih kopija u
pravcu koji u programu uslovno nazivamo red. Prema tome red ne mora oznaavati
horiontalan, ve potpuno proizvoljan pravac.
Bez obzira da li ste odstojanje zadali sa tastature ili pak izborom dve take sa crtea, program
e ponoviti prethodno postavljanu seriju pitanja ali sada za kopiranje u drugom pravcu.
Broj redova (...) <1>:
Odstojanje:
Isto kao i kod kopiranja u prvom pravcu, odstojanje izmeu redova moete zadati ili sa
tastature, ili pak izborom dve take sa crtea. Ako odstojanje izmeu redova zadate sa
tastature, onda e program podrazumevati da se radi o vektoru kopiranja u pravcu Y ose, i
pozitivna vrednost e odrediti smer vektora kopiranja u pravcu pozitivne Y ose. Izborom dve
take sa crtea moete zadati potpuno prozivoljan intenzitet i pravac pruanja vektora
kopiranja u drugom pravcu.
74
75
Tek ovako zadata taka e potpuno odrediti problem koji se sada svodi, prvo na veestruku
rotaciju zadate take, a potom i viestruko translatorno kopiranje u odnosu na zadatu taku.
Novoformirani entiteti u lunom nizu e se nalaziti na istom odstojanu od zarotirane take kao i
original od izabrane referentne take za rotaciju.
Bez obzira za koji ste se od ova dva naina odluili, dalji tok naredbe je zajedniki. Naime,
program e sada sa komandne linije traiti da zadate broj kopija u lunom nizu.
Broj elemenata u nizu:
Napomenuemo da broj koji zadate podrazumeva da je uraunat i objekat koji je selektovan.
Znai ako elite da dobijete na primer jo 3 nova objekta koja e biti iskopirana po zadatom
luku, na ovo pitanje treba da odgovorite zadavanjem broja 4.
Centralna taka niza:
Izborom ove take se praktino odreuje centar rotacije, odnosno centar luka po kome e biti
rasporeeni novo formirani entiteti.
Ugao za popunjavanje <360>:
Ugao moete zadati ili sa tastature, pri emu pozitivna vrednost raste u smeru suprotnom od
kazaljke na satu, ili pak izborom take sa crtea. Dok budete pomerali mi po crteu program
e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih entiteta u zavisnosti od trenutne vrednosti
ugla odreene poloajem mia i zadatog broja kopija u nizu.
Napomena:
Kopiranje u polarnom nizu je prava ravanska transformacija, te se svi selektovani objekti i
centralna taka niza moraju nalaziti u istoj ravni. U sluaju da se izabere centralna taka niza
koja ne pripada istoj ravni kao i selektovani objekti, program e izdati odgovarajue
upozorenje i prekinuti dalji tok naredbe.
2.9.4
Ogledalo
76
2.9.5
Rotacija
77
2.9.6
Pomeranje
Ova naredba je jako slina naredbi Kopiranje, s tim to se u ovom sluaju original
brie i na taj nain se dobija efekat pomeranja delova crtea sa jednog na drugo
mesto.
Takoe se prvo vri selektovanje elemenata, a zatim izbor dve take na crteu koje odreuju
poetak odnosno kraj vektora pomeranja.
Prva taka vektora pomeranja:
Druga taka vektora pomeranja:
2.9.7
Skraivanje (Trim)
Pomou ove naredbe je omogueno isecanje delova neke linije izmeu dve presene
take sa drugim elementima crtea.
Naredba radi tako to se prvo selektuju elementi crtea koji presecaju dati linijski entitet i na
taj nain prave granice za njegovo isecanje.
<0 sel.> Trim Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Procedura selektovanja je standardna, i grupi selektovanih elemenata se mogu pridruiti i
povrinski i takasti entiteti, iako je isecanje predvieno samo za linijske entitete. Znai,
selektovani povrinski i takasti entiteti se mogu upotrebiti jedino kao granice u odnosu na
koje e se skraivanje linijskih elemenata izvriti. Nakon ove selekcije elemenata, na
komandnoj liniji se pojavljuje poruka, kojom se zahteva selektovanje delova polilinije koji se
izbacuju (mogu biti i luni), a pokaziva dobija standardan oblik select-box-a (mali kvadrati).
Segment koji se izbacuje (<krAj>):
U ovom trenutku je omogueno samo pojedinano selektovanje, odnosno u select-box treba
zahvatiti deo polilinije koji se eli izbaciti i kliknuti na levi taster mia. Segment e trenutno biti
izbaen sa crtea, a sa komandne linije program e zahtevati selektovanje novog dela
polilinije, sve dok klikom na desni taster mia ne zavrite naredbu.
Napomenuemo da se pomou ove komande ne mogu izbaciti celi segmenti polilinije, ve samo
njeni delovi koji su preseeni drugim selektovanim elementima crtea. Za izbacivanje celog
nepreseenog segmenta polilinije je predviena naredba Brisanje.
2.9.8
Produavanje (Extend)
78
grupe elemenata crtea, program e sa komandne linije zahtevati da u select-box zahvatite
deo linije koji treba produiti:
Segment koji se produava (<krAj>):
Selektovani segment polilinije, program e produiti do najblieg elementa koji je odabran kao
granica do koje se produuje. Za produavanje se mogu selektovati i luni segmenti, pri emu
se oni produavaju po lunom (krivolinijskom) zakonu.
Program e sa komandne linije stalno zahtevati selektovanje novih segmenata polilinije za
produavanje, sve dok klikom na desni taster mia ne oznaite kraj naredbe.
2.9.9
Razvlaenje (Stretch)
79
Uvedeni termini kolona red i nivo predstavljaju elemente u nizu koji se dobijaju
kopiranjem u pravcu globalne X, Y, i Z ose, te je u zagradi ispisan naziv odgovarajue ose.
Sledeom serijom pitanja, program zahteva da odredite rastojanje izmeu elemenata u nizu.
Odstojanje kolona (X) :
Odstojanje redova (Y) :
Odstojanje nivoa (Z) :
Umesto zadavanja sa tastature, odstojanje moete odrediti i izborom dve take sa crtea.
Nakon izbora prve take, program e sa komandne linije zahtevati da odaberete i drugu taku.
Druga taka vektora:
Polarni tip niza
Smisao i tok ove naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Array, za kreiranje
dvodimenzionalnog polarnog niza. Jedina razlika je u tome to se kod naredbe Array, vri
kopiranje po luku u odnosu na zadatu taku, pa stoga elementi niza i zadata centralana taka
niza moraju biti u jednoj ravni. U ovoj naredbi se pak, kopiranje po lunom nizu vri u odnosu
na prozivoljno zadatu osu u prostoru. Stoga e program umesto centralne take niza, sa
komandne linije zahtevati da izborom dve take, definiete osu oko koje se vri rotacija.
Prva taka ose rotacije:
Druga taka ose rotacije:
Na ovaj nain u proceduri kreiranja polarnog niza moete selektovati i elemente crtea koji ne
pripadaju istim ravnima.
2.9.11 3D Ogledalo
Jedina razlika imeu ove naredbe, i naredbe Ogledalo je u tome to se ovde radi o
preslikavanju u odnosu na zadatu ravan a ne u odnosu na zadatu osu. Iz tog razloga,
nakon selektovanja svih entiteta za preslikavanje program e zahtevati da pomou tri
ne kolinearne take definiete ravan preslikavanja.
Prva taka ravni:
Druga taka ravni (Nazad):
Trea taka ravni (Nazad):
Podopcija Nazad na komandnoj liniji nudi mogunost vraanja jednog koraka unazad pri
izboru taaka, neto slino kao i u proceduru iscrtavanja poligonalne linije. Nakon zavrene
procedure definisanja proizvoljne ravni u prostoru u odnosu na koju e se izvriti preslikavanje
selektovanih objekata, program e sa komadne linije postaviti i poslednje pitanje o brisanju
starih objekata.
Brisanje starih objekata (<Ne>/Da):
80
2.9.12 3D Rotacija
I ova naredba je izvedena iz srodne naredbe Rotacija. Jedina razlika imeu ove dve
naredbe je u tome to se ovde radi o rotaciji u odnosu na zadatu osu a ne u odnosu na
zadatu taku. Iz tog razloga, nakon selektovanja svih entiteta za 3D rotaciju program
e zahtevati da pomou dve prozivoljno odabrane take definiete osu u odnosu na koju se vri
rotacija.
Prva taka ose rotacije:
Druga taka ose rotacije:
Nakon definisanja ose rotacije, dalji tok naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe za ravansku
rotaciju.
Ugao rotacije:
Brisanje straih objekata (<Da>/Ne):
81
Sada se od korisnika oekuje da selektuje sve entitete kojima je potrebno spojiti konture.
Nakon zavrene selekcije, program e sprovesti ovu operaciju za sve linijske i povrinske
elemente koji ispunjavaju predviene uslove za spajanje njihovih kontura.
82
2.10
Vidljivost
83
84
85
Ploa
~
Kontura
Iscrtava se samo kontura ploe, dok njena unutranjost ostaje prazna.
rafura
Iscrtana kontura ploa se popunjava odgovarajuom rafurom.
Set
Cela povrina ploe se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta numerikih
podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom ovog naina
vidljivosti, lako se kontroliu setovi numerikih podataka, koji su pridrueni datoj ploi.
Dijagonala
Prikazuje se dijagonala ploe. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dve
dijagonale gabarita ploe izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine ploe.
Poloaj dijagonale moe se naknadno menjati pomou naredbe Promena dijagonale
povrinskih entiteta.
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati oznaka
pozicije ploe. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje
ploe kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Opis Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati opis ploe.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni datoj ploi. Zbog preglednosti broj se ispisuje u
zadatoj boji izmeu simbola < i >.
Granini uslovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na crteu prikazivati linija
postavljenih graninih uslova u ploi ili ne. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako su na modelu postavljeni Granini uslovi.
Zidovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati zidovi. Pod
pojmom zid se podrazumevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao vei
od 45 stepeni.
Ploe Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati ploe. Pod
pojmom ploa se podrazumevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
koji je manji ili jednak 45 stepeni.
86
Greda
~
Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni
podataka koji je datoj gredi pridruen. Zbog preglednosti,
odgovarajuim bojama i smeteni su izmeu simbola velikih zagrada:
odgovarajuoj boji, s
broj seta numerikih
brojevi se ispisuju
{1}.
Opis
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, na sredini svake od greda e umesto
rednog broja seta numerikih podataka biti ispisana informacija koja ukazuje na oblik
poprenog preseka date grede.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svake od greda
prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njenog lokalnog koordinatnog sistema.
vorovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na modelu biti vidljivi ili ne vorovi
koji predstavljaju poetak, odnosno kraj greda.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svake od greda
prikazivati njena oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje grede kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Stubovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati stubovi. Pod
pojmom stub se podrazumevaju sve grede koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
vei od 45.
Grede Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati grede. Pod
pojmom greda se podrazumevaju sve grede koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
koji je manji ili jednak 45.
Povrinski oslonac
~
Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog oslonca, dok njegova unutranjost ostaje prazna.
rafura
Iscrtana kontura povrinskog oslonca se popunjava odgovarajuom rafurom.
Set
Cela povrina povrinskog oslonca se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta
numerikih podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom
ovog naina vidljivosti, lako se kontroliu setovi numerikih podataka, koji su pridrueni
datom povrinskom osloncu.
Dijagonala
Prikazuje se dijagonala povrinskog osonca. Njen poloaj program automatski odreuje,
tako to od dve dijagonale gabarita povrinskog oslonca izabere onu koja veom duinom
prelazi preko povrine oslonca. Poloaj dijagonale moe se naknadno menjati pomou
naredbe Promena dijagonale povrinskih entiteta.
87
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati oznaka
pozicije povrinskog oslonca. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje povrinski oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni datom povrinskom osloncu. Zbog preglednosti
broj se ispisuje u zadatoj boji izmeu simbola l i l .
Linijski oslonac
~
Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih
podataka koji je datom linijskom osloncu pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju
odgovarajuim bojama i smeteni su izmeu simbola srednjih zagrada: [1].
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog od linijskih
oslonaca prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog
sistema.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog linijskog
oslonca prikazivati njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla
jedino ako na modelu postoje linijski oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Takasti oslonac
~
Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih takastih oslonaca.
Set
Takoe se iscrtavaju odgovarajui simboli, s tim to se uz njih ispisuje i redni broj seta
numerikih podataka koji je datom takastom osloncu pridruen. Zbog preglednosti, i ovde
su redni brojevi setova ispisani izmeu odgovarajuih simbola malih zagrada: (1).
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se pored svakog takastog
oslonca prikazivati njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla
jedino ako na modelu postoje takasti oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Povrinsko optereenje
~
Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog optereenja, dok njegova unutranjost ostaje
prazna.
rafura
Iscrtana kontura povrinskog optereenja se popunjava odgovarajuom rafurom.
88
~
Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta optereenja. Iscrtana povrina se
rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s tim to se u sredini
povrine ispisuje jo i intenzitet optereenja. Ako optereenje nije jednako podeljeno, onda
se uz sve take na konturi, ispisuju zadati intenziteti optereenja.
Linijsko optereenje
~
Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. U sluaju da vektor optereenja pripada
ravni tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada se du zadate linije iscrtavaju i simboli
strelica koje ukazuju na pravac i smer delovanja optereenja.
Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta optereenja. Na sredini svakog
segmenta polilinije koja oznaava linijsko optereenje, ispisuje se zadati intenzitet
raspodeljenih sila, odnosno momenta. Za sile je uvedena oznaka p, a za momente m.
Takasto optereenje
~
Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih koncentrisanih sila i
momenata.
Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole takastog optereenje, bie ispisani
intenziteti zadatih koncentrisanih optereenja. Za koncentrisane sile je usvojena oznaka
P=, dok je za momente usvojena oznaka M=.
Kontura
Iscrtava se samo kontura povri po kojoj deluju temperaturni uticaji, dok njegova
unutranjost ostaje prazna.
rafura
Iscrtana kontura temperaturnih uticaja u ploi se popunjava odgovarajuom rafurom.
Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta temperaturnih uticaja u ploi.
Iscrtana povrina se rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s
tim to se u sredini povrine ispisuje jo i intenzitet zadatih temperaturnih uticaja. Za
temperaturnu promenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku dt=.
Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta temperaturnih uticaja u gredi. Na
sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadati intenzitet temperaturnih uticaja u
gredi. Za temperaturnu promenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku
dt2= i dt3=.
89
Pomeranje oslonaca
~
Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih pomeranja oslonaca.
Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole, bie ispisani i intenziteti zadatih
pomeranja oslonaca. Za pomeranja je uvedena oznaka u=, a za rotacije =.
Prednaprezanje
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
linije prednaprezanja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog
koordinatnog sistema. Ovaj check box e biti dostupan za promenu samo ako je
prednaprezanje postavljeno za vidljivo.
Pokretno optereenje
Pokretno optereenje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e zadata linija po kojoj
se kree pokretno optereenje biti vidljiva ili ne.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
zadate putanje pokretnog optereenja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog
lokalnog koordinatnog sistema. Ovaj check box e biti dostupan za promenu samo ako je
pokretno optereenje postavljeno za vidljivo.
Aksijalno naprezanje
~
Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
Intenzitet
Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadati intenzitet aksijalnog naprezanja. Za
intenzitet aksijalnog naprezanja je usvojena oznaka P=.
Reduktor
Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e reduktor biti vidljiv ili ne.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog reduktora
prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sistema. Ovaj
check box e biti dostupan za promenu samo ako je ukljuena vidljivost reduktora.
Indeks pozicija
Indeks pozicija - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se pored oznaka pozicija
kolinearnih entiteta prikazivati i indeksi koji jednoznano odreuju svaki entitet. Indeks se
od oznake pozicije odvaja crticom: *-n. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako na modelu postoje kolinearni entiteti kojima je dodeljena oznaka pozicije sa indeksom.
90
Simbol u preseku
Presek iza - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati
simboli na mestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze iza trenutne ravni
pogleda dodiruju ili prodiru datu ravan.
91
Pomoni nivo
Pomone ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pomone ose, postavljene
pomou naredbe Ose, biti vidljive na ekranu ili ne.
Ispis razmaka osa - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati
rastojanja izmeu susednih osa. Horizontalna rastojanja izmeu postavljenih vertikalnih
osa se prikazuju u vrhu oblasti crtea, a vertikalna rastojanja izmeu horizontalnih osa
uz desnu ivicu oblasti crtea.
Mrea krivih povri - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled
prikazivati pomona mrea, koja ukazuje na oblik i domen rasprostiranja zadate krive
povri.
Lejeri - Stanje ovog check box-a odreuje da li e svi elementi crtea koji su konstruisani
pomou naredbi: Linija, Text i Kota biti vidljivi ili ne. Kako je programom predvieno
osam lejera, to se pomou ovih osam check box-a regulie koji e od pomonih entiteta
biti vidljiv u zavisnosti od lejera na kome je nacrtan.
Statiki
Prikazuju se simboli samo statikih graninih uslova i statikih oslobaanja uticaja u
odgovarajuim bojama.
Seizmiki
Prikazuju se simboli samo seizmikih graninih uslova i seizmikih oslobaanja uticaja u
odgovarajuim bojama.
Statiki i seizmiki
Prikazuju se simboli svih graninih uslova i svih oslobaanja uticaja u odgovarajuim
bojama.
M.K.E. Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti vidljiva izgenerisana
mrea konanih elemenata ili ne.
Br. vorova Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti ispisani redni
brojevi vorova sa mree konanih elemnata ili ne. Ovaj check box e biti dostupan za
promenu samo ako je mrea konanih elemenata postavljena za vidljivu.
92
Rad sa listom stanja vidljivosti
Kako ete u radu sa programom esto menjati stanja vidljivosti elemenata crtea u zavisnosti
od trenutnih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja
vidljivosti. Naime, kada podesite neko stanje vidljivosti, za koje smatrate da je relativno
tipino i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte naredbu Snimi.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na postavljeno stanje
vidljivosti, i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova vidljivosti, program e izdati odgovarajuu poruku.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a Vidljivost je predviena za
izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti.
93
Pomou komandnog polja
Brii je omogueno brisanje proizvoljno selektovanog stanja
vidljivosti iz liste. Postupak se odvija tako to se prvo miem klikne na stanje vidljivosti u listi
Brii.
koje se eli obrisati, a potom aktivira komandno polje
Brzi izbor ranije snimljenih stanja vidljivosti
Izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljovosti se moe vriti i bez aktiviranja naredbe
Vidljivost. Naime desnim klikom mia preko ikone Vidljivost se automatski otvara lista sa
svim ranije snimljenim stanjima vidljivosti.
94
Granini uslovi, Pomeranje oslonaca, Temperaturni uticaji u ploi, Temperaturni uticaji u
gredi, Aksijalno naprezanje, Pokretno optereenje, Prednaprezanje, Reduktor, Ose,
Linija, Tekst i Kota. Desni klik mia preko naredbi Linija, Tekst i Kota e dovesti do
ukidanja vidljivosti svih lejera, odnosno do postavljanja za vidljive svih lejera.
Primena naredbe Vidljivost
ako se eli kontrola unosa samo nekih elemenata, onda se za dobijanje jasnije slike moe
iskljuiti vidljivost svih ostalih.
kada crte sadri puno razliitih elemenata na malom prostoru, i nije mogu ba komotan
izbor pojedinih taaka i elemenata. U ovom sluaju treba ukinuti vidljivost pojedinih
elemenata i na taj nain olakati unos.
preko ove naredbe se podeava sadraj i izgled crtea za tampu
Napomenuemo i da se podeavanja vidljivosti koja su u upotrebi pamte za sva tri modula
(Unos podataka, Formiranje mree i Obrada rezultata) i postavljaju za tekua pri
ponovnom pokretanju programa.
Takoe, pri snimanju datoteke snimaju se i trenutna podeavanja vidljivosti za sva tri modula.
Na ovaj nain se obezbeuje da se pri uitavanju date datoteke za tekue postavi podeavanje
vidljivosti koje je bilo u upotrebi u trenutku njenog snimanja.
95
96
Desnim klikom mia preko ikone Sakrivanje otvara se dijalog box sa listom svih grupa
vidljivosti koje su do tada snimljene u bazu programa.
97
98
U listi se pored svih grupa sakrivenosti koje su snimeljene u bazu nalazi i privremena grupa
Noname, jasno ako je ona kao takva prethodno definisana. Na ovaj nain imate mogunost
da preimenujete grupu Noname, i da je smestite u bazu da bude ravnopravna sa ostalim
grupama.
Promena imena neke od grupa se vri tako to se miem prvo selektuje red u kome je data
grupa prikazana, a potom u edit box-u Novo ime grupe zada novi naziv. Potvrdu unosa e
oznaiti ili pritisak na taster Enter, ili pak na taster Tab.
Brisanje grupe iz baze se vri njenim selektovanjem u listi, tako da taj red postane jasno
Brii.
markiran, i izborom komandnog polja
Gore i
Dole imate mogunost da promenite redosled u
Pomou komandnih polja
listi. Naime izbor jednog od ovih komandnih polja trenutno selektovanu grupu u listi pomera za
jedno mesto na gore, odnosno na dole.
99
Postavljanjem check box-a Crtaj sakrivene entitete na ukljueno stanje, imate mogunost
da trenutno sakriveni entiteti na crteu ne budu totalno nevidljivi ve da budu tako iscrtani da
jasno ukazuju na to da nisu trenutno dostupni za bilo kakvu selekciju.
2.11
Desnim klikom mia preko liste nivoa otvara se padajui meni u kome se nalaze
naredbe za rad sa nivoima.
100
101
znakom *. Ako u edit box-u zadate na primer 4*3.5, tada e biti postavljena etiri nivoa
koji imaju sledee globalne Z koordinate: 3.5, 7.0, 10.5, 14.0.
Serijskim zadavanjem relativnih Z koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod
serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prvi nivo ne postavlja u odnosu na
koordinatni poetak, ve u odnosu na referentni nivo. Ako je za referentni nivo postavljen
nivo koji se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a u edit box-u zadate na
primer @3*2.2, tada e biti postavljena tri nivoa koji se nalaze na sledeim rastojanjima
od koordinatnog poetka: 12.2, 14.4, i 16.6.
Nivoi se mogu postavljati i izborom take sa crtea, pri emu e Z koordinata izabrane take
predstavljati i Z koordinatu dodatog nivoa. Za ovu namenu je predvieno komandno polje
Preuzmi.
102
Promena rastojanja izmeu nivoa
Promena rastojanja izmeu bilo koja dva susedna nivoa se vri direktno u list box-u. Naime,
potrebno je samo miem selektovati datu vrednost u koloni h i sa tastature zadati novu
vrednost. Zadavanjem nove vrednosti, selektovano rastojanje e biti korigovano, a svi nivoi
iznad e biti tako pomereni, da se njihova meusobna rastojanja ne promene. Napomenuemo
da vrednosti u koloni h predstavljaju rastojanja na dole, te se ta vrednost ne moe menjati
za najnii nivo (ta vrednost je uvek 0.00).
Pomeranje nivoa
Promenom vrednosti u koloni Z, mogue je promeniti poloaj bilo kog od ve postavljenih
nivoa. Sutinska razlika izmeu ove operacije i operacije promene rastojanja izmeu dva nivoa
je u tome, to se pomeranjem selektovanog nivoa na ovaj nain, ne menja poloaj ostalih
nivoa.
Editovanje naziva nivoa
Zadavanjem potpuno proizvoljnog teksta u koloni Naziv, imate mogunost da svakom od
nivoa zadate ime (na primer: Potkrovlje, Prizemlje, I sprat, itd). Zadavanje naziva nivoa nije
obavezno i njegova jedina uloga je bre snalaenje u pronalaenju eljenog nivoa.
Grafiki prikaz nivoa
U desnom delu dijalog box-a se grafiki prikazuje poloaj svih postavljenih nivoa. U sluaju
nepreglednog prikaza, u ovom delu prozora je mogue primeniti jedan od programom
predvienih naina za zumiranje:
CTRL+levo dugme mia = Zum prozor
CTRL+srednje dugme mia = Zum sve
CTRL+desno dugme mia = Zum-prethodni
Srednji taster mia = Zum pomeri
Aktiviranjem komandnog polja Cancel se izlazi iz dijalog box-a sa odustajanjem od svih
prethodno sprovedenih akcija u njemu, dok se aktiviranjem komandnog polja OK prihvataju
sve sprovedene akcije i vri kontrola da li su eventualno obrisani ili pomereni nivoi sadrali
neke od elemenata konstrukcije i optereenja. Naime, brisanje nivoa koji ve sadri entitete
istovremeno e znaiti i brisanje tih entiteta. Takoe, i promena poloaja punog nivoa, znaie
promenu poloaja svih entiteta koji su njemu pripadali. Kako ovakve akcije mogu biti
destruktivne, to e u ovim sluajevima program izdati odgovarajue upozorenje.
103
Napomena:
Kako je ploa izuzetno vaan konstruktivni element to je u programu usvojena konvencija da
svaka horizontalna ploa na modelu mora pripadati jednom od nivoa. Iz tog razloga e
program za svaku novonastalu horizontalnu plou sam kreirati nivo koji odgovara horizontalnoj
ravni u kojoj se data ploa nalazi. Da bismo bolje objasnili ovakvo ponaanje uzeemo sledei
primer. Neka na modelu imamo kreiran samo jedan jedini nivo na koti Z=0.00 i na njemu
postavljenu horizontalnu plou. Kopiranjem ove ploe u pravcu globalne Z koordinate na
rastojanju recimo od 3m, pored iskopirane ploe na koti Z=3.00, dobiemo automatski kreiran
i jedan nivo takoe na koti Z=3.00.
104
Home
End
pritisak
pritisak
pritisak
pritisak
na
na
na
na
105
106
U okviru svakog reda sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mestu stoji opcija 0. Nijedan,
zatim svi sluajevi optereenja koji postoje u modelu koji se kreira, i na kraju onoliki broj
opcija Novi sluaj koliko ima i sluajeva optereenja u tavanici koja se uitava. Na ovaj
nain su pokrivene sve situacije koje mogu nastupiti. Odnosno, optereenje iz tavanice se
moe ignorisati, moe se pridruiti ostalim optereenjima u okviru nekog od ve postojeih
sluajeva optereenja na modelu i moe se pridruiti potpuno novom sluaju optereenja na
modelu.
Izbor opcije 0. Nijedan znai da njenim izborom sluaj optereenja iz tavanice, koji je
prikazan u datom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste e dovesti do
107
uitavanja datog sluaja optereenja i on e biti pridruen sluaju optereenja na modelu koji
je odreen podatkom iz liste.
Program po default-u svim uitanim sluajevima optereenja postavlja opciju 0. Nijedan,
izuzev u sluaju da se naziv uitanog sluaja optereenja tano poklapa sa nazivom nekog od
postojeih sluajeva optereenja na modelu.
U sluaju da se izabere opcija Novi sluaj, tada e program pored svih otereenja koja su
uitana, novom sluaju optereenja pridruiti i ime uitanog sluaja optereenja.
108
ve i sve ostale redove u listi koji se nalaze izmeu prethodno selektovanog i onog koji je
neposredno selektovan.
Izbor komandnih polja Selektuj sve i Deselektuj sve dovodi do selektovanja, odnosno
deselektovanja svih nivoa u listi.
Kada ste odabrali sve nivoe kojima elite da pridruite sadraj trenutno aktivnog nivoa,
aktivrajte komandno polje OK. Kako se u ovoj proceduri mogu selektovati i nivoi koji su
puni, odnosno ve u sebi sadre neke konstruktivne elemente, odnosno optereenja, to ova
naredba moe biti i destruktivna. Iz tog razloga, u ovom sluaju program izdaje odgovarajue
upozorenje i zahteva ponovnu potvrdu izvrenja ove naredbe.
Kada je check box Pretvoriti u oslonce one indirektne elemente koji se nalaze
ispred/iznad postavljen na ukljueno stanje, na mestima preseka trenutno prikazane ravni
sa ploama i stubovima koji se nalaze ispred nje, u novo kreiranom fajlu e biti postavljeni
linijski, odnosno takasti oslonci.
Kada je check box Pretvoriti u oslonce one indirektne elemente koji se nalaze
ispod/iza postavljen na ukljueno stanje, na mestima preseka trenutno prikazane ravni sa
ploama i stubovima koji se nalaze iza date ravni, u novo kreiranom fajlu e biti postavljeni
linijski, odnosno takasti oslonci.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK otvara se dijalog box potpuno istog izgleda kao i kod
naredbe Snimi kao.
109
Sada je potrebno da se unese ime fajla, a zatim i da se izborom komandnog polja Snimi
izvri njegovo snimanje.
U novi fajl e se snimiti svi entiteti koji pripadaju trenutnom pogledu, ukljuujui optereenja i
pomone ose.
Ova naredba se koristi kada je potrebno da se delovi prostorne konstrukcije detaljnije
analiziraju kao ravanski model.
110
pojasniemo matematiki algoritam generisanja vertikalnih elemenata koji se odvija odozgo na
dole. Ako se radi o takastom osloncu, program kroz taku kojom je odreen njegov poloaj u
prostoru, postavlja vertikalnu liniju na dole i trai prvi prodor te linije sa nekim od
konstruktivnih elemenata: ploom, gredom, takastim ili linijkim osloncem. Iz tog razloga
usled netane geometrije moe doi do sluaja da stub ili uopte ne bude generisan, ili pak da
bude generisan na pogrenom mestu.
Slino se deava i sa linijskim osloncima. Naime, program kroz liniju kojom je odreen poloaj
u prostoru datog linijskog oslonca postavlja vertikalnu ravan na dole i takoe trai njen prvi
prodor sa nekim od konstruktivnih elemenata. Ako linijski oslonac ne pada celom svojom
duinom na neki od konstruktivnih elemenata onda se zid kreira samo na delu na kome je
vertikalna ravan nala presek, a na ostalom delu se linijski oslonac skrauje i kao takav ostaje.
I kod linijskih oslonaca, loa geometrija moe dovesti ili do toga da zid uopte ne bude
izgenerisan ili pak da bude generisan ali sa loom geometrijom. Ovde pod loom geometrijom
podrazumevamo neoekivani poloaj entiteta.
111
Kada je nepoklapanje geometrije takvo da oslonac uopte ne bude izgenerisan, takva greka
se relativno lako uoava vizuelnim sagledavanjem ploaja svih takastih i linijskih oslonaca na
modelu. Meutim, u sluajevima kada se vertikalni elementi ipak generiu ali na pogrenom
mestu, ili pak sa pogrenom geometrijom, predstavlja jako veliki problem za otkrivanje
greke. Prvo to nepoklapanje moe biti toliko malo da se tek jako velikim uveliavanjem tog
dela modela moe uopte i uoiti. Ovakve crtake greke e se naroito ispoljiti pri generisanju
mree konanih elemenata i za posledicu e imati nepotrebno veliki broj konanih elemenata,
ili pak mrea konanih elemenata uopte nee moi da bude izgenerisana.
Crtake greke mogu nastupiti i pri samom postavljanju takastih i linijskih oslonaca u okolini
nekog drugog konstruktivnog elementa. U ovakvim sluajevima program e izgenerisati
ispravne vertikalne elemente, stubove i zidove, ali e oni u odnosu na druge konstruktivne
elemente imati neregularan poloaj koji e kasnije sigurno praviti problem pri generisanju
mree konanih elemenata.
Kako se korekcija crtakih greaka moe lake sprovesti na modelu koji nije povezan u jednu
prostornu celinu, to je za preporuku da pre samog generisanja vertikalnih elemenata
konstrukcije, pomou naredbe Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6), prekontroliete
kako podudarnost svih takastih i linijskih oslonaca u vertikalnom smislu, tako i meusobna
rastojanja svih konstruktivnih elemenata na svakom od kreiranih nivoa. Ako u ovakvom reimu
program detektuje da nema crtakih greaka, onda moete slobodno pristupiti generisanju
prostornog modela bez bojazni da ete kasnije imati problema pri generisanju mree konanih
elemnata.
2.12
112
Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom u
pravcu globalne X ose (horizontalni ramovi)
Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom u
pravcu globalne Y ose (vertikalni ramovi)
Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom iji
se pravac ne poklapa ni sa pravcem X, ni sa pravcem Y globalne ose (kosi ramovi)
Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen lukom ili pak punim
krugom (cilindrini ramovi)
Oznaka n u imenu svakog od programski zadatih naziva predstavlja redni broj rama u okviru
date grupe vertikalnih, horizontalnih, kosih ili pak cilindrinih ramova. Ovako zadati nazivi se
mogu naknadno menjati, o emu e biti vie rei u sledeem poglavlju.
Izbor taaka pri odreivanju poloaja rama u osnovi objekta, moe se vriti u sva tri prozora a
ne samo u prozoru Dispozicija. Takoe, izborom podopcije Kontura imate mogunost da
selektujete konturu bilo kog od ve postojeih linijskih i povrinskih entiteta u prozorima za 2D
i 3D pikaz modela. Znai, poloaj novog rama se moe odrediti crtanjem proizvoljne prostorne
polilinije, stim to e kroz svaki od segmenata takve polilinije biti provuena vertikalna ravan i
njen presek sa horizontalnom ravni e odrediti liniju kojom je odreen poloaj tog rama u
osnovi objekta.
Kako je vertikalna ravan koja prolazi kroz ram beskonana, to e zadavanje vie nepovezanih
ali kolineranih ramova (ramovi iji se poloaj nalazi na istom pravcu u osnovi objekta)
praktino predstavljati jedan te isti ram. Isto vai i za lune ramove koji su nepovezani ali lee
na istoj krunici. Oni e imati isti naziv, selektovanjem jednog od njih automatski e biti
selektovani i ostali koji se nalze na istom pravcu, odnosno krunici, a u prozoru 2D pogled e
uvek biti prikazan kompletan sadraj celog rama.
113
U svim prethodno prikazanim sluajevima radi se samo o jednom ramu bez obzira da li je
njegov poloaj odreen sa jednim ili sa vie kolinearnih segmenata.
114
Prikazana oznaka H_1 predstavlja stari naziv selektovanog rama, odnosno ramova ukoliko su
svi oni imali isti naziv. Ako je selektovano vie ramova koji imaju razliita imena na komandnoj
liniji se nee ispisivati nikakva oznaka. Potreba za ispisivanjem starog imena rama, proizilazi iz
injenice da je esto potrebno ve postojeem nazivu pridruiti neku oznaku, to je na ovaj
nain znatno ubrzano. Ova naredba je cirkularna, tako da se selekcija ramova i promena
njihovih imena moe vriti sve dok se ne izae iz naredbe, izborom podopcije krAj sa
komandne linije.
Pomou podopcije stiL imate mogunost da definiete stil oznaavanja ramova. Izborom ove
podopcije sa komandne linije otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
115
Home
End
pritisak
pritisak
pritisak
pritisak
na
na
na
na
116
117
118
Svaka odabrana taka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan razvijeni oblik
cilndrinog rama, predstavljae taku sa cilindrine ravani, bez obzira da li je ona zadata
klikom mia ili pak zadavanjem koordinata sa tastature. Jasno, pri zadavanju koordinata sa
tastature vaie lokalni koordinatni sistem cilndrinog rama. Prema tome, crtanje bilo koje
prave linije u razvijenom cilindrinom ramu e u prostoru predstavljati krivu liniju izuzev ako je
data linije vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z ose (jedino u tom sluaju, prava linija e i u
prostornom modelu ostati prava).
Kako leva i desna granica na razvijenom cilindru (granice 0 i 2) predstavljaju praktino jednu
te istu izvodnicu cilndra, a koordintani poetak cilindrinog rama je uvek jasno definisan, to
crtanje i prikazivanje entiteta iju geometriju preseca koordinatni poetak, bi moglo dovesti do
problema. Iz tog razloga su granice za crtanje proirene za jo po 2, i u pravcu pozitivne i u
pravcu negativne lokalne X ose cilindrinog rama.
119
Znai, program se uvek trudi da vei deo gabarita svakog od entiteta na cilindrinom ramu
bude unutar osnovne oblasti crtanja (granica od 0 do 2). Da ne postoje ovako proirene
oblasti crtanja, entiteti koje preseca koordinatni poetak cilindrinog rama bi morali da se
prikazuju razdvojeno, iako oni predstavljaju jednu celinu.
120
odabrane take u levoj proirenoj oblasti crtanja imaju umanjenu lokalnu X koordinatu za
vrednost obima kruga (2r) u odnosu na istu tu taku u osnovnoj oblasti crtanja.
Kako program ne dozvoljava da se vei deo gabarita nacrtanog entiteta nalazi u proirenim
oblastima, to se po zavretku crtanja proverava poloaj gabarita nacrtanog entitetat u
odnosu na koordinatni poetak cilindrinog rama. Ako se vei deo gabarita nalazi u
proirenoj oblasti, tada program koriguje zadate lokalne X koordinate (poveava ih ili
umanjuje za vrednost obima kruga: 2r), tako da njihov vei deo smesti u osnovnu oblast
crtanja (deo od 0 do 2). Takoe u sluaju da se ceo gabarit objekta nalazi u jednoj od
proirenih oblasti, program e ga korekcijom lokalnih X koordinata premestiti u osnovnu
oblast crtanja. Jasno, pri svim ovim transformacijama poloaj entiteta u prostoru ostaje
uvek isti.
Kako je u programu podrano iscrtavanje samo pravih i lunih segmenata polilinije, to
crtanje lunih segmenata polilinije na razvijenom cilindru nije dozvoljeno (luk na cilindrinoj
povri se ne moe predstaviti nijednom u matematici poznatom krivom). U tom sluaju,
takvi segmenti e biti izbaeni i nee biti prihvaeni od strane programa.
Crtanje linija koje su due od obima datog cilindrinog rama nije dozvoljeno.
Ako elite da crtanjem jedne horizontalne linije od granice 0 do 2 nacrtate puni krug, tada
e on automatski biti podeljen na dva luka po sredini. Tako zadata dva luka e formirati u
prosotru pun krug.
Kada je u prozoru 2D pogled prikazan razvijeni oblik cilindrinog rama, mogu se
prikazivati i postavljati samo globalne Z ose. Jedino ove ose imaju smisla u cilindrinim
ramovima jer praktino predstavljaju horizontalne ravni postavljene na odreenoj visini.
Sadraj cilindrinog rama se moe prikazati u prozoru 2D pogled i pomou naredbe za
definisanje proizvoljnih pogleda (vidi poglavlje 2.14.1). Naime, kada se aktivira naredba
Definisanje pogleda, i sa komadne linije odabere podopcija <Selekcija>, selektovanje bilo
kog entiteta koji pripada cilindrinom ramu e u prozoru 2D pogled postaviti razvijeni obliku
datog cilindrinog rama. I u ovom sluaju e vaiti sva prethodno izneta pravila za editovanje
cilindrinih ramova.
121
Kako se cilindrine povri opisuju praktino nizom pravih segmenata, to gustina mree kojom
se opisuju cilindrine povri moe imati dosta vanu ulogu za tanost geometrije. Iz tog
razloga se pomou naredbe Editovanje povri (vidi poglavlje 3.1.12) za editovanje mogu
selektovati i cilndrini ramovi. Svakako da e u ovoj proceduri za promenu biti dostupni samo
parametri koji odreuju gustinu mree kojom se aproksimira cilindrina povr.
122
2.13
Desnim klikom mia preko naziva prozora 3D pogled, otvara se padajui meni sa
naredbama koje omoguavaju laku grafiku kontrolu unetih podataka.
123
elemenata, predvien je iani prikaz (konstruktivni elementi se prikazuju samo obinim
linijama) a mogue je zahtevati i renderovan prikaz, odnosno prikaz realnih dimenzija
konstruktivnih elemenata sa providnou njihovih materijala.
124
Pored rotacija oko ekranskih osa, programom je omoguena i rotacija oko globalnih
koordinatnih osa. Nain rada je potpuno isti, stim to je za ovakvu vrstu rotacije neophodno da
stalno drite pritisnut taster Ctrl. Dok je ovaj taster pritisnut, pomeranjem mia po oblasti
prozora 3D pogled, on dobija sledee oblike.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa leve i desne strane velikog kruga, on dobija
ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju,
rotacija vriti oko globalne Y ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje mia
samo u horizontalnom pravcu.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on
dobija ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom
poloaju, rotacija vriti oko globalne X ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje
mia samo u vertikalnom pravcu.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti
istovremeno i oko X i oko globalne Y ose, u zavisnosti od smera pomeranja mia.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko
globalne Z ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje mia samo van oblasti
velikog kruga.
Pritisak na taster Enter, ili pak klik na desni taster mia e oznaiti kraj ove transparentne
naredbe, i novoodabrani poloaj izometrijskog prikaza e stajati na ekranu sve dok ga ne
promenite, ili opet izborom naredbe Orbit, ili pak iazborom naredbe Default. Naredba
Default se takoe nalazi u padajuem meniju prozora 3D pogled, i ona uvek postavlja
objekat u programski predvieni poloaj za izometrijski prikaz. Aktiviranje tastera Esc e
oznaiti odustajanje od sprovedene rotacije objekta u prostoru, i vratie objekat u poloaj
neposredno pre aktiviranja naredbe Orbit.
Lite Render
Full Render
125
Full Render kontrola setova i kod ovog naina se svi konstruktivni elementi prikazuju
sa
svojim
realnim
dimenzijama
i
postavljenom
providnou materijala, ali se za njihovo prikazivanje
koriste boje koje su definisane pomou naredbe Kontrola
setova (vidi poglavlje 3.3.4)
Naredbe Lite Render, Full Render i Full Render kontrola setova jednako utiu i na
izometrijski prikaz i na prikaz kamerom, dok se za iani prikaz modela ne moe od programa
zahtevati prikaz kamerom.
Kada je naredba Kamera postavljena na ukljueno stanje tada je prikaz odreen poloajem
kamere i pravcem njenog pogleda. Poetno stanje poloaja kamere je programski zadato, a
pomou mia i pritiskom na pojedine tastere, moe se vriti promena poloaja kamere.
Kretanje napredKretanje nazad Kretanje levo
Kretanje desno
Kretanje gore
Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut levi taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere unapred po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster W.
Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut levi taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere unazad po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster S.
Pomeranje mia udesno dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na levo po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster X.
Pomeranje mia ulevo dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere na desno po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster Z.
Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na gore po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster A.
126
Kretanje dole
Rotacija na
Rotacija na
Rotacija na
Rotacija na
Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na dole po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster Q.
levo Pomeranje mia na desno dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne ose na levo. Isto se postie i
pritiskom na taster P.
desno Pomeranje mia na levo dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne ose na desno. Isto se postie i
pritiskom na taster O.
gore Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne ose na gore. Isto se postie i
pritiskom na taster K.
dole Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne ose na dole. Isto se postie i
pritiskom na taster I.
Intenzitet pomeraja u zadatom pravcu je odreen duinom pomeranja mia dok je pri
korienju tastera on zadat programski (inicijalna vrednost za translatorno pomeranje je
postavljena na 1m, dok je za rotaciju kamere usvojena vrednost od 15). Pritiskom na tastere
+ i - na numerikom delu tasture, moete poveavati odnosno smanjivati programski zadat
korak pomeraja. Pritisak na taster *, na numerikom delu tastature, dovodi do resetovanja
koraka pomeraja na poetnu vrednost.
127
vrednost koraka pomeraja pri translatornoj promeni poloaja kamere kada se njen
poloaj menja pomou programski definisanih tastera u okviru prozora 3D pogled
xm= maksimalna vrednost koraka pomeraja pri translatornoj promeni poloaja kamere
kada se njen poloaj menja pomerajem mia u okviru prozora 3D pogled
d=
vrednost koraka pomeraja pri promeni zaokrenutosti poloaja kamere, kada se njen
poloaj menja pomou programski definisanih tastera u okviru prozora 3D pogled
Promena poloaja kamere se vri pomeranjem njenog poetka. Sama procedura pomeranja se
odvija tako to se pokaziva dovede u poloaj da pokazuje na poetak strelice u jednoj od
projekcija, i pritisne levi taster mia. Sada ne otputajui taster mia, pokaziva treba dovesti
u eljeni poloaj i tek tada ga otpustiti. Prilikom pomeranja pokazivaa, program e stalno
iscrtavati strelicu u DRAG modu, tako da njena geometrija odgovara trenutnom poloaju
pokazivaa. Na isti nain se vri i promena pravca pogleda kamere, s tim to sada miem treba
selektovati kraj strelice. Napomenuemo da duina strelice nema nikakvu ulogu na sam
pogled, jer kraj strelice odreuje samo pravac pogleda.
Pored ovakvog naina promene poloaja i pravca pogleda, razvlaenjem poetka i kraja
strelice, programom je omoguena i translatorna promena poloaja strelice. U ovoj proceduri
treba pokaziva dovesti u poloaj da pokazuje na sredinu strelice, pritisnuti levi taster mia, i
ne otputajui ga, pokaziva treba dovesti u eljeni poloaj i tek tada otpustiti levi taster mia.
I u ovoj proceduri, program strelicu iscrtava u DRAG modu, tako da njen poloaj uvek
odgovara trenutnom poloaju pokazivaa.
Promena poloaja kamere u jednoj projekciji e se automatski odraziti i na ostale dve
projekcije. Postavljanjem prekidaa Full Drag na ukljueno stanje, imate mogunost da se
pri pomeranju mie ne draguje samo strelica koja odreuje poloaj kamere ve i trenutni
pogled kamerom u 3D prozoru.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
128
Kako se model zbog jasnoe prikaza, u prozorima za projekcije iscrtava to je mogue vei, to
kameru neete moi uvak da postavite dovoljno daleko od objekta. Za ovu namenu je u ova tri
prozora mogue primeniti jedan od programom predvienih naina zumiranja:
CTRL+levo dugme mia = Zum prozor
CTRL+srednje dugme mia = Zum sve
CTRL+desno dugme mia = Zum prethodni
Srednji taster mia = Zum pomeri
Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 3D pogled e se
pojaviti prikaz koji odgovara definisanom pogledu kamere.
Back
Left
Right
Top
129
Ako je umesto izometrijskog, za tekui postavljen prikaz kamerom, tada e izbor jednog od
definisanih pogleda, postaviti kameru u poetni poloaj koji odgovara datom definisanom
pogledu. Nadalje, pomou mia ili pak programom definisanih tastera, moete se iz ovog
poetnog poloaja kretati u eljenom pravcu.
130
Ova opcija je jako zgodna za lake tumaenje ta tekui prikaz u prozoru 2D pogled
predstavlja, odnosno gde je ta grupa entiteta locirana u odnosu na ostale delove prostornog
modela.
2.14
131
Kada program ustanovi da je zadat dovoljan broj elemenata koji definiu jednu ravan, on e je
grafiki prikazati, a sa komandne linije e zahtevati da odredite naziv datog pogleda.
Naziv pogleda <>:
Na osnovu prikazane ravni moete lako zakljuiti da li je ona dobro definisana ili ne. U sluaju
da ste pri izboru taaka ili entiteta pogreili i definisali pogrenu ravan, odustanite od naredbe
pritiskom na taster Esc. Ako je na ekranu prikazana oekivana ravan, tada imate dve
mogunosti. Zadavanjem naziva pogleda, on e biti snimljen u bazu, i uvek ete moi da ga
postavite za tekui u prozoru 2D pogled. Ako pak ne elite da definisani pogled snimate u
bazu, jer Vam on treba jednokratno, onda pritiskom na taster Enter, ili klikom na desni
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
132
taster mia, imate mogunost da mu pridruite programski predvieno ime za privremne
poglede: Noname. Ponovno definisanje ravni pogleda koju ne elite da sauvate u bazi,
unitie prethodno pridrueni pogled imenu Noname. Znai sa ovako snimljenim pogledima
ete moi da radite sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definiete novi pogled pod istim
imenom.
Bez obzira da li ste zadali naziv pogledu ili ne, naredba e biti zavrena, a u prozoru 2D
pogled e biti prikazana definisana ravan pogleda, odnosno svi entiteti koji pripadaju datoj
ravni. U produetku naziva prozora 2D pogled stajae ispisan ili programski zadat naziv
pogleda Noname, ili pak ime pod kojim ste dati pogled snimili u bazu.
133
2D polged moe dobiti sadraj cilindrinih ramova iako nije kreiran njihov simbol u dipoziciji
objekta.
134
Promena imena nekog pogleda se vri direktno u listi, unoenjem novog imena u koloni
Naziv. Ako se preimenuje pogled Noname, on e biti snimljen u bazu pod novim imenom i
postae ravnopravan sa ostalim pogledima.
Brisanje selektovanog pogleda iz baze vri se izborom komandnog polja
Brii .
Gore i
Dole imate mogunost da promenite redosled
Pomou komandnih polja
pogleda u listi. Naime, izbor jednog od ovih komandnih polja pomera trenutno selektovani
pogled u listi za jedno mesto na gore, odnosno na dole.
Aktiviranjem komandnog polja Novi sloeni, otvara se dijalog box u kome se kreiraju
sloeni pogledi.
135
Izborom komandnog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box naredbe, u kome se sada
prikazuje i naziv kreiranog sloenog pogleda.
136
137
138
139
Primenu projekcija definisanih pogleda najbolje emo objasniti na primeru definisanog pogleda
u ravni nagiba prednje strane dvovodnog krova prikazane hale. Izborom ovog pogleda, on e
biti prikazan tako da sva rastojanja izmeu entiteta odgovaraju stvarnim duinama u toj ravni.
Ako pak za ovakav pogled zahtevamo projekciju odozgo (opcija Top u padajuem meniju),
onda e ta rastojanja biti skraena i odgovarae njihovoj projekciji na horizontalu.
140
prikazan sadraj trenutno aktivnog nivoa ili pomonog pogleda sa ukljuenom opcijom Top
(projekcija na horizontalnu ravan).
Izborom naredbe Projektovane tavanice otvara se djalog box sledeeg izgleda.
141
142
143
3. UNOS PODATAKA
3.1
Konstrukcija
144
Pogreno modeliranje
Ispravno modeliranje
Ekscentrian poloaj teita grede u odnosu na liniju kojom je odreen njen ploaj u prostoru,
definie se u setu numerikih podataka odstojanjem e.
Nain ispravnog odreivanja poloaja konstruktivnih elemenata pojasniemo na jo jednom
primeru. Uzeemo za primer jednu pravougaonu plou po ijem obodu su postavljene grede,
oslonjene na etiri ugaona stuba.
Za sadejstvo ploe i greda i u ovom primeru vai prethodno izneto pravilo da geomeriju greda
treba definisati polilinijom koja se nalazi u srednjoj ravni ploe. Znai ovde emo analizirati
samo ispravno zadavanje poloaja konstruktivnih elemenata u horizontalnom smislu. Znai
pretpostavka je da se polilinije kojima je odreen poloaj ploe i greda nalaze u istoj ravni.
I ovde bi napravili greku, ako bi poloaj konstrukivnih elemenata odredili zadavanjem
polilinija u njihovom teitu.
Pogreno modeliranje
Pored toga to grede ne bi bile direktno oslonjene na stubove, njihov pomereni poloaj u
odnosu na konturu ploe bi za posledicu imao bespotrebno veliki broj konanih elemenata.
Uopte uzevi, isterivanje tanosti pri crtanju geometrije modela na nivou od 10-20 cm nema
nikakvog praktinog smisla, jer bi takvo crtanje iziskivalo bespotrebno veliki broj konanih
elemenata koji bi usporavao kako proraun tako i kasniju obradu rezultata prorauna.
145
Ispravno modeliranje
to se tie numerikih podataka, oni se zadaju preko dialog box-ova, pri emu njihov sadraj
i oblik zavise od tipa konstruktivnog elementa koji se postavlja. Nain rada sa ovim dijalog
box-ovima je manje vie isti za gotovo sve konstruktivne elemente i ovde emo izneti osnovna
pravila koja vae u radu sa setovima podataka.
Pod setom numerikih podataka podrazumevamo niz podataka koji definiu karakteristike
nekog konstruktivnog elementa. Kako na jednom modelu moete imati vie istih
konstruktivnih elemenata razliitih karakteristika, to je omogueno definisanje vie razliitih
setova podataka. Svaki od ovih setova je odreen svojim rednim brojem od 1 do n, za dati
tip konstruktivnog elementa.
Svaki konstruktivni element ima referencu na odreeni redni broj seta podataka, te e se
naknadna promena numerikih podatak u okviru nekog od setova podataka automatski
odraziti na sve konstruktivne elemente koji imaju referencu na dati redni broj seta
podataka.
U okviru svih naredbi za postavljanje konstruktivnih elemenata, na poetku komandne
linije, izmeu uglastih zagrada, ispisuje se redni broj tekueg seta podataka, odnosno seta
podataka koji e biti pridruen konstruktivnom elementu koji se iscrtava.
Pri prvom pozivu svake od naredbi, izmeu uglastih zagrada e stajati znak <->, koji
oznaava da nije definisan ni jedan set numerikih podataka za dati konstruktivni element.
Promena tekueg seta podataka se moe vriti u bilo kom trenutku iscrtavanja
konstruktivnog elementa, aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna na
komandnoj liniji.
Ako se procedura crtanja konstruktivnog elementa zavri a da do tada nije definisan ni
jedan set podataka (izmeu uglastih zagrada stoji znak <->), program e sam otvoriti
dijalog box za definisanje numerikih podataka.
Setovi podataka su odreeni rednim brojem od 1 do n, i njihovi podaci se smetaju u
liste u okviru dialog box-ova. U prvoj koloni svake od listi nalazi se podatak o rednom
broju seta podataka (kolona Set).
Podaci u okviru jednog reda u listi odgovaraju jednom setu. Promena podataka u listi se vri
jednostavnim dovoenjem strelice mia u poloaj da pokazuje na postojeu vrednost i
klikom na levi taster mia. Izabrano polje postaje markirano, to oznaava da je program
spreman za prihvatanje novih vrednosti. Ako u dialog box-u postoje i neki podaci van liste
setova, tada oni uvek odgovaraju aktivnom setu podataka. Aktivan set podataka je red u
list box-u koji je naznaen posebnom bojom.
146
Promena aktivnog seta podataka se vri klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru reda u
list box-u u kome se nalaze njegovi podaci.
Crna strelica sa leve strane list box-a ukazuje na set podataka koji je bio tekui
neposredno pre ulasaka u dialog box za definisanje numerikih podataka.
Dodaj i
Brii su predviena za dodavanje novih setova podataka,
Komandna polja
Dodaj u
odnosno za uklanjanje nekih od postojeih. Aktiviranjem komandnog polja
listu se dodaje novi set podataka, sa rednim brojem koji je za jedan vei od do tada
poslednjeg u listi. U zavisnosti od stanja check box - a Sa kopiranjem mogu nastupiti
dva sluaja. Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje tada e novo dodatom
setu podataka biti pridrueni programski definisani default podaci, a ako je on postavljen na
ukljueno stanje tada e mu biti pridrueni podaci koji odgovaraju prethodno aktivnom setu
podataka (set iji su podaci u listi naglaeni posebnom bojom). Svakako da se ove vrednosti
mogu naknadno korigovati od strane korisnika.
Brii destruktivna, to je omogueno brisanje samo setova koji nisu ranije
Kako je naredba
pridrueni nekom od ve postavljenih konstruktivnih elemenata na modelu. Ako se za brisanje
selektuje set podataka koji nije na poslednjem mestu u listi, tada e doi do prenumeracije
rednih brojeva setova koji se u listi nalaze iza njega. Ovakva prenumeracija nee dovesti do
nekontrolisanih promena na crteu, jer e i odgovarjui elementi crtea dobiti nove redne
brojeve koji odgovaraju karakteristikama ranije pridruenih setova numerikih podataka.
Promena redosleda podataka u list je uvek mogua. Ona se vri pomou komadnih polja
Gore i
Dole, ijim aktiviranjem se trenutno aktivan red u listi pomera za jedno mesto na
gore, odnosno na dole. Ovakva prenumeracija nee dovesti do nekontrolisanih promena na
crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne brojeve setova numerikih
podataka.
Aktiviranjem komandnog polja OK, prvo se vri kontrola valjanosti podataka koji su
pridrueni svim setovima u listi i u sluaju da neki od podataka nije ispravan izdaje se
upozorenje i onemoguuje izlazak iz dijalog box-a. U sluaju da su svi podaci ispravni,
dijalog box se zatvara a set koji je bio aktivan neposredno pre aktiviranja komandnog polja
OK (red u listi naglaen posebnom bojom), se proglaava za tekui. Izmeu uglastih
zagrada na poetku komandne linije se ispisuje njegov redni broj, odnosno ti podaci e biti
pridrueni elementu koji se iscrtava.
Pomou komandnog polja Cancel se vri odustajanje od svih akcija sprovedenih u dijalog
box-u.
Napomena:
Redosled iscrtavanja konstruktivnih elemenata je potpuno proizvoljan i iskljuivo zavisi od
izbora korisnika i njegovih navika.
Napomena:
Za konstruktivne elemente ne vai princip superpozicije, odnosno u sluaju da se dva istorodna
konstruktivna elementa preklapaju potpuno ili delimino, na mestu preklapanja e biti
usvojene karakteristike poslednje iscrtanog elementa. Ovde se pod istorodnim elementima
podrazumevaju na primer dve ploe, dve grede, itd.
147
Napomena:
Ako linijske elemente konstrukcije nacrtate polilinijom koja se sastoji od vie segmenata, to e
znaiti da je uneto tano toliko linijskih elemenata konstrukcije sa istim setom karakteristika.
Drugim reima, linijski element koji je iscrtan iz vie segmenata nee biti tretiran kao jedan,
ve kao vie njih. Potvrdu ovoga ete dobiti, ako pomou naredbe Vidljivost za dati linijski
element konstrukcije postavite prekida Set na ukljueno stanje. Tada e na sredini svakog
iscrtanog segmenta stajati isti redni broj seta podataka za celu iscrtanu poliliniju. Po istoj
analogiji, ako elite da pomou naredbe Brii uklonite ceo linijski element konstrukcije,
morate selektovati sve segmente polilinije pomou koje je on nacrtan.
3.1.1
Ploa/Zid
Izborom podopcije Set otvara se dialog box za izbor seta karakteristika koje e biti
pridruene ploi, odnosno zidu koja se iscrtava.
148
Karakteristike ploa se definiu preko njene debljine (d), ekscentriciteta (e), kvaliteta
materijala i naina proraunskog ponaanja. Svi ovi podaci ine jednu celinu koja se naziva set
podataka. U koloni Set je prikazan redni broj seta podataka, u koloni d [m] podatak o
debljini ploe, u koloni e [m] podatak o odstojanju gornje ivice ploe u odnosu na
bezdimenzionalnu ravan kojom je ploa predstavljena na modelu, a u koloni Materijal naziv
materijala ije su karakteristike pridruene datom setu podataka. U listi je mogue menjati
samo podatak o debljini ploe i o njenom ekscentrinom poloaju u odnosu na srednju ravan
ploe.
Ekscentrian poloaj ploa
Podatak e [m] ne utie na karakteristike ploa pri proraunu, ve on slui za lepi
renderovani prikaz modela, a imae vanost i pri eksportovanju usvojene armature iz
programa Tower u program za izradu detalja armiranja ArmCAD. Znai, bez obzira na zadatu
vrednost ekscentrinog poloaja ploe u odnosu na ravan kojom je odreen njen poloaj u
prostoru, rezultati prorauna e biti isti, ali e zato eksportovana armatura u program ArmCAD
biti razliito oblikovana u zavisnosti od tanog poloaja gornje i donje ivice ploe u odnosu na
druge konstruktivne elemente.
Program po deafult-u za ovaj podatak usvaja polovinu zadate debljine ploe, to odgovara
njenom simetrinom postavljanju u odnosu na zadatu teinu ravan.
Kako vrednost parametra e predstavlja odstojanje gornje ivice ploe od teine ravni, a
gornja ivica ploe je usmerena ka pozitivnom smeru lokalne Z ose, to je za njegovo ispravno
zadavanje neophodno znati orijentaciju lokalnog koordinatnog sistema ploa.
Lokalni koordinatni sistem ploe
Lokalna X i Y osa svake od ploa lei u ravni same ploe, dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na ravan ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je
zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sistema ploa uvedena konvencija da on u
potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema
tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sistem
ploa koje pripadaju datom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za
izbor taka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno je
ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui ram, odnosno proizvoljno
149
definisan kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z osa je usmerena ka oku posmatraa,
odnosno gornja ivica ploe je blia oku posmatraa.
Karakteristike materijala
Kako su ploe prostorni elementi koji mogu biti napregnuti istovremeno i na savijanje i na
ravno stanje napona, to se kvalitet materijala opisuje zadavanjem karakteristika za oba stanja
naprezanja. Odnosno, materijal se moe tako definisati da ima jedne karakteristike kada je
napregnut na savijanje a druge kada je napregnut u svojoj ravni. Kvalitet materijala se opisuje
zadavanjem sledeih karakteristika u odgovarajuim edit box-ovima:
E
t
Em
m
150
Promena bilo koje od vrednosti u tablici se vri klikom mia na nju i zadavanjem sa tastature
nove vrednosti. Izuzetak je jedino podatak u koloni Tip, koji odreuje kom tipu dati
materijala pripada. Naime, u ovoj koloni se moe postaviti samo jedan od programom
predvienih tipova materijala. Izbor tipa materijala se vri klikom na desni taster mia u okviru
bilo koje pozicije u redu u kome se nalaze podaci za dati materijal, nakon ega se otvara
padajui meni.
151
U sluaju kada je prekida Ortotropija postavljen na ukljueno stanje, tada je u edit boxovima E2, G i mogue definisati dodatne parametre koji zajedno sa ranije zadatim
parametrima E i (sada je E=E1 i =1) potpuno odreuju karakteristike ortotropnog
materijala.
E
E2
G
152
Na osnovu zadatih parametara, lanovi matrice kojom se opisuju elastine osobine ortotropnog
materijala program proraunava prema sledeoj emi.
Napomenuemo kao vrlo vano, da pri unosu modula klizanja G, za ortotropan materijal ne
vai formula koja je primenjena kod izotropnih materijala. Svaki ortotropan materijal ima
razliitu vrednost modula klizanja.
3.1.2
Otvori
153
3.1.3
Granini uslovi
154
155
Nain izbora vrste uticaja i sa koje strane ih treba osloboditi, najbolje emo objasniti na
primeru modeliranja zglobne veze ploe i zida.
156
Mimoilaenje zidova
Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u centralnom delu dijalog box-a, slue za
definisanje prirode zadatih graninih uslova. Kada je ukljuen radio button Jedinstven
granini uslov za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadati
granini uslovi se koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku
vrstu prorauna mogu se definisati kada se ukljui radio button Granini uslov sa razliitim
karakteristikama za statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere
opcija Karakteristike za statiki model i zadaju se parametri koji e se primenjivati pri
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
157
statikoj analizi, a zatim se iz liste izabere opcija Karakteristike za seizmiki model i
zadaju parametri koji e se primenjivati pri dinamikoj analizi.
158
Napomenuemo da e ova opcija biti dostupna samo za kretanje mia u oblasti prozora 2D
pogled, bez obzira na to koji je deo konstrukcije prikazan u njemu.
159
Da bi se olakalo modeliranje veze izmeu ploa i zidova, pri aktiviranju naredbe Granini
uslovi na komandoj liniji je prisutna i podopcija za automatsko modeliranje veze na celom
modelu. Naime, izborom podopcije ploa-Zid otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
160
Kod velikih modela ovakva mogunost automatskog modeliranja moe utedeti dosta
vremena.
Izborom podopcije Ortotropne ploe komandna linija dobija novi izgled:
<0 sel.> Granini uslovi za ortotropne ploe Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek /
eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
Sada se oekuje da selektujete sve ortotropne ploe za koje elite da program automatski
postavi potrebne granine uslove. Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure
selektivanja, nakon ega program na svim prethodno selektovanim ploama postavlja
potrebne granine uslove i vraa se na osnovni izgled komandne linije u okviru ove naredbe.
161
Tipian primer neispravnog zadavanje polilinije je ako recimo pomou podopcije Kontura sa
komandne linije, selektujete vie ploa na razliitim nivoima.
U sluaju da liniju graninih uslova postavite tano na spoju ploe i zida ostae dilema da li ona
pripada ploi ili zidu. U tom sluaju program kontrolie da li je jedan od ova dva entiteta
trenutno prikazan u prozoru 2D pogled, i ako jeste onda postavljenu liniju graninih uslova
pridruuje tom entitetu. Meutim, ako je linija graninih uslova nacrtana u prozoru 3D
pogled, tano na spoju ploe i zida, a nijedan od tih entiteta nije trenutno prikazan u prozoru
2D pogled, onda e program sa komandne linije zahtevati da odredite ravan kojoj on
pripada.
<0 sel.> Odaberite ravan - Selektovanje (Prozor / pOligon / pResek / <Kraj>):
Sada je potrebno da selektujete jedan od entiteta na ijem spoju je postavljena linija graninih
uslova.
162
3.1.4
Grede
Biblioteka materijala
Svakako da pri proraunu grednih elemenata, ovde definisani podaci: Em i m za ravno
stanje napona, nee biti razmatrani.
163
Geometrija poprenog preseka je odreena sa est geometrijskih karakteristika, koje se
odnose na lokalni koordinatni sistem grede.
Poloaj lokalnog koordinatnog sistema svake od greda postavljene na model, je veoma vano
znati jer e se i rezultati prorauna prikazivati putem presenih sila koje deluju u pravcu
lokalnih osa svake od greda. Ovde emo jo samo napomenuti da se poloaj lokalnog
koordinatnog sistema moe promeniti (zarotirati) pomou naredbe Promena L.K.S., a o tome
e biti vie rei u poglavlju 3.3.2..
Geometrijske karakteristike poprenog preseka grede imaju sledee znaenje:
A1 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 1 (stvarana povrina poprenog preseka).
A2 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 2 (smiua povrina preseka za pravac lokalne ose 2).
A3 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 3 (smiua povrina preseka za pravac lokalne ose 3).
I1 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 1 grede (torzioni
moment inercije).
I2 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 2 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne ose 2).
I3 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 3 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne ose 3).
Nelinearni tapovi
Pored prethodno opisanih est geometrijskih karakteristika, u jedan set podataka ulazi i
podatak o karakteru grednog elementa. Naime, po default-u program podrazumeva gredni
element koji je napregnut na sloeno savijanje, meutim moe se definisati i specijalan tip
grednog elementa koji moe da primi samo aksijalne sile zatezanja i pritiska.
164
Desnim klikom mia preko polja u koloni P/Z otvara se padajui meni iz koga se moe
izabrati jedna od ponuenih opcija:
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko polja u koloni P/Z
Standardan tap - podrazumevani gredni element koji je napregnut na sloeno savijanje
(P) Prost, nelinearan tap pritisnut - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu
silu pritiska.
(Z) Prost, nelinearan tap zategnut - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu
silu zatezanja (sajle).
(P/Z) Prost tap - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu silu pritiska, odnosno
zatezanja.
Gredne elemente koji primaju i pritisak i zatezanje (P/Z) treba koristiti uvek kod reetkastih
tipova konstrukcija, dok grede koje primaju samo pritisak (P) ili pak samo zatezanje (Z), u
sluajvima modeliranja specijalnih tipova konstrukcija. Sam uslov da neki od grednih
elemenata ne sme da primi silu zatezanja, odnosno silu pritiska, iziskuje iterativni nain
prorauna, koji za velike modele moe potrajati. O ovome e biti vie rei kasnije, u poglavlju
u kome se opisuju opcije prorauna.
165
Ofset greda
Za svaki set se posebno definie da li e se grede proraunavati sa ofsetom. Ovaj podatak se
primenjuje i u statikoj i u modalnoj analizi.
Ofset greda - ON
166
Fiktivna ekscentrinost
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda definie se za svaki set greda posebno.
Omogueno je ukljuivanje fiktivne ekscentrinosti i za grede promenljivog poprenog preseka.
167
preseka, ima ulogu i da tano definie sve neophodne podatke za dimenzionisanje u modulu za
obradu rezultata prorauna.
Takoe emo napomenuti da je pored oblika preseka koji se najee koriste za betonske
konstrukcije, omogueno definisanje jednodelnih i viedelnih preseka od elika, kao i izbor i
editovanje nekog od ranije kreiranih masivnih ili tankozidnih preseka (vidi poglavlje 3.1.7)
U gornjem levom uglu ovog dijalog box-a se nalazi prozor u kome se vri izbor tipa preseka.
Tipove preseka moemo razdvojiti u dve grupe, i to na preseke koji se definiu zadavanjem
njihovih dimenzija, i preseke koji se definiu izborom iz biblioteke profila, odnosno izborom iz
biblioteke masivnih i tankozidnih preseka.
Prvih deset tipova (pravougaoni, T-presek, I-presek, trapezni, trougaoni, kruni, cevasti,
sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presek) spadaju u prvu grupu preseka. Izbor nekog od
ovih preseka se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena, nakon ega se u prozoru
sa desne strane liste pojavljuje njegova slika na kojoj su jasno obeleena znaenja dimenzija
koje treba zadati u edit box-ovima.
168
169
170
Editovanje biblioteke profila
Biblioteka profila koja se isporuuje uz program, moe se editovati od strane korisnika.
Aktiviranjem komandnog polja Profili otvara se dijalog box za editovanje baze profila.
U edit box-u Ime fajla zadajte novo ime baze i aktivirajte komandno polje Snimi. Po
povratku u osnovni dijalog box za editovanje baze profila, izvrite sve potrebne izmene i
Uitaj otvara se dijalog box
dobiete eljeni sadraj nove baze. Pomou komandnog polja
za uitavanje neke od ranije kreiranih baza profila.
171
Postavljenu tekuu bazu profila program e potovati u svom radu, te e u listama za izbor
profila u ponudi biti svi profili iz postavljene tekue baze.
172
za editovanje. Svaki od profila je odreen svojom oznakom i nizom numerikih podataka koji
se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona je ispisana oznaka podataka a u
zagradi jedinica mere u kojoj se on izraava. Da bi znaenje podataka koji se odnose na
dimenzije profila bilo jasnije, na slici u gornjem desnom uglu dijalog box-a su ematski
iskotirane sve potrebne vrednosti za dati profil. Kako je broj numerikih podataka koji
odreuje jedan profil prilino veliki (zadaju se i sve vrednosti koje su potrebne za
dimenzionisanje), to se u dnu liste nalazi i horizontalna scroll traka pomou koje je mogue
pozicionirati se i na desni kraj liste. Jasno je da se svi podaci u tabelama mogu menjati.
Znaenje podataka koji se odnose na dimenzije je jasno iz slike, dok je znaenje veliina: A1,
A2, A3, I1, I2 i I3 potpuno isto kao i u glavnom dijalog box-u za definisanje setova grede.
Jedina razlika je kod L i HOPL profila, kod kojih je umesto momenata inercije u odnosu na
lokalne ose 1 i 2 potrebno zadati momente inercije u odnosu na glavne ose 1 i 2 (nagib
glavnih osa je odreen uglom , odnosno podatakom tan u tablici).
Bez obzira to biblioteke sadre gotovo sve vrste profila, pomou grupe komandnih polja u
donjem delu dijalog box-a moete sami prema svojoj elji ureivati tablice profila za svaki
odabrani tip iz liste.
173
Naziv grupe profila se moe zadati potpuno proizvoljno, pod uslovom da on ve ne postoji u
listi, dok se izbor tipa profila vri iz zatvorene liste. Na osnovu odabranog tipa iz liste, svaki od
profila iz te grupe e biti tretiran prema predvienom ponaanju za njega, i to kako pri crtanju
tako i pri eventualnom dimenzionisanju u modulu za odbradu rezultata prorauna. Nakon
izbora komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni dijalog box za editovanje baze
profila, a na kraju liste e biti smetena novo dodata grupa profila.
174
U ovom sluaju moi ete da menjate samo naziv grupe profila, dok e tip profila ve biti
odreen.
Brii,
Gore i
Dole je ista kao i u radu sa tablicom
Uloga komandnih polja
profila, stim to se sada ona odnose na ureivanje liste tipova profila.
Kada ste zavrili editovanje baze profila, aktiviranjem komandnog polja OK, program e Vas
varatiti na osnovni izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenih preseka. U listi profila,
program e potovati sadraj baze profila koja je trenutno postavljena za tekuu.
Ubacivanje preseka u listu
U dosadanjem delu ovog uputstva objasnili smo kako se vri izbor preseka iz biblioteke
profila, i kako se definiu preseci za koje je potrebno zadati njihove dimenzije. Da bi se bilo
koji od ovih preseka pridruio tekuem setu podataka, neophodno je u odgovarajuim edit
Dodaj. Nakon ove
box-ovima zadati njegove dimenzije i aktivirati komandno polje
operacije, u listi koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a, pojave se ime odabranog
preseka, a na slici koja se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a i njegov izgled.
175
postavljanja i uklanjanja simbola ), moe se dobiti i slika u ogledalu odabranog preseka
(preslikavanje se vri oko lokalne ose 2 preseka).
U sluaju da treba definisati viedelni presek, prethodno opisani postupak treba ponoviti
onoliko puta, koliko je i samostalnih elemenata sadrano u viedelnom preseku. Znai u
gornjem delu dijalog box-a se odabere sledei presek, i ponovo aktivira komandno polje
Dodaj. Kako je i teite novo dodatog preseka postavljeno u lokalni koordinatni poetak,
zadavanjem odgovarajuih vrednosti u kolonama 3, 2, , i eventualnim postavljanjem
check box-a Ogled. na ukljueno stanje, presek ete postaviti na pravo mesto. Na slici koja
se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a, uvek je crvenom bojom naznaen tekui presek
(tekui presek je onaj iji su podaci u listi naznaeni posebnom bojom). Pomou komandnog
Brii se iz liste preseka moe ukloniti tekui presek.
polja
Za uobiajene oblike viedelnih preseka, koji se sastoje od [ i L profila, program nudi
mogunost njihovog jednovremenog ubacivanja u listu preseka. Naime, kada je iz baze profila,
odabran neki od profila koji po svom tipu pripada grupi [ ili L profila, u desnom delu dijalog
box-a se nude dodatne mogunosti.
176
Dodaj, u listu
177
178
nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegov vrh nalazi na
zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
- nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegovo dno nalazi na
zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
- nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegova leva ivica
nalazi na zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
179
Desno - nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegova desna ivica
nalazi na zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
Uzeemo za primer gredu u ploi. Ako gornja ivica pravougaonog preseka grede b/d=20/40
treba da bude poravnata sa gornjom ivicom ploe ija je debljina d=16, tada je u edit box-u
e= potrebno zadati polovinu debljine ploe (e=8), i aktivirati komandno polje Vrh.
180
181
182
Nakon zavrene procedure ravnanja i viedelnog i jednodelnog preseka, aktiviranjem
komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren i program e Vas vratiti na osnovni
izgled dijalog box-a za definisanje oblika poprenog preseka grede.
183
*, koji e ukazivati da je ovakva intervencija izvrena od strane korisnika, i da zadati podaci
ne odgovaraju u potpunosti slici.
184
pomou naredbe Presek odabere osnovni oblik poprenog preseka, a potom se aktivira
komandno polje Promenljiv presek.
185
186
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e unititi prethodno zadate podatke o poloaju
i dimenzijama preseka i postaviti odabrani prekida na ukljueno stanje.
U sluaju da se poloaj preseka odreuje relativno u odnosu na duinu grede, u koloni dL e
za svaki od preseka u listi biti ispisano njegovo relativno udaljenje od poetka grede. Tada
podaci iz ove kolone moraju stajati u uzlaznom redosledu i mogu se menjati samo za
meupreseke, dok e preseci na poeku i kraju grede imati konstantnu vrednot 0, odnosno
1. Ako se pak odluite za definisanje poloaja meupreseka apsolutnim odstojanjima, tada se
u koloni dL zadaje rastojanje datog preseka u odnosu ne prethodni (gornji) iz liste, i to u
jedinicama koje su napisane u zaglavlju te kolone.
187
188
189
190
Aktiviranjem ovog komandnog polja obre se funkcija promene tapa, tako da ono to je bilo
na poetku ide na kraj i obrnuto. Na ovaj nain se postie isti efekat kao da je svaka greda
datog seta zarotirana za 180 oko svoje srednje take, u ravni u kojoj se nalaze lokalne ose 1 i
3.
191
Popreni preseci od razliitih materijala
Komandno polje Spregnuti materijali e biti dostupno za aktiviranje samo u sluaju da je
za tekui set podataka definisan viedelni popreni presek. Njegovim izborom otvara se dijalog
box sledeeg izgleda.
192
Ako biste eleli da i na crteu imate isto stanje kao i pri proraunu onda to moete lako postii
pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15). Potreba za razdvajanjem
kontura moe nastati kada elite da selektujete samo jedan segment nacrtane grede izmeu
presenih taaka sa ostalim delovima konstrukcije.
193
194
195
Ukoliko elite da i skokovita promena poprenog preseka bude zadata kao slika u ogledalu,
onda preostaje da pomou naredbe Promena L.K.S., lokalnu osu 2 desnog stuba usmerite
ka unutra.
196
197
198
199
Grede su poprenih preseka definisanih setovima 1 i 2, pri emu je set 1 greda koja je
centrino postavljena u odnosu na referentnu osu, dok je set 2 greda ekscentrino postavljena
u odnosu na referentnu osu.
200
Statiki uticaji koje prikazuje program u gredi Set-a 2 su uticaji koje u T preseku prima
vertikalno rebro, odnosno to je samo deo ukupnih statikih uticaja koje prima celokupni T
presek. Ukupni uticaji u gredi T preseka e se odrediti ako posmatramo rezultantu uticaja u
rebru (odreenih kao uticaji u gredi Set-a 2) i ploi (tanije, na sadejstvujuoj irini ploe).
Problem usvajanja Sadejstvujue irine ploe kod T preseka je analiziran u literaturi i
prikazuju se empirijskim izrazima kojima se utvruje ova vrednost:
b= br + 20 d = 0.2 + 20 x 0.2 =4.2 m
b= br + 0.25 lo = br + 0.25 x ( 0.75 x 5 ) = 0.2 + 0.25 x 0.75 x 5 = 1.1375m
Ove vrednosti su dobivene analizom rezultata napona u ploi, i samo su pribline vrednosti,
dok su mogunosti programa Tower da ista analiza moe jednostavno sprovesti i dobiti tane
vrednosti za krutost sistema.
Analiza uticaja u gredi T preseka (koja se sastoji od grede Set-a 2) i dela ploe e prikazati
statike uticaje koji e zavisiti od svojene sadejstvujue irine b . Analizu sadejstvujue
irine moemo sprovesti na konkretnom primeru.
201
202
800 kNm
16kNm
50 kNm
866kNm
203
N2
-418.59
NP
431.59
N1
-8.74
204
Negativan predznak je prema orjentaciji vektora momenata na slici, pokazuje da je momenat
suprotnog smera od prikazanog na slici odnosno da zatee gornje vlakno.
Poreenjem sa teorijskom vrednou od 866 dobijamo relativnu greku u intenzitetu
momenata od: ( 872.117 866 ) /866 = 0.00706 , odonosno od 0.7%.
Na prethodnom primeru smo pokazali da program Tower daje mogunosti analize
sadejstvujue irine, da je tanost rezultata zadovoljavajua ( 0.7% ) ali i da se u analizi
rezultata mora voditi rauna o specifinostima sistema grede spregnute sa ploom.
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda
Tretman ekscentrino postavljenih greda, u odnosu na liniju kojom je odreen njihov poloaj u
prostoru, objasniemo na dva jednostavna primera.
205
206
3.1.5
Oslobaanje uticaja
207
Uzastopnim klikom mia preko ovih ikona, one se naizmenino postavljaju na ukljueno,
odnosno iskljueno stanje. Uvuena ikona oznaava da je postavljena na ukljueno stanje,
odnosno dati uticaj e biti osloboen, a ispupena na iskljueno. Ikone imaju sledea znaenja:
M1 - Oslobaanje torzionog momenta oko lokalne ose 1 grede
M2 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne ose 2 grede
M3 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne ose 3 grede
N1 - Oslobaanje uzdune sile u pravcu lokalne ose 1 grede
T2 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne ose 2 grede
T3 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne ose 3 grede
U prozoru 3D pogled, program e simbolom malog kruga oznaiti sve vorove koji pripadaju
osloboenim krajevima greda, to e dati samo gubu informaciju o tome da je neto
osloboeno u datom voru. Meutim, u prozoru 2D pogled se moe dobiti prava informacija,
za sve osloboene krajeve greda. Naime, u zavisnosti od odabranog uticaja za oslobaanje, na
selektovanom kraju grede e biti postavljen odgovarajui simbol. Kako bi postavljanje
specijalnog simbola za svaki od moguih est uticaja za oslobaanje, dovelo do pretrpanog
sadraja crtea, to smo se odluili da jedino momentima savijanja M2 i M3 posvetimo
posebnu panju. Znai, jedino u sluaju kada osloboeni momenti savijanja deluju u trenutnoj
ravni prikaza prozora 2D pogled, oni e biti oznaeni simbolom malog kruga. Svi ostali
osloboeni uticaji, ukljuujui i momente savijanja koji ne deluju u trenutnoj ravni prikaza
prozora 2D pogled, uvek e biti oznaeni istim simbolom u obliku dva osno preslikana
trougla.
Simbol kruga se posatvlja samo u sluaju da je na datom kraju grede osloboen
moment koji deluje u trenutnoj ravni prikaza prozora 2D pogled.
Simbol dva trougla e biti postavljen na svim krajevima grede na kojima postoji
osloboen barem jedan uticaj koji ne odgovara osloboenom momentu u trenutnoj
ravni prikaza.
Prema tome, na kraju grede moe biti postavljen ili samo jedan od predviena dva simbola, ili
pak oba simbola istovremeno. Istovremeno postojanje oba simbola oznaava da je na datom
kraju grede osloboen i moment savijanja u trenutnoj ravni prikaza i barem jo jedan drugi
uticaj.
208
209
Sve prethodno reeno, najbolje emo objasniti na primeru oslobaanja uticaja u krajnjem
levom ugaonom stubu, koji istovremeno pripada i horizontalnom i vertikalnom ramu.
Ako u jedan vor ulazi vie greda na ijim svim krajevima je osloboen moment savijanja u
trenutnoj ravni prikaza, tada e program u samom voru postaviti simbol malog kruga koji
oznaava puni zglob u datom voru.
210
211
Ako je ukljuen samo check box Statiki, zadato oslobaanje uticaja e se primeniti samo
pri statikom proraunu, a ako je ukljuen samo check box Seizmiki primenie se pri
dinamikoj analizi. Kada su ukljuena oba check box-a, zadato oslobaanje uticaja e se
primeniti i za statiku i za dinamiku analizu.
Simboli kojima se obeleavaju zadata oslobaanja mogu se iscrtavati razliitom bojom i
debljinom za dvojno (osloboeni su razliiti uticaji za statiku i dinamiku analizu) i obino
oslobaanje uticaja (osloboeni su isti uticaji). Ova podeavanja se definiu pomou naredbe
Parametri.
212
Napomena:
U sluaju modeliranja reetkastih konstrukcija, nema potrebe da se koristite naredbom za
oslobaanje uticaja, obzirom da je mnogo lake da u setu podataka date grede, na ukljueno
stanje postavite prekida P/Z. Na ovaj nain, mnogo bre ete definisati reetkasti tip grede
koja moe primati samo aksijalna naprezanja.
3.1.6
Mimoilaenje greda
Kao to smo ve ranije napomenuli u poglavlju 3.1.4, ako nacrtana greda see
neku ranije iscrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog konstruktivnog elementa, tada e pri
proraunu ona automatski biti podeljena na dve nove grede, odnosno na mestu presene take
bie ubaen meu-vor. Kako se u praksi mogu javiti i sluajevi kada je potrebno da greda
bude povezana sa ostalim elementima konstrukcije, samo na svom poetku i kraju, to je za
ovu namenu predviena naredba Mimoilaenje. Njenim aktiviranjem, ulazi se u standardnu
proceduru selektovanja.
<0 sel.> Mimoilaenje Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/
Deselektovanje/<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da selektuje sve grede kojima je potrebno pridruiti
karakteristiku da su mimoilazne, odnosno da su sa ostalim delom konstrukcije povezane samo
u svojoj poetnoj i krajnjoj taki. Izbor podopcije Kraj, ili pak klik na desni taster mia,
oznaie kraj procedure selektovanja, i na komadnoj liniji e se pojaviti sledei sadraj.
Mimoilazne grede (<Da>/Ne):
Izbor podrazumevane podopcije Da, e sve selektovane grede proglasiti za mimoilazne, dok
podopcija Ne slui za ponitavanje ranije pridruene karakteristike mimoilaenja,
213
selektovanim gredama. U oba sluaja, naredba e biti zavrena a sve mimoilazne grede e na
crteu biti posebno naglaene.
Najea primena mimoilaznih greda je u elinim reetkastim konstrukcijama, kada se
dijagonale mimoilaze u prostoru.
3.1.7
214
215
<0 sel.> Povrinski entitet Selektovanje(<krAj>):
Selektovani popreni presek se ubacuje u bazu na prvo slobodno mesto.
Dodaj
216
217
Aktiviranjem komandnog polja
Brii se trenutno selektovani popreni presek uklanja iz
i
vri promena tekue strane, odnosno listanje
baze, dok se pomou komandnih polja
gore i dole, u sluaju da se svi popreni preseci ne mogu istovremeno prikazati.
Pomou radio button-a Masivni preseci i Tankozidni preseci se odreuje familija
preseka koja se trenutno prikazuje.
218
3.1.8
Pomou ove naredbe se od izabranog tankozidnog preseka moe generisati ceo nosa,
pravolinijske ili lune putanje, tako to program od svakog segmenta datog preseka
kreira plou odgovarajue geometrije. Nakon aktiviranja naredbe, program sa
komandne linije zahteva unoenje prve take ose nosaa:
Prva taka ose:
Nakon izbora prve take ose komandna linija dobija sledei izgled:
Druga taka (Luk):
Sada se od korisnika oekuje da zada drugu taku ose nosaa ili da izabere podopciju Luk,
ime se ulazi u proceduru definisanja lune putanje.
Bez obzira da li je zadata pravolinijska ili luna putanja otvorie se dijalog box istog izgleda:
219
220
221
Kako je u nekim sluajevima lake odrediti ravan u kojoj lee ose 1 i 3, klik mia preko
podopcije Taka koja odreuje osu 2, dovee do promene sadraja komandne linije.
Promena L.K.S. (Taka koja odreuje osu 3 / <krAj>):
Sada e odabrana taka da odredi ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 3. Ponovni klik preko
ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik komandne linije. Nakon izbora eljene take,
program se vraa u dijalog box naredbe.
U prozoru, koji se nalazi uz levu ivicu dijalog box-a, je prikazano kako e nosa izgledati na
crteu sa trenutnim stanjem parametara. Komandna polja, koja se nalaze ispod ovog prozora,
slue za promenu trenutnog prikaza. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno istu ulogu kao i
istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Kada se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i generie nosa od
izabranog tankozidnog preseka, a u skladu sa zadatim parametrima.
3.1.9
Povrinski oslonac
222
223
to se tie vrednosti koeficienata KR1 i KR2, kojima se spreava pomeranje u pravcu
lokalne ose 1, odnosno 2, i za njih je potrebno zadati istu, ako ne i manju krutost od one
koja je definsiana za pomeranje u pravcu lokalne ose 3.
Pri pripremi podataka za proraun, program e za svaki vor mree konanih elemenata
proraunati pripadajuu povrinu i dodeliti mu odgovarajuu krutost. Na ovaj nain e biti
modelirano elastino ponaanje tla po Vinkler-ovom modelu.
U Tower-u je omogueno da se u setu povrinskog oslonca zada nelinearno ponaanje,
odnosno da se sprei pomeranje samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne ose oslonca.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/-
U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+
Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
NL-
Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
Napomena:
Povrinske oslonce nemojte postavljati van gabarita ploe, jer e takav model biti neregularan
za proraun. U sluajevima kada proraunavate fundamente koji se sastoje samo od greda
(temeljni rotilji, temeljne grede, itd), tlo nemojte modelirati povrinskim ve linijskim
osloncem, jer za takav model program nee moi da odredi pripadajuu krutost oslonaca u
vorovima sa mree konanih elemenata.
224
225
R1 - spreeno je pomeranje u pracu lokalne ose 1 linijskog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 1.
R2 - spreeno je pomeranje u pracu lokalne ose 2 linijskog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 2.
R3 - spreeno je pomeranje u pracu lokalne ose 3 linijskog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 3.
M1 - spreeno je obrtanje oko lokalne ose 1 linijskog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje momenta ukljetenja oslonca u pravcu njegove lokalne ose 1.
Ova etiri parametra funkcioniu kao prekidai, odnosno mogu imati ili spreeno ili slobodno
pomeranje, odnsono rotaciju. Pored ova etiri parametra, jedan set podataka odreuju i etiri
vrednosti u edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3 i
K,M1. Upravo se sa ove etiri vrednosti odreuje krutost oslonaca na pomeranje i rotaciju u
pravcu njegovih lokalnih osa. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Lokalni koordinatni sistem linijskog oslonca u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom
koordinatnom sistemu greda (vidi poglavlje 3.1.4), te se i on pomuu naredbe Promena
L.K.S. moe naknadno menjati. Zbog lakeg snalaenja, u samom dijalog box-u je je
ematski prikazan default poloaj lokalnog koordinatnog sistema za horizontalna poloaj
linijskog oslonca na modelu. Pomou naredbe Vidljivost, postavljanjem na ukljueno stanje
prekidaa Lokalne ose, u delu gde se odreuje nain vidljivosti linijskih oslonaca, od
programa se moe zahtevati prikaz lokalnih osa na samom crteu.
U sluajevima prorauna temeljnih rotilja i temeljnih greda, pomou linijskih oslonaca se
moe modelirati tlo. Tada se linijski oslonci postavljaju ispod temeljnih greda, a parametru koji
odreuje krutost vertikalnog pomeranja (po default-u to je parametar K,R2), potrebno je
dodeliti vrednost koeficienta posteljice, po istim pravilima kako je to objanjeno za povrinske
oslonce:
K,R2=,stv./ s,stv
Takoe, potrebno je i prekida Tlo postaviti na ukljueno stanje, a u edit box-u b= zadati
stvarnu irinu trake, odnosno irinu grede ispod koje je postavljen linijski oslonac. Zadata
irine trake utie na zadatu vrednost koeficienta posteljice tako to e pri proraunu biti
linearno pomnoena sa njim. Na taj nain, zadati keoficient posteljice e pri proraunu biti
ispravno korigovan, a zadati podatak o irini trake e biti korien i u modulu za obradu
rezultata prorauna. Naime, kada budete od programa zahtevali prikaz napona u tlu ispod
postavljenih linijskih oslonaca, raunski dobijeni napon u tlu e automatski biti podeljen sa
pripadajuom irinom trake, te e se dobiti realne vrednosti napona u tlu.
U Tower-u je omogueno da se u setu linijskog oslonca zada nelinearno ponaanje, odnosno
da se sprei pomeranje samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne ose oslonca.
226
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/-
U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+
Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
NL-
Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
Karakteristike zida
227
228
229
R1 - spreeno je pomeranje u pravcu lokalne ose 1 takastog oslonca, odnosno omogueno
je dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 1.
R2 - spreeno je pomeranje u pravcu lokalne ose 2 takastog oslonca, odnosno omogueno
je dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 2.
R3 - spreeno je pomeranje u pravcu lokalne ose 3 takastog oslonca, odnosno omogueno
je dobijanje rekacije oslonca u pravcu njegove lokalne ose 3.
M1 - spreeno je obrtanje oko lokalne ose 1 takastog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje momenta ukljetenja oslonca u pravcu njegove lokalne ose 1.
M2 - spreeno je obrtanje oko lokalne ose 2 takastog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje momenta ukljetenja oslonca u pravcu njegove lokalne ose 2.
M3 - spreeno je obrtanje oko lokalne ose 3 takastog oslonca, odnosno omogueno je
dobijanje momenta ukljetenja oslonca u pravcu njegove lokalne ose 3.
Ovih est parametra funkcioniu kao prekidai, odnosno mogu imati ili spreeno ili slobodno
pomeranje, odnosno rotaciju. Pored toga, jedan set podataka odreuju i est vrednosti u edit
box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3, K,M1, K,M2
i K,M3. Upravo se sa ovih est vrednosti odreuje krutost oslonaca na pomeranje i rotaciju u
pravcu njegovih lokalnih osa. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
U Tower-u je omogueno da se u setu takastog oslonca zada nelinearno ponaanje,
odnosno da se sprei pomeranje samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne ose oslonca.
Klikom mia preko jedne od ikona, koje se nalaze pored edit box-ova za definisanje krutosti,
otvara se lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/-
U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+
Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
230
NL-
Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
231
Left
Front
Default
podrazumevani 3D prikaz
232
233
Ako je pak, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, prikazan ram, tada se u njemu postavlja
simbol koji ukazuje i na sam karakter takastog oslonca.
Ovaj simbol ukazuje na spreeno obrtanje i oba pomeranja u ravni prikazanog
tekueg rama. Ovaj simbol se postavlja i kada lokalne ose takastog oslonca ne
lee u ravni prikaza tekueg rama, ali samo pod uslovom da su spreena sva tri
pomeranja i sva tri obrtanja.
Ovaj simbol ukazuje na sreeno obrtanje i samo jedno pomeranje u ravni
prikazanog tekueg rama.
Ovaj simbol ukazuje na sreeno samo obrtanje u ravni prikazanog tekueg rama.
Ovaj simbol ukazuje na sreena oba pomeranja u ravni prikazanog tekueg rama,
dok je obrtanje dozvoljeno.
Ovaj simbol ukazuje na sreeno samo jedno pomeranje u ravni prikazanog tekueg
rama, dok je obrtanje dozvoljeno.
Ovaj simbol ukazuje da datom osloncu nisu spreena sva pomeranja i sva
obrtanja, i da pri tome ni jedna njegova lokalna osa ne lei u ravni prikazanog
tekueg rama.
Napomena:
U Tower-u 6 lokalni koordinatni sistem takastog oslonca ne pripada setu, ve svakom
pojedinanom osloncu koji je postavljen u modelu. Po default-u, program lokalni koordinatni
sistem oslonca postavlja u pravcu globalnog koordinatnog sistema celog modela, a njegov
poloaj se moe promeniti pomou naredbe Promena L.K.S..
234
Karakteristike stubova
235
Svaka od programom predvienih krivih povri ne mora stajati uvek uspravno, ve moe
zauzeti potpuno prozivoljan poloaj u prostoru. Poloaj krivih povri u prostoru je odreen
nagibom njene bazne ravni u prostoru i orijentacijom njene visine.
236
Istovremeno su evaluirane i
radijalno postavljene grede i
prstenasta ploa
Kada je za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavljen razvijeni oblik neke od prethodno
definisanih krivih povri, tada se u ovom prozoru, prikazuje i pomona mrea, koja jasno
ukazuje na zadati oblik i domen rasprostiranja date krive povri. Izbor taaka miem u ovako
definisanom pogledu, uvek e odabrati take koje pripadaju datoj krivoj povri, a meusobna
rastojanja ovako odabranih taaka e predstavljati projekciju njihove stvarne duine na baznu
ravan krive povri. Pri izboru taaka zadavanjem koordinata, vaie lokalni koordinatni sistem,
u kome lokalna X i Y osa lee u baznoj ravni date krive povri dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na baznu ravan.
237
Pri izboru taaka u prozoru 2D pogled, vaie pravilo da se mogu odabrati samo take koje
se nalaze unutar domena rasprostiranja krive provri, odnosno unutar postavljene mree
pomonih linija. U suprotnom program e izdati odgovarajue upozorenje.
Naglasiemo da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih elemenata
koja e biti izgenerisana pre prorauna. Ona praktino slui samo za orijentaciju u prostoru
gde se nalazi, i dokle se prostire data kriva povr. Pored toga, ova mrea moe posluiti za
precizan izbor taaka pomou OSNAP kriterijuma, a njena gustina e odrediti i preciznost
definisanja koordinata evaluiranih entiteta. Program pri kreiranju krive povri, gustinu mree
pomonih linija postavlja sam po default-u, a Vi je moete naknadno menjati, pomou
naredbe Editovanje povri (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.1.12.1 Sfera
Izborom naredbe Krive povri X Sfera, ulazi se u proceduru definisanja
geometrije ove krive povri, u njenoj baznoj ravni. Kako je oblik sfere u osnovi krug, to e
program sa komandne linije zahtevati da prvo odredite centar kruga, a potom i njegov
poluprenik.
Centar osnove sfere:
Taka sa osnove sfere:
Izbor ove dve take, ujedno e odrediti i nagib bazne ravni u prostoru. Da bi geometrija sfere
bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu normale na baznu
ravan.
Visina sfere (hmax=3.0000) <3.0000>:
Visina sfere se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru ili pak zadavanjem njene
numerike vrednosti sa tastature. Klik na desni taster mia dovee do prihvatanja ponuene
default vrednosti, koja odgovara zadatom polupreniku sfere. Zadata pozitivna vrednost e
odrediti orijentaciju sfere u pravcu pozitivnog vektora normale na njenu baznu ravan, a
negativna u suprotnom smeru.
Kako je sada geometrija krive povri potpuno odreena, to program ulazi u proceduru
selektovanja entiteta koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno zadate krive povri.
238
<0 sel.> Krive povri Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/
Deselektovanje/<krAj>):
Procedura selektovanja se odvija na potpuno siti nain kao i u ostalim naredbama u programu
(vidi poglavlja 2.8). Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, nakon
ega e naredba biti zavrena, a prethodno selektovani entiteti, koji ispunjavaju uslov za
evaluiranje, bie zakrivljeni. Naime, uslov je da se isrpojetkovana geometrija selektovanih
entiteta, na baznu ravan krive povri, svojom celom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne
ravni.
239
3.1.12.2 Kupa
Naredba Kupa radi na potpuno isti nain kao i prethodno opisana naredba za
kreiranje sfere. Jedina razlika je kod odreivanja visine kupe, jer se za ovu figuru moe zadati
potpuno prozivoljna visina, dok je ona kod sfere bila ograniena njenim poluprenikom.
3.1.12.3 Svod
Kako je projektovani oblik svoda na baznu ravan pravougaonog oblika, to se
izborom naredbe Svod ulazi u proceduru definisanja pravougaonika.
Prva taka srednje linije svoda:
Nain iscrtavanja pravougaone projekcije svoda na baznu ravan, u potpunosti odgovara
crtanju pravougaonika, kada se sa komandne linije izabere podopcija Traka (vidi poglavlje
2.6.2).
Druga taka srednje linije svoda:
irina osnove svoda:
irina svoda se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru, ili pak zadavanjem
njene numerike vrednosti sa tastature. U oba sluaja, izbor ove tri take e ujedno odrediti i
nagib bazne ravni u prostoru. Da bi geometrija svoda bila potpuno odreena, preostalo je jo
da zadamo i njegovu visinu u pravcu normale na baznu ravan.
Visina svoda (hmax=3.0000) <3.0000>:
Visina svoda se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru ili pak zadavanjem njene
numerike vrednosti sa tastature. Klik na desni taster mia, dovee do prihvatanja ponuene
default vrednosti, koja odgovara polovini zadate irine svoda. Zadata pozitivna vrednost e
odrediti orijentaciju svoda u pravcu pozitivnog vektora normale na njegovu baznu ravan, a
negativna u suprotnom smeru.
Kako je sada geometrija svoda potpuno odreena, to je dalji postupak selektovanja entiteta
koji treba da zauzmu njegovu zakrivljenost, potpuno isti kao i kod ostalih krivih povri.
3.1.12.4 Spirala
Kako je projektovani izgled spirale na baznu ravan, oblika polukrunog prstena, to
se izborom naredbe Spirala ulazi u proceduru definisanja ovakve geometrije.
240
241
242
U desnom delu dijalog box-a se prikazuje ematski izgled date krive povri, i to kako u baznoj
ravni, tako i u preseku. Napomenuemo da, ukoliko je bazna ravan krive povri postavljena
koso u prostoru, ona e u ovom dijalog box-u biti prikazana kao da je horizontalna.
U levom delu dijalog box-a, se nalaze podaci koji odreuju datu krivu povr. Klikom mia na
jedan od edit box-ova, u dnu dijalog box-a se ispisuje i znaenje datog parametra i opseg
vrednosti koji se moe zadati.
Geometrija krive povri
Geometrija sfere je odreena poluprenikom u njenoj baznoj ravni (r =) i ovo je jedini
podatak koji se ne moe menjati u ovom dijalog box-u. Podaci o visini sfere (h =) i
polupreniku cele sfere (R =) su povezani te promena jednog od njih utie na vrednost
drugog. Zadavanje visine sfere, koja je manja od njenog poluprenika u zadatoj baznoj ravni,
praktino znai da se srednja ravan cele lopte ne nalazi u baznoj ravni nego negde ispod nje.
Isto vai i kada se za poluprenik cele sfere zada vrednost koja je vea od njenog poluprenika
u zadatoj baznoj ravni
Podaci o mrei pomonih linija
Jo jednom emo naglasiti da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih
elemenata koja e biti izgenerisana pre prorauna. Pomou sledee grupe podataka se utie na
izgled ove pomone mree.
nr broj radijalih podela, odnosno broj na koliko e krunih iseaka bti podeljena sfera
nh - broj tangecijalnih podela, odnosno koliko e koncentrinih krugova biti postavljeno na
sferi
Postavljanje check box-a Ekvidistantna mrea na ukljueno stanje, dovodi do jednakih
razmaka podele mree u prostoru, dok njegovo iskljueno stanje oznaava da e razmak
mree biti jednak u njegovoj projekciji na baznu ravan.
U sluaju da je vie entiteta na crteu evaluirano datom krivom povri, tada pomou check
box-a Pridrui svima imate mogunost da, izvrene promene u ovom dijalog box-u
pridruite ili svim entitetima, ili pak samo selektovanom. U sluaju da na crteu postoji samo
jedan entitet koji pripada datoj krivoj povri, ovaj check box e biti neaktivan. Naime, kako se
u okviru ove naredbe selektuje samo jedan od evaluiranih entiteta, to postavljanjem ovog
check box-a na ukljueno stanje, izvrene promene e biti pridruene svim entitetima date
krive povri. Meutim, u sluaju da je on pstavljen na iskljueno stanje, tada e po izlasku iz
dijalog box-a biti kreirana nova kriva povr, prema zadatim podacima u ovom dijalog box-u.
Selektovani entitet e biti evaluiran prema novo zadtim podacima, a svi ostali e zadrati
geometriju prethodno definisane krive povri.
Sva prethodno data objanjenja za editovanje sfere, vae i za ostale tipove krivih povri. U
daljem tekstu izneemo samo razlike i specifinosti za svaku od programom predvienih krivih
povri.
243
244
245
246
247
248
koristiti naredba Brisanje, ve je potrebno stubovima i njegovim osloncima definisati da se
pojavljuju u sve tri faze, rigli da se pojavljuje u fazi 2 i 3, dok je za podupira i njegov
oslonac potrebno zadati da se pojavljuje samo u fazi 2.
U primeru proste grede spregnutog poprenog preseka, u svakoj od faza je potrebno definisati
novu gredu koja se samo u njoj pojavljuje, i svakoj od njih pridruiti novi set numerikih
podataka. Znai, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 1 potrebno je pridruiti redni broj seta
1, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 2 redni broj seta 2, a gredi koja se pojavljuje
samo u fazi 3, redni broj seta 3. Pri tome, setu numerikih podataka 1 su pridruene
karakteristike elinog I profila, setu podataka 2 karakterisiteke spregnutog poprenog
preseka koji se sastoji od elinog profila i betonske ploe, a redni set podataka 3 je potuno
isti kao i set 2, stim to je sada, zbog analize uticaja od teenja betona, modul elastinosti
betonske ploe smanjen na potrebnu vrednost.
Optereenje
Lista sluajeva optereenja je jedinstvena za ceo model, odnosno isti sluajevi optereenja
vae u svim definisanim fazama graenja. to se tie entiteta koji predstavljaju optereenje,
za njih vae potpuno ista pravila kao i kod elmenata konstrukcije. Znai, za svaki entitet
optereenja se vodi lista podataka koja ukazuje, u kojim se sva fazama on pojavljuje. Prema
tome, uklanjanje optereenja iz neke od faza, ne radi se pomou naredbe Brisanje, jer e to
izazvati njegovo uklanjanje i iz faza u kojoj je potrebno da ono deluje, ve se pomou naredbe
Promena faze graenja selektovanom entitetu optereenja zadaje u kojim sve fazama
treba da je prisutan.
Kao to smo ve na poetku ovog poglavlja rekli, svaku od definisanih faza graenja, treba
shavatiti kao poseban model, pri emu svi oni imaju zajedniku listu definisanih sluajeva
optereenja. Znai u okviru prorauna celog modela, bie sprovedeno onoliko posebnih
prorauna, koliko ima i definisanih faza graenja. Pri proraunu svake od faza, u okviru
svakog od sluajeva optereenja, na model se nanose sva optereenje koja pripadaju datoj
fazi, kao i optereenja zadata u okviru prethodne faze, ali sa negativnim predznakom
(suprotnog smera delovanja). Dobijenim rezultatima prorauna iz svake od faza, dodaju se i
odgovarajui uticaji proraunati iz prethodne faze.
Prema tome, u svakoj od faza se zadaje ukupno optereenje koje u njoj deluje, odnosno
potrebno je akumulirati optereenje iz svih prethodnih faza. Na ovaj nain, pri proraunu e
svaka od faza biti optereena samo razlikom optereenja koja deluje u okviru nje, a rezultati
e odgovarati realnom ponaanju konstrukcije. Ovakva koncepcija omoguava znatno laki rad
pri zadavanju potrebnog optereenja po fazama.
Sve prethodno reeno pojasniemo na primeru jedne proste grede ije se jednakopodeljeno
optereenje iz faze u fazu poveava za po 2 kN/m.
249
Iako ovaj primer nema mnogo smisla i inenjerskoj praksi, odabrali smo ga, da bi to
slikovitije objasnili nain finkcionisanja programa. Pri proraunu e se dobiti sledei rezultati.
I-va Faza:
M1 = q1 * l2 / 8 = (- 3) * 82 / 8 = -24 kNm
II-ga Faza:
III-ca Faza:
Isto vai i za uticaje od sopstvene teine. Naime, kako je programom omogueno automatsko
sraunavanje optereenja od delovanja sopstvene teine (vidi polgavlje 3.2.1), a lista
sluajeva optereenja je zajednika za sve faze graenja, to ovakva koncepcija nee dovesti
do njenog viestrukog dejstva u okviru svake od faza.
Uzeemo opet za primer prikazanu prostu gredu, pravougaonog poprenog preseka od betona,
b/d=20/40cm. Zahtev za automatsko sraunavanja optereenja od sopstvene teine, u okviru
istog sluaja optereenja, praktino e znaiti da je u okviru svake od faza, greda optereena
jednakopodeljenim optereenjem g = 0,2 * 0,4 * 25 = 2 kN/m.
I-va Faza:
M1 = g1 * l2 / 8 = (- 2) * 82 / 8 = -16 kNm
II-ga Faza:
III-ca Faza:
250
Izbor komandnog polja OK e dovesti do brisanja selektovane faze, pri emu e iz modela
biti uklonjeni svi entiteti koji se pojavljuju samo u toj fazi. Komandno polje Cancel je
predvieno za odustajanje od brisanja.
Pomou komandnih polja Gore i Dole omoguena je promena redosleda faza u listi.
Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kome se nalazi faza kojoj je
potrebno promeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajue dugme.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
251
Izbor tekue faze se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju poziciju list box-a, u okviru tog
reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain se oznaava koja je faza
aktivna. Klikom na komandno polje OK, dijalog box nestaje sa ekrana, a na modelu se (ako
postoje) postavljaju svi entiteti koji su pridrueni datoj fazi graenja. Svi entieti koji se nadalje
budu iscrtavali, bez obzira da li oni predstavljaju deo konstrukcije ili pak optereenja, bie
pridruivani postavljenoj tekuoj fazi graenja.
252
253
Primer jednospratnog rama
Na praznom crteu, postaviemo oba stuba i njegove oslonce.
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
3.2
Optereenje
265
266
Napomena:
Povrinska, linijska i takasta optereenja se na crteu prikazuju odgovarajuim grafikim
simbolima, u vidu strelica. Veliinu ovih strelica moete sami podeavati pomou sledeih
funkcijskih tastera:
F9
Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno takasto optereenja.
F10
Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno linijsko optereenja.
F11
Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno povrinsko optereenja.
Jednovemeni pritisak na taster Alt, i jedan od gore navedenih funkcijskih tastera, dovodi do
suprotnog efekta, odnosno do smanjenja simbola strelica za dati tip optereenja.
Funkcijski taster F12 je predvien za ponitavanje prethodno sprovedenih skaliranja, i
povratak na programski definisanu default veliinu strelica.
3.2.1
267
Pomou komandnog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu novog sluaja opterenja, sa
rednim brojem koji je za jedan vei od do tada poslednjeg u listi. Pri dodavanju novog sluaja
optereenja se moe iskorisititi i mogunost kreiranja novog sluaja optereenja koji ima
potpuno iste podatke kao i neki od ranije definisanih. Naime, ako check box Sa kopiranjem
postavite na uklueno stanje (u malom kvadratu treba da bude postavljen simbol ), tada e
novo dodati sluaj optereenja imati potpuno iste podatke kao i sluaj optereenja koji je bio
aktivan, neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj. Pored naziva, i stanja
parametra g, novo dodatom sluaju optereenja e na crteu biti pridruena i sva
optereenja koja su definisana u okviru ranije kreiranog sluaja optereenja. Ovakva
mogunost dodavanja novih sluajeva optereenja, preslikavanjem postojeih, ima primenu
kada je malim izmenama na postojeem sluaju optereenja mogue lako kreirati novi. U
sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, komandno polje Dodaj e raditi kao i u
ostalim dijalog box-ovima, odnosno bie otvoren novi (prazan) sluaj optereenja.
Komandno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za
brisanje selektujete neki sluaj optereenja koji nije prazan (postojanje markera u koloni
oznaava da dati sluaj na crteu ima pridruena i neka od optereenja), program e izdati
upozorenje:
Izbor komandnog polja Yes e dovesti do brisanja selektovanog sluaja optereenja, pri
emu e i sa crtea biti uklonjena sva optereenja koja su mu ranije pridruena, dok je
komandno polje No predvieno za odustajanje od brisanja.
Pomou komandnih polja Gore i Dole omoguena je promena redosleda optereenja u
listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kome se nalazi optereenje
kome je potrebno promeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajue dugme.
Izbor aktivnog (tekueg) sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju
poziciju list box-a u okviru tog reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain
se oznaava koji je sluaj optereenja aktivan. Klikom na komandno polje OK, dijalog box
nestaje sa ekrana, na statusnoj liniji se ispisuje redni broj i naziv tekueg sluaja optereenja,
a na modelu se (ako postoje) iscrtavaju optereenja koja su pridruena datom sluaju
optereenja. Sva optereenja koja se nadalje budu iscrtavala, bie pridruivana postavljenom
tekuem sluaju optereenja.
268
269
3.2.2
270
271
sluajeve optereenja rezervisane za konstruisanje uticajne linije, jer se oni ne mogu ukljuiti
ni u jednu kombinaciju). Naime, u kombinaciju e ui sva osnovna optereenja za koja su
zadati multiplikatori, i to tako to e intenziteti svih optereenja u okviru izabranih osnovnih
sluajeva, biti pomnoena zadatim multiplikatorima.
Na osnovu zadatih vrednosti multiplikatora program sam generie naziv kombinacije ali ga Vi
svakako moete naknadno promeniti editovanjem postavljene vrednosti u koloni Naziv.
272
Ispod ovog list box-a se ispisuje informacija o ukupnom broju kombinacija koje je u tom
trenutku mogue kreirati.
273
274
275
polja neophodno da se klikom mia preko odgovarajueg reda u listi, za tekui postavi sluaj
optereenja za koji se zadaju uslovi.
276
Aktiviranjem komandnog polja OK tekui dijalog box se zatvara, a u osnovnom dijalog box-u
ove naredbe se ispisuje novi broj moguih kombinacija, koji odgovara postavljenim uslovima.
277
Za sam postupak automatskog kreiranja svih moguih kombinacija, potrebno je aktivirati
komandno polje Generisanje kombinacija, nakon ega e program automatski popuniti
gornji list box sa svim trenutno moguim kombinacijama, potujui pri tom sve prethodno
postavljene uslove. Pri ovakvom automatskom kreiranju, program e i svakoj od kombinacija
programski odrediti naziv u kome su sadrani redni brojevi svih osnovnih sluajeva
optereenja koja ulaze u datu kombinaciju, kao i intenziteti zadatih multiplikatora. Sve ovako
kreirane kombinacije e biti potpuno ravnopravne sa pojedinano kreiranim, odnosno u okviru
svake od njih ete moi da izvrite korekciju bilo kog od podataka.
U sluaju da u gornjem list box-u ve postoje pethodno kreirane kombinacije, program e
izdati upozorenje i zahtevati da odredite dalji tok ove naredbe.
3.2.3
Povrinsko optereenje
Aktiviranjem naredbe Povrinsko optereenje, ulazi se u standardnu proceduru
iscrtavanja proizvoljne polilinije, koja e odrediti konturu povri na kojoj deluje
optereenje.
278
Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu ravne ili krive povri, program e automatski
otvoriti dijalog box za definisanje numerikih podataka o povrinskom optereenju.
279
280
281
Lokalni koordinatni sistem
Vektor delovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od lokalnih osa zadate povrine
po kojoj deluje optereenje. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada
su za promenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje
lokalne ose e biti usmeren vektor optereenja. Lokalni kooridnatni sistem povrinskog
optereenja je potpuno isti kao i za ostale povrinske elemente u programu, odnosno on
u potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sitemu za izbor taaka u prozoru 2D
pogled, kada je u njemu prikazana data ravan. Znai, lokalna X i Y osa svake od povri
lei u ravni same povri, dok je lokalna Z osa u pravcu normale na ravan povri.
Globalni koordinatni sistem
Vektor delovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od globalnih osa celog modela.
Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promenu dostupna i tri
prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje globalne ose e biti usmeren
vektor optereenja.
Prozivoljan vektor
Vektor delovanja optereenja se postavlja u pravcu prozivoljno usmerenog vektora.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate
komandno polje Vektor, i da izborom dve proizvoljne take sa crtea odredite smer
delovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog komandnog polja, program e
privremeno zatvoriti dijalog box i sa komandne linije zahtevati da odredite prvo poloaj
poetne, a potom i krajnje take vekrora delovanja optereenja.
Prva taka:
Druga taka:
Nakon izbora druge take, program e se vratiti u dijalog box za definisanje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrednosti zadatog vektora.
282
Wizard
Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost lakog definisanja
optereenja prouzrokavanog raznim fizikim pojavama kao to su: sneg, voda, pritisak,
itd. Ova opcija e imati naroitu primenu u sluaju zadavanja evaluirane, ili pak
cilindrine povri, po kojoj deluje optereenje. Ako prekida Wizard postavite na
ukljueno stanje, tada imate mogunost da izborom komandnog polja otvorite
poseban dijalog box za definisanje nekih uobiajenih optereenja.
283
Grafika kontrola
Desni deo dijalog box-a, rezervisan je za kontrolu unetih podataka o povrinskom optereenju.
284
Komandna polja uz desnu ivicu dijalog box-a e takoe biti dostupna samo ako je prekida 3D
prikaz postavljen na ukljueno stanje. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno isti smisao i
ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadati numeriki podaci e biti
pridrueni nacrtanoj povri po kojoj deluje optereenje.
Grafiki simboli na crteu
U prozoru 3D pogled, zadato povrinsko optereenje se prikazuje u stvarnom izgledu sa
pravim poloajem i smerom strelica. Kako je razmak strelica odreen rastojanjem u
milimetrima (vidi poglavlje 3.5.1), to se moe desiti da iscrtavanje povrinskog optereenja u
prozoru 3D pogled traje dugo, ukoliko je tekua razmera mala (vidi poglavlje 3.5.2), a
povrina po kojoj deluje optereenje velika. U takvim sluajevima je potrebno ili pomou
naredbe Parametri poveati razmak strelica, ili pak pomou naredbe Funkcionalnost
poveati tekuu razmeru. Napomenuemo da je u porceduri selektovanja, pored konture,
mogue selektovati i same simbole strelica.
U prozoru 2D pogled, povrinsko optereenje se uvek predstavlja samo irafiranom
konturom zadate povri po kojoj deluje. Postavljanjem prekidaa Intenzitet na ukljueno
stanje, u okviru naredbe Vidljivost, imate mogunost da u prozoru 2D pogled, vizuelno
sagledate zadati intenzitet povrinskog optereenja.
Napomena:
Ako pri zadavanju povrinskog optereenja, pomou podopcije Kontura sa komandne linije,
selektuje vie kontura, tada ete u dijalog box-u moi da svim selektovanim konturama
dodelite samo jednako podeljeno optereenje.
285
Prekida Wizard nee biti aktivan samo ako ste za povr po kojoj deluje optereenje, zadali
spiralnu krivu povr, za koju zbog njene specifine geometrije nije mogue automatski
generisati optereenja, usled raznih fizikih pojava. Ako prekida Wizard postavite na
uljueno stanje, tada imate mogunost da izborom komandnog polja otvorite poseban
dijalog box za definisanje nekih uobiajenih optereenja na krive povri.
286
obzira na eventualno zarotirani poloaj zadate krive povri u prostoru. Programom su
predvieni sledei tipovi optereenja:
Teina konstrukcije
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka g=. Vektor deluje u pravcu negativne globalne Z ose i ima
konstantnu vrednost u svim takama zadate povri. Ovo optereenje u potpunosti odgovara
zadatom optereenju u glavnom dijalog box-u kada se zada jednako podeljeno optereenje u
pravcu globlne Z ose.
Sfera
Kupa
Svod
Sneg
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka s=. Vektor deluje u pravcu negativne globalne Z ose i u
svakoj taki na povri ima razliiti intenzitet koji se proraunava iz zadate vrednosti
optereenja po projekciji, i nagiba date take na povri.
Sfera
Kupa
Svod
Pritisak
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka p=. Vektor deluje u pravcu normale na krivu povr i ima
konstantnu vrednost u svim takama zadate povri. Ovo optereenje u potpunosti odgovara
zadatom optereenju u glavnom dijalog box-u, kada se zada jednako podeljeno optereenje u
pravcu lokalne Z ose.
Sfera
Kupa
Svod
287
Voda
Pritisak vode se moe zadati na: sferi, kupi, svodu i cilindru. Ovo optereenje uslovno zovemo
optereenje vodom, ali se ono svakako moe primeniti i na bilo koju drugu tenost.
Optereenje se definie zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na
kojoj se nalazi gornji nivo tenosti i podatka = koji predstvlja zapreminsku teinu tenosti.
Vektor optereenja deluje u pravcu normale na krivu povr, i njegov intenzitet je odreen
zadatom zapremniskom teinom tenosti i visinom vodenog stuba u posmatranoj taki.
Sfera
Kupa
Svod
Cilindar
Deluje iznutra - ON
Zemlja
Pritisak zemlje se moe zadati na: sferi, kupi, svodu i cilindru. Optereenje zemljom se definie
zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na kojoj se nalazi gornja kota
tla, podatka = koji predstavlja zapreminsku teinu zemlje i podatke = koji predstavlja
ugao unutranjeg trenja zemlje. Vektor optereenja ima svoju radijalnu i tangencijalnu
komponentu, koje su izraene u funkciji od visine gornjeg nivoa zemlje u odnosu na
posmatranu taku, zapreminske teine zemlje i ugla unutranjeg trenja. U sluaju da se za
ugao unutranjeg trenja zada vrednost nula, tada e postojati samo radijalna komponenta to
e u potpunosti odgovarati karakteru prethodno opisanog optereenja vodom.
Sfera
Kupa
Svod
Cilindar
288
Naglasiemo da je i nivo zemlje odreen podatkom h= koji predstavlja globalnu Z
koordinatu, te u sluaju da je nivo zemlje ispod date krive povri, onda na njoj nee biti
generisano nikakvo optereenje.
Uloga prekidaa Deluje iznutra ima potpuno isti smisao kao i kod optereernja vodom.
Na osnovu zadatih ulaznih podataka program generie optereenje po Rankine-ovoj teoriji za
aktivni pritisak tla.
Vetar
Optereenje vetrom se moe zadati da deluje na: sferu, kupu, svod i cilindar. Kako se svi
ulazni podaci o dejstvu vetra, zadaju u odnosu na baznu ravan cele figure, to e zbog same
prirode dejstva vetra, izgenerisano optereenje odgovarati realnom stanju, jedino u sluaju
kada je bazna ravan figure na koju deluje vetar, horizontalna. U svim ostalim sluajevima,
program e izgenerisati optereenje tano na osnovu zadatih ulaznih podataka, ali ono
svakako nee odgovarati prirodi horizontalnog dejstva vetra.
Vektor izgenerisanog optereenja, u svakoj taki povri je uvek upravan na nju, a odreen je
intenzitetom osnovnog dejstva vetra (w=), uglom pod kojim dejstvuje vetar u baznoj ravni
krive povri (=) i koeficientima oblika za datu krivu povr. Ugao pod kojim deluje vetar,
zadaje se u odnosu na isprojektovani poloaj globalne X ose u centar bazne ravni, i raste u
smeru suprotnom od kazaljke na satu (ovaj ugao se ne zadaje jedino za svod, obzirom da je
programski usvojeno da vetar uvek deluje upravno na pravac pruanja svoda.
Sfera
Kupa
Svod
Cilindar
Koeficienti oblika zavise od tipa krive povri i uvek se definiu za celu figuru. Koeficienti oblika
su definisani sa dve funkcije. Jednom, koja opisuje promenu optereenja u baznoj ravni krive
povri, i drugom koja odreuje promenu optereenja po visini krive povri. Izuzetak je kriva
povr koju u programu nazivamo svod, jer se kod nje definie samo funkcija promene
intenziteta optereenja vetra po visini svoda. Ovi podaci se zadaju u listama u donjem delu
dijalog box-a.
289
290
Aktiviranjem komadnog polja Snimi, otvara se dijalog box u kome moete zadati proizvoljno
ime pod kojim e date liste koeficienta oblika biti snimljene u bazi.
Zatvorena lista je predviena za izbor neke od ranije snimljenih lista koeficienata oblika, a
komandno polje Brii za uklanjanje trenutno aktivne liste koeficienata oblika iz baze.
Za sferu, kupu i cilindar, koeficienti oblika delovanja
optereenja u baznoj ravni se zadaju u tablici koja sadi
kolone: i x (). Kako je projektovani oblik ovih krivih
povri na baznu ravan krug, to se u koloni , u proizvoljno
odabranom broju intervala zadaju vrednosti ovog centralnog
ugla u opsegu od 0 do 180, dok se za drugu polovinu kruga
podrazumevaju simetrine vrednosti. U koloni x () se za
svaki poloaj take na krugu, koji je odreen vrednou
centralnog ugla , zadaje ordinata optereenja u radijalnom
smeru x (). Vrednost ugla =0 odgovara poetnom
poloaju koji je odreen zadatim uglom , pod kojim deluje
optereenje vetrom. Ugao raste u smeru suprotnom od
smera kazaljke na satu i svaka tablica mora sadrati barem
poetnu vrednost od 0, i krajnju od 180.
Oblik delovanja optereenja po visini sfere i svoda
se
definie u tablici koja sadri kolone i y (). Kako je
vertikalan presek ovih krivih povri polovina kruga, to se u
koloni , u prozivoljno odabranom broju intervala, zadaje
vrednost ovog vertikalnog ugla u opsegu od 0 do 90, dok se
za preostali deo polukruga podrazumevaju simetrine
vrednosti. U koloni y () se za svaki poloaj take na krugu,
koji je odreen vrednou vertikalnog ugla , zadaje
ordinata optereenja u radijalnom smeru.
Za kupu i cilindar se oblik delovanja optereenja po visini
zadaje u tablici koja sadri kolone h i y (h). U koloni h
se u proizvoljno odabranom broju intervala zadaje globalna Z
koordinata, a u koloni y(h) intenzitet optereenja na datoj
visinskoj koordinati. Promena koeficienta oblika izmau dve
susedne take po visini je linearna, a sve ordinate iznad prve i
poslednje visine u listi su konstantne. Znai, ako u ovoj listi
ima samo jedan red podataka, bez obzira na zadatu globalnu
visinsku koordinatu, intenzitet e po visini krive povri uvak
biti konstantan.
Aktiviranje komandnog polja OK e dovesti do povratka na osnovni dijalog box za definisanje
povrinskog optereenja, a na slici e se pojaviti stvarni izgled zadatog optereenja.
291
3.2.4
Linijsko optereenje
292
U sluaju da se zadata polilinija sastoji od vie segmenata, ili pak da je izborom podopcije
Kontura sa komandne linije selektovano vie segmenata polilinije, to e zadati numeriki
podaci u ovom dijalog box-u biti zajedniki za sve segmente polilinije.
Kako se pomou ove naredbe mogu zadavati i linijske sile i linijski momenti, to se
postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri izbor koji tip
optereenja se zadaje.
293
294
Nakon izbora druge take, program e se vratiti u dijalog box za definisanje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrednosti zadatog vektora.
295
Ova opcija je jako zgodna za kontrolu unetog optereenja, kada ono pripada ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D polged.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadati numeriki podaci e biti
pridrueni svim nacrtanim segmentima polilinije.
Grafiki simboli na crteu
U prozoru 3D pogled, zadato linijsko optereenje se uvek prikazuje u stvarnom izgledu sa
pravim poloajem i smerom strelica, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja.
Ako vektor zadatog optereenja pripada ravni tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada e
ono biti prikazano strelicama, a ako ne pripada, tada e ono biti predstavljano samo linijom po
kojoj deluje zadato optereenje.
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri selektovanja, pored linije po kojoj deluje optereenje,
mogue selektovati i same simbole strelica.
3.2.5
Takasto optereenje
296
297
3.2.6
Pomeranje oslonaca
Kako se pomeranja oslonaca zadaju u pravcu lokalnih osa takastog oslonca, to e naknadna
promena orijentacije lokalnog koordintanog sistema takastog oslonca dovesti i do promene
pravca ranije zadatog pomeranja odnosno rotacije.
U sluaju da se pomeranje oslonaca zada u pravcu nespreenog pomeranja, odnosno rotacije,
program nee odmah reagovati, ali e neposredno pred proraun, u okviru kontrole unetih
podataka, ovako zadato pomeranje oslonaca detektovati kao greku u ulaznim podacima.
Grafiki simboli na crteu
U prozoru 3D pogled se zadato pomeranje oslonaca uvek prikazuje pomou strelica koje
ukazuju na taan pravac zadatog pomeranja, odnosno rotacije, dok u prozoru 2D pogled
mogu nastupiti dva sluaja.
U sluaju da se sva zadata pomeranja, odnosno rotacije, za dati takasti oslonac, nalaze u
ravni tekueg prikaza, u prozoru 2D pogled, tada se ona prikazuju putem strelica, a ako
barem jedno zadato pomeranje ili rotacija ne pripada datoj ravni, tada se ono predstavlja
jedinstvenim grafikim simbolom u obliku romba.
298
Simbol zadatog pomeranja oslonca, kada se njegov vektor nalazi u ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D pogled.
Simbol zadatog obrtanja oslonca, kada se njegov vektor nalazi u ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D pogled.
Simbol zadatog pomeranja oslonca, kada se barem jedno zadato optereenje, ili
rotacija, ne nalazi u ravni tekueg prikaza u prozoru 2D pogled.
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri selektovanja, mogue selektovati i same simbole strelica.
3.2.7
dt-
Pri zadavanju temperaturnih uticaja u ploi, odnosno zidu, svakako da je vano da parametar
t, u okviru materijala koji je pridruen datoj ploi, odnosno zidu, ima stvarnu vrednost.
Napomena:
Pri zadavanju konture povri po kojoj deluju temperaturni uticaji, nee biti nikakvog
ogranienja. Meutim, kontrola unetih podataka, koja se automatski sprovodi pred generisanje
mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, izdae greku ukoliko se zadata kontura
ne nalazi celim svojim gabaritom unutar ploe, odnosno zida (vidi poglavlje 3.3.5).
299
3.2.8
300
3.2.9
Aksijalno naprezanje
Kada su sve selektovane grede istog poprenog preseka otvara se dijalog box sledeeg
izgleda:
301
Model u fazi I
302
Model u fazi II
Nakon prorauna, u fazi II emo dobiti zadatu silu u zatezi i odgovarajue sile u konzoli.
303
304
Zadatoj putanji pokretnog optereenja se pridruuju numeriki podaci koji odreuju emu
optereenja, i korak pomeraja optereenja du zadate putanje. Podatak o koraku pomeraja
eme optereenja se zadaje u edit box-u L=, i on praktino odreuje sve mogue poloaje
eme pokretnog optereenja du zadate putanje. Napomenuemo da e na lunim delovima
zadate putanje kretanja optereenja, ovaj korak predstavljati duinu luka, a u svakom od tih
poloaja, optereenje e menjati i svoj poloaj u zavisnosti od nagiba tangente u datoj taki
luka.
ema pokretnog optereenja se moe sastojati od: povrinskog, linijskog i takastog
optereenja. Ovi podaci se zadaju u levom delu dijalog box-a u odgovarajuim kartotekama.
Nain rada sa dijalog box-ovima u kojima se koriste kartoteke moete videti u poglavlju
2.4.4.
Takasto optereenje
intenzitet sile
X1 - koordinata take u kojoj deluje koncentrisana sila u pravcu lokalne ose 1, trase po
kojoj se kree pokretno optererenje.
Y1 - koordinata take u kojoj deluje koncentrisana sila u pravcu lokalne ose 3, trase po
kojoj se kree pokretno optererenje.
Koordinate koje odreuju poloaj sila, zadaju se u odnosu na referentnu taku. Ovde pod
referentnom takom podrazumevamo sve zadate poloaje u kojima se moe nai zadata ema
pokretnog optereenja.
Konvencija o lokalnom koordintanom sistemu trase po kojoj se kree pokretno optereenje je
potpuno ista kao i kod greda (vidi poglavlje 3.1.4.). Lokalni koordinatni sistem trase po kojoj
se kree pokretno optereenje, moe se naknadno promeniti pomou naredbe Promena
L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2)
Uloga komandnih polja Dodaj i Brii je ista kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno
pomou njih se dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutno selektovani.
305
Program po default-u zadate sile usmerava u pravcu globalne Z ose celog modela. Ispod ove
tablice se u tri edit box-a X=, Y= i Z= ispisuje vrednost normiranog vektora sile za
tekui red podataka, te pravac delovanja vektora moete zadati ili direktnom promenom ovih
vrednosti u edit box-ovima, ili pak aktiviranjem komadnog polja Vektor. Njegovim
aktiviranjem, program e privremeno zatvoriti dijalog box i sa komadne linije zahtevati da
odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje take vektora delovanja koncentrisane sile.
Prva taka:
Druga taka:
Nakon izbor druge take, program e se vratiti u dijalog box i u edit box-ovima X=, Y= i
Z= ispisati normirane vrednosti zadatog vektora. Naglasiemo da se u ovim edit box-ovima
prikazuju normirane vrednosti vektora za silu iji su podaci prikazani u trenutno aktivnom
redu. Znai, u optem sluaju, svaka od sila moe imati drugaiji pravac delovanja vektora
optereenja.
Linijsko optereenje
306
Sve prethodno reeno o lokalnom koordinatnom sistemu trase po kojoj se kree pokretno
optereenje, i o pravcu vektora delovanja takastog optereenja, vai i ovde. Znai, program
po default-u usmerava vektor delovanja linijskog optereenja u pravcu negativne globalne Z
ose celog modela, stim to za svako linijsko optereenje zadato u tabeli moete naknadno
promeniti ovaj podatak.
Povrinsko optereenje
307
308
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandog polja OK, svi zadati podaci e biti
snimljeni u biblioteku ema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim izborom e svi ranije zadati podaci biti preuzeti.
Komandno polje Brii je predvieno za brisanje selektovane eme koja je ranije smetena u
bazu, a pomou komadnog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve
prethodno definisane podatke o tekuoj emi optereenja.
Grafiki simboli na crteu
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren i naredba zavrena. Na
crteu e na osnovu zadatog podataka o koraku pomeraja pokretnog optereenja, du zadate
linije biti postavljeni simboli koji odreuju sve mogue poloaje zadate eme pokretnog
optereenja.
309
prekontroliete, kako izgled zadate eme optereenja, tako i sve njene mogue poloaje du
zadate putanje. Izborom ove naredbe, na crteu e biti prikazana zadata ema pokretnog
optereenja na poloaju poetne take putanje po kojoj se kree, a komandna linija e dobiti
sledei oblik:
Kontola pokretnog optereenja (Play/Napred/naZad/pRvi/pOslednji/poDeavanje/ <krAj>):
310
naZad
pRvi
311
tada se za dati sluaj optereenja opet kreira niz internih sluajeva optereanja, i u svakom od
njih se nanosi jedno po jedno optereenje koje deluje istovremeno sa pokretnim. U svakoj
taki modela, tada se analizira da li dato optereenje poveava dobijenu anvelopu uticaja, i u
sluaju da je uveava, onda se prethodno proraunata anvelopa uveava za vrednost dodatog
uticaja.
Znai, od sluaja optereenja koji u sebi sadri barem jedno pokretno optereenje, kreira se
onoliko internih sluajeva optereenja koliko ima i moguih poloaja pokretnog optereenja,
uveanih za broj nanetih optereenja koja ne predstavljaju pokretno optereenje.
Tipian primer primene ovakvog naina prorauna je kada u okviru istog sluaja optereenja,
pored pokretnog optereenja zadajete i peaku navalu koja se nalazi ispred i iza vozila. Sve
prethodno reeno, pojasniemo na jednom jednostavnom primeru kontinualnog nosaa. U
okviru istog sluaja optereenja analiziraemo uticaj pokretnog optereenja i peake navale
koja se nalazi ispred i iza vozila.
Ulazni podaci
Kako se ovaj problem svodi na konstruisanje uticajne linije, i pronalaenje kritinog poloaja
eme pokretnog optereenja za sve uticaje i sve preseke du nosaa, to emo prvo prikazati
rezultate dobijene konstruisanjem uticajne linije i pronalaenjem kritinog poloaja zadate
eme pokretnog optereenja. Za uporeivanje rezultata analiziraemo momente savijanja
iznad srednjeg oslonca, i u sredini celog nosaa, koji su dobijeni konstruisanjem uticajne linije.
312
313
optereenja. Podelu optereenje od peake navele du celog nosaa emo varirati i na taj
nain prikazati kako ona utie na rezultate prorauna.
314
315
316
317
Bez obzira da li ste zahtevali konstruisanje uticajne linije za neki od uticaja na gredi, ili za neku
od reakcija takastog oslonca, program e po zavretku naredbe automatski otvoriti novi sluaj
optereenja, koji je rezervisan samo za konstruisanje uticajne linije. U okviru ovog sluaja
optereenja je onemogueno zadavanje bilo kakvog drugog optereenja, i ono e imati
poseban tretman u naredbama za definisanje osnovnih sluajeva optereenja i kombinacija
njihovog jednovremenog delovanja.
Brisanje postavljene uticajne linije nije mogue pomou naredbe Brisanje, ve se pomou
naredbe Sluajevi optereenja mora zahtevati brisanje sluaja optereenja koji je
rezervisan za konstruisanje uticajne linije.
3.2.12 Prednaprezanje
Pomou naredbe Prednaprezanje, na model se postavljaju kablovi kojima se
mogu prednaprezati: ploe, zidovi i grede. Prednaprezanje se moe zadati u okviru jednog, ili
u okviru vie sluajeva optereenja. Ovakva koncepcija omoguava da u sluaju
prednaprezanju sa vie trasa kablova, u okviru posebnih sluajeva optereenja, analizarate
uticaje prednaprezanja svakog od kablova posebno. Iako je programom omogueno da okviru
istog sluaja optereenja, zadate i prednaprezanje i neko drugo optereenje, za preporuku je
da uticaje od prednaprezanja analizirate u posebnim sluajevima optereenja. Na ovaj nain
ete kasnijim kreiranjem kombinacija jednovremnog delovanja razliitih sluejva optereenja,
imati mogunost da analizirate uticaje u konstrukciji sa prednaprezanjem i bez njega.
Nakon izbora naredbe Prednaprezanje, komandna linija dobija standardan oblik koji
odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne polilinije.
Prva taka prednaprezanja (Kontura/Prav./kRu./Ofset/<krAj>):
U sluaju da elite da prednapreete grede, tada zadata linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati liniji kojom je odreen poloaj date grede na modelu. Isto
tako, ako prednapreete plou ili zid, tada zadata linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati ravni kojom je odreen poloaj ploe, odnosno zida, u
prostoru.
Zadata linja prednaprezanja ima svoj lokalni koordintani sistem ija je konvencija potpuno ista
kao i za grede (vidi poglavlje 3.1.4). Znai, lokalna osa 1 je u pravcu zadate linije
prednaprezanja, lokalna osa 2 je upravna na lokalnu osu 1 tako da zajedno sa njom
formira vertikalnu ravan, a loklna ose 3 je u pravcu normale na ravan koju formiraju lokalne
ose 1 i 2. Lokalni koordintani sistem linije prednaprezanja se takoe moe naknadno
promeniti pomou naredbe "Promena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2).
Nakon unosa polilinije, program e otvoriti dijalog box za definisanje numerikih podataka o
prednaprezanju.
318
319
320
Naime, sada imate mogunost da na osnovu zadatog oblika trase kablova izgeneriete jedan ili
vie meupreseka, iji e podaci o ekscentrinom poloaju odgovarati trenutnom obliku trase
kablova.
Ako je prekida Generii samo jedan presek postavljen na ukljueno stanje, tada e u
listu preseka biti ubaen samo jedan meupresek, i to na relativnom rastojanju od poetka
linije prednaprezanja, koje odgovara zadtoj vrednosti u edit box-u : dL=
Ako je prekida Generii samo jedan presek postavljen na iskljueno stanje, tada e
zadata vrednost u edit box-u dL= predstavljati ekvidistantno rastojanje izmeu svih
meupreseka koji e biti kreirani u ovoj proceduri (ako se zada vrednost 0.1, to znai da e
zadata linija prednaprezanja biti podeljena na 10 jednakih delova, a u listi preseka e biti
ubaeno 9 meupreseka).
Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e prvo proveriti da li u listi preseka ve
postoje meupreseci, i ako postoje izdae sledee upozorenje:
321
svi ranije zadati meupreseci u listi preseka e biti uklonjeni a na njihovo mesto
e doi novo kreirani.
No
u listi preseka e biti zadrani stari meupreseci a novo kreirani e biti dodati
Cancel -
Ova opcija je jako zgodna kada elite da krivolinijsku trasu kablova, definisanu u par
karakteristinih preseka, aproksimirate odgovarajuom pravolinijskom. U takvom sluaju,
svakako morate zadati generisnaje dovoljnog broja meupreseka.
322
prednaprezanja greda sanduastog poprenog preseka, kod kojih se trase kablova nalaze u
rebrima.
Napomenuemo da e optereenje usled prednaprezanja, pri proraunu biti naneto na
konstrukciju du zadate linije prednaprezanja, a ekscentrian oblik trase kablova u pravcu
lokalnih osa, samo e odrediti intenzitet i pravac delovanja sila prednaprezanja.
Grupa edit box-ova u desnom delu dijalog box-a, slui za definisanje podataka koji e uticati
na gubitak sile prednaprezanja du zadate trase.
=
Koeficient trenja
ln=
Proklizavanje klina
Es=
As=
Programom je pored gubitka sile predanprezanja usled trenja i zatalasanosti kabla, obuhvaen
i proraun gubitka sile prednaprezanja usled proklizavanja klina. U poglavlju 3.2.12.2,
detaljno e biti iznet postupak prorauna gubitaka.
Nakon izbora komadnog polja OK, naredba e biti zavrena a na krajevima svakog zadatog
segmenta polilinije, na crteu e biti postavljen simbol koji oznaava mesto unosa sile
prednaprezanja du svih zadatih segmenata.
323
Napomena:
U sluaju kada se prenaprezanje vri sa vie trasa kablova, pri emu se njihova lokalna osa 1
potpuno poklapa u prostoru, tada ih ne moete zadati u okviru istog sluaja optereenja.
Tipian primer je ako se ista trasa kablova postavlja u rebrima sanduastog poprenog preseka
greda. Tada je potrebno, u jednom sluaju optereenja zadati trasu kablova u jednom rebru, a
u drugom sluaju optereenja u drugom rebru. U okviru svakog od ovih optereenja, trase
kablova moraju biti trasnlatorno pomerene u pravcu lokalne ose 3, za vrednost rastojanja
rebra od sistemske linije, kojojm je odreen poloaj grede na modelu. Kasnijim
kombinovanjem rezultata iz ova dva sluaja optereenja, moete dobiti uticaje od ukupnog
prednaprezanja u datoj gredi.
3.2.12.1
Anker
3.2.12.2
324
Naime, krajevi zadate linije prednaprezanja moraju biti oznaeni ili kao mesto unoenja sile
prednaprezanja ili kao mesto ankera (svakako da postavljanje dva ankera na krajevima linije
prednaprezanja, nije mogue). U sluaju da je kraj linije prednaprezanja oznaen kao
nastavak, tada se njegov kraj mora poklopiti sa poetkom drugog segmenta linije
prednaprezanja, a poloaj kabla se na mestu nastavka mora nalaziti na istom mestu u
prostoru. Prema tome, vie segmenata prednaprezanja koji su meusobno povezani, tako to
su njihovi krajevi oznaeni kao Nastavak, analiziraju se kao jedna celina.
Ako selektovana trasa kablova ispuni formalne uslove za ispravnost, program e otvoriti dijalog
box sledeeg izgleda.
N,x = N e
- ,x - l,x
325
Proraun gubitka sile predanprezanja usled proklizavanja klina, sprovodi se u dva koraka. Prvo
se iterativnim reavanjem sledee jednaine, sraunava duina do koje se rasprostire pad sile
usled proklizavanja klina.
predanprezanja
usled
Na osnovu proraunate duine le, iz sledee formule se proraunava umanjeni intenzitet sile
na mestu njenog nanoenja na model.
Ne = N [1 x ( + )]
U gornjem desnom uglu dijalog box-a prikazani su svi zadati ulazni podaci o selektovanoj trasi
predanprezanja, a u prikazanoj listi preseka se u prozivoljno odabranim meupresecima moe
dobiti informacija kako o ekscentrinom poloaju kablova, tako i o intenzitetu slie
predanprezanja u datom preseku. Nain rada sa listom preseka je potpuno isti kao i u dijalog
box-a za unos numerikih podataka o predanprezanju, stim to ovde poloaj meupreseka nije
odreen svojim relativnim rastojanjem od poetka trase kablova, ve tanim rastojanjem u
duinskim jedinicama.
I u sluaju da ne analizirate uticaje od gubitka sile prednaprezanja, ova naredba e biti od
pomoi da odredite visinsku koordinatu svih taaka u kojima je potrebno pridrati kablove na
gradilitu. Izborom ove naredbe u okviru modula za obradu rezulatat prorauna, imaete
mogunost da odtampate sve prikazane podate iz ovog dijalog box-a.
326
3.2.13 Rezultanta
Naredba Rezultanta slui za kontrolu tanosti unetih podataka o intenzitetu
optereenja. Njenim aktiviranjem, program sa komandne linije zahteva da selektujete sva
optereenja za koja elite da dobijete informaciju o intenzitetu i poloaju rezultante.
<0 sel.> Optereenja Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Nakon zavrene procedure selektovanja, program e otvoriti dijalog box sa informacijom o
intenzitetu i poloaju rezultatne svih prethodno selektovanih optereenja.
Svakako da e u okviru ove naredbe, za selektovanje biti dostupna samo povrinska, linijska i
takasta optereenja. Procenom ispravnosti prikazanih rezultata, moete lako otkriti
eventualno pogreno zadate podatke o optereenju. U sluaju da sva selektovana optereenja
nemaju isti pravac delovanja, tada program nei biti u stanju da srauna i poloaj rezultante.
327
Zadato povrinsko optereenje na prednjoj strani krova koje simulira dejstvo vetra
Izborom naredbe Konvertor optereenja, program e zahtevati da selektujete sva
povrinska optereenja koja je potrebno zameniti odgovarujuim linijskim ili pak takastim
optereenjem.
<0 sel.> Povrinska optereenja Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Nakon zavrene selekcije povrinskog optereenja, program e zahtevati da selektujete sve
gredne elemente koje elite da opteretite zamenjujim linijskim, odnosno koncentrisanim
silama.
<0 sel.> Grede Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
328
Kako se u sastavu prednje strane krova nalaze i glavni i sekundarni nosai, kao i spregovi za
vetar, to je sada potrebno selektovati samo one grede koje e preuzeti optereenje od vetra. U
naem primeru, selektovaemo sve podune grede koje su postavljene u pravcu globalne X
ose.
329
330
3.3
3.3.1
Promena setova
331
odgovara samo odreeni tip numerikih podataka, to se u ovoj proceduri ne mogu istovremeno
selektovati raznorodni tipovi entiteta. Ovde pod raznorodnim tipovima elemenata
podrazumevamo: ploe, grede, linijsko optereenje, povrinsko optereenje, itd. Znai,
mogua je masovna promena podataka za vie selektovanih elemenata, ali svi oni moraju
pripadati istom tipu elemenata. U sluaju da se u prvom koraku selekcije, jenovremno
selektuju raznorodni elementi, program e od svih selektovanih zadrati samo elemente
jednog tipa, dok e sve ostale izbaciti iz selekcije. Isto vai i kada se selektuje element crtea
na mestu na kome se njegova geometrija poklapa sa nekim drugim entitetima. I tada e
program sam odabrati element za koji e ui u proceduru menjanja podataka. U ovakvim
sluajevima treba ukinuti vidljivost svih elemenata crtea ija se geometrija poklapa sa
geometrijom elementa za koji je potrebno izvriti promenu numerikih podataka. Prema tome,
najlake je prvo pojedinano selektovati jedan od elemenata datog tipa, a da tek u sledeem
koraku koriste metode grupnog selektovanja. Tada e, svi tipovi elemenata koji ne odgovaraju
tipu prvog selektovanog, automatski biti odbaeni.
Desni klik mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, te e se u zavisnosti od tipa elementa
koji je izabran, otvoriti odgovarajui dijalog box, u kome se mogu izvriti eljene izmene.
332
333
Meutim, ako se selektuje vie optereenja razliitog intenziteta, ili pravca delovanja, tada e
podaci u dijalog bux-u biti prazni, sve dok ih ponovo ne zadate. Na taj nain ete, svim
prethodno selektovanim optereenjima, pridruiti novo zadate podatke.
3.3.2
334
Naime, kako je pravac i smer lokalne ose 1 potpuno odreen poetkom i krajem linije kojom
je zadat poloaj datog linijskog elementa u prostoru, a kroz jednu pravu je mogue postaviti
beskonano ravni, to e izbor ove take jednoznano odrediti kako ravan u kojoj lee ove dve
lokalne ose, tako i smer pruanja lokalne ose 2. Lokalna osa 3 e tada biti postavljena
automatski, tako da zadovolji pravilo desno orijentisanog koordinatnog sistema. Kako u nekim
sluajevima, moe biti lake odrediti ravan u kojoj lee ose 1 i 3, uzastopni klik mia
preko podopcije Taka koja odreuje osu 2, dovee do promene sadraja komandne
linije.
Promena L.K.S. (Taka koja odreuje osu 3/<krAj>):
Naime, sada e odabrana taka odrediti ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 3. Ponovni klik
preko ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik komandne linije. Nakon izbora eljene
take, naredba e biti zavrena.
U sluaju viestruke selekcije, vodite rauna da izbor take pravilno odredi, kako ravan, tako i
usmerenje lokalnih osa, svim selektovanim elementima. Ovo emo ilustrovati na primeru
jednovremene promene orijentacije lokalnog koordinatnog sistema svih stubova jednog rama.
335
336
337
Kod pokretnog optereenja, orijentacija lokalnog koordinatnog sistema definie ravan po kojoj
ono deluje, a kod prednaprezanja, nagib ravni u kojoj se nalazi trasa kablova (kablovi za
prenaprezanja se postavljaju uvek u ravni koju odreuju poloaj lokalne ose 1 i 2).
Napomena:
U toku izvrenja ove naredbe, za preporuku je da pomou naredbe Vidljivost, postavite za
vidljive lokalne ose elemenata konstrukcije, za koji se vri promena lokalnog koordinatnog
sistema. Na taj nain, imaete laki uvid u tanost sprovedenih izmena.
3.3.3
338
Kod paralelnog odreivanja zadata taka odreuje usmerenje lokalne ose 3 jednog
(referentnog) takastog oslonca, dok su lokalne ose ostalih selektovanih oslonaca paralelne sa
njom i imaju isti smer. Za referentni takasti oslonac program usvaja onaj koji je prvi
selektovan.
339
3.3.4
Kontrola setova
340
<Sve> Kontrola setova Ploa/Zid (Promena setova/Izbor/<krAj>):
Za koju vrstu konstruktivnih elemenata se vri kontrola unetih numerikih podataka, i koji
redni brojevi setova e biti farbani a koje ne, odreuje se u dijalog box-u koji se otvara
aktiviranjem podopcije Izbor.
341
342
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijaloga, a u
listi e za sve setove biti izgenerisane nove boje iz zadate palete.
U dijalog box-u se nalazi i check box Nijansiraj boje. Ukoliko je ovaj check box postavljen
na ukljueno stanje, svim setovima e biti pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za
poetnu.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabrane boje, i
aktivirati komandno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
neke od ranije snimljenih konfiguracija boja.
343
344
Check box-ovi, koji odreuju da li e dati set biti ofarban na crteu ili ne
Pomou komandnih polja Selektuj sve i Deselktuju sve, imate mogunost da
selektujete, odnosno deselektujete za prikaz sve setove datog konstruktivnog elementa.
Nakon izbora komandnog polje OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na ekranu e
odabrani setovi datog konstruktivnog elementa biti ofarbani odgovarajuim bojama.
345
Nain rada sa ovom podopcijom je potpuno isti kao i kada se istoimena naredba pozove
samostalno (vidi poglavlje 3.3.1). Jedina razlika je u tome to e kraj ove naredbe dovesti do
povratka na osnovni oblik komandne linije u okviru naredbe "Kontrola setova", a boje greda e
automatski biti aurirane prema novo nastalom stanju.
Opcije 2D prikaza
346
3.3.5
Granini uslovi
Greda
347
zadat apsolutnim odstojanjem od poetka grede, proverava se da li se
zadati meupresek nalazi unutar date grede. Ako se nalazi van grede, onda
takva greda ima pogreno pridruen set numerikih podataka. U sluaju
greda sa definisanom lunom promenom, kontrolie se da li je mogue
primeniti zadatu luna promenu. Naime, u sluaju da je zadat takav poloaj
meupreseka i dimenzija preseka u njima, da luk koji se postavlja kroz
zadate tri take izaziva negativne dimenzije, tada je takvoj gredi takoe
pridruen pogrean set numerikih podtaka.
Ako svi konstruktvni elementi zadovolje postavljene kriterijume, program e otpoeti kontrolu
zadatog optereenja. Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularni konstruktivni
elementi, program e otvoriti dijalog box u kome e jasno biti naznaeni svi elementi
konstrukcije koji ne zadovaljavaju postavljene kriterijume. U sluaju da je definisano vie faza
graenja, tada e biti naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi konstrukcije sa grekom.
348
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a program e na crteu
jasno markirati sve neregularne konstruktivne elemente,
349
optereenja, i otpoee sa testiranjem svakog od optereenja posebno, prema sledeim
kriterijumima:
Povrinsko optereenje -
Linijsko optereenje -
Takasto optereenje -
Pomeranje oslonaca -
Temperaturni uticaji u ploi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar ploe,
odnosno zida.
Temperaturni uticaji u gredi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar grede. U
sluaju da je zadato delovanje temperaturne razlike, data greda
mora imati definisane dimenzije poprenog preseka. Gredi, iji
je poreni presek definisan kao Prozivoljan, nije dozvoljeno
zadavanje temperaturne razlika.
Pokretno optereenje -
Uticajna linija
Prednaprezanje
350
Ako sva optereenja zadovolje postavljene kriterijume, program e izdati poruku o uspeno
sprovedenoj kontroli unetih podataka.
351
Kada ste popravili sve otkrivene greke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie
nema greaka u optereenju, program e izdati poruku o uspeno sprovedenoj kontoli unetih
podataka.
3.3.6
Kontrola geometrije
U edit box-u Tolerancija rastojanja treba zadati vrednost sa kojom e se uporeivati sva
meusobna rastojanja izmeu elemenata na crteu. Drugim reima, od programa zahtevamo
da na crteu markira sva rastojanja izmeu entiteta koja su manja od zadatog. Koju ete
vrednost zadati za ovaj parametar, zavisi od same geometrije modela, odnosno od preciznosti
sa kojom ste eleli da kreirate model. Ako na primer, znate da na crteu ne treba da postoji ni
jedno rastojanje koje je manje od 0.5 m, tada ete zadati: Tolerancija rastojanja =0.5.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
352
Pored toga, program e na crteu posebnim markerima obeleiti sva rastojanja koja su manja
od zadatog, i linije koje odstupaju od horizontale, odnosno vertikale, za ugao manji od
zadatog.
353
- Simbolom malog kvadrata se oznaavaju sve take koje predstavljaju takasti entitet, ili
pak poetnu, odnosno krajnju, taku datog segmenta linije.
- Simbolom malog trougla, program oznaava sve take koje se nalaze na konturi linijskih i
povrinskih entiteta, ali nisu njene krajnje take. Znai, ove take se nalaze unutar
segmenta linije kojom je odreena kontura datog linijskog, odnosno povrinskog elementa.
- Simbolom malog kruga, program oznaava taku koja se nalazi unutar neke od povri
(taka pripada ravni povrinskog entiteta ali nije na njegovoj konturi).
U toku procedure kontrole geometrije, program moe otkriti i mesta koja eventualno mogu biti
posledica crtake greke. Naime, radi se u segmentima linija ija rastojanja nisu manja od
zadate tolerancije, ali njihova geometrija ukazuje na to, da postoji entitet za koji verovatno
niste eleli da ima, ba takvu geomertiju. I ovakve segmente, program e naznaiti posebnom
bojom koja je definsana za upozorenja. Upozorenja, e program dati za sledee sluajeve:
- Ako na modelu postoji vie lunih segmenata koji su povezani, a iji se centri krunice
nalaze na malom rastojanju. Kako ste verovatno eleli da ti lukovi pripadaju istoj krunici,
to je mogue da se ovde radi o crtakoj greci.
- Ako na modelu postoji luk sa isuvie malim poluprenikom. Ovakvo upozorenje se izdaje jer
e pri generisanju mree konanih elemnata ovakav luk sigurno izazvati veliki broj konanih
elemenata.
- Ako na modelu postoji evaluirani linijski entitet, koji je tako postavljen na krivu povr, da
njegova geometrija ne predstavlja regularnu 3D du, odnosno 3D luk. Tipian primer je ako
na sfernu krivu povr postavite segment linije koji malo odstupa od njenog radijalnog
pravca. Kako ste verovatno eleli da on bude ba u radijalnom pravcu, to se i ovde radi o
verovatnoj crtakoj greci.
Sa ovako markiranim rastojanjima i pravcima, mogue je lako sagledati eventualne greke
nastale pri nepreciznom crtanju.
Postavljeni markeri e stajati na crteu sve dok crtake greke ne uklonite i ponovo ne
aktivirate ovu naredbu. Ako pak smatrate da otkrivene crtake greke nisu mnogo bitne, onda
postavljene markere greaka moete ukloniti i izborom komadnog polja Cancel , u okviru ove
naredbe.
Pomou dva prekidaa, koja se nalaze u vrhu dijalog box-a za kontrolu geometrije, mogue je
programu zadati, koji e sve elementi crtea ui u testiranje.
Samo u 2D pogledu
Samo u 2D pogledu
354
pomou naredbe Sakrivanje, bie izuzeti iz kontrole geometrije.
Pored toga, kontrola geomerije za entitete optereenja, vrie se
samo u okviru tekueg sluaja optereenja.
Samo vidljivi entiteti
355
Aktivranjem komandnog polja OK, dijalog box sa upozorenjem e biti zatvoren, a program e
sa komadne linije i dalje zahtevati selektovanje postavljenih markera, sve dok izborom
podopzije krAj, ne oznaite kraj ove naredbe. Postavljenii simboli e i po zavretku ove
naredbe stajati na crteu, sve dok ne otklonite sve crtake greke. Napomenuemo jo
jednom, da se postavljeni simboli greaka mogu ukloniti sa crtea i pozivom naredbe
Kontrola geometrije, i aktiviranjem komandnog polja Cancel.
Primena naredbe
Kako je neobino vano da geometrija i konstrukcije i optereenja bude precizno nacrtana, to
je za preporuku da u toku kreiranja modela, s vremena na vreme, pomou naredbe Kontrola
geometrije, prekontroliete tanost unetih podataka.
U sluaju da konstrukciju kreirate generisanjem njenih vertikalnih entiteta, pomou naredbe
Generisanje (vidi poglavlje 2.11.7), onda je vano da pre same procedure generisanja,
prekontroliete podudarnost svih konstruktivnih elemenata i u vertikalnom smislu.
U takvim sluajevima, je najbolje, krenuti od vrha objekta, i pomou naredbe Projektovane
tavanice (vidi poglavlje 2.14.8), u prozoru 2D pogled postavite za vidljiv samo nivo koji
se nalazi iznad tekueg.
Ako u ovakvom reimu, program detektuje da nema crtakih greaka, onda moete za tekui
nivo postaviti prvi ispod, i ponoviti prethodno opisani postupak, sve do najnieg nivoa na
modelu. Ako program otkrije crtake greke, onda prvo popravite otkrivene crtake greke, pa
tek onda preite na sledei nivo ispod.
356
Tek nakon sprovednog prethodno opisanog postupka za sve nivoe na modelu, odozgo na dole,
moete slobodno pristupiti generisanju prostornog modela.
Bez ozbira na koji ste nain kreirali geometriju konstrukcije, obavezno pre zadavanja bilo
kakvog optereenja, prvo prekontroliite isrpavnost geometrije konstrukcije, po pitanju
crtakih greaka. Isti postupak ponovite i kada ste naneli sva optereenja, odnosno pre
prelaska u modul za formiranje mree konanih elemenata.
Pri prvom aktiviranju naredbe, sve prekidae posatvite na iskljueno stanje, kako bi ustanovili
da li na celom modelu uopte postoje crtake greke ili ne. Ako ne postoje, program e izdati
odgovarajui komentar, a ako postoje, na crteu e biti markirani svi neregularni entiteti. Pre
nego to krenete u otklanjanje crtakih greaka, morate prvo otkriti izmeu kojih entiteta je
markirano rastojanje manje od zadatog. Ovo je najlake otkriti selektivnim ukidanjem
vidljovosti pojedinih elemenata crtea. Ponovnim aktiviranjem naredbe Kontrola geometrije,
ali sada postavljanjem odgovrajuih prekidaa na ukljueno stanje, lako ete otkriti izmeu
kojih entiteta je markirano rastojanje manje od zadatog. Svakako da e ovde od velike pomoi
biti i naredba Anliza geometrijskih greaka.
Napomena:
Naredba Kontrola geometrije se automatski sprovodi i u okviru naredbe za generisanje
mree konanih elemenata. U sluaju da na crteu otkrije takve crtake greke, koje za
posledicu imaju da mrea konanih elemenata ne moe biti izgenerisana, program e
obustaviti postupak generisanja, i izdati odgovrajue upozorenje. Naglasiemo da sve
otkrivene crtake greke ne moraju po pravilu praviti probleme pri generisanju mree. Neke od
nih program moe i sam prevazii. U svakom sluju, najbolje je da ih nema.
Napomena:
U sluaju da je marker take postavljen na unutranjosti luog segmenta (simbol malog
trougla), tada Vam se pri velikom zumiranju moe uiniti da dati simbol ne pripada luku.
Razlog ovome je to se marker uvek prikazuje na svom pravom poloaju, a luk se uvek
aproksimira nizom pravih segmenata. Znai, markirana taka sigurno pripada luku.
3.3.7
357
358
3.4
U ovu grupu komandi spadaju naredbe pomou kojih se kreiraju elementi crtea
koji nisu deo konstrukcije, pa samim tim i ne utiu na proraun modela. Pomou ovih naredbi,
koje se nalaze u okviru padajueg menija Pomoni nivo, mogu se postavljati pomone ose,
iscrtavati proizvoljne linije, ispisivati tekstovi i kotirati crtei. Svi ovi entiteti, mogu se
ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija, i u prozoru 2D pogled, bez obzira na to,
koji je deo modela trenutno prikazan u njemu. Pomone linije, tekstovi i kote, mogu se
postavljati i na specijalno definisanim pomonim pogledima, koji se dobijaju selektovanjem
evaluiranih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 3.1.12). U tim sluajevima, ovi entiteti se
mogu nalaziti i van domena prostiranja date krive povri.
359
3.4.1
Pomone ose
U poglavlju 2.5 smo detaljno objasnili naine na koje se moe vriti izbor taaka
sa crtea. Jedan od svakako najpraktinijih je biranje taaka pomou OSNAP kriterijuma (vidi
poglavlje 2.5.5). Kako se prilikom projektovanja, konstruktivni elementi gotovo uvek
postavljaju u pravcu nekih osa, to bi izuzetno praktino bilo da na crteu imamo tako iscrtane
pomone ose koje e pratiti geometriju konstruktivnih elemenata.
Za ovu namenu je i napravljen ceo sistem naredbi, u koji se ulazi ativiranjem naredbe
Ose.
Iako pretpostavljamo da Vam je ve poznato, naglasiemo jo jednom da ove horizontalne i
vertikalne ose nemaju nikakve veze sa mreom konanih elemenata, ve one treba samo da
prate geometriju konstrukcije radi kasnijeg lakeg definisanja njene geometrije.
Izborom naredbe Ose, na oblasti crtea se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna osa
koje prolaze kroz koordinatni poetak (taka 0,0,0, a komandna linija dobija sledei oblik.
Vertikalne ose (Oznake/Pomeri/Brisanje/proMena/Ref.osa/Gen./<krAj>/Drugi pravac):
Izborom naredbe, ose automatski postaju vidljive bez obzira na stanje parametra Pomone
ose u dijalog boksu naredbe Vidljivost. Na komandnoj liniji su u zagradi ispisane podopcije
ove naredbe, a ako se ne izabere ni jedna od njih, od korisnika se oekuje unos nove ose.
Kako se u jednom trenutku moe raditi samo sa horizontalnim ili vertikalnim osama, na
poetku komandne linije se ispisuje koje su ose trenutno aktivne, odnosno na koje e se ose
odnositi sve dalje operacije. Promena aktivnih osa se vri klikom mia preko poslednje
prikazane podopcije na komandnoj liniji Drugi pravac. Naime, svaki klik mia preko ove
podopcije e naizmenino postavljati za aktivne Horizontalne ose ili Vertikalne ose.
Pomone ose se mogu ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija i u prozoru 2D
pogled, bez obzira koji je trenutno definisani pogled u njemu. Iz tog razloga, u programu
razlikujemo takozvane globalne i lokalne pomone ose. Naime, globalne pomone ose su one
koje se pruaju u pravcu globalnih koordinatnih osa i one su jedinstvene (zajednike) za ceo
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
360
prostorni model. To praktino znai, ako u prozoru 2D pogled, kada je za tekui postavljen
neki od nivoa, postavite pomone X i Y ose, one e istovremno vaiti i za sve ostale
horizontalne ravni, na nekom drugom nivou. Iste te ose bie prikazane i u prozoru
Dispozicija.
361
362
ravan pogleda. Tipian primer je zadavanje Y osa u prozoru 2D pogled kada je za tekui
postavljen neki od ramova koji u dispozociji zauzima kos poloaj u odnosu na globalne
koordinatne ose.
363
pojedinanim zadavanjem apsolutnih koordinata, odnosno X ili Y koordinata u zavisnosti
od toga da li se postavljaju horizontalne (zadaje se Y koordinata) ili vertikalne ose (zadaje
se X koordinata). Ako sa tastature zadate na primer vrednost: 5.5, tada e, u sluaju da
su aktivne Y-ose program postaviti vertikalnu osu koja se nalazi na rastojanju 5.5 od
koordinatnog poetka. U sluaju da su aktivne X-ose, bie postavljena horizontalna osa na
rastojanju 5.5 od koordinatnog poetka.
pojedinanim zadavanjem relativnih koordinata u odnosu na referentnu osu. Uvek je po
jedna horizontalna i vertikalna osa referentna, i one su jasno naznaene kratkom
podebljanom linijom na poetku date ose. Program za referentnu osu automatski proglaava
poslednju postavljenu, a pomou podopcije Ref. osa, korisnik moe sam postaviti
proizvoljnu osu za referentnu. Izborom ove podopcije, na komandnoj liniji se ispisuje
poruka:
Referentna linija vertikalne ose (<krAj>):
Pokaziva dobija oblik select-box-a, u koji sada treba zahvatiti bilo koji deo ose koja se
eli postaviti za referentnu. Svakako da se ne moe za referentnu osu postaviti horizontalna
osa ako su vertikalne aktivne i obrnuto. Nakon selektovanja ose, program e se vratiti na
osnovni oblik komandne linije i marker postaviti na poweku novo postavljene referentne
ose.
Da bi se programu jasno naznailo da se radi o relativnim koordinatama, ispred
odgovarajue koordinate se mora zadati karakter @. Ako sa tastature zadate na primer:
@5.5, program e, ako su aktivne Y-ose, postaviti vertikalnu osu koja se nalazi na
rastojanju 5,5 od referentne vertikalne ose. Ako su aktivne X-ose, onda e biti
postavljena horizontalna osa koja se nalazi na rastojanju 5.5 od referentne horizontalne
ose.
serijskim zadavanjem apsolutnih koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj
rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena
znakom *. Ako sa tastature zadate na primer: 4*3.5, to e biti postavljene etiri
horizontalne, odnosno vertikalne ose, koje imaju sledee apsolutne koordinate: 3.5, 7.0,
10.5 i 14.
serijskim zadavanjem relativnih koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod
serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prva osa ne postavlja u odnosu na
koordinatni poetak, ve u odnosu na referentnu osu. Ako je za referentnu osu postavljena
osa koja se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a sa tastature zadate na
primer @3*2.2, to e biti postavljene tri ose koje se nalaze na sledeim rastojanjima od
koordinatnog poetka: 12.2, 14.4 i 16.6.
364
poloaj da ne see ni jednu od osa, klik na levi taster mia e biti protumaen kao zadavanje
prvog ugla pravougaone oblasti, te e sa komandne linije program zahtevati da se zada i
suprotni:
Suprotni ugao:_
Sve ose, horizontalne ili vertikalne, koje prolaze kroz ovako definisanu pravougaonu oblast,
bie selektovane. Pored ovog klasinog selektovanja miem, omogueno je i selektovanje sa
tastature, zadavanjem rednog broja ose koja se eli obrisati. Ako na poruku sa komandne
linije, kojom se zahteva selektovanje osa za brisanje, zadate na primer:
<0 sel.> Brisanje vertikalnih osa (<krAj>): 2
Tada e osa broj 2 biti selektovana za brisanje, pod uslovom da postoji na crteu.
365
postii i zadavanjem sa tastature njenog rednog broja. Selektovana osa e biti markirana, a
program e sada sa komandne linije zahtevati da zadate njen novi poloaj.
Novo mesto vetikalne ose (<krAj>):_
Njen poloaj se moe zadati bilo kojim od ranije opisanih postupaka za izbor taaka (izbor
take sa crtea, apsolutne koordinate, relativne, itd.).
366
367
3.4.2
368
Programom su predviena osam layer-a na kojima se mogu iscrtavati elementi crtea koji
nisu deo konstrukcije. Za svaki od ovih layer-a, predviena je po jedna boja, koja e na
crteu tano odreivati kom layer-a pripadaju pojedini entiteti, konstruisani pomou ovih
naredbi.
Izbor tekueg layer-a za crtanje, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog imena,
tako da mali krui ispred odabranog nivoa postane zacrnjen. Aktiviranjem komandnog polja
OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na poetku komandne linije, pojavie se krug
popunjen bojom, koja odgovara layer-u koji je postavljen za tekui. Svi elementi crtea koji
se budu nadalje iscrtavali, bie iscrtani u boji tekueg layer-a, kome e i pripadati. Ovakva
organizacija u programu Vam omoguava da pojedine tekstove, linije i kote postavljate po elji
na razliite nivoe.
Kako je pomou naredbe Vidljivost mogue postavljanje i ukidanje vidljivosti za svaki od
layer-a posebno, to je vie nego jasna jedna od osnovnih primena ovakvog naina crtanja.
Osim toga i pri tampi moete pored boje, za svaki od layer-a definisati drugaiji tip linije i
njenu debljinu (vidi poglavlje 3.5.1).
Desnim klikom mia preko bilo koje od ikona, kojima se aktiviraju naredbe Linija, Tekst i
Kotiranje, naizmenino sa svi layer-i postavljaju za vidljive, odnosno nevidljive. Selektivno
definisanje vidljivosti svakog od layer-a posebno, postie se u okviru naredbe Vidljivost.
3.4.3
Izborom ove ikone ulazi se u naredbu Linija pomou koje se mogu iscrtavati
proizvoljne linije na crteu, a koje nee uticati na proraun modela.
Nain rada sa ovom naredbom je detaljno opisan u poglavlju 2.6, pa ga ovde neemo
ponavljati. Linije se iscrtavaju u boji koja odgovara tekuem layer-u. Ova naredba ima
primenu naroito kod komplikovanijih modela kada je za definisanje njihove geometrije
neophodno iscrtati i razne pomone linije.
Napomena:
U sluaju da pomone linije elite da postavite u prozoru Dispozicija, tada morate poetnu
taku linije odabrati u ovom prozoru. Svakako da tada svi segmenti polilinije moraju pripadati
ovom prozoru. U sluaju da poetna taku linije odabrete u prozoru za 2D ili 3D prikaz modela,
tada e klik mia u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtev za promenu
tekueg rama.
3.4.4
Ispis tekstova
Naredba Tekst slui za ispis raznih naslova i komentara na crteu. Izborom ove
ikone, komandna linija dobija sledei izgled:
Referentna taka (Font <2 mm>/Ugao<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_
Naime, program od korisnika oekuje da unese referentnu taku teksta. Ova taka odreuje
poloaj teksta na crteu, odnosno u odnosu na nju e se uneti tekst ravnati u zavisnosti od
tekuih uslova ravnanja. Nain izbora uslova ravnanja emo objasniti malo kasnije. Kada se
miem klikne na referentnu taku, na komandnoj liniji se ispisuje poruka:
Tekst:_
Program sada oekuje od korisnika da sa tastature unese eljeni sadraj teksta. Dok se unosi
tekst, program ga u DRAG modu ispisuje na crteu, pa je na taj nain smanjena mogunost
pogrenog unosa. Zavretak unosa teksta se oznaava pritiskom na taster Enter, nakon
369
ega e uneti sadraj teksta biti ispisan na crteu u boji koja odgovara tekuem layer-u (na
poetku komandne linije se nalazi simbol kruga ija boja ukazuje na postavljeni tekui layer), i
poravnat u odnosu na referentnu taku prema tekuim uslovima ravnanja.
Veliina slova na crteu, ugao pod kojim se tekst ispisuje, uslovi ravnanja i font, e odgovarati
tekuem stanju parametara koji to reguliu. Tekue vrednosti ovih parametara su ispisane
izmeu uglastih zagrada uz svaku od podopcija na komandnoj liniji. Postavljanje parametara
se vri pre izbora referentne take i to pomou podopcija koje se nalaze na komandnoj liniji pri
pozivu naredbe Tekst.
Referentna taka (Font <2 mm>/Ugao<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_
Tekue vrednosti ovih parametara program pamti i koristi ih u svom radu sve do njihove
sledee promene od strane korisnika.
Font i veliina slova
Izbor veliine slova i fonta se postie aktiviranjem podopcije Font, nakon ega se otvara
dijalog box sledeeg izgleda.
370
Od korisnika se sada zahteva zadavanje ugla u stepenima (izmeu uglastih zagrada je ispisana
tekua vrednost, a ugao raste u smeru suprotnom od kazaljke na satu). Ugao se pored
zadavanja sa tastature moe odrediti i izborom dve take sa crtea, pri emu e program
oitati sa crtea ugao dui koja spaja te dve take. Izborom prve take sa crtea, program e
sa komandne linije zahtevati i unos druge take.
Druga tacka:
Zadatu vrednost ugla, program e usvojiti kao tekuu i vratiti se na osnovni oblik komandne
linije u okviru naredbe Tekst.
Ravnanje teksta
Izbor naina ravnanja teksta u odnosu na referentnu taku se postie aktiviranjem podopcije
Ravnanje sa komandne linije. Ravnanje se moe vriti i po horizontali i po vertikali. Po
horizontali je mogue da se tekst ravna u odnosu na levu ili desnu marginu, ili da se centrira.
Ravnanje po vertikali je mogue u odnosu na vrh, dno ili centar. Na samoj komandnoj liniji, u
okviru ove podopcije, je izmeu uglastih zagrada ispisan tekui uslov ravnanja. On se
oznaava sa dva poetna slova, i prvo se odnosi na ravnanje u horizontalnom smislu, a drugo
na ravnanje u vertikalnom smislu. Izborom podopcije Ravnanje, na komandnoj liniji e biti
ispisana poruka:
Horizontalno (<Levo>/Centar/Desno):_
Sada se od korisnika oekuje izbor ravnanja u horizontalnom smislu (pod horizontalnim se
ovde ne smatra ugao od 0 ve pravac pod kojim se ispisuje tekst). Klikom mia preko jedne
od ponuenih podopcija u komandnoj liniji, bie izabran nain ravnanja po horizontali, a na
komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka sa opcijama, ijim se izborom vri ravnanje po
vertikali (pravac upravan na pravac pisanja).
Vertikalno (Gore/Sredina/<Dole>):_
Izborom novog uslova ravnanja, program e se vratiti na osnovni oblik komandne linije za
izbor referentne take, a izmeu uglastih zagrada e biti ispisani novo postavljeni uslovi
ravnanja.
3.4.5
Kotiranje crtea
371
Procedura za izbor taka je detaljno opisana u poglavlju 2.5. Kada su odabrane sve take sa
crtea, izbor podopcije krAj e oznaiti kraj procedure izbora taaka, i program e sa
komandne linije sada zahtevati da odrediti poloaj kote.
Poloaj automatske kote (Unos taaka/Horizontalna/Vertikalna /Kosa/Layer):
Iz sadraja komandne linije, vidi se da u stvari postoje etiri nezavisne procedure, i to za
postavljanje: automatske, horizontalne, vertikalne i kose kote (podopcija Unos taaka
je predviena za provratak na proceduru izbora taaka).
Po default-u, program uvek nudi postavljanje automatske kote, dok se izborom ostalih
podopcija sa komandne linije, moe ui u proceduru za postavljanje horizontalne, vertikalne,
odnosno kose kote.
Postavljanje automatske kote podrazumeva, da e poloaj mia u odnosu na odabrane take
za kotiranje, odrediti da li e biti postavljena horizontalna, ili vertikalna kota. Program, u DRAG
modu stalno iscrtavati horizontalnu, odnosno vertikalnu kotu, u zavisnosti od trenutnog
poloaja mia.
372
373
Napomena:
Izbor fonta, broj decimala u kotama, tip strelica i nihova veliina vri se u okviru naredbe
Parametri (vidi poglavlje 3.5.1).
3.4.6
Oznaka pozicije
374
Pomou check box-a Numerisati pozicije definie se da li e program pored oznake,
svakom entitetu da pridrui i redni broj. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno
stanje, za promenu postaju dostupani i ostali parametri u ovom delu dijalog box-a.
U edit box-u Poetni broj se zadaje broj od koga kree numerisanje pozicija. Ako je zadati
broj 0 numerisanje se nee izvriti, odnosno program se ponaa kao da je check box
Numerisati pozicije iskljuen.
Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Grupisati kolinearne od programa se
zahteva da kolinearne entitete numerie sa istim brojem.
Napomenuemo i da program automatski, svim entitetima koji imaju istu oznaku pozicije i isti
redni broj dodeljuje indekse koji ih jednoznano odreuju. Ovi indeksi su od oznaka pozicija
odvojeni crticom (*-n), a njihovo prikazivanje se definie u dijalog box-u naredbe
Vidljivost.
Komandno polje Brisanje oznake pozicije slui za uklanjanje oznaka pozicija koje su
ranije dodeljene selektovanim entitetima.
Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a program svim selektovanim
entitetima pridruuje zadate oznake pozicija. Prikazivanje oznaka pozicija definie se u dijalog
box-u naredbe Vidljivost, pojedinano za svaki entitet.
375
376
377
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Nast., moe se zahtevati da numerisanje
greda pone od prvog slobodnog broja koji je ostao posle numerisanja ploa. Recimo da je
zadati poetni broj za numerisanje ploa na nekom nivou 101 i da se na tom nivou nalaze 3
ploe. Ako je ukljuen check box u koloni Nast., numerisanje greda e poeti od broja 104.
Kada su ovi check box-ovi ukljueni, odgovarajua polja za definisanje poetnog broja
numerisanja greda bie nedostupna za editovanje.
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Poz., definie se da li se ploe/grede na tom
nivou pozicioniraju.
Desnim klikom mia preko bilo kog od ovih check box-ova otvara se meni sa dve ponuene
opcije:
Ukljui sve - ukljuuju se svi check box-ovi u datoj koloni
Iskljui sve - iskljuuju se svi check box-ovi u datoj koloni
378
U edit box-u se zadaje ime konfiguracije, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri
njeno snimanje u bazu. Ime konfiguracije se moe definisati i izborom iz liste neke od ranije
snimljenih konfiguracija. U tom sluaju e prethodna konfiguracija biti prepisana, a program e
pri izlasku iz dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje:
379
Sve snimljene konfiguracije se nalaze u zatvorenoj listi, i pomou nje se mogu u bilo kom
trenutku uitati.
Komandno polje
380
3.5
3.5.1
Parametri
381
Sada u edit box-u treba zadati eljeno ime i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da
zadato ime ve postoji u listi parametara, program e izdati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do gubitka stanja parametara koji su prethodno bili pridrueni
odabranom imenu, dok e negativan odgovor dovesti do odustajanja od naredbe snimanja.
382
U zatvorenoj listi, koja se nalazi sa leve strane komandnog polja Snimi, nalaze se sve
snimljene konfiguracije.
383
384
385
U ovom delu dijalog box-a, pored boja mogu se podeavati i tip i debljina linija pojedinih
entiteta koji se prikazuju na ekranu. Tip linije se odreuje klikom na strelicu sa desne strane
ovog komandnog polja, nakon ega se otvara padajui meni za izbor jednog od programom
predvienih tipova linija.
386
I veliina simbola se takoe odreuje u pixelima, zadavanjem eljene vrednosti u
odgovraajuem edit box-u.
387
Za sve parametre se dre dupli podaci, odnosno svaki parametar moe imati jednu vrednost
na ekranu a drugi pri tampi. Napomenuemo da se debljina linija na ekranu zadaje u
pixelima, a na hartiji u milimetrima.
U ovoj kartoteci se pored prethodno oisanih porametara zadaju i podaci u vrsti fonta kojom se
ispisuju pojedini tekstovi na crteu.
388
Pomou prikazanih check box-ova vri se izbor parametara, dok se aktiviranjem komandnog
polja OK njihovo trenutno stanje pridruuje svim ostalim tekstovima.
Napomenuemo da se dodeljivanje parametara pomou ove naredbe vri odvojeneo za ekran i
papir. Takoe, parametri za tekstove ija se veliina zadaje u mm nee se dodeliti tekstovima
ija se veliina zadaje u pikselima, i obrnuto. U dijalog boxu se u zagradama, pored naziva
grupe parametara Font, ispisuje na koje e se tekstove zadate izmene odnositi.
Za povrinske elemente konstrukcije, omoguen je i izbor tipa rafure.
389
390
3.5.2
Funkcionalnost
mogunost
da
podesite
grupu
391
Jedinice mera
392
393
za duinske jedinice odaberete cm [mm], to znai da e se cela geometrija modela,
izraavati u santimetrima, a jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog preseka greda biti
koreni milimetri.
Na kraju emo napomenuti i to, da e promena duinskih jedinica mera dovesti i do
automatskog prepravljanja sadraja eventualno postavljenih kota na crteu. Na taj nain, one
e uvek odgovarati trenutno postavljenim jedinicama mera za duinu.
Jezik
394
Iz sadraja prikazane poruke, jasno se vidi da je za prihvatanje novog jezika, neophodno da
prvo izaete iz programa, i da ga potom ponovo pokrenete.
Kako Vam se u praksi moe desiti i sluaj da projekat radite za inostrano trite, to bi svakako
bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na datom jeziku. Izborom eljenog jezika, iz
zatvorene liste Jezik izvetaja, svi nadalje generisani tekstovi na hartiji, bie ispisivani na
odabranom jeziku. Znai, sam izgled programa i dalje ostaje na istom jeziku, ali tekstualni
izvetaji, kao i potpisi svih blokova crtea se kreiraju na jednom od ponuenih jezika. U ovoj
listi nema ogranienja po pitanju kupljene licence, te e na raspolaganju uvek biti svi
programom predvieni jezici.
Osvetljenje 3D scene
U okviru ove kartoteke imate mogunost da iz zatvorene liste izaberete jedan od 3 naina
prikazivanja renderovanog modela: Svetlija scena, Normalno osvetljena i Tamnija
scena. Ove konfiguracije se razlikuju u kontrastu, otrini i osvetljenosti modela.
395
Animacija
396
Eksport u ArmCAD
Izbor jednog od ponuena dva prekidaa, odredie fomat datoteke u koju se eksportuje
usvojena armatura u program ArmCAD. Stanje ovih prekidaa, program e potovati u okviru
naredbi za eksport usvojene armature u ArmCAD (vidi poglavlja 9.3.8 i 9.4.6).
397
Automatsko snimanje
398
je predvieno komandno polje Oporavak datoteka. Nakon aktiviranja ovog komandnog
polja otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
399
Pomou komandnog polja Brii se selektovana kopija datoteke uklanja iz liste.
Za oporavak datoteka sa projektnom dokumentacijom je predvieno komandno polje
Oporavak izvetaja. Nakon aktiviranja ovog komandnog polja otvara se dijalog box
sledeeg izgleda:
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i sa dijalog box-om za oporavak datoteka sa ulaznim
podacima.
Vano je napomenuti da je neophodno da se oporavljena datoteka snimi preko datoteke od
koje je kreirana, odnosno sa istim imenom i u istom folderu u kome se nalaze sve ostale
datoteke datog projekta, kako bi u daljem radu sa projektom mogla da se koristi.
Razmera
400
Da bismo objasnili ulogu ove kartoteke, moramo prvo pojasniti osnovnu koncepciju programa
u vezi sa razmerama crtanja i tampanja. Da bi se izbeglo mukotrpno preraunavanje razmere
u kojoj se crta, u programu je usvojeno da se sve crta u 1:1. Odnosno, , ako je za tekuu
duinsku jedinicu odbaran metar, onda jednoj crtakoj jedinici odgovara 1 m. Iz ovoga
proizilazi da zadavanje bilo koje razmere crtea nee promeniti ekranski prikaz crtea po
pitanju geometrije modela i optereenja. Meutim, to nije sluaj sa tekstovima, obzirom da se
njihova veliina, iz razloga itljivosti, zadaje u milimetrima. Zbog toga je i potrebno zadati
razmeru, koja e odrediti veliinu svih tekstova na ekranu u crtakim jedinicama. Ovo se
odnosi na sve tekstove koji se ispisuju pomou naredbi Tekst i Kota, a takoe i na tekstove
koji predstavljaju redne brojeve setova konstruktivnih elemenata, intenzitete optereenja, itd.
Pored tekstova, ovo preraunavanje se odnosi i na sve simbole ija se veliina takoe zadaje u
milimetrima (simbol za takasti oslonac, takasto optereenje, simbol ortotropije, itd).
Pri izboru razmere imate mogunost ili da iz liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa
desne strane edit box-a, odaberete jednu od ponuenih vrednosti, ili da u samom edit box-u
zadate eljenu vrednost.
Nakon zadavanja nove razmere i aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e biti
zatvoren, a program e na osnovu trenutnih gabarita crtea, odrediti veliinu tekstova i
simbola na ekranu u crtakim jedinicama. Kako je tampa tako organizovana, da se bez obzira
na postavljenu razmeru pri eksportu grafikih blokova, zadata veliina tekstova i simbola u
milimetrima na hartiji uvek potuje, to e promena razmere imati uticaja samo na ekranski
prikaz.
Obzirom da e Vam promena razmere realtivno esto trebati u radu sa programom, to imate
mogunost da ovaj combo box, pomou naredbe Ikone (vidi poglavlje 3.5.3), postavite i
u prostor predvien za prikaz ikona na ekranu. Znai, promenu razmere moete vriti i bez
ulaska u ovaj dijalog box.
Podela
401
Kako se lukovi u programu aproksimiraju kao niz pravih segmenata, to se pomou etiri
prikazana klizaa odreuje finoa njihove podele, i to kada su oni luni segmenti linisjkih
entiteta (lukovi), kada su deo 3D cilndra, 3D povri, ili pak kada je lukom odreena luna
promena grede, promenljivog poprenog preseka. Vodite rauna da e preterana finoa lukova
usporiti rad programa te je za preporuku da ove vrednosti ne menjate ve da korisitite
default postavljene vrednosti.
Postavljanjem check box-a Izolnije sa obe strane na ukljueno stanje, zahteva se od
programa da u prozoru za 3D prikaz modela, u modulu za obradu rezultata prorauna, izolinije
iscrtava sa obe strane povrinskih elemenata konstrukcije. Naime, ako je ovaj check box
postavljen na iskljueno stanje, moe se desiti da pune izolinije ne budu vidljive na svim
delovima, jer ih zaklanja poleina datog povrinskog elementa.
402
Obzirom da kod konstruktivnih elemenata ne vai prncip superpozicije, to se u okviru svih
naredbi za manipulaciju sa elementima crtea (kopiranje, pomeranje, itd), proverava
preklapanje istorodnih elemenata. U sluaju potpunog ili deliminog preklapnja, na mestu
preklapanja se usvajaju karkteristike poslednje iscrtanog elemenata, i na taj nain se izbacuju
nepotrebni elementi crtea. Kako ova stalna provera moe znatno usporiti rad programa, to
smo jedino za grede dozvolili da se one mogu privremeno preklapati na crteu. Da li e
duplikati greda biti automatski izbacivani ili ne, regulie se stanjem check box-a Izbaci
preklopljene grede. U oba sluaja, model e ui ispravan u proceduru gemerisanja mree
konanih elemenata, i sam proraun modela. Naime, kako se kontrola unetih podataka
automatski poziva i pred generisanje mree konanih elemenata i pred proraun, to e u
sluaju postojanja preklopljenih greda program sam izbaciti duplikate. Ipak, za preporuku je
da ovaj check box bude uvaek postavljen na ukljueno stanje.
Rezultati
U okviru ove kartoteke se mogu podesiti odreeni parametri koji utiu na nain prikazivanja
rezultata:
Prikaz ekstrema povrinskih entiteta - pomou ovog check box-a se definie da li e se pri
prikazivanju uticaja u povrinskim entitetima, u takama u kojima se nalaze ekstremi,
ispisivati vrednosti uticaja i odgovarajui simboli
Kotiranje linijskih u 3D - pomou ovog check box-a se definie da li e se u prozoru 3D
pogled ispisivati numerike vrednosti na dijagramima prikazanih uticaja u linijskim entitetima
Dve boje za izolinije i legende - pomou ovog check box-a se moe zahtevati prikazivanje
svih rezultata sa samo dve boje - jedne za pozitivne, a druge za negativne vrednosti
Poetni broj podela za povrinske - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podela za
prikazivanje rezultata u povrinskim entitetima. To znai da e se neki uticaj u povrinskim
403
entitetima prikazivati sa ovim brojem podela sve dok se u okviru naredbe za njegovo
prikazivanje ne zada neka druga vrednost
Poetni broj podela za beton - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podela za
prikazivanje rezultata dimenzionisanja betonskih ploa
Proraun
U okviru ove kartoteke definie se nain prorauna modela. Detaljna objanjenja ponuenih
opcija nalaze se u poglavlju 7.1.
404
Ponitavanje automatskih odgovora
3.5.3
Ikone
405
406
Sve ikone koje pripadaju selektovanoj grupi se prikazuju u donjem levom delu dijalog box-a,
istim redosledom kojim e se prikazivati na ekranu:
407
408
Kada se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i na ekranu prikazuje
raspored ikona koji je u njemu definisan. Ako postoji neka prazna grupa ikona izlazak iz dijalog
box-a nee biti dozvoljen, a program e izdati odgovarajue obavetenje.
3.5.4
Preice
409
410
411
Kao preice se mogu zadati sva slova i svi brojevi, kao i njihove kombinacije sa tasterima
Ctrl i Shift. Ako se pokua zadavanje preice koja je ve u upotrebi program e izbaciti
odgovarajue obavetenje.
Uklanjanje preice se vri tako to se u gornjoj listi selektuje naredba kojoj je dodeljena, a
Brii .
zatim se aktivira komandno polje
412
3.6
3.6.1
U sluaju kada ste radili sa nekom starom datotekom i elite da kreirate potpuno
novi model, potrebno je da aktivirate naredbu Nova koja se nalazi u okviru pradajueg
menija Datoteka. Kada se izabere ova naredba, program prvo analizira stanje crtea sa kojim
se do tog trenutka radilo, i ispituje da li su na njemu izvrene neke izmene. U sluaju izvrenih
izmena, otvara se dijalog box u kome se daje opis izvrenih izmena i nudi izbor jedne od
moguih akcija.
Sada moe nastupiti vie sluajeva, u zavisnosti od toga da li je za dati model izgenerisana
mrea konanih elemenata, da li postoje rezultati prorauna, i da li uinjene izmene utiu na
njih. U svim ovim sluajevima, program e Vas obavestiti svojom porukom, a izborom nekog
od ponuenih komandnih polja mogu se sprovesti sledee akcije:
Yes -
413
No -
3.6.2
414
Uitavanje datoteka starog formata
U sluaju da elite da radite sa nekom od datoteka koje su ranije kreirane, pomou naih
starih programa Tower i Planet, potrebno je da kliknete miem preko strelice koja se nalazi
sa desne strane zatvorene liste Tip fajla:, i za aktivne postavite datoteke koji imaju staru
ekstenziju: *.twr ili *.plw. Nakon ove operacije, u centralnom prozoru dijalog box-a za
uitavanje datoteka, pojavi er se sve datoteke koje imaju odabranu ekstenziju, odnosno koje
su kreirane pomou jednog od naih starih programa.
Obzirom da se nova verzija programa znaajno razlikuje od starih programa, to ete za uitane
stare datoteke, morati ponovo da izgeneriete mreu konanih elemenata i ponovo sprovedete
proraun.
Nakon selektovanja eljene datoteke starog formata i aktiviranja komandnog polja Uitaj, u
oblasti crtea e se pojaviti sadraj datog modela, sa kojim se sada moe nastaviti rad. U vrhu
ekrana e stajati privremno zadato ime Untitled. Samo kreiranje datoteke novog formata
*.twp moete sprovesti pomou naredbe Snimi ili Snimi kao.
Nakon uitavanja datotetaka koje su kreirane sa starim verzijama programa, obavezno
aktivirajte naredbu Kontrola geometrije, obzirom da pri konvertovanju starih datoteka
mogu nastupiti odreeni problemi, koji proizilaze iz injenice da je stara verzija programa
radila sa tanou 1E-04, a nova u tanosti 1E-07. Iz ovog razloga moe nastupiti i
situacija da kontrola geometrije u staroj verziji programa pokae da nema crtakih greaka, a
da nova verzija programa otkrije greke.
Napomena:
Uitavanje datorteka se moe vriti i bez aktiviranja naredbe Uitaj. Naime program pamti
nazive poslednje etri datoteke sa kojima ste radili i njihova imena ispisuje u padajuem
meniju Datoteka. Jednostavnim klikom mia preko jednog od ponuenih imena, eljena
datoteka e biti otvorena.
3.6.3
Naredba Snimi, ima osnovnu ulogu da trenutno stanje crtea sa kojim se radi,
snimi u datoteku pod istim imenom pod kojim je i uitana u program. U sluaju da za dati
model postoji izgenerisana mrea konanih elemenata, i eventalno rezultati prorauna,
program sprovodi kontrolu o tipu uinjenih izmena, i u sluaju da one utiu na ove podatke
izdaje odgovarajue upozorenje, kao to je to ve objanjeno u poglavlju 3.6.1.
Napomena:
Ovu naredbu treba s vremena na vreme aktivirati, kako bi se spreio gubitak veeg broja
podataka usled nestanka elektrine energije ili nekog drugog nepredvienog dogaaja.
3.6.4
Pomou naredbe Snimi kao, trenutni sadraj crtea se snima u novu datoteku
pod potpuno novim imenom, a postojea ostaje nepromenjena. Ova opcija se najee koristi
kada se pravi vie varijanti reenja za jedan isti model, ili kada se malim izmenama na
postojeem moe kreirati potpuno novi model.
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao i kod naredbe Uitaj.
415
Novo ime datoteke se zadaje u edit box-u Ime fajla: koji se nalazi u donjem delu dijalog
box-a. Zadavanjem novog imena, i aktiviranjem komandnog polja Snimi, ovaj dijalog box se
zatvara, a novoformirana datoteka u okviru tekueg direktorijuma postaje aktivna, odnosno
sve dalje operacije e se odnositi na novu datoteku. Ako je postojala i mrea konanih
elemenata i eventualno rezultati prorauna, a trenutno stanje crtea je bilo takvo da im je
odgovaralo, onda e biti kreirana i datoteka *.twp_o, pod novozadatim imenom. U
suprotnom sluaju, trenutni sadraj crtea e biti snimljen samo u datoteci sa ekstenzijom
*.twp.
Ako se za novo ime datoteke zada neko koje ve postoji, program e Vas o tome obavestiti
svojom porukom:
Izborom komandnog polja Yes, stari podaci koji su uvani u datoteci pod izabranim imenom
e biti uniteni, odnosno sada e im biti pridrueni podaci o trenutnom stanju crtea, dok e
izbor komandnog polja No oznaiti odustajanje od ove operacije i povratak na osnovni izgled
dijalog box-a naredbe Snimi kao.
3.6.5
Import
416
417
Kako se kroz prethodno zadate dve take moe postaviti beskonano mnogo ravni, to da bi
poloaj importovanih entiteta bio potpuno odreen program zahteva da odaberete taku koja
a se prethodno zadate dve take odrediti ravan koju formiraju globalne X i Y ose
importovanog modela.
Taka iz XOY ravni ubaenog modela (<Globalna XOY ravan>):
U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni taster mia e importovanu XOY
ravan postaviti u XOY ravan tekueg modela.
Obzirom da je izborom i poslednje take poloaj svih importovanih entiteta potpuno odreen u
prostoru, program e otvoriti dijalog box za mapiranje osnovnih sluajeva optereenja.
3.6.6
Bez obzira na svu lakou iscrtavanja modela u programu Tower, ova opcija moe
biti zgodna ako crte modela imate ve ranije kreiran u programu AutoCad (arhitektonska
podloga). Napomenuemo da pored ravanskih crtea, pogram podava import i 3D geometrije
modela. Kako je format DXF datoteke univerzalan, to preko njega moete importovati
geometriju modela i iz ostalih crtakih programa, koji podravaju ovaj format datoteka. Da
biste ovu opciju pravilno koristili, naveemo neka od pravila koja se moraju potovati prilikom
kreiranja DXF datoteka:
418
419
Kako program omoguava da se geometrija svakog od layera-a, pretvori u drugi tip entiteta,
to je sada potrebno odrediti koji od layer-a e biti uitan, a koji ne. Prikazana lista ima
onoliko redova koliko ima i layer-a u datoteci koja se uitava. U levom delu liste su prikazani
svi layer-i iz uitanog DXF fajla, a u desnom delu podaci koji e za svaki od ovih layer-a
odrediti da li e oni biti uitani ili ne. Postupak se odvija tako to se klikom mia na strelicu
, koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere tip entiteta koji
elite da preuzme geometriju iz datog layer-a.
420
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, i otpoee proces
uitavanja entiteta iz DXF datoteke. Jasno da e program uitati samo entitete sa vidljivih i ne
zamrznutih layer-a. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti sadraj DXF datoteke, pretvoren u
Tower-ove entitete, na nain kako je to zadato u prethodnom dijalog box-u. Svim
konstruktivnim elementima bie pridruen tekui set podataka, te pomou naredbe Promena
setova, moete naknadno svim entitetima lako pridruiti eljeni set numerikih podataka.
Napomenuemo da je pomou ove naredbe mogue uitavati i zakrivljene delove modela.
3.6.7
421
eksportuju u posebne layer-e, PLATEMESH i AREASUPPORTMESH, gde je njihova
zakrivljenost predstavljena pomou linija.
3.6.8
Podaci o projektu
3.6.9
Izlaz iz programa se moe postii ili izborom naredbe Kraj u okviru padajueg
menija Datoteka ili jednovremenim pritiskom na tastere Alt i F4. U oba sluaja, pre
izlaska iz programa analizira se trenutno stanje crtea, i u sluaju da ono ne odgovara sadraju
datoteke (*.twp), pojavljuje se dijalog box sa odgovarajuim upozorenjem, kako je to ve
objanjeno u poglavlju 3.6.1.
3.7
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, program se sastoji iz vie modula,
pa je izborom jedne od ponuenih opcija u okviru padajueg menija Moduli, omoguen
prelazak u te module.
U ovom meniju jedino nije omoguen direktan prelazak u modul Proraun modela, obzirom
da se on moe aktivirati jedino iz modula Formiranje mree.
Pri izboru bilo koje od ponuenih opcija, analizira se trenutno stanje crtea i po potrebi otvara
dijalog box sa upozorenjem o vrsti uinjenih izmena, identian kao i kod naredbe Uitaj.
Ako je kreiran novi model, logian potez je prelazak u modul za formiranje mree konanih
elemenata.
422
Osnovni pojmovi
423
4.2
424
prikazuje odgovarajua vrednost u drugom, tako da je potpuno sve jedno koji se od podatka
zadaje kao ulazni.
Default vrednosti koje program nudi u edit box-ovima, nalaze se unutar intervala moguih
vrednosti. Do njih je program doao analizom veliine i sloenosti modela, kao i na osnovu
samog ogranienja programa, po pitanju teorisjkog maskimalnog broja vorova (300000).
Napomenuemo da postavljeno teorijsko ogranienje od 300000 vorova ne znai i da model
sa ovolikim brojem vorova moe biti proraunat. To jednostavno zavisi od sloenosti modela i
ne moe se eskplicitno rei. Pored toga, izgenerisanu mreu od 300000 vorova moete
opcjom proreenja svesti na drastino manji broj elemenata koji je mogue proraunati.
Default vrednosti program postavlja po sledeem pravilu. Prvo ispituje da li se prosena
veliina jednog konanog elementa od 1m nalazi unutar postavljenog intervala, i ako je to
sluaj, tada se ova vrednost, i njoj odgovarajui broj vorova, usvaja za default. Ako se sa
veliinom elementa od 1 m ne moe izgenerisati regularna mrea konanih elemenata (nalazi
se van postavljenih intervala), tada se za ovaj parametar kao default vrednost nudi vea,
odnosno manja vrednost.
Broj vorova koji program preporuuje treba uzeti sa velikom rezervom, obzrom da se pre
samog procesa generisanja mree konanih elemenata, ne moe dobiti pouzdana informacija o
potrebnom broju vorova. Prema tome, moe se desiti i sluaj da program ponudi mreu od
300000 vorova, a da ipak uspete da je izgenerieta sa recimo 250000 vorova. Znai u
sluajevima, kada se nudi maksimalna broj vorova, za preporuku je da pokuate da
izgeneriete mreu sa manjim brojem vorova.
Pored mogunosti zadavanje prosene veliine jednog konanog elementa, odnosno ukunog
broja vorova na modelu, postavljanjem check box-a Minimalna mrea na ukjueno stanje,
imate mogunost da od programa zahtevate da izgenerie mreu sa najmanjim moguim
brojem vorova.
Nakon zadavanja parametara kojima se definie gustina mree konanih elemenata, potrebno
je aktivirati komandno polje OK, nakon ega e otpoeti proces generisanja mree prema
zadatim kriterijumima.
U toku samog generisanja, na ekranu e stajati dijalog box, koji pokazuje da se odvija neki
proces.
425
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvroen, a na ekranu e se
pojaviti izgenerisana mrea konanih elementa.
4.3
426
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na modelu e biti
markirane sve crtake greke.
427
4.4
broj konanih elemenata treba da bude dovoljan da se funkcija promene uticaja moe
dovoljno dobro opisati
428
Dobra - dovoljno gusta mrea
treba izbegavati etvorougaoni konani element ije stranice formiraju ugao blizak 180,
kao i trougaoni jako izdueni element.
Lo etvorougaoni element
Lo trougaoni element
Kako e program uvek izgenerisati mreu sa formalno regularnim konanim elementima (nee
se nikad javiti neregularni petougaoni elementi), to se na pojedinim vorovima sa mree
konanih elementa mogu pojaviti markeri upozorenja koji signaliziraju da te delove modela
treba vizuelno prekontrolisati (boju ovih markera moete podesiti pomou naredebe
Parametri). U sluaju da postoje neki elementi ne ba pravilnog oblika, tu zonu modela treba
ili progustiti na nain kako e to biti opisano u sledeem poglavlju, ili ponovo izgenerisati
mreu konanih elemenata, ali sada sa veim brojem vorova.
4.5
4.5.1
Proguavanje mree
429
Za proguavanje mree predvieno je sedam ema. Odnose se na etvorougaone ploaste
elemente, a kod trougaonih, koje moemo smatrati polovinama etvorougla, proguava se
samo ta polovina.
eme proguenja dele jedan etvorougao :
na dva dela jednom vertikalom
Sedma ema proguenja je proguenje Kapitel, koje poveava gustinu okolnih elementa
koji imaju zajedniki vor.
Ovo proguenje se preporuuje na mestima stubova - takastih oslonaca ili na
mestima dejstva koncentrisanih sila.
Sva proguenja se mogu kombinovati.
Proguenja se postavljaju na ve gotovu, regularnu mreu konanih elemenata na sledei
nain:
prvo se aktivira ikona koja predstavlja izabranu emu proguenja i tada e se od korisnika
zahtevati da na mrei konanih elemenata obelei zonu koja e biti proguena.
Prva taka proguenja (Kontura/Prav./kRu./<krAj>):
Ovaj postupak u potpunosti odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne zatvorene
poligonalne linije (vidi poglavlje 2.6). Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadate
zone, bie progueni izabranom emom proguenja.
430
431
Napomena:
Proguavanje mree treba koristiti samo na modelima gde je to zaista i potrebno. U ostalim
sluajevima e se dobiti bolji rezultati za homogenu mreu. Naroito treba izbegavati
proguenja sa dijagonalama, jer kao to smo na samom poetku ovog dela uputstva rekli,
bolji rezultati se dobijaju za pravougaone nego za trougaone elemente. Dijagonalama je
poeljno proguavati samo jako razuene etvorougaone elemente.
4.5.2
Proreenje
432
Svakako da je mogue i za ceo model zahtevati proreenje, ukoliko je osnovna izgenerisana
mrea, sama po sebi, ve dovoljno homogena.
Napomena:
Napomenuemo da sa zadavanjem veeg stepena proreenja ne moe dobiti homogena
mrea, te ovu mogunost treba koristiti samo u sluajevima kada modeli imaju izuzetmo veliki
broj vorova, a tanost rezultata Vas ne interesuje na svim njegovim delovima. Tipian primer
ovakve primene je kod velikih zgrada, kada Vas ne interesuju uticaji u meuspratnim
konstrukcijama, ve samo u temeljima ili pak vertikalnim sklopovima od horizontalnog
optereenja. U takvim sluajevima, uticaji u meuspratnim konstrukcijama od vertiklanog
optereenja, mogu se proraunati u odvojenim datotekama, a uticaji na prostornom modelu sa
maksimalno proreenom mreom u meuspratnim konstrukcijama. Tada je potrebno, pomou
podopcije Kontura, za maksimalno proraenje selektovati sve meuspratne konstrukcije. Na
ovaj nain, drastino ete smanjiti broj vorova na mrei konanih elemnata, a rezultati
dobijeni proraunom, bie savim dobri za uticaje u verikalnim delovima konstrukcije i
temeljima.
4.5.3
Pomeranje vora
4.6
433
Izbor komandnog polja Yes, dovee do gubitka postojeih rezultata prorauna, dok e izbor
komandnog polja No oznaiti povratak na dijalog box za definisanja parametara podele.
434
Da li ete podelu vriti za sve grede koje se nalaze van ploa, ili samo za one za koje je to
neophodno, zavisi iskluivo od Vas, i Vaeg oseaja za oekivanu tanost rezultata prorauna.
U nastavku, izneemo neka osnovna pravila koja Vam mogu biti od pomoi pri donoenju
odluke da li ete na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede.
- Ako se proraun sprovodi samo po teoriji I-og reda, podela svih greda van ploa nee imati
nikakvu ulogu na tanost prorauna.
- Zahtev za podelom greda, tamo gde to nije neophodno, nee izazvati nikakve tetne
posledice na samu tanost prorauna, ve e samo proraun biti sporiji, obzirom da je na
ovaj nain, dobijen bespotrebno vei broj vorova. Prema tome, ako niste sigurni da li je
podelu potrebno izvriti za sve grede van ploa ili ne, a model nema preveliki broj vorova,
iskorisite ovu mogunost.
- Kod modalne analize, zahtev za podelom svih greda zavisi iskljuivo od vrste konstrukcije
koju model predstavlja. Kod modela koji predstavljaju zgrade, grede koje se nalaze van
ploe uglavnom predstavljaju stubove. Kako je njima pripadajua masa znatno manja od
masa koje su koncentrisane u meuspratnim konstrukcijama, to finija podela stubova nee
dovesti do znaajnijeg poboljanja rezultata prorauna. Za linijske konstrukcije, za
preporuku je podeliti sve grede, jer su ovo ionako mali modeli koji se brzo proraunavaju.
- Kod prorauna stabilnosti i prorauna po teoriji II-og reda, za preporuku je da zadate
parametra podele na svim gredama jer ete dobiti tanije rezultate prorauna.
Napomena:
Kako se zadati parametar podele greda, odnosi na sve grede van ploa, to u sluaju da elite
da ova podela bude razliita na pojedinim gredama, onda nemojte podelu zadavati pomou
ove naredbe, ve pri samom odreivanju poloaj greda na modelu, eljene grede nacrtajte iz
vie kolineranih segmenata. Ovako postavljene krajeve manjih greda, program e morati da
potuje i pri rasporeivanju masa a i pri samom proraunu.
4.7
Ostale naredbe
Izborom naredbe Reset, koja se nalazi u okviru padajueg menija Korekcija, sva
postavljenja proguenja i proreenja se automatski uklanjaju sa modela.
Naredbe Undo i Redo, funkcioniu na potpuno isti nain kao i modulu za unos podataka,
stim to se vraanje korak unazad, odnosno unapred, ovde odnosi iskljuivo na mreu
konanih elemenata. Ostale naredbe, koje su prisutne u ovom modulu, ve su ranije opisane u
poglavlju 2.. Nain rada sa njima je identian ranije opisanom postupku.
435
5. PRORAUN STABILNOSTI
U okviru padajueg menija Stabilnost, u modulu za formiranje mree konanih
elemenata, nalazi se grupa naredbi za proraun i prikaz rezultata, za ovu vrstu analize
konstrukcije.
Pod uslovom da postoje kreirane kombinacije, nakon izbora nardbe Stabilnost =>
Proraun, otvorie se dijalog box u kome se vri izbor kombinacija za koje treba sprovesti
proraun stabilnosti.
436
437
Postojanje simbola u koloni St. oznaava da dati osnovni sluaj optereenja ima stalni
karakter, odnosno da se njegov intenzitet nee varirati pri proraunu stabilnosti. U koloni
Koef. moete svakom od optereenja za koje je definisano da ima stalni karakter, zadati
multiplikator sa kojim e dato osnovno optereenje ui u kombinaciju pri proraunu stabilnosti
(multiplikatori zadati pri kreiranju samih kombinacija nemaju nikakvu ulogu pri proraunu
stabilnosti, jer oni uglavnom predstavljaju koeficijente sigurnosti pri proraun uticaja po teoriji
I-og, odnosno II-og reda).
U donjem delu ovog dijalog box-a, nalaze se i dva edit box-a pomou kojih moete
zadavanjem drugaijih vrednosti od ponuenih, uticati na duinu i tanost samog postupka
prorauna stabilnosti.
438
Interval u kome se trai vrednost koeficijenta
kako se problem stabilnosti reava iterativno, pronalaenjem nule funkcije u nepoznatom
intervalu, to u sluaju da znate maksimalni koeficient, ijim mnoenjem e promenljivo
optereenje dovesti do sloma konstrukcije, moete znatno ubrzati sam tok prorauna.
Dovoljna tanost izraunatog koeficijenta Ovaj parametar praktino odreuje kada e iterativni proraun biti prekinut, odnosno kada
e kriterijum za dovoljnu tanost prorauna biti ispunjen. Svakako da i vrednost ovog
parametra utie na duinu prorauna.
Aktivaranjem komandnog polja OK, otpoee proraun stabilnosti i po njegovom zavretku,
pojavie se dijalog box sa informacijom o uspeno sprovedenom postupku proraunan
stabilnosti.
Promena tekue kobinacije za koju je sproveden proraun stabilnosti, vri se pomou naredbe
Kritino optereenje, koja se takoe nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost.
Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
439
= l0/l = /l
(EI/N,kr)1/2
N,kr = N,stalno +
N,prom
Upotrebljene oznake u prethodnim formulama imaju sledea znaenja:
lo lEI N,kr N,stalno N,prom -
440
6. MODALNA ANALIZA
6.1
Proraun
441
Ako je model ispravan po pitanju kontrole unetih podataka, program e samo za linijske
konstrukcije proveriti, da li ste pomou naredbe Podela greda van ploa, zahtevali podelu
svih greda na manje segmente (vidi poglavlje 4.6). Ako to nije sluaj, program e izdati
sledee upozorenje.
Podela greda - ON
Ako su ispunjeni svi formalni uslovi da proraun moe biti sproveden, program e otvoriti
dijalog box sledeeg izgleda.
442
443
Realni raspored masa masa se nalazi u svakom voru konstrukcije, a veliina svake
mase je sraunata na osnovu vertikalne komponente optereenja koja deluje u tom
voru. Ovo je podrazumevani nain grupisanja masa i ekvivalentan je grupisanju masa
u programu Tower 5.
Mase grupisane u nivoima izabranih tavanica kod ovog naina korisnik bira
horizontalne nivoe (nivoe tavanica) u kojima e koncentrisati mase.
444
Ovim nainom grupisanja, mase iz vertikalnih elemenata konstrukcije (zidova, stubova) bie
dodeljene tavanicama i to e program izvesti automatski. Izbor nivoa u kojima e se grupisati
mase vri se ukljuivanjem check box-ova u listi tavanica (nivoa).
Ostale napredne opcije seizmikog prorauna slue za uticanje na karakteristike modela koje
se pri seizmikoj analizi (modalnoj analizi i proraunu uticaja u seizmikim sluajevima
optereenja) razlikuju od karakteristika modela za statiku analizu.
-
445
se
sa
446
6.2
U toku prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunaru nema
dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem delu dijalog box-a za praenja procesa
prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutnoj koliini raspoloive virtualne
memorije.
447
U sluaju da u toku prorauna ponestane slobodne virtualne memorije, proces prorauna e
biti prekinut, a na ekranu e se pojaviti sledee upozorenje.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, obezbedite dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
Iako program pre samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definisanju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene greke, koje
izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku reavanja
sistema jednaina. U ovom sluaju, program e prekinuti proces reavanja i izdati
odgovarajue upozorenje.
Sada se morate vratiti u modul za unos podataka i otkloniti sve pogreno zadate podatke. Pri
otklanjanju ovakvog tipa greaka, naredba Kontrola unetih podataka Vam nee biti od
pomoi jer se ne radi o oiglednoj greci, koju je program mogao sam da otkrije, a sistem je
ipak labilan.
6.3
Promena tekueg tona, vri se pomou naredbe Izbor tekueg tona koja se
nalazi u okviru padajueg menija Modalna analiza. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog
box sledeeg izgleda.
448
redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja
komandnog polja OK taj ton postati tekui.
6.4
Naredba Prikaz tekueg tona radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena
ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje, tada se u
prozoru 3D Pogled iscrtava deformisana mrea konanih elemenata prema formi oscilovanja
za tekui ton.
6.5
Nakon izbora naredbe Animacija tekueg tona, program e neko vreme utroiti
na kreiranje AVI fajla i na ekranu e se ubrzo pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
449
6.6
450
Naime, na ovaj nain moete dobiti informaciju koliki je ukupan zbir proizvoljno odabranih
masa.
Izborom podopcije Izvetaj sa komandne linije, otvara se dijalog box u kome je mogue
sumirati mase po nivoima (horizontalnim ravnima).
451
452
453
454
455
456
7. PRORAUN MODELA
7.1
457
Ukoliko je izabran solver velikog kapaciteta, moe se ograniiti njegova upotreba samo na
velike modele, odnosno na modele koji mogu biti preveliki za standardni solver. Izborom check
box-a Koristi samo za modele sa vie od 40000 vorova, modeli sa manje od 40000
vorova reavae se standardnim solverom.
Reavanje sistema jednaina veoma intenzivno koristi resurse raunara. Podeavanjem nivoa
prioriteta prorauna odreuje se njegov prioritet pri korienju procesora i ostalih resursa
raunara u odnosu na druge procese koji su istovremeno aktivni. Predviena su tri nivoa:
Normalan prioritet - proraun se sprovodi najveom moguom brzinom uz maksimalno
mogue iskorienje (zauzetost) procesora
Manji prioritet
- srednji nivo angaovanja procesora
Najmanji prioritet - najmanji nivo angaovanja procesora
Pri normalnom prioritetu, vreme trajanja prorauna je najkrae, a kada je prioritet najmanji, u
toku prorauna mogue je raunar koristiti i za rad u nekim drugim programima.
Tokom rada, solver velikog kapaciteta snima velike koliine podataka na disk u obliku velikih
fajlova, tako da mu je potrebno dosta slobodnog prostora na disku, reda veliine nekoliko
gigabajta. Nakon prorauna, ti fajlovi se briu i ne zauzima se prostor na disku. Program za
smetanje privremenih fajlova koristi direktorijum koji je operativni sistem (Windows)
predvideo za tu namenu. Taj direktorijum se nalazi na istoj particiji (disku) na kome je
instaliran Windows. U sluaju da na toj particiji nema dovoljno prostora, omogueno je da
korisnik sam definie direktorijum (a samim tim i particiju, odnosno disk) za smetanje ovih
velikih privremenih fajlova. Kada se check box Korisnik sam definie folder gde e se
praviti veliki privremeni fajlovi postavi na ukljueno stanje, u edit box-u ispod njega se
moe uneti putanja do nekog ve postojeceg foldera.
Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Moduli, program prvo ispituje da li
ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box sledeeg izgleda.
458
U ovom dijalog box-u je prisutno i komandno polje Cancel ijim izborom moete odustati od
zapoetog prorauna.
459
Nakon zavrenog prorauna, program na disku raunara kreira odgovarajuu datoteku sa
rezultatima prorauna (*.TWP_O), i automatski prelazi u modul za obradu rezultata
prorauna.
Napomena:
Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravni, i pri tome
optereenje deluje ili u istoj, ili pak u upravnoj ravni, program e ovakav model pri proraunu
proglasiti za ravanski. To e za posledicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi nepotrebni
stepeni slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da elite da
sprovedete prostorni proraun za ravanski model, neophodno je da program prevarite, tako to
ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravanskom modelu zadati jednu
koncentrisanu silu iji vektor ne sme pripadati ni ravni konstrukcije ni ravni koja je upravna na
nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorisati pri obradi rezultata.
7.2
U toku prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunaru nema
dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem delu dijalog box-a za praenja procesa
prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutnoj koliini raspoloive virtualne
memorije.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, obezbedite dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
Iako program pre samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definisanju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene greke, koje
izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku reavanja
sistema jednaina. U ovom sluaju, program e prekinuti proces reavanja i izdati
odgovarajue upozorenje.
Program moe da konstatuje labilnost modela u dva sluaja:
1. Kada ne moe da doe do reenja sistema jednaina zbog toga to je matrica
krutosti singularna
U ovom sluaju program prekida proraun i izdaje odgovarajue upozorenje.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
460
Na osnovu podatka o tome koja jednaina je uzrok singularnosti matrice, moe se dobiti
informacija o poloaju vora i njegovom stepenu slobode koji je uzrok labilnosti. Program na
modelu obeleava labilan vor i ispisuje oznaku datog stepena slobode (Xp, Yp, Zp, Xr, Yr i
Zr).
Mogue je da vie vorova ima velike deformacije, ali samo e prvih 5-6 biti navedeno i
obeleeno na crteu. Granica za prevelike deformacije je ono pomeranje vora koje je vee
od gabarita modela ili ona rotacija vora koja je vea od 90 stepeni.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
461
7.3
Naini prorauna
462
7.3.1
7.3.2
Proraun po teoriji II-og reda se odvija u dva koraka. U prvom se vri proraun po
teoriji I-og reda, a u drugom se proraun sprovodi sa korigovanom matricom krutosti sistema
usled sraunatih deformacija i normalnih sila u grednim elementima. Rezultati dobijeni u
drugom koraku prorauna sada odgovaraju uticajima po teoriji II-og reda.
Zbog svoje specifinosti, proraun po teoriji II-og reda, bie dostupan samo za uobiajene
konstrukcije, dok e za egzotine mogunosti koje program nudi, biti nedostupan. Tu se pre
svega misli na modele koji u sebi sadre faze graenja, zadato pokretno optereenja, zahtev
za konstruisanje uticajne linije, pomeranje oslonaca i temperaturne uticaje. Proraun po teoriji
II-og reda nee biti mogu ni za modele koji u sebi ne sadre ni jedan gredni element.
Ako u modelu postoji barem jedna greda koja se nalazi van ploe, a prethodno niste pomou
naredbe Podela greda van ploa, zahtevali podelu svih greda na manje segmente (vidi
poglavlje 4.6), program e nakon zahteva za proraun, izdati sledee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja greku ve slui kao podsetnik da je za ovakvu vrstu prorauna
preporuljivo da sve grede koje se nalaze van ploa izdeliti na manje segmente. Komandno
polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor komandog polja Yes dovesti do
nastavka prorauna po teoriji II-og reda. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pred proraun
stabilnosti, obzirom da se i on zasniva na proraunu po teroiji II-og reda.
Napomenuemo da je za proraun po teoriji II-og reda neophodno da sve potrebne
kombinacije zadate u modulu Unos podataka, jer se od rezultata prorauna po teoriji II-og
reda ne mogu naknadno praviti linearne kombinacije, u modulu za obradu rezultata prorauna.
7.3.3
463
464
7.3.4
Seizmiki proraun
465
CQC metoda modalnog kombinovanja
Ova metoda modalnog kombinovanja (Complete Quadratic Combination) je optija metoda od
do sada primenjivane SRSS (Square Root of the Sum of the Squares).
Ekstremna vrednost oekivanog uticaja sraunava se na sledei nain:
F=
f
n
nm m
nm =
nm
8 2 (1 + r )r 3 / 2
(1 r 2 ) 2 + 4 2 r (1 + r ) 2
= 0,
je priguenje.
nm su
nula, a dijagonalni
F=
2
n
Izbor standarda
466
Napredne opcije seizmikog prorauna
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom multimodalne analize (EUROCODE, SNIP,
BULG, SIA262, JUS multimodalna, proizvoljna spektralna kriva)
Za ove propise neophodno je izvriti modalnu analizu pre sprovoenja seizmikog prorauna.
Napredne opcije seizmikog prorauna koje su izabrane pri modalnoj analizi, vaie i pri
proraunu seizmikih sluajeva optereenja.
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom ekvivalentnog statikog optereenja (JUS,
HRN-N, SIA)
Za ove propise sprovedena modalna analiza nije neophodan uslov za proraun, pa se
napredne opcije seizmikog prorauna mogu zadavati i na ovom mestu, neposredno pred
seizmiki proraun.
467
7.3.4.1 EUROCODE
Seizmiki proraun po EUROCOD-u, zasniva se na multimodalnoj analizi
konstrukcije, pri emu se u obzir uzima uticaj svih proraunatih tonova iz modalne analize.
Izborom ove opcije seizmikog prorauna, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
468
gde
Se(T) je ordinata elasticnog spektra odgovora
T
ag
TB
Tc
TD
469
Eurocode 8 EN 1998-1 preporuuje upotrebu dva tipa spektra: Tip 1 i Tip 2 koji su definisani
za tipove tla A,B,C,D i E. Koji ce se od ova dva tipa spektra izabrati zavisi od karakteristike
najverovatnijeg zemljotresa.
Nacionalnim Aneksom mogu biti predvieni razliciti spektri odgovora.
Eurocode 8 EN 1998-1 definie kategorije tla kao:
A
B
C
D
E
stena ili neke druge stenolike geoloske formacije ukljuujui najvise 5m slabijeg
materijala na povrini
krute naslage peska, ljunka ili prekonsolidovane gline, najmanje debljine nekoliko
desetina metara sa karakteristikom postepenog poveanja mehanikih osobina sa
dubinom
duboke naslage srednje gustog peska, ljunka ili srednje krutih glina sa debljinom od
nekoliko desetina do mnogo stotina metara
naslage rastresitog tla bez kohezije (sa ili bez izvesnih mekih kohezionih slojeva)
tlo koje se sastoji od naslaga tla tipa C i D sa debljinom koja varira izmedju 5 i 20m,
ispod kojeg se nalazi vri materijal.
Kategorija znaaja
Eurocode 8 EN 1998-1 definie ketegorije znaaja objekta kao:
I
II
III
IV
gde su
470
q faktor ponaanja
donja granica elastinog spektra, preporuena vrednost je 0.2
Faktor ponaanja
Faktor ponaanja je uveden kao mera disipacije energije i sraunava se prema sledeem
izrazu:
q = q0 x kD x kR x kW 1.5
Upotrebljene oznake imaju sledee znaenje:
q0
kD
kR
kW
q0=5.0
q0=5.0
q0=5.0
q0=4.5
q0=5.0
q0=4.0
q0=3.5
q0=2.0
Faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti (kD) treba usvojiti prema sledeem:
kD = 1,00 za DC H
kD = 0,75 za DC M
kD = 0,50 za DC L
Faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini (kR) ima sledee vrednosti:
kR = 1,00 za pravlne konstrukcije
kR = 0,80 za nepravlne konstrukcije
Faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima (kW)
usvaja se prema sledeem:
kW = 1,00
kW = 1 / (2,5 - 0,5 a0) 1 za sistem zidova, dvojni sitem sa dominantnim zidovima i sitem sa
je
preovlaujui
odnos
dimenzija
zidova
jezgrom
(a0
konstruktivnog sistema - odnos visine prema duini zida)
Odnos ag/g
Odnos ag/g je odnos projektovanog ubrzanja tla i gravitacione konstante. To je u stvari
koeficijent seizmikog intenziteta (Ks) koji je propisan na osnovu seizmike zone u kojoj se
objekat nalazi.
Donja granica elstinog spektra
U ovom polju se zadaje vrednost za donju granicu elastinog spektra . Preporuena vrednost
je 0.2 ali se Nacionalnim Aneksom moe predvideti i druga vrednost.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
471
Tip spektra
Osim dva podrazumevana tipa spektra (Tip 1 i Tip 2) za koje se automatski postavljaju
vrednosti parametara S, Tb(S), Tc(S) i Td(S) za sve kategorije tla (A,B,C,D,E),
programom je omogueno definisanje novih elastinih spektara ubrzanja saglasnih sa
Nacionalnim Aneksima.
Edit box-ovi omoguavaju definisanje sva etiri parametra sa kojim se definie neka spektralna
kriva. Nakon unoenja parametara koji definiu novu spektralnu krivu, ukoliko elite istu da
. Komandno polje
je predvieno
trajno zapamtite, aktivirajte komandno polje za snimanje
za brisanje neke ranije definisane spektralne krive.
Procenat viskoznog priguenja (CQC)
Procenat viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statisticku metodu kombinovanja.
Ukoliko se unese vrednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombinovanja.
Pravac delovanja zemljotresa
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem odgovarajuih
koeficienata u kolonama kx, ky i kz, u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv.
472
Prema vaeem pravilniku za objekte visokogradnje, ukupna seizmika sila se proraunava
prema sledeoj formuli:
S = Ko x Ks x Kd x Kp x G
U gornjem delu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla (ovaj parametar zajedno sa zadatim
periodom oscilovanja konstrukcije odreuje vrednost koeficienta dinaminosti Kd), seizmike
zone (=> Ks), kategorije objekta (=> Ko) i vrste konstrukcije (=> Kp), te e program na
osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficiente koji se koriste u formuli za proraun
ukupne seizmike sile koja deluje na objekat.
Kategorija objekta
- I kategorija (Ko=1.50)
Zgrade sa prostorijama predvienim za vee skupove ljudi (bioskopske dvorane, pozorita,
fiskulturne izlobene i sline dvorane), fakulteti, kole, zdravstveni objekti, zgrade
vatrogasne slube, objekti veze koji nisu uvrteni u prethodnu kategoriju (PTT, RTV i drugi),
industrijske zgrade sa skupocenom opremom, svi energetski objekti instalisane snage do
40MW, zgrade koje sadre predmete izuzetne kulturne i umetnike vrednosti i druge zgrade
u kojima se vre aktivnosti od posebnog interesa za drutveno-politike zajednice.
- II kategorija (Ko=1.00)
Stambene zgrade, hoteli, restorani, javne zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju,
industrijske zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju
- III kategorija (Ko=0.75)
Pomono-proizvodne zgrade, agrotehniki objekti
Seizmika zona
- VII seizmika zona => Ks=0.025
- VIII seizmika zona => Ks=0.050
- IX
seizmika zona => Ks=0.100
U sluaju da objekat nije lociran ni na jednoj od ponuenih seizmikih zona, imate u
mogunost da u edit box-u Ks= zadate prozivoljnu vrednost koeficienta seizminosti.
Kategorija tla
- I
kategorija tla
- II kategorija tla
- III kategorija tla
Vrsta konstrukcije
- 1. (Kp=1.00)
Sve savremene konstrukcije od armiranog betona, sve eline konstrukcije osim
konstrukcija navedenih u taki 2 ovog lana, sve savremene drvene konstrukcije osim
konstrukcija definisanih u taki 3 ovog lana.
- 2. (Kp=1.30)
Konstrukcije od armiranih zidova i eline konstrukcije sa dijagonalama.
- 3. (Kp=2.00)
Konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili spratom, odnosno naglom promenom krutosti,
kao i konstrukcije od obinih zidova.
473
Kako se za objekte do 5 spratova raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema
priblinom obrascu:
Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi)
gde je:
Si
Gi
Hi
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrednost usvaja visinsku koordinatu najnie
potavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadate visine svakako nee ui u
proraun seizmikih sila.
Prekida 15% sile, odnosi se na lan 31, koji regulie da se za objekte preko 5 spratova,
prema prethodno navedenoj formuli rasporeuje samo 85% ukupne seizmike sile koja deluje
na objekat, a da se preostalih 15% sile zadaje da deluje kao koncentrisana sila u vrhu objekta.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, aktivan e postati i edit box Zg= u kome
treba zadati referentnu visinu koja odreuje vrh objekta (program po default-u za ovu
vrednost usvaja najvii postavljeni nivo u objektu). Naime, svim masama koje se nalaze na toj
i veoj visinskoj koordinati, program e srazmerno njihovim intenzitetima raspodeliti 15%
ukupne seizmike sile kao koncentrisane sile.
Pravac delovanja zemljotresa
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem ugla u koloni
() (uglu od 0 odgovara pravac globalne X ose), potrebno je u koloni T zadati i period
oscilovanja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno sproveli i modalnu analizu, tada e
se na desni klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa
proraunatim periodima oscilovanja konstrukcije za sve zahtevane tonove.
474
475
476
1
2
3
4
5
=>
=>
=>
=>
=>
p
p
p
p
p
=
=
=
=
=
4.00
4.00
3.00
2.50
2.00
=>
=>
=>
=>
=>
=>
= 0.05
= 0.07
= 0.10
477
Vrsta konstrukcije 4
Vrsta konstrukcije 5
=>
=>
= 0.15
= 0.20
Koeficient (ik) zavisi od oblika sopstvenih oscilacija konstrukcije, te se za svaki pojedini oblik
oscilovanja (i=1,2,3,4,...) komponentalne vrednosti (ikj) odreuju prema sledeem izrazu:
gde je:
Uikj -
Poslednji koeficient koji figurie u izrazu za odreivanje seizmike sile je koeficient redukcije
(), koji zavisi od vrste konstrukcije i ima sledee vrednosti:
Vrsta
Vrsta
Vrsta
Vrsta
Vrsta
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
1
2
3
4
5
=>
=>
=>
=>
=>
=
=
=
=
=
0.60
0.65
0.70
0.75
0.80
478
Soik -
K1
K1=1.00
K1=0.22
K1=0.25
K1=0.22
K1=0.35
K1=0.25
K1=0.35
K1=0.12
479
Vrednost seizmikog optereenja za i-ti ton sopstvenih oscilovanja konstrukcije se izraunava
prema sledeoj formuli:
Soik = A x i x ik x K x Gk
Vrednost koeficienta A se usvaja u zavisnosti od seizmike zone:
VII seizmika zona => A = 0.10
VIII seizmika zona => A = 0.20
IX
seizmika zona => A = 0.40
Koeficient dinaminosti (i) koji odgovara i-tom tonu sopstvenih oscilacija konstrukcije, zavisi
od odabrane kategorije tla i izraanuva se prema sledeim izrazima:
I-va i II-ga kategorija tla:
za Ti <=0,1 sec =>
i = 1+15Ti
za 0,1 sec < Ti < 0,4 sec => i = 2,5
za Ti >= 0,4 sec =>
i = 2,5(0,4/ Ti)0,5
III kategoriju tla:
za Ti <= 0,1 sec =>
i = 1 + 15 Ti
za 0,1 sec < Ti < 0,8 sec => i = 2,5
za Ti >= 0,8 sec =>
i = 2,5(0,8/ Ti)0,5
gde je Ti period sopstvenih oscilacija konstrukcije za i-ti ton oscilovanja. U svim sluajevima,
koeficient i ne sme biti manji od 0.8
Koeficient (ik) zavisi od oblika sopstvenih oscilacija konstrukcije i izraunava se prema
sledeoj formuli:
gde je: Xi(Xk) i Xi(Xj) - pomeranje konstrukcije prilikom sopstvenih oscilacija po i-tom tonu u
razmatranoj taki k i u svim takama j, a Qj - teina mase u taki j.
Vrednost koeficienta K se usvaja po sledeoj tabeli:
Karakteristike konstrukcija
1. Visoki objekti sa malom razmerom u osnovi (kule, jarboli, dimnjaci,
odvojeni liftovski ahtovi i sl). Objekti sa stubovima u prizemnom spratu, sa
odnosom krutosti prizemlja i viih spratova jednakim 0.25 i veim.
2. Objekti iz ramova, kod kojih ispuna po spratovima ne utie na
deformabilnost objekta.
3. Zgrade i objekti koji ne podpadaju pod take 1. i 2., izuzev hidrotehnikih
objekata.
K
K=1.50
K=1.30
K=1.00
480
Pravac delovanja zemljotresa
U donjem delu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca dejstava
zemljotresa, a zadavanjem vrednosti koeficienata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smer delovanja zemljotresa.
Kx - koeficijent delovanja u pravcu globalne X ose
Ky - koeficijent delovanja u pravcu globalne Y ose
Kz - koeficijent delovanja u pravcu globalne Z ose
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
seizmika
seizmika
seizmika
seizmika
zona
zona
zona
zona
=>
=>
=>
=>
Kc
Kc
Kc
Kc
=
=
=
=
0.05
0.10
0.15
0.27
481
Koeficient dinaminosti i zavisi od proraunatog perioda oscilovanja konstrukcije u i-tom
tonu sopstvenih oscilacija konstrukcije i kategorije tla:
I
II
III
kategorija tla:
kategorija tla:
kategorija tla:
i=0.9/Ti
i=1.2/Ti
i=1.6/Ti
(0.8 i 2.5)
(0.8 i 2.5)
(1.0 i 2.5)
482
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
konstrukcije
Kategorija objekta I
1
2
3
4
5
6
7
K
K
K
K
=
=
=
=
2.5
2.0
1.7
1.2
Kategorija
II
K = 2.0
K = 1.7
K = 1.4
K = 1.1
K = 2.5
K = 2.2
K = 1.0
objekta
Kategorija
III
K = 1.4
K = 1.3
K = 1.2
K = 1.0
K = 1.5
K = 1.4
K = 1.0
objekta
Kategorija objekta
II
Karakteristike
- nema veih okupljanja ljudi
- robe i oprema bez naroite
vrednosti
- nema opasnosti po okolinu
- verovatna vea okupljanja
ljudi
- objekat sa vrednom
Normirana oteenja
- mogua vea oteenja na
nosivom sastavu, ali bez
ruenja objekta
Dokazi
- nosivosti
- srednja oteenja
- nosivosti
- u izuzetnim
sluajevima i
483
III
opremom i robom
- vana infrastrukturna
funkcija objekta
- veliki stepen ugroenosti
okoline
- ivotno vana infrastrukturna
funkcija
- veliki stepen ugroenosti
okoline
upotrebljivosti
- nosivost
- upotrebljivost
Vrsta konstrukcije
1. elini i betonski ramovi
2. Betonski nosei zidovi sa armaturom, eline konstrukcije
3. Drvene konstrukcije
4. Zidane konstrukcije bez armature
5. Gredni mostovi (oslonci, nosai)
6.Luni i prednapregnuti mostovi
7. Nepomini oslonci mostova
Na osnovu odabrane seizmike zone i kategorije tla, propisom je definisano osam oblika
spektralne krive.
Seizmika zona
-
seizmika
seizmika
seizmika
seizmika
zona
zona
zona
zona
1
2
3a
3b
Kategorija tla
- tvrdo tlo
- srednje tvrdo tlo
484
Kako se raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom obrascu:
Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi)
gde je:
Si
Gi
Hi
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrednost usvaja visinsku koordinatu najnie
potavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadate visine svakako nee ui u
proraun seizmikih sila.
Pravac delovanja zemljotresa
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem ugla u koloni
() (uglu od 0 odgovara pravac globalne X ose), potrebno je u koloni T zadati i period
oscilovanja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno sproveli i modalnu analizu, tada e
se na desni klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa
proraunatim periodima oscilovanja konstrukcije za sve zahtevane tonove.
485
U uvodnom delu ovog dela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog
optereenja moe primeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je predviena
mogunost zadavanja potpuno prozivoljne vrednosti u koloni T. Ovakav nain seizmikog
prorauna ima vie primena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija. Tada imate
mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati ponaanje
konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako sraunate periode oscilovanja, unesete kao ulazni
podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Svakako da ovaj nain
ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje reenje, koje za mnoge objekte
moe biti zadovoljavajue.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
U sluaju da prethodno nije sprovedena modalna analiza, programu e nedostajati podaci o
teini objekta, na osnovu koje se proraunavaju seizmike sile. U takvim sluajevima,
aktiviranjem komandnog polja OK, nee odmah otpoeti seizmiki proraun, ve e program
otvoriti jo jedna dijalog box, u kome je sada potrebno odrediti nain na koji e biti izvren
proraun teine objekta.
486
487
ureivati svoju bazu spektralnih krivi. Uloga check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao
i u ostalim naredbama u programu, odnosno postavljanjem ovog check box-a na ukljueno
stanje imate mogunost da napravite kopiju spektralne krive koja je bila trenutno aktivna
neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj.
U donjem levom uglu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj se definise sam izgled krive. Njen
izgled se definse zadavanjem vrednosti ordinata (podatak u koloni m/s2) za prozivoljno
odabrani broj taaka na apscisi, koja predstavlja period oscilovanja konstrukcije (podatak u
koloni T (s). Pomou komandnih polja Dodaj i Brii dodajete, odnosno uklanjate par
podataka koji definie oblik spektralne krive. Kako je veza izmeu dve susedne take linearna,
to na krivim delovima spektra morate definisati ordinate u vie meu taaka, dok je na pravim
delovima dovoljno definisati ordinate samo na poetku i kraju.
Izborom komandog polja OK program e se vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti sve
definisane podatke za odbaranu spektralnu krivu iz baze.
488
8. OBRADA REZULTATA
PRORAUNA
8.1
489
490
491
492
493
8.2
494
U listi su prikazani svi zadati osnovni sluajevi optereenja. Crna strelica sa leve strane list
box-a pokazuje koji je sluaj optereenja bio tekui neposredno pre aktiviranja ove naredbe.
Promena tekueg sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia preko njegovog imena,
nakon ega taj red postaje naznaen posebnom bojom.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a program e biti spreman
da prikae razultate prorauna za novo postavljeni tekui sluaj optereenja.
8.2.1
495
novi red, koji ima onoliko kolona koliko je i osnovnih sluajeva optereenja. SRSS kombinacija
se definie tako to se u kolonama koje imaju isti redni broj kao i osnovni sluajevi optereenja
koji ulaze u kombinaciju zada multiplikator.
E=
Ei2
gde je:
E uticaj
k multiplikator
i redni broj osnovnog sluaja optereenja
SRSS kombinacije se u programu tretiraju na isti nain kao i osnovni sluajevi optereenja,
tako da e sveka promena u ovom dijalog box-u dovesti do brisanja rezultata dimenzionisanja,
ukoliko oni postoje. Iz tog razloga, ako su vam SRSS kombinacije potrebne, najbolje je da pre
bilo kakvog rada u modulu za obradu podataka izvrite njihovo definisanje. Obzirom da ova
naredba moe biti destruktivna, u dijalog box-u se prikazuje i odgovarajue obavetenje.
Brii je predvieno za uklanjanje selektovane SRSS kombinacije iz liste,
Komandno polje
Gore i
Dole trenutno selektovanoj kombinaciji vri
dok se pomou komandnih polja
promena poloaja u listi na gore, odnosno na dole.
Nakon aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara tekui dijalog box, uz prihvatanje
svih unetih izmena, i vraa se na osnovni izgled dijalog box-a naredbe Sluajevi optereenja.
Obzirom da se SRSS kombinacije tretiraju kao osnovni sluajevi optereenja, prikazivae se u
ovom dijalog box-u potpuno ravnopravno sa ostalim osnovnim sluajevima i bie dostupne za
kreiranje anvelopa uticaja i obinih kombinacija optereenja.
496
8.2.2
Kreiranje kombinacija
497
8.2.3
Anvelope uticaja
498
U edit box-u se zadaje eljeni naziv, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri
snimanje. Od tog trenutka, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadati naziv, a njegovim
izborom se u bilo kom trenutku mogu uitati svi podaci koji su mu pridrueni.
499
Izborom komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u zatvorenoj listi za izbor
sluajeva optereenja nalazie se svi snimljeni anvelopski sluajevi optereenja, sa svojim
nazivom i rednim brojevima sluajeva optereenja koji su selektovani za proraun anvelopa
ekstremnih uticaja.
Ukoliko definisani anvelopski sluaj optereenja nije snimljen, nakon aktiviranja komandnog
polja OK, u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja umesto imena pojavie se tekst
Anv:.
500
Svi rezultati koji se od ovog trenutka budu prikazivali u okviru pojedinih naredbi, u ovom
sluaju e predstavljati anvelope ekstremnih uticaja.
Ponovnim ulaskom u dijalog box ove naredbe, i postavljanjem check box-a Anvelope na
iskljueno stanje, moete umesto prikaza anvelopa, ponovo zahtevati prikaz rezultata za bilo
koji od osnovnih sluajeva optereenja ili proizvoljno kreiranu kombinaciju.
Moe se desiti da se u toku rada sa modelom izbriu neki sluajevi optereenja ili kombinacije,
tako da ne postoje redni brojevi koji su zadati pri kreiranju anvelopa. U zatvorenoj listi za izbor
sluajeva optereenja e se ispred datih anvelopa ispisivati znak pitanja (?), a pri pokuaju
njihovog izbora program e izbaciti odgovarajue obavetenje.
Ako se takva anvelopa izabere iz zatvorene liste u dijalogu Sluajevi optereenja, program e
ponuditi mogunost njenog brisanja, kao i mogunost brisanja svih ostalih neregularnih
anvelopa.
8.3
501
502
503
Komandna polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom
komandnog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunara
kao AVI fajl koji moete kasnije, van okruenja programa Tower, putati kao posebnu
animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player.
Komandno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg
tona.
8.4
Suma reakcija
U levom delu dijalog box-a, prikazuje se sume zadatog optereenja u pravcu globalnih
koordinatnih osa, a u desnom delu odgovarajue sume reaktivnog optereenja za postavljeni
tekui sluaj optereenja. Svakako da, u sluaju ispravno sprovedenog prorauna, aktivno i
reaktivno opteerenje moraju stajati u ravnotei.
Naredba za dobijanje sume reakcija, bie neaktivna u sledeim sluajevima:
- ako je umesto tekueg sluaja optereenja, od programa zahtevan prikaz anvelopa
ekstremnih uticaja.
- ako je u okviru tekueg sluaja optereenja zadato pokretno optereenje, obzirom da se i u
tom sluaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih uticaja za razliite poloaje
pokretnog optereenja.
- ako tekui sluaj optereenja predstavlja seizmiko optereenje koje je proraunato
metodom multi modalne analize. Prikazivanje sume reakcija u ovakvim sluajevima nema
nikakvog smisla, obzirom da su sve reakcije oslonaca dobijene nekom od statistikih
metoda, te uvek imaju pozitivnu vrednost.
8.5
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena vrste uticaja.
504
505
Na levoj slici su prikazane presene sile koje odgovaraju savijanju ploe (naprezanje upravno
na ravan ploe), a na desnoj presene sile koje odgovaraju membranskom naprezanju
(naprezanju u ravni ploe). Iz slike se jasno vidi i usvojena konvencija o pozitivnim smerovima
presenih sila.
Vrsta uticaja
Izbor uticaja se vri postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na
raspolaganju su:
506
Kako se glavni naponi proraunavaju samo na gornjoj i donjoj strani ploe, a vrednosti
smiuih napona od transverzalnih sila su u tim takama jednaki nuli, to naponska slika za
sloeno naprezanje u potpunosti odgovara ravnom stanju napona.
Glavni napon 1 predstavlja maksimalnu, a 2 minimalnu vrednost napona u posmatranoj
taki, i ove vrednosti se za ravno stanje napona raunaju iz sledeih izraza:
507
Preglednu sliku o rasporedu napona u proizvoljnoj taki modela, za ravno stanje napona prua
Mohr-ov krug.
Ugao koji zaklapa pravac napona 1 sa pravcem globalne X ose je odreen sledeim izrazima:
to se tie deformacija, program pri sloenom naprezanju prikazuje rezultate za sva tri
pomeranja i sve tri rotacije u pravcu i globalnih i lokalnih koordinatnih osa.
Xp Yp Zp Xr Yr Zr u1 u2 u3 r1 r2 r3 -
508
Pomeranja i rotacije imaju pozitivne vrednosti ako njihovi vektori deluju u pravcu pozitivnih
globalnih, odnosno lokalnih osa.
Vrsta izolinija
Kako su izolinije najpogodniji nain za prikazivanje uticaja u povrinskim elementima, to se u
gornjem desnom delu dijalog box-a nalazi pravougaona oblast u kojoj se biraju vrste izolinija
kojima e biti interpretirani izabrani uticaji. Izbor tipa izolinija, se vri postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Programom su predviena tri tipa izolinija i to:
Empty (prazne) izolinije su linije koje povezuju take na ploi sa istim intenzitetom
(potencijalom). Du svake od postavljenih linija na crteu, ispisuje se i njen intenzitet. Nulta
linija se naznaava posebnom bojom, tako da se jasno razdvaja od ostalih.
509
510
izmeu izolinija sa najmanjim vrednostima farbaju se najbleim nijansama, dok se oblasti
izmeu izolinija sa najveim vrednostima farbaju sa tamnijim nijansama zadate boje.
Prikazivanje rezultata sa dve boje bira se u dijalog box-u naredbe Funkcionalnost, u kartoteci
Rezultati, tako to se check box Dve boje za izolinije i legende postavi na ukljueno
stanje.
511
512
513
Mx,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne X ose na
kosu ravan ploe
Nx,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne X
ose na kosu ravan ploe
Tx,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
X ose na kosu ravan ploe
My,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na kosu ravan
ploe
Ny,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na kosu
ravan ploe
Ny,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na
kosu ravan ploe
My,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Y ose na
kosu ravan ploe
Ny,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Y
ose na kosu ravan ploe
Ty,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
Y ose na kosu ravan ploe
Mz,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na kosu ravan
ploe
Nz,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na kosu
ravan ploe
Nz,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na
kosu ravan ploe
Mz,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Z ose na
kosu ravan ploe
Nz,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Z
ose na kosu ravan ploe
Tz,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
Z ose na kosu ravan ploe
Zone oslonaca
Poslednji podatak koji se moe zadati u ovom dijalog box-u, odnosi se na parabolino
zaobljavanje momenata savijanja iznad oslonaca. Naime, postavljanjem prekidaa Zone
oslonaca na ukljueno stanje, od programa se zahteva da sve piceve momenata savijanja u
ploama, na mestima njenog oslanjanja, parabolino zaobli u zavisnosti od zadatih dimenzija
elemenata na koje se ona oslanja. Svakako da e ovako proraunati momenti savijanja imati
uticaja i na intenzitet svih ostalih uticaja (napona), iji se intenzitet dobija na osnovu vrednosti
momenata savijanja.
Na levoj slici je prikazan dijagram momenata dobijen direktno iz prorauna metodom konanih
elemenata, u kojoj se svi elementi konstrukcije modeliraju bez dimenzionalnim konanim
elementima.
514
Meutim, kako oslanjanje ploa u prirodi ne deluju samo u jednoj taki ve po celoj irini datog
konstruktivnog elementa, to mnogi standardi dozvoljavaju parabolino zaobljavanje raunski
dobijenih oslonakih momenata, na nain kako je to prikazano na desnoj slici. Iz slike se jasno
vidi da na ovo ublaavanje oslonakih momenata direktno utie irina konstruktivnog elementa
na koji se ploa oslanja, u pravcu pruanja dijagrama. Naime, to je konstruktivni element na
koji se ploa oslanja iri, to e se parbolinim zaobljavanjem dobiti vee ublaavanje
momenata savijanja.
Pri parabolikom zaobljavanju uticaja, na mestima gde se ploa oslanja na prave takaste i
linijske oslonce, za podatak o njihovoj dimenziji se koristi pridrueni parametar u okviru seta
njihovih numerikih podataka. Za linijske oslonce to je podatak d, a za takaste oslonce oblik
i dimenzije koji su mu pridrueni pomou komandnog polja Presek.
Prikaz rezultata
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati, a na ekranu e se pojaviti prikaz
izabranih uticaja, na nain kako je to i zadato u dijalog box-u. Promenom tekueg prikaza u
prozoru 2D pogled, izolinije e se prikazavati za sve ploe i zidove koji pripadaju tekuem
sklopu (nivo, ram, pomoni pogled, itd.). Svakako da e izolinije biti zajednike za sve ploe i
zidove u okviru datog sklopa. Uzmimo za primer meuspratnu plou sa kapitelima. U ovom
sluaju, izolinije e biti tako postavljene da predstavljaju podelu od najvee do najmanje
vrednosti na svim ploama koje se nalaze u datom sklopu.
515
516
Od svih uticaja koji se mogu prikazati u ploama, jedino se pravci glavnih napona (prekidai
,g i ,d) ne prikazuju putem izolinija ve pomou strelica koje jasno ilustruju pravac
njihovog delovanja. Naime, u sredini svakog konanog elementa e biti postavljene dve
ortogonalne strelice u pravcu delovanja glavnih napona. Na krajevima linija koje odreuju
pravac delovanja glavnog napona 1, odnosno glavnog napona 2, se u sluaju zatezanja
javljaju strelice okrenute ka spolja, a u sluaju pritiska ka unutra. Prikaz krstova glavnih
napona nee biti mogu ako je umesto tekueg sluaja optereenja zahtevano od programa da
prikazuje anvelope ekstremnih uticaja.
Napomenuemo da uticaji transverzalnih sila nee uvek imati oekivani oblik u zoni gde se
javlja skok transverzalne sile. Ovo emo ilustrovati na jednostavnom primeru izduene
kontinualne ploe na dva polja, koja je optereena verikalnim optereenjem..
517
8.5.1
518
519
Kao i u ostalim dijalog box-ovima, komandno polje Cancel je predvieno za odustajanje od
izvrenih izmena, a komandno polje OK, za potvrdu izvrenih korekcija u listi. Klikom na
komandno polje OK, dijalog box e nestati, a na crteu e se pojaviti nove izolinije iji e
intenziteti odgovarati zadatim vrednostima.
Mogunost selektovanja vie sklopova na modelu ima naroitu primenu kada elite da
unificirate podelu izloinija na srodnim delovima konstrukcije (tipski sprat, zidovi, itd.). Tada e
na svim prethodno selektovanim sklopovima, uticaji biti prikazani u istim intervalima izolinija.
Na kraju emo napomenuti da se podela izolinija za dati uticaj pamti za svaki sklop na modelu
odvojeno. Prethodno editovanje vrednosti izolinija moete ponititi na celom modelu, jedino
ponovnim izborom naredbe Ploa, i zadavanjem novog broja podela.
8.5.2
Ms Mn Mns Ns Nn Ts Tn -
520
Naponi:
s,g n,g
ns,d u,d -
Napon koji deluje u pravcu zadatog preseka, (na gornjoj strani ploe)
Napon koji deluje u pravcu normale na zadatu liniju preseka (na gornjoj strani
ploe)
Smiui napon koji deluje u pravcu zadatog preseka (na gornjoj strani ploe)
Uporedni napon (na gornjoj strani ploe)
Napon koji deluje u pravcu zadatog preseka, (na donjoj strani ploe)
Napon koji deluje u pravcu normale na zadatu liniju preseka (na donjoj strani
ploe)
Smiui napon koji deluje u pravcu zadatog preseka (na donjoj strani ploe)
Uporedni napon (na donjoj strani ploe)
Deformacije:
Xp Yp Zp Xr Yr Zr u1 u2 u3 r1 r2 r3 -
Napon u tlu
Uloga i znaenje prekidaa Zone oslonaca je potpuno isto kao i u dijalog box-u naredbe za
prikaz uticaja u ploama, odnosno njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, program e
parabolino zaobliti sve raunski dobijene piceve momenata iznad oslonaca.
Nakon izbora eljenog uticaja i aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa
ekrana i dalji tok naredbe e biti isti kao i kada su na ekranu prikazane izolinije nekog od
uticaja. Naime, na komandnoj liniji e se javiti poruka kojom se od korisnika zahteva
iscrtavanje potpuno prozivoljne jedno-segmentne linije.
Prva taka (Krug/<krAj>:
Nakon zadavanja poloaja prve take, na komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka, kojom se
zahteva izbor i druge take linije preseka.
Druga taka (lUk/<krAj>):
Izborom odgovarajuih podopcija sa komandne linije, pored prave linije, mogue je zadati i
luni i kruni oblik linije preseka. Zadavanje krunog, odnosno lunog preseka, moe biti od
koristi pri analizi uticaja u rotaciono simetrinim delovima konstrukcije (sfera, kruna ploa,
itd.).
Kada je poloaj linije preseka potpuno odreen, program e sa komandne linije ponuditi i
mogunost zadavanja irine trake, u odnosu na zadatu liniju preseka.
521
irina (Spreg-sila) <0>:
Napomenuemo da se podopcija Spreg-sila, pojavljuje na komandnoj liniji samo ako je za
vrstu uticaja odabrano: Nn, Ns ili Nns.
Sada se nudi vie mogunosti, u zavisnosti od toga kakvu vrstu dijagrama elite da dobijete
du zadate linije preseka.
Dijagrami bez zadavanja irine trake
Ako elite obian dijagram, bez integraljenja po zadatoj irini preseka, klikom na desni taster
mia prihvatite default irinu trake 0, i na ekranu e se pojaviti dijagram du zadate linije
preseka.
522
523
524
Dobijene ordinate na ovakvom dijagramu, praktino predstavljaju vrednost M= koja bi se
dobila povlaenjem horizontalnog preseka za odabrani uticaj Nn, na posmatranom mestu.
525
8.5.3
Pomou ove naredbe moete da definiete lokalni koordinatni sistem ploe u odnosu na
koji e se prikazivati uticaji. Izborom naredbe Uticaji u ploi u zadatom LKS, koja
se nalazi u okviru padajueg menija Uticaji, ulazi se u proceduru selektovanja ploa.
<0 sel.> Zadavanje LKS ploa Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> / prIkaz):
Istovremeno program za svaku plou iscrtava simbol koji pokazuje trenutnu orijentaciju
njenog lokalnog koordinatnog sistema.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
526
T3,2 N1
N2
N12
527
Pomou check box-a Crtanje simbola LKS odreuje se da li e se crtati simboli koji
prikazuju orijentaciju LKS ploa.
Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod obine naredbe za prikazivanje uticaja u ploama,
tako da ih ovde neemo objanjavati.
Aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje izabrani uticaj.
528
8.5.4
Izborom naredbe Relativni ugib ploa, koja se nalazi u okviru padajueg menija
Uticaji, prikazae se izolinije ugiba u ploama:
529
530
S obzirom da je programom omogueno zadavanje maksimalno tri referentne taake naredbu
moete i da nastavite unosom druge take, nakon ega komandna linija dobija novi izgled:
Referentne take za relativni ugib ploa Trea taka ( prIkaz / <krAj> ):
I nakon unosa druge referentne take naredba moe ili da se zavri ili da se sada zada trea
taka, posle ega e se naredba automatski zavriti. S obzirom da ove tri take definu ravan,
jasno je da se one ne mogu nalaziti na jednoj osi, tako da program onemoguava unos tree
take koja je kolinearna sa prve dve.
Prikaz relativnog ugiba ploa wr, nakon postavljanja tri referentne take
Radi boljeg razumevanja pojma relativnog ugiba ilusrovaemo rezultate na jednostavnom
primeru jedne tanke ploe oslonjene na dva stuba. Ploa je optereena sa sopstvenom teinom
i dve koncentrisane sile u stubovima P1 i P2.
P2
P1
B
C1
C2
T1
X
T2
531
X= A B
X
deo deformacije u ravni koja sadri pravu provuenu kroz referentne take
stubova T1 i T2
C1 i C2 deformacije stubova
Analogno ugibu koji se sraunava u sredini ploe, dobijaju se i ugibi u svim ostalima takama
ploe.
Ponovnim izborom naredbe Relativni ugib ploa, ukoliko su prethodno zadate referentne
take, komandna linija dobija novi izgled:
Referentne take za relativni ugib ploa Prva taka (prIkaz / Brisanje / <krAj>):
Izborom podopcije Brisanje sa komandne linije uklanjaju se sve ranije zadate referentne
take, nakon ega se ponovo prikazuje stvarni ugib ploa.
Na kraju je potrebno jo napomenuti i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne moe
prikazivati relativni ugib ploa.
8.5.5
532
8.6
Uticaji u gredama
Izborom naredbe Greda, mogu se dobiti dijagrami presenih sila u gredama.
Svakako da e izbor ove naredbe biti onemoguen za modele koji u sebi ne sadre
ni jednu gredu.
Izborom naredbe Greda, mogu se dobiti dijagrami presenih sila u gredama. Svakako da e
izbor ove naredbe biti onemoguen za modele koji u sebi ne sadre ni jednu gredu.
Nakon aktiviranja naredbe, program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje rezultate
prorauna u grednim elementima za tekui sluaj optereenja, a na pokazivau se pojavljuje
mali kvadrati za selektovanje.
533
534
8.6.1
Pojedinani dijagrami
535
N1 T2 T3 M1 M2 M3 -
Deformacije:
u1 u2 u3 r1 r2 r3 Xp Yp Zp Xr Yr Zr -
536
Naponi:
,max - maksimalni normalni napon u preseku. Napon se sraunava u svim takama
poprenog preseka i kao rezultat se usvaja najvea dobijena vrdnost
,min - minimalni normalni napon u preseku. Napon se sraunava u svim takama
poprenog preseka i kao rezultat se usvaja najmanja dobijena vrdnost
,0 napon od normalne sile u preseku. Kako pojedini seizmiki propisi ograniavaju
maksimalno aksijalno naprezanje seizmikih stubova od vertiklanog tereta, to ovaj
podatak moe biti od korisiti.
,2 napon smicanja u pravcu lokalne ose 2
,3 napon smicanja u pravcu lokalne ose 3
,23 srednja kvadratna vrednost smiuih napona
Pri proraunu napona primenjene su sledee formule:
,max/min = N1/A1 M2/W2 M3/W3
,0 = N1/A1
,2 = T2/A2
,3 = T3/A3
,23 = (,22 + ,32)1/2
Prema usvojenoj konvenciji, presene sile su pozitivne ako njihovi vektori deluju u pravcu
pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa svake od greda, a deformacije su pozitivne ako
njihovi vektori pomeranja i rotacija deluju u pravcu pozitivnih smerova lokalnih, odnosno
globalnih koordinatnih osa.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umesto tekueg sluaja optereenja zahtevan
prikaz anvelopa ekstremnih uticaja, tada e u ovom dijalog box-u biti mogue odabrati i uticaj
za koji treba konstruisati anvelope. Znai, za odabrani uticaj u delu Anvelope, bie
konstruisane anvelope ekstremnih vrednosti, a za ostale dijagrami odgovarajuih vrednosti.
Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je definisano pokretno optereenja.
Kako se za jednoremeni prikaz moe odbrati proizvoljan broj dijagrama, to se pomou check
box-a Automatski odreen, odreuje njihov meusobni poloaj. Ako je ovaj check box
postavljen na ukljueno stanje, tada e program sam rasporediti poloaj dijagrama, tako da
prostor u prozoru za prikaz pojedinanih dijgrama bude to optimalnije popunjen. Meutim, u
sluaju da elite da tampate ove dijagrame, takav programski odreen poloaj dijagrama
Vam ne mora uvek odgovarati. U tim sluajevima, postavite prekida Automatski odreen na
iskljueno stanje, nakon ega e edit box Broj kolona biti dostupan za unos podatka. Kao
ulazni podatak zadajete, u koliko redova e odabrani dijagrami biti prikazani u dijalog box-u.
Znai, ako ste odabrali za prikaz recimo 5 dijagrama, i elite da oni budu smeteni u jednoj
koloni, tada je potrebno za broj redova da zadate broj 5.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, na ekranu e se istovremeno pojaviti svi odabrani
dijagrami.
537
538
Da bi bilo koja vrsta podeavanja uopte bila mogua, neophodno je da se klikom mia preko
povrine predviene za prikaz dijagrama postavi fokus. Nakon toga se na statusnoj liniji, koja
je postavljena uz donju ivicu dijalog box-a, ispisuje kratak opis moguih podeavanja.
539
540
Ctrl+ K - Poveava se vertikalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ L - Smanjuje se vertikalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ J - Poveava se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Ctrl+ I - Smanjuje se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Pritiskom na taster Home ponitavaju se sve zadate promene, a razmak i veliina dijagrama
se vraaju na default stanje.
U sluaju selektovanja greda spregnutog poprenog preseka, dostupna e biti i zatvorena lista
za izbor pojedinanih delova spregnutog poprenog preseka, koja se nalazi u donjem delu
dijalog box-a.
541
542
selektujete neke druge grede za prikaz njihovih pojedinanih dijagrama, ili pak da od
programa zahtevate jednovremni prikaz dijagrama za sve grede na modelu.
8.6.2
543
N,sr -
M2D -
T2D -
544
8.6.3
545
546
547
548
8.6.4
549
550
Nakon izbora eljenog uticaja, i aktivaranja komandnog polja OK, u osnovnom dijalog box-a
za editovanje vrednosti izolinija u gredama, program e postaviti listu moguih vrednosti
odabranog uticaja, za sve prethodno selektovane grede.
551
U gornjem desnom uglu prozora 2D pogled, uvek se postavlja i tablica koja za svaku od
postavljenih boja izlonija ukazuje na opseg vrednosti.
Program e i dalje biti u proceduri selekcije novih greda, pri emu i dalje ostaju selektovane
sve prethodno odabrane grede. Znai, u sluaju da elite da selektujete novu grupu greda,
prvo morate da de-selektujete ranije selektovane grede. Ovakav nain obrade rezultata u
gredama, bie dostupan sve dok sa komandne linije ne izabrete podopciju krAj. Njenim
izborom, ofarbane grede e zameniti dijagrami koji su bili prikazani na ekranu neposredno pre
aktiviranja naredbe Legenda.
Ovakva obrada rezultata u gredama ima viestruku primenu, i najee se koristi za otkrivanje
ekstremnih vrednosti pojedinih uticaja na celom modelu. Korienjem mogunosti grupisanja
istorodnih elemenata konstrukcije u celine (vidi poglavlje 2.10.2), i selektovanjem svih tih
grednih elemenata, ova naredba posataje naroito efikasna. Lako se moe dobiti informacija o
poloaju momenata savijanja koji premauju neku postavljenu vrednost recimo u svim
meuspratnim gedama na modelu, poloaj ekstremnih normalnih sila pritiska u svim
stubovima, poloaj pritisnutih i zategnutih tapova u reetkastim konstrukcijama, itd.
8.6.5
<0 sel.> Linijski entitet koji se dodatno kotira - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek
/ eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da prvo selektuje sve linijske entitete ije uticaje eli dodatno da
kotira, a potom i sve take u kojima eli da se kotiranje izvri, pri emu komandna linija dobija
novi izgled:
Poloaj dodatne kote (Brisanje svih / Ravnomerno / <krAj>):
Za dodatne take mogue je izabrati bilo koje take koje pripadaju selektovanim entitetima.
Ukoliko imate potrebu da dijagrame kotirate u takama koje se nalaze na odreenoj
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
552
udaljenosti jedne od druge, dovoljno je da sa komandne linije izaberete podopciju
Ravnomerno, nakon ega komandna linija dobija novi izgled.
Odstojanje <1>:
Od korisnika se zahteva zadavanje odstojanja na kojima e se nalaziti dodatne kote, izraenog
u metrima, a izmeu uglastih zagrada je ispisana njegova tekua vrednost.
Nakon zadavanja svih dodatnih taaka u kojima korisnik eli da iskotira uticaje, iz komande se
moe izai na desni klik mia ili aktiviranjem podopcije krAj sa komandne linije. Ako nakon
toga pozovete komandu za prikaz uticaja u linijskim entitetima, dijagrami uticaja e biti
dodatno iskotirani u svim zadatim takama.
Potrebno je napomenuti da je dodatne kote mogue uneti i na taj nain to se prvo prikau
uticaji u nekom od linijskih entiteta, a nakon toga se aktivira naredba Dodatno kotiranje
uticaja u linijskim entitetima i izaberu se eljene take za kotiranje.
Izborom podopcije Brisanje svih sa selektovanih linijskih entiteta se uklanjaju sve
prethodno zadate dodatne kote.
8.7
553
Konvencija o lokalnom kooridntanom sitemu povrinskih oslonaca je potpuno ista kao i kod
ploa i zidova, pa sve prethodno reeno vai i ovde. Prema usvojenoj konvenciji, napon u tlu
ima pozitivnu vrednost ako predstavlja pritisak (reakcija deluje u pravcu pozivne lokalne ose
3). Takoe i sleganje je pozitivno ako deluje u pravcu pozitivne lokalne ose 3.
554
Znaenje svih ostalih ponuenih parametara u ovom dijalog box-a je potpuno isto kao i kod
naredbe za izbor utcaja u ploama, odnosno zidovima.
8.8
Naredba radi potpuno isto kao i naredba opisana u poglavlju 8.6, pomou koje se analiziraju
uticaji u gredama. Jedina razlika je u vrsti uticaja za koje se mogu prikazivati rezultati.
Izborom opdopcije prIkaz, sa komandne linije, ili pak opcije Ostali u tulbaru, otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
555
R1 R2 R3 M1 ,tla s,tla -
556
557
8.9
Reakcije oslonaca
Izborom naredbe Reakcije, na crteu e uz sve takaste i linijske oslonce biti
ispisane njihove reakcije.
558
R1 R2 R3 M1 M2 M3 r1 r2 r3 m1 -
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije takastih i linijskih oslonaca su pozitivne ako njihovi
vektori deluju u pravcu pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa takastih odnosno linijskih
oslonaca.
Nakon izbora vrste reakcija i aktiviranja komandnog polja OK, na ekranu e se uz sve
takaste i linijske oslonce pojaviti sve odabrane vrste reakcija.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umesto tekueg sluaja optereenja zahtevan
prikaz anvelopa ekstremnih uticaja, tada e se na crteu prikazivati po dve reakcije, pri emu
e jedna odgovarati maksimalno pozitivnoj a druga maksimalno negativnoj vrednosti. Isto vai
i za sluaj optereenja u okviru koga je zadato pokretno optereenje.
559
560
Pravac simbola reakcija koje se nalaze u ravni trenutnog pogleda jasno ukazuje na to o kojim
se reakcijama radi, dok se za reakcije koje nisu u ravni trenutnog pogleda iza prikazane
vrednosti u zagradama ispisuje oznaka.
Ukoliko se check-box Prikaz bez simbola postavi na ukljueno stanje dobie se
maksimalno komapaktan prikaz reakcija takastih oslonaca, bez iscrtavanja grafickih simbola.
Sada se vrednosti reakcija ispisuju sa znakom, tako da znak minus (-) ukazuje da je smer
date reakcije suprotan od smera odgovarajue lokalne ose takastog oslonca.
561
8.10
562
N
Tx
Tz
Mt
Mx
My
- moment savijanja u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled (vektor momenta je upravan na ravan zida).
- transverzalna sila u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled. Pravac delovanja transverzalne sile je odreen linijom
preseka ploe, odnosno zida, sa tranutnom ravni prikaza u prozoru 2D pogled.
- normalna sila u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled. Vektor sile pripada ravni zida i upravan je na liniju
preseka ploe, odnosno zida, sa tranutnom ravni prikaza u prozoru 2D pogled.
N
Tx
Tz
Mt
Mx
My
Bez obzira na to ta je trenutno prikazano u prozoru 2D pogled (nivo, ram, kosi ram...),
lokalna osa x pogleda je uvek horizontalna a lokana osa y je uvek vertikalna.
563
Iznad/Ispred -
Ispod/Iza -
Razlika -
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 2D pogled, uz
sve trenutno vidljive indirektne elemente bie ispisane vrednosti odabranih uticaja.
564
565
elemenata (u okviru dela Simbol u preseku, check box Greda je postavljen na iskljueno
stanje), tada za gredne indirektne elemente nee biti ispisani uticaji. Isto vai i za ploe i
zidove, a i za naredbu Sakrivanje pomou koje se selektivno ukida vidljivost samo
odreenoj grupi elemenata crtea.
Napomena:
Uticaji u indirektnim povrinskim elementima za multimodalne seizmike sluajeve optereenja
sada se izraunavaju statistikim kombinovanjem uticaja od svih tonova (CQC shema).
8.11
Reduktor
566
Ako se izabere podopcija Default sa komandne linije, gustina dijagrama reduktora e biti
proraunata na osnovu gustine mree konanih elemenata.
<-> Prva taka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj>/ Gustina <1>):
Kada se zavri definisanje geometrije reduktora, program za svaki selektovani entitet
proverava da li zadovoljava navedene geometrijske uslove. Entiteti koji ne zadovoljavaju date
uslove izbacuju se iz selekcije uz odgovarajue obavetenje.
Ako se od svih selektovanih entiteta moe kreirati reduktor, na komandnoj liniji e se nakon
selekcije pojaviti i podopcije Teite i Centar krutosti.
<-> Prva taka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Gustina / Teite / Centar krutosti):
Ove opcije imaju smisla samo ako se u prozoru 2D pogled bar neki od izabranih entiteta vide
u preseku. U tom sluaju program e odrediti teite, odnosno centar krutosti svih njihovih
preseka sa tekuom ravni, i na osnovu geometrija selektovanih objekata odrediti geometriju
reduktora, tako da sadri i navedenu taku. U sluaju da se kroz datu taku moe postaviti
vie reduktora, program e izabrati onaj koji je normalan na tekuu ravan u prozoru 2D
pogled.
Ako se u prozoru 2D pogled ni jedan od selektovanih entiteta ne vidi u preseku, nakon
aktiviranja neke od ovih podopcija program e izdati odgovarajue obavetenje.
Bez obzira na koji nain ste odredili geometriju reduktora, kada se naredba zavri on e se
prikazati na crteu.
567
568
569
8.12
Uticajna linija
Izborom naredbe Uticajna linija, program na komandnoj liniji ispisuje poruku
kojom zahteva izbor jedne ili vie greda po kojima se kree pokretno optereenje.
570
571
Radi breg i lakeg unosa podataka, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, znak
+ oznaava delovanje sile na dole. Program zadate sile usmerava u pravcu globalne Z ose
celog modela.
Linijske sile
Podaci o linijskom optereenju se zadaju u listi, koja se nalazi u gornjem desnom delu dijalog
box-a.
X2 [m]
572
Kontinualno optereenje - ispred i iza
U delu dijalog box-a Kontinualno optereenje - ispred i iza omogueno je definisanje
peake navale, koja moe da se nalazi ispred i/ili iza vozila. U edit box-u Intenzitet
zadaje se intenzitet peake navale, a njen poloaj je definisan slobodnim prostorom do
vozila (proizvoljno definisanog pokretnog optereenja) ija se duina unosi u edit box-u
Slobodan prostor. Konvencija za znak sile je takoe obrnuta od uobiajene, tako da znak
+ oznaava delovanje sile na dole.
573
Biblioteka ema pokretnog optereenja za uticajnu liniju
U praksi se esto primenjuju iste eme pokretnog optereenja za uticajnu liniju. Da bi se
izbeglo nepotrebno ponavljanje definisanja istih ili slinih ema, omogueno je da se kreirane
eme snime u bazu i po potrebi naknadno uitaju.
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi uneti podaci e biti
snimljeni u biblioteku ema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim izborom e svi podaci koji su mu pridrueni biti
Brii je predvieno za brisanje
preuzeti i prikazani u dijalog box-u. Komandno polje
selektovane eme koja je ranije smetena u bazu.
Za snimljene eme optereenja se moe kreirati i izvetaj.
574
575
576
Izborom podopcije kriTini poloaj sa komandne linije, na crteu e se prikazati ekstremne
vrednosti kao i njihov poloaj za tekuu emu pokretnog optereenja.
8.13
Skaliranje uticaja
Naponi -
Deformacije -
577
mere korien metar, zadavanje vrednosti 1000 u edit box-u Deformacije, dovee do
prikaza proraunatih pomeranja u milimetrima.
Pored zadavanja faktora skaliranja, u ovom dijalog box-u se moe uticati na preglednost ispisa
numerikih rezultata prorauna na crteu, i izgled dijagrama presenih sila.
Broj decimala - u ovom edit box-u se definie sa kojom preciznou, odnosno sa koliko
decimala, treba prikazivati rezultate prorauna. Ako se zada vrednost 0,
tada e svi rezultati, bez obzira ta oni predstavljaju, i na koji konstruktivni
element se odnose, biti prikazani kao celobrojne vrednosti.
Donja granica - kako se veina rezultata prorauna prikazuje putem dijagrama na kojima se
ispisuju i ordinate ekstremnih vrednosti, to crte u nekim sluajevima moe
postati nepregledan. U takvim sluajevima imate mogunost da u ovom edit
box-u zadate proizvoljnu vrednost i da od programa zahtevate da ne kotira
vrednosti koje su po apsolutnoj vrednosti manje od zadate. Vrednost zadata u
ovom edit box-u se odnosi i na prikaz reakcija takastih oslonaca, odnosno na
crteu e biti ispisane samo reakcije iji je intenzitet po apsolutnoj vrednosti
vei od zadate donje granice (zadavanje vrednosti 0, znai prikaz svih
vrednosti).
Tehnika nula - zadavanjem eljene vrednosti imate mogunost da program svim vrednostima
koje su manje od zadate dodeli vrednost nula. Na ovaj nain program ne
samo da nee kotirati vrednosti manje od zadate, ve ih nee ni prikazivati.
Akriviranje komandnog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, a sve postavljene parametre,
program e potovati u svom daljem radu.
8.14
578
579
8.15
Predmer
Pomou naredbe Predmer moete automatski da generiete tekstualni izvetaj
sa potrebnim koliinama materijala za selektovane grede i ploe modela. Naredba
se nalazi u padajuem meniju Vrednosti, a njenim aktiviranjem se ulazi u
standardnu proceduru selektovanja:
<0 sel.> Predmer - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure selektovanja i na ekranu e se pojaviti
dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno izabrane grede i ploe.
580
Set redni broj seta
d [m]/Materijal - u prvom redu se ispisuje debljina ploa, dok se u drugom redu ispisuje
materijal od koga su ploe datog seta kreirane
[kN/m3] zapreminska teina materijala
P [m2] povrina svih ploa datog seta
V [m3] zapremina svih ploa datog seta
m [T] masa svih ploa datog seta
U poslednjem redu tabele Ukupno prikazuje se povrina, zapremina i masa svih
selektovanih ploa.
Grede - predmer
U poslednjem redu obe tabele Ukupno ispisuju se duina, zapremina i masa svih
selektovanih greda. Prikazani numeriki podaci u ovom redu moraju biti isti za obe tabele.
581
Rekapitulacija koliina materijala
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, kreirani izvetaj
predmera se moe eksportovati u projektnu dokumentaciju (
datoteku (
), tampu (
) ili tekstualnu
).
582
8.16
583
Ploe
Izvetaj se
optereenja.
Sva optereenja -
generie
za
sve
osnovne
sluajeve
584
585
586
587
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabranu vrstu
tekstualnog izvetaja i aktivirati komandno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
nekog od ranije snimljenih tipova izvetaja.
588
589
Sada imate mogunost ili da zahtevate novu vrstu izvetaja za iste selektovane entitete, ili pak
da se izborom komandnog polja Cancel, vratite na osnovni izgled komandne linije u okviru
ove naredbe.
<0 sel.> Selektovanje entiteta Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselktovanje/<krAj>):
Program e biti u proceduri selekcije novih entiteta, sve dok izborom pod-opcije krAj ne
oznaite kraj ove naredbe.
Grede
590
591
Takasti oslonac
592
8.17
593
594
595
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi zadati podaci bie
snimljeni, a zadati naziv e se pojaviti u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija.
U zatvorenoj listi nalazi se i konfiguracija sa imenom Default, u kojoj su svi parametri
postavljeni na iskljueno stanje, tako da se njenim izborom na najbri nain mogu ponititi
unete izmene.
Kreiranje grupa entiteta i generisanje izvetaja
Izborom komandnog polja Nivo, koji se nalazi u delu dijalog box-a Definisanje novih
grupa, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
596
597
598
U koloni Naziv u listi, zadaje se ime poglavlja u koje se ubacuje izvetaj za entitete koji
pripadaju datoj grupi. Jednostavnim klikom mia preko naziva bilo koje grupe, on se selektuje i
moe se promeniti unosom novog imena sa tastature.
Za svaku grupu entiteta, u koloni Konfiguracija nalazi se zatvorena lista iz koje se moe
izabrati bilo koja ranije snimljena konfiguracija. Znai izvetaj se ne generie za trenutno
stanje parametara, ve za snimljenu konfiguraciju koja je pridruena datoj grupi entiteta.
Ako se izvetaj za sve grupe generie sa istom konfiguracijom, dovoljno je da se ona dodeli
jednoj grupi, a zatim da se iz padajueg menija, koji se otvara desnim klikom mia preko
njenog imena, izabere naredba Dodeli svima. Na ovaj nain svim grupama bie pridruena
izabrana konfiguracija.
599
Napomenuemo da se kreirane grupe snimaju u datoteku pri snimanju modela, tako ostaju
trajno zapamene za kasnije korienje.
U datoteku se snimaju i sve konfiguracije koje su dodeljene grupama. Pri pokretanju naredbe
program poredi ove konfiguracije i konfiguracije koje su snimljene u bazu. Ako se u bazi ne
nalazi konfiguracija koja je dodeljena nekoj grupi, pored njenog imena se ispisuje zvezdica (*)
koja ukazuje da ona nije snimljena u bazu, ali da se moe koristiti u datom projektu.
Ukoliko se u modelu nalaze faze graenja, izborom iz zatvorene liste Faze graenja
odreuje se faza za koju se generie izvetaj. Izborom opcije Sve faze, izvetaj se generie
za sve faze graenja.
Zatvorena lista koja se nalazi u delu dijaloga Vidljivost, predviena je za izbor nekog od
ranije snimljenih stanja vidljivosti, sa kojim e se vriti generisanje grafikih blokova. Pored
ove liste se nalaze i dve ikone.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost u kome moete da reguliete
nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Izabrano
stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti sve dok se ne izae iz
dijalog box-a Generisanje izvetaja za grupe entiteta, kada e biti vraeno stanje
vidljivosti koje je postavljeno u modulu za obradu rezultata.
600
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kome se mogu podeavati
karakteristike blokova koji se generiu. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box
koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Eksport bloka u modulu za
obradu rezultata, tako da e sve izmene parametara ostati zapamene i nakon
izlaska iz tekue naredbe.
U delu dijalog box-a Optereenja vri se izbor optereenja za koja se generiu izvetaji
rezultata statikog prorauna. Pored pojedinanog sluaja optereenja koji se bira iz liste,
izvetaj se moe generisati i za: Sva osnovna optereenja, Sve kombinacije
optereenja ili Sva optereenja.
Generii ceo izvetaj Izborom ovog komandnog polja izvetaj se generie i alje na
tampu
601
ovaj check box postavljen na ukljueno stanje program e za svaku grupu entiteta kreirati
novo poglavlje sa imenom koje je zadato u koloni Naziv, i u njega e ubaciti sve blokove koji
su generisani za entitete iz date grupe.
Blokovi koji se eksportuju mogu se sortirati na vie naina. Izbor tipa sortiranja se vri iz
zatvorene liste, koja se nalazi sa desne strane komandnih polja za generisanje izvetaja.
Sortiranje tip 1 (po sluajevima optereenja) se vri prema sledeim kriterijumima:
1.
2.
3.
4.
5.
602
8.18
603
8.19
8.20
Kontrola setova
604
605
606
8.21
607
608
Default karakteristike blokova koji e biti eksportovani
Iako se veliina eksportovanih grafikih blokova moe naknadno menjati, u okviru
prozora naredbe Editor hartije, poeljno je da se pre samog eksporta crtea,
postave default karakteristike blokova koji e biti eksportovani. To se postie
desnim klikom mia preko ikone Eksport bloka, nakon ega se otvara dijalog
box sledeeg izgleda.
609
610
U delu dijalog box-a Orijentacija bloka, postavljanjem na ukljueno stanje jednog od
ponuena dva prekidaa: Uspravno ili Poloeno definie se default orijentacija bloka.
611
a Uspravan tekst, menja se poloaj naslova i potpisa, tako da se naslov postavlja uz levu, a
potpis uz desnu ivicu bloka
612
S obzirom da program po default-u uske tekstualne izvetaje automatski prelama u vie
kolona, u programu Tower 6 omogueno je da se izabere njihov prikaz u jednoj koloni.
613
Konstrukcija. Ako je barem jedan entitet optereenja vidljiv, tada e blok biti pridruen
podnaslovu Ulazni podaci - Optereenje. Ako su na ekranu prikazni bilo koji od rezultata
prorauna, ukljuujui i prikaz deformisnog modela, tada e blok biti pridruen pod naslovu
Statiki proraun. Eksportovani crtei tekue forme oscilovanja, bie pridrueni pod-naslovu
Modalna analiza, a svi rezultati dimenzionisanja odgovarajuem pod-naslovu koji se odnosi
na dimenzionisanje za dati materijal. Jedino e eksport sadraj aprozora Dispozicija uvek
dovesti do istog sadraja bloka.
Eksport vidljivog dela bloka
Izborom naredbe Eksport vidljivog dela bloka, iz padajueg menija Pomone
funkcije ili klikom mia na ovu ikonu, u projektnu dokumentaciju se eksportuje
grafiki blok sa delom modela koji je trenutno vidljiv u prozoru na kome je
postavljen fokus. Znai trenutno stanje zuma utie na sadraj bloka, tako da na
ovaj nain moete eksportovati uveani deo modela. Kako je ova operacija
relativno esta, to se ona moe postii i istovremenim pritiskom na tastere Shift i
F2.
614
Sva pravila koja vae za eksport kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Eksport
bloka, vae i za ovu naredbu.
615
616
S obzirom da projektna dokumentacija sadri veliki broj tekstualnih blokova, da bi se olakao
rad sa njima omogueno je prikazivanje sadraja blokova koji su selektovani u stablu izvetaja
sa posebnom bojom pozadine.
617
Definisanje margina
U okviru kartoteke Margine definie se neto povrina hartije za tampu.
Jedino oganienje pri zadavanju margina e biti u edit box-u Dole, obzirom da se u futer-u
svake hartije mora nai i potpis autora programa. Minimalna, programski ograniena vrednost,
za donju marginu je 8 mm.
U sluaju da svaka strana vaeg dokumenta treba da sadri i zaglavlje, tada je potrebno u edit
box-u Visina zaglavlja, zadati njegovu dimenziju. Ako ne elite zaglavlje, tada u ovom edit
box-u zadajte vrednost 0.
U okviru kartoteke Margine postoje etiri edit box-a za unoenje proizvoljnog teksta, koji e
se ispisivati u header-u, odnosno footer-u svake strane izvetaja:
618
Gore - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smeten u header pored desne margine
Dole - Levo:
Dole - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smeten u footer pored desne margine
Izborom ove ikone, koja se nalazi sa desne strane svakog od prethodno opisanih edit
box-ova, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definisanih
tekstova. Na raspolaganju su sledei tekstovi:
#p
#n
#t
#d
619
620
U svaku od elija, moe se uneti potpuno prozivoljan sardaj. Postupak editovanja sadraja
trenutno aktivne elije, u potpunosti odgovara postupku rada sa tekst procesorima, kakav je i
programom WordPad. Izbor i veliina fonta se vri iz zatvorenih lista koje se nalaze iznad
polja predvienog za editovanje sadraja trenutno aktivne elije.
621
Izborom ove ikone otvara se dijalog box za postavljanje okvira oko elije.
622
623
#p #n #t #d -
624
625
626
627
628
Definisanje tekstova na hartiji
U okviru kartoteke Tekst, imate mogunost da definiete sve podatke o vrsti, boji i veliini
tekstova koji se ispisuju na hartiji.
629
630
631
U tekstualnim izvetajima, svi tekstovi su razvrstani u tri grupe:
Glavni tekst:
632
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na definisane podatke
o hartiji, i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova hartije, program e izdati odgovarajuu poruku.
633
Aktiviranje komandnog polja Yes, e znaiti potvrdan odgovor i prethodni parametri hartije,
koji su bili upameni pod zadatim imenom, bie izgubljeni. Izbor komandnog polja No e
dovesti do odustajanja od operacije snimanja.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a, predviena je za izbor neke
od ranije snimljenih konfiguracija.
634
Preuzimanje snimljenih konfiguracija od drugog korisnika (Import)
Programom je omogueno i preuzimanje snimljenih konfiguracija sa podacima o hartiji od
Import :
drugog korisnika. Za ovu namenu predvieno je komandno polje
635
Sadraj
Osnovni podaci o modelu
Ulazni podaci
Rezultati
Dodaci
Grana Ulazni podaci, deli se na dve nove podele u zavisnosti od toga da li se ulazni podaci
odnose na geometriju konstrukcije ili pak na zadato optereenje. I grana Rezultati, ima
svoju pod-podelu, u zavisnsoti od toga, na ta se odnose prikazani rezultati: Modalna analiza,
Seizmiki proraun, Statiki proraun, Stabilnost ili pak dimenzionisanje.
Kako se u projekat mogu prilagati i tekstualni i grafiki blokovi, to e program svaki od njih
smetati u odgovarajuu granu, u zavisnosti od prirode datog bloka. Svi ubaeni blokovi u
projektnu dokumentaciju se pamte kao takvi, te naknadnim izmenama na modelu, i njegovim
eventualnim ponovnim proraunavanjem, nee doi do automatskog osveavanja ovog
dokumenta. U takvim sluajevim, svi ranije ubaeni blokovi, koji ne odgovaraju novom
sadraju modela, moraju se prvo obrisati pa potom ponovo ubaciti u projekat.
Da bi se olakalo organizovanje projektne dokumentacije, omogueno je dodavanje novih
poglavlja u stablo izvetaja. Kao poslednja grana u stablu izvetaja sada se nalazi poglavlje
Dodaci. Desnim klikom mia preko njega otvara se meni sa stavkom Novi direktorijum:
636
Aktiviranjem komandnog polja OK, u grani Dodaci bie smeteno novo poglavlje sa
zadatim nazivom.
Ukoliko elite da promenite ime novododatog poglavlja ili da ga obriete iz stabla, potrebno je
da iz padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko njegovog naziva izaberete
odgovarajuu naredbu.
637
638
639
640
641
Razlog ovakvom upozorenju je vie nego jasan, obzirom da bi tampanje koordinata svih
vorova, za velike modele, zahtevalo jako veliki broj strana dokumenta. Obzirom da je
program grafiki orijentisan i da imate mogunost da geometriju modela i optereenja
prikaete putem slika, preporuujemo da prikaz koordinata vorova uopte ne prilaete u
sastav Vae projektne dokumentacije.
Setovi numerikih podataka u ovom delu dijalog box-a, bie dostupni prekidai samo
za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Napomenuemo da se za ceo model
pravi jedinstvena tablica upotrebljenih materijala, te e uz setove konstruktivnih elemenata,
umesto karakteristika materijala, biti prikazani samo njihovi redni brojevi koji odgovaraju
numeraciji u tablici materijala. Svakako da e tablica materijala sadrati sve podatke koji
definiu jedan materijal. Kako se ova vrsta ulaznih podataka ne moe prikazati
eksportovanjem grafikih blokova, to preporuujemo da svaka Vaa projektna dokumentacija
sadri setove numerikih podataka za sve konstruktivne elemente. Ako ipak ne elite prikaz
setova numerikih podataka, check box Setovi numerikih podataka postavite na isklueno
stanje, nakon ega e program ignoristai stanje ostalih prekidaa u ovom delu dijalog box-a.
Kontura konstruktivnih elemenata- u ovom delu dijalog box-a, bie dostupni prekidai
samo za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Podaci o ploaju
konstruktivnih elemnata se opisuju u tablicama za svaki konstruktivni element posebno. Ove
tablice sadre onoliko redova koliko ima i entiteta tog tipa na modelu. Kontura entiteta se
opisuje nizom rednih brojeva vorova na njegovoj konturi. U sluaju lunih segmenata, vor
koji oznaava taku sa luka povezan je sa ostalim vorovima simbolom ~. Kako se poloaj
konstruktivnih elemenata opisuje rednim brojevima vorova sa mree konanih elemenata, to
u sluaju da se odluite za ovakav prikaz ulaznih podataka, dobro bi bilo da u projekat piloite i
koordinatam kontrurnih, ili pak svih vorova. Obzirom da je program grafiki orijentisan i da
imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika, preporuujemo da
ovakve ulazne podatke uopte ne prilaete u sastav Vae projektne dokumentacije.
U delu dijalog box-a Grafiki blokovi, postavljen je niz prekidaa koji odreuju koji e grafiki
blokovi biti automatski kreirani.
3D prikaz -
iani -
Render -
Tavanice -
Dispozicija ramova -
642
Ramovi -
Pomoni pogledi -
U okviru svih ovih grafikih blokova, optereenje se nee nikada prikazivati dok e vidljivost
svih ostalih elemenata crtea biti odreena trenutnim stanjem vidljivosti u modulu za obradu
rezultata prorauna. Zbog toga je u ovom dijalog box-u prisutna i zatvorena lista za promenu
stanja vidljivosti.
643
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kome se mogu podeavati karakteristike
blokova koji e biti kreirani. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara
desnim klikom mia preko ikone Eksport bloka u modulu za obradu rezultata,
tako da e sve izmene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue
naredbe.
U sluaju modela koji su definisani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena
lista pomou koje imate mogunost da definiete da li e se grafiki blokovi generisati za sve
faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
644
645
ispisivati i sume zadatog optereenja u pravcu globalnih koordinatnih osa. Izuzetak
predstavljaju sluajevi optereenja sa pokretnim optereenjem, seizmiki sluajevi optereenja
proraunati metodom multimodalne analize i uticajne linije. Isti podaci e se ispisivati i za sve
kombinacije koje u svom sastavu nemaju pokretno optereenje ili seizmiko optereenje koje
je proraunato metodom multimodalne analize.
646
647
okviru naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste editovali nivoe pomou naredbe
Mase, njihov poloaj e odgovarati zadatom poloaju nivoa u samom modelu (naredba
Edit).
Generisanje tekstualnog izvetaja o sprovedenom seizmikom proraunu
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Seizmiki proraun, i izborom naredbe
Generisanje izvetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tesktualni
izvetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate sprovedenog seizmikog prorauna.
648
649
650
651
652
Izborom potvrdnog odgovora briu se ranije generisani blokovi, dok se izborom negativnog
odgovora oni zadravaju, uz dodavanje novih blokova u dokumentaciju.
Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program
e zapamtiti poslednji dati odgovor (Yes ili No) i koristie ga pri buduim generisanjima
blokova, tako da se upozorenje vie nee pojavljivati. Ukoliko elite da ponitite zapameni
odgovor, odnosno da omoguite ponovno prikazivanje upozorenja, potrebno je da u dijalog
box-u naredbe Funkcionalnost (Setup-> Funkcionalnost) aktivirate komandno polje
Ponitavanje automatskih odgovora.
653
Kako je prostor za prikaz stabla dokumenta ograniene veliine, to pomou horizontalne i
vertikalne scroll trake na stablu, moete vriti promenu njegovog tekueg sadraja na ekranu.
654
Promena tekueg bloka
U svakom trenutku rada sa projektnom dokumentacijom, uvek je jedan blok trenutno aktivan
(naslov aktivnog bloka, u stablu je naznaen posebnom bojom). Promena tekueg bloka, vri
se jednostavnim klikom mia preko njegovog naziva u stablu. Nakon toga, u desnom delu
ekrana, za tekuu stranu projekta se postavlja ona strana na kojoj se nalazi trenutno aktivan
blok.
655
656
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko naslova bloka
Karakteristike bloka
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Karakteristike bloka, iz padajueg menija koji
se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box sledeeg
izgleda.
657
658
Promena rezmere bloka
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Razmera bloka, iz padajueg menija koji se
otvara na desni klik mia preko naziva selektovanog grafikog bloka u stablu, otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
Izborom ove ikone, trenutno aktivni blok se pomera u stablu, za jedno mesto na dole.
Pored izbora jedne od ponuenih ikona, promena poloaja bloka je omoguena i dragovanjem. Sama procedura se odvija tako to se miem selektuje blok za pomeranje, i ne
otputajui levi taster mia on prevue na novi poloaj u stablu. Po otputanju levog tastera
mia, prethodno selektovani blok e biti postavljen neposredno ispod bloka na ije mesto je
prevuen. Iz ovoga proizilazi zakljuak, da u sluaju da neki blok elite da postavite na prvo
mesto u okviru datog podruja, neete moi tu akciju da sprovedete u jednom koraku. U
takvom sluaju morate selektovani blok postaviti prvo na drugo mesto, a potom prvi iz liste da
premestite na drugo mesto.
Pri promeni mesta blokovima, vodite rauna o blokovima kojima je zadato da ponu na novoj
strani ili pak u novom redu. O ovome e biti vie rei u poglavlju u kome se opisuje prelom
dokumenta.
Na prethodno opisani nain, blokovi se mogu premetati samo unutar istog pod naslova.
Da biste mogli da izvrite rasporeivanje blokova po svojoj elji, omogueno je prebacivanje i
kopiranje trenutno selektovanog bloka iz jednog poglavlja u drugo.
Izborom naredbe Premetanje bloka pomou ove ikone, ili iz padajueg menija koji
se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box sledeeg
izgleda:
659
660
661
662
663
664
Eksport bloka u TXT
Izborom ove ikone, otvara se dijalog box za eksportovanje selektovanog
tekstualnog bloka u TXT format.
Sada je potrebno da zadate eljeno ime fajla i da aktiviranjem komandnog polja Snimi
izvrite njegovo snimanje u izabranom direktorijumu.
Sve tekstualne izvetaje generisane u programu moete eksportovati u poseban fajl koji ima
ekstenziju *.txt. Izvetaji se eksportuju u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (na pr.
u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format
fajla, pre svega u Excel.
665
Ove tesktove program sam kreira, u zavisnosti od toga ta dati grafiki blok predstavlja. U
program je usvojena sledea konvencija pri kreiranju ovih tekstova.
- Ako model u sebi sadri definisane faze graenja, onda se obavezno u prvom redu naslova
ispisuje naziv tekue faze graenja, a u drugom redu tekui sluaj optereenja, pod
uslovom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju Ulazni podaci
Optereenje ili poglavlju Statiki proraun.
- Ako model ne sadri definisane faze graenja, tada se u prvom redu naslova ispisuje tekui
sluaj optereenja, pod uslovom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju
Ulazni podaci Optereenje ili poglavlju Statiki proraun. U svim ostalim sluajevima
naslov e biti prazan.
- U prvom redu potpisa bloka ispisuje se naziv dela modela koji je sadran u grafikom bloku
(naziv rama, nivoa, pomonog pogleda, naziv trenutnog stanja sakrivenosti, i sl), a drugi
red se ispisuje samo u sluaju da grafiki blok predstavlja rezultate prorauna. Tada se
ispisuje naziv uticaja za koje su prikazni rezultati i njihove ekstremne vrednosti. U svim
ostalim sluajevani, drugi red potpisa bloka e biti prazan.
Nalov i potpis bloka su sastavni deo crtea, i moete ih menjati po svojoj elji. Pri editovanju i
naslova i potpisa bloka, moete zadati vie od predviena dva reda. Dovoenjem mia na kraj
tekueg reda, i pritiskom na taster Enter, program e prei u sledei red datog edit box-a.
Promena sadraja ovih tekstova, bie prikazana na listu hartije tek kada promenite fokus sa
tog edit box-a, pritiskom na taster Tab.
Naslov i potpis bloka ne utiu na gabarit samog grafikog bloka, ve se ispisuju u njegovoj
unutranjosti, na mestu koje je odreeno parametrima ravnanja u sklopu naredbe
Karakteriste bloka. U sluaju da naslov ili potpis bloka preklapaju neki deo crtea, izborom
nekog drugog naina ravnanja, on se gotovo uvek moe smestiti na prazan deo crtea.
666
Ve smo ranije rekli da se promenom tekueg bloka u stablu dokumnta, automatski aurira i
strana na kojoj se dati blok nalazi. Meutim, promena tekue strane se moe vriti i pritiskom
na tastere PgUp i PgDn, kao i izborom odgovarajuih ikona.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana ispred trenutno aktivne.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana iza trenutno aktivne.
U sluaju da dokument sadri veliki broj strana, za brzo postavljanje tekue strane, moe
posluiti i scroll trake koja se postavlja uz desnu ivicu ovog prozora.
strane
dokumenta,
zamenjuje
se
667
668
669
670
671
672
preko grafikog bloka, na prikazanoj tekuoj strani dokumenta, ikonu Prikaz bloka postavlja
na ukljueno stanje. Po istoj analogiji, dupli klik mia preko sadraja trenutno prikaznog bloka,
ovu ikonu vraa na iskljueno stanje.
U reimu rada, kada je prikazan samo tekui grafiki blok, stablo je nekativno, te se promena
tekueg bloka, moe vriti samo pomou kursorskih strelica.
Od svih naredbi, na raspolaganju e biti samo naredbe za zumiranje delova crtea, edit box-ovi
za promenu naslova i potpisa bloka, kao i naredbe Edit bloka i Plot window, koje se
mogu aktivirati samo u ovom reimu rada programa. Oko bloka se postavlja uti okvir koji
jasno ukazuje na gabarit crtea.
Editovanje sadraja bloka
Ova naredba je predviena za finalno podeavanje sadraja bloka pre tampe.
Njenim izborom, ulazi se u proceduru editovanja tekueg grafikog bloka.
Ikona ostaje uvuena za sve vreme trajanja ove naredbe, sve dok se njenim ponovnim
izborom ne oznai kraj naredbe. Za vreme trajanja ove naredbe, program je stalno u proceduri
selekcije tekstova, a sve ostale naredbe, izuzev naredbi za zumiranje i obnavaljanje sadraja
crtea, bie neaktivne (zamrznute). Pod pojmom editovanja, ovde podrazumevamo samo
promenu poloaja svih tekstova i njihovo eventualno brisanje (kote dijagrama, vrednosti
izolinija, redni brojevi setova numerikih podataka, itd).
U proceduri editovanja bloka omogueno je viestruko selektovanje tekstova. Selektovanje
tekstova se vri po sledeim pravilima:
1. Klik levim tasterom mia preko nekog teksta selektuje dati tekst, pri emu ranije
selektovani tekstovi ostaju i dalje selektovani
2. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se levim tasterom mia,
program e ui u proceduru selektovanja prozorom
3. Klik levim tasterom mia preko nekog selektovanog teksta, dok je pritisnut taster Shift
na tastaturi, deselektuje dati tekst
4. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se levim tasterom mia
dok je pritisnut taster Shift na tastaturi, program e ui u proceduru deselektovanja
prozorom
5. Desnim klikom mia se vri deselektovanje svih ranije selektovanih tekstova
Pomeranje tekstova se vri tako to se prvo pokaziva mia dovede iznad nekog od
selektovanih tekstova i pritisne levi taster mia, a zatim se selektovani tekstovi dovedu u novi
poloaj i tek tada otpusti taster mia.
Pritiskom na taster Del briu se svi selektovani tekstovi.
673
674
crtea, ona e biti postavljena na ukljueno stanje (uvuena), a ako je prikazan blok sa svojim
kompletnim sadrajem, ona e biti postavljena na iskljueno stanje (ispupena). Prema tome,
ako se ova ikona aktivira kada je ispupena, tada e ona funkcionisati kao naredba i oekivae
se od korisnika da pravougaonom oblau definie deo crtea za uveanje, a ako je uvuena,
njenim izborom ona e biti postavljena na iskljueno stanje, i u sastav bloka e ponovo ui
kompletan crte. Znai, ako niste zadovoljni prethodno zadatim uveanjem, imate mogunost
da u sastav bloka ponovu vratite ceo crte, i da ponovnim aktiviranjem iste naredbe definiete
novu pravougaonu oblast za uveanje.
Postavljanjem ikone Prikaz bloka na iskljueno stanje, ovako uveani deo bloka e biti
prikazan i na samoj hartiji dokumenta.
675
676
Komandna polja u donjem delu dijalog box - a imaju sledeu namenu:
Sve
Nita
Inverzija selekcije
blokovi
se
Blokovi se mogu selektovati i aktiviranjem naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia
preko naziva poglavlja kome dati blok pripada:
Deselektuj poglavlje - iz selekcije se iskljuuju svi blokovi koji pripadaju datom poglavlju
Izborom komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a svi selektovani blokovi se ubacuju u
odgovarajuu granu projektne dokumentacije.
677
678
samo odreene strane. Obzirom da veliina kreiranog RTF fajla zavisi i od kvaliteta slika koje
se eksportuju, to pomou klizaa Kvalitet slike imate mogunost da utiete na ovaj
parametar. Jasno da e visok kvalitet slike dovesti i do kreiranja mnogo veeg RTF fajla.
Aktiviranjem komandnog polja OK otpoee proces eksporta, i duina trajanje ovog procesa
e zavisti iskljuivo od sloenosti i veliine projektne dokumentacije. Kasnijim uitavanjem u
Word, ili pak neki drugi tekst procesor, moi ete potpuno slobodno da editujete sadraj
ovako eksportovane projektne dokumentacije. Ova naredba ima primenu i kada elite da
projektnu dokumentaciju aljete svojim poslovnim partnerima u digitalnom obliku, iako za ovu
namenu svakako moe posluiti i tampa u PDF format koja je takoe podrana programom u
okviru naredbe tampa.
Napomena:
Kako ne postoje tehnike mogunosti da se sadraj zaglavlja konvertuje u odgovarajue
tekstove i tabele, to se zaglavlje eksportuje kao slika (meta file). Negativna posledica ovoga
je nemogunost auriranja eventualno postavljenog brojaa strana u Tower-ovom zaglavlju.
U takvim sluajevima je onda bolje da izgled tipskog zaglavlja kreirate u samom Word-u a da
zaglavlje iskljuite iz Tower-ovog zaglavlja. Postoji jo jedno reenje a to je da u okviru
Tower-ovog zaglavlja ne ubacujete broja strana ve da to uradite u Word-u.
Napomena:
Vodite rauna da zadate margine u Tower-u budu usaglaene sa maksimalnom povrinom
tampe koja je omoguena u Word-u ili pak nekom drugom teskt procesoru, u koji ete
kasnije uitavati eksportovani RTF fajl. Naime, Word, pogotovu starije verzije, ne moe da
tampa na celoj povrini hartije koja je definisana drajverom datog tampaa. Znai, Tower
moe da tampa na veoj povrini. Iz tog razloga moe Vam se desiti da kreirani RTF fajl, kada
se uita u Word, nema odtampane sve delove dokumenta po ivicima strane.
Izbor komandnog polja Yes, dovee do snimanja u projekt svih prethodno izvrenih izmena,
komandno polje No e oznaiti da ne elite da snimite sprovedene izmene, dok e izbor
komandnog polja Cancel znaiti odustajanje od povratka u modul za obradu rezultata.
679
680
obzirom da e novo generisanje prvo obrisati stare izvetaje, a potom izgeneristi nove na
tekuem jeziku.
Kako se jezik na kome je poslednji put bio izgenerisan tekstualni izvetaj, odnosno potpis
bloka, pamti u samom dokumentu, to e u sluaju promene jezika izvetaja program pri prvom
pokuaju eksporta grafikog bloka, odnosno generisanja tesktualnog izvetaja, izdati
upozorenje o trenutno aktivnom jeziku.
Ovo upozorenje slui kao opomena da e se u sadraju istog projekta nai tesktovi na
razliitim jezicima.
Izgled dijalog box-a koji se otvara desnim klikom mia preko ikone
Ovo je isti dijalog box kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Eksport
bloka. Veliina bitmape se zadaje unoenjem vrednosti u edit box-ove Broj redova i Broj
kolona ili zadavanjem eljene razmere u edit box-u Razmera bloka dok se rezolucija
bitmape zadaje unoenjem vrednosti u edit box Rezolucija bitmape.
681
Primena ove naredbe je velika. Recimo ako u Word-u vrite sreivanje projektne
dokumentacije, preko clipboard-a u dokument moete ubaciti i eljeni grafiki blok.
Eksport bloka u clipboard moe se vriti i iz editora hartije, aktiviranjem
prikazane ikone. Ova naredba funkcionie na isti nain kao i naredba koja se nalazi
u modulu za obradu rezultata, s tim to se pomou nje umesto sadraja prozora u
clipboard eksportuje selektovani grafiki blok.
682
Eksport bloka u bitmapu ili AutoCAD .DXF se moe vriti sa parametrima koji su pomou
naredbe Setup X Parametri definisani za prikaz modela na ekranu, kao i sa parametrima koji
su definisani za prikaz crtea na papiru. Koji e se parametri koristiti pri eksportu odreuje se
izborom jednog od dva ponuena radio button-a: Eksport sa parametrima za tampu i
Eksport sa parametrima za ekran.
683
Kada je izabran radio button Eksport u BMP, donji deo dijalog box-a dobija novi izgled:
684
685
686
9. Dimenzionisanje betonskih
preseka
Jedna od veoma vanih mogunosti ovog programa je automatsko dimenzionisanje
betonskih preseka, na osnovu sraunatih uticaja u konstrukciji, i izabranog standarda.
Programom je predvieno kako dimenzionisanje povrinskih elemenata konstrukcije (ploe,
zidovi), tako i dimenzionisanje linijskih elemenata (stubovi, grede). Svakako da e u proceduri
dimenzionisanja biti tretirani samo elementi konstrukcije kojima je u okviru ulaznih podataka
pridruen tip materijala Beton (vidi poglavlje 3.1.1.). Naredbe za promenu propisa, i
definisanje eme kombinovanja optereenja, zajednike su za sve betonske elemente u
konstrukciji, dok je sam postupak definisanja ulaznih podataka, pustupak dimenzionisanja i
prikaza potrebne armature, razdvojen po tipovima konstruktivnih elemenata.
Napomena:
Rezultati dimeznionisanja, kao i podaci o usvojenoj armaturi se automatski snimaju tek pri
izlasku iz programa i pri prelasku u druge module programa. Iz tog razloga, za preporuku je da
svremena na vreme aktivirate naredbu Snimi, kako ne bi dolo do neeljnog gubitka
rezultata dimenzionisanja usled nestanka struje, li pak nekog drugog nepredvienog dogaaja.
Napomena:
U sluaju ponovnog statikog prorauna celog modela, elementi koji su dimenzionisani (grede,
stubovi ploe i zidovi) nee izgubiti ulazne podatke kombinovanja, dimenzionisanja i usvajanja
armature, ukoliko nisu pretrpeli promenu geometrije ili poprenog preseka.
9.1
687
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzionisanja e biti izgubljeni.
Znai, svi betonski preseci na jednom modelu, mogu biti dimenzionisani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definisati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. Oni se pre svega odnose na karakteristike
materijala (komandna polja Beton i elik za armiranje), i vode se odvojeno za svaki od
ponuenih standarda. Znai, za svaki od ponuenih standarda moete definisati razliite vrste
kako betona tako i elika za armiranje.
Izborom komandnog polja Beton, otvara se dijalog box za definisanje karakteristika betona.
U prikazanoj listi se nalaze podaci za razliite marke betona, a na slici u desnom delu dijalog
box-a je prikazan radni dijagram betona za odabrani standard. Karakteristike betona su
odreene sa njegovom raunskom vrstoom pri pritisku fb i raunskom vrstoom pri
smicanju rd (podatak rd se koristi samo u delu prorauna armature za prijem smiuih
naprezanja u gredama i stubovima). Bilo koji od ponuenih podataka moete izmeniti, a
pomou komandnih polja Dodaj i Brii ovu listu moete urediti prema svojoj elji.
Izborom komandnog polja elik za armiranje, otvara se dijalog box za definisanje
karakteristika armature.
Ovaj dijalog box funkcionie na potpuno isti nain kao i dijalog box za definisanje kvaliteta
betona, s tim to je ovde kvalitet elika odreen samo sa podatkom o njegovoj granici
razvlaenja v.
688
9.2
Pored svih ostalih ulaznih podataka, koje je neophodno zadati pred samo
dimenzionisanje, svakako je potrebno odrediti i merodavne statike uticaje za proraun
armature. U opciji dimenzionisanja betonskih elemenata konstrukcije, program nudi dve
mogunosti. Ili da sami po svojoj elji za tekui sluaj optereenja postavite merodavnu
kombinaciju za dimenzionisanje, odnosno anvelopu odabranih kombinacija, ili pak da programu
prepustite opciju automatskog kombinovanja optereenja. Opcija automatskog kombinovanja
optereenja od strane programa, svakako je mnogo bolja i lagodnija, obzirom da u tom sluaju
ne morate voditi rauna o parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih
kombinacija jednovremenog delovanja osnovnih sluajeva optereenja. Kako je programom
omogueno da svaki betonski element konstrukcije moete dimenzionisati ili za tekui sluaj
optereenja ili pak za definisanu emu kombionovanja, to emo u daljem tekstu izneti oba
postupka.
Dimenzionisanje za tekui sluaj optereenja
Ovaj nain odreivanja merodavnih statikih uticaja podrazumeva da pre dimenzionisanja
datog betonskog elementa konstrukcije, pomou naredbe Sluajevi optereenja, koja se
nalazi u okviru padajueg menija Uticaji, za tekui sluaj postavite merodavnu kombinaciju.
Uobiajeno je da se pri ovakvom definisanju merodavnih statikih uticaja za dimenzionisanje,
vrednosti koeficijenata sigurnosti reguliu zadavanjem multiplikatora u kombinacijama
optereenja.
689
690
znai da se proraunati uticaji od tog sluaja optereenja nee uzimati u obzir pri proraunu
potrebne armature. Klikom mia na strelicu sa desne strane zatvorene liste, koja se nalazi u
gornjem desnom uglu dijalog box-a, otvara se lista sa svim tipovima optereenja koja su
predviena za postavljeni tekui standard.
691
692
Kada ste selektovali sva optereenja koja ne mogu delovati istovremeno sa optereenjem za
koje se postavljaju uslovi, aktivirajte komandno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
zatvoren. Napomenuemo da za seizmike sluajeve optereenja nije potrebno definisanje
ovakvih podataka, obzirom da je programski reeno da vie seizmikih optereenja ne mogu
delovati istovremeno.
Aktiviranjem komandnog polja Uvek kombinuj sa otvara se dijalog box za izbor
optereenja bez kojih tekui sluaj ne moe da se pojavi u kombinaciji.
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe ema kombinovanja optereenja (vidi
poglavlje 3.2.2).
Izborom komandnog polja Izvetaj, od programa moete zahtevati prikaz liste svih
kombinacija za koje e biti izvreno dimenzionisanje.
693
694
Napomena:
Dimenzionisanje za postavljeni tekui sluaj optereenja treba koristiti samo u sluaju da za
odabrani standard nije predvieno automatsko kreiranje eme kombinovanja optereenja. Za
standarde za koje je predvieno automatsko definisanje eme kombionovanja optereenja,
treba koristiti emu kombionovanja za sve konstruktivne elemente izuzev za meuspratne
ploe. Kako su ovi konstruktivni elementi napregnuti uglavnom na isto savijanje usled
vertikalnog tereta, to je za njih lako predvideti merodavnu kombinaciju optereenja. Na ovaj
nain, znatno ete utedeti vreme potrebno za dimenzionisanje meuspratnih ploa. Naime pri
dimenzionisanju ploa, proraun potrebne armature se vri u svim takama sa mree konanih
elemenata, te preveliki broj kombinacija istovremnog delovanja osnovnih sluajeva
optereenja, u svakoj dimenzionisanoj taki sa mree konanih elemenata, moe potrajati
dugo.
9.3
Dimenzionisanje ploa
695
9.3.1
Ulazni podaci
696
ploe, tako i dobijanje raunski potrebne armature na suprotnoj strani ploe. Za odreivanje
proraunskih graninih momenata nosivosti, primenjen je sledei algoritam.
raunski dobijen moment savijanja u posmatranoj taki ploe u pravcu globale X ose
raunski dobijen moment savijanja u posmatranoj taki ploe u pravcu globale Y ose
raunski dobijen moment uvijanja u posmatranoj taki ploe
merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
ose, na zategnutoj strani ploe
Mdy merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y ose,
na zategnutoj strani ploe
Mdx merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
ose, na pritisnutoj strani ploe
Mdy merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y ose,
na pritisnutoj strani ploe
Ovakav nain odreivanja statikih uticaja ne preporuujemo, izuzev u sluaju specijalnih
konstrukcija, kod kojih bi zanemarivanje momenata uvijanja dovelo do znaajne greke. U
svakom sluaju na korisniku je da odlui da li e i ove momente uvesti u proraun potrebne
armature.
Aktiviranjem komandnog polja OK, zadati ulazni podaci e biti pridrueni svim ploama na
modelu. Kako je programom dozvoljeno zadavanje razliitih ulaznih podataka na svakoj od
697
ploa, to Vam se moe desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno
pomou naredbe Ulazni podaci Lokalni, nekim od ploa zadali druge ulazne podatke,
pojedina polja budu prazna, odnosno prekidai zamagljeni.
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
dimenzionisanim ploama.
698
699
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
selektovanim ploama kojima su promenjeni ulazni podaci.
Napomena:
Default ulazne podatke program postavlja prema sledeem pravilu:
- prekida Zone oslonaca je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na
ukljueno stanje
- prekida Mxy je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na iskljueno
stanje
- prekida Simetrino armiranje je samo za vertikalne zidove na modelu, po default-u
postavljen na ukljueno stanje
- prekida isto savijanje je samo za horizontalne ploe na modelu, po default-u
postavljen na ukljueno stanje
- kvalitet materijala se pri svakom novom postavljanju zapisuje u Registry te se pri
dimenzionisanju novih modela, po default-u postavljaju poslednje zadati podaci za dati
standard.
9.3.2
Kada ste definisali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimeznionisanje ulazi
se prvo u standardnu proceduru selektovanja.
<0 sel.> Dimenzionisanje ploa - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve ploe za koje elite da izvrite proraun potrebne
armature. Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su selektovane
ploe ve ranije dimenzionisane i u tom sluaju e izdati odgovarajue upozorenje.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
700
9.3.3
701
702
kasnije. Znai, uloga ova dva parametra je da se izolinije potrebne armatura mogu prikazati u
eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
Ako se zahteva prikaz samo jednog od pravaca armiranja, tada se rezultati prikazuju putem
izlonija, te u delu dijalog box-a Tip izolinija imate mogunost da izaberete tip izolinija
(prekidai Empty i Full). Aktiviranjem komandonog polja OK, ovaj dijalog box e biti
zatvoren, a na ekranu ete dobiti prikaz rezultata dimenzionisanja na zahtevani nain. Jasno
da e rezultati dimenzionisanja biti prikazani samo na prethodno dimenzionisanim delovima
modela.
703
704
U sluaju da je zahtevan prikaz samo jednog pravca armiranja, program e ispisivati samo
jednu vrednost koja odgovara potrebnoj armaturi u datom pravcu, dok e u opciji
jednovremenog prikaza rezultata za oba pravca, prvi broj predstavlajti potrebnu armaturu za
pravac 1, a drugi za pravac2.
U proceduri obrade rezultata proraunate potrebne armature, bez obzira da li ste
se odluili za prikaz rezultata za jedan od pravaca, ili pak za jednovremeni prikaz u
oba pravca, veoma vanu ulogu ima naredba Legenda.
Ona radi na potpuno isti nain kao i pri analizi statikih uticaja u povrinskim elementima
konstrukcije. Naime, njenim izborom, kada su na ekranu prikazani rezultati dimenzionisanja,
imate mogunost da selektujete sve ploe za koje elite da editujete listu moguih vrednost
raunski potrebne armature.
<0 sel.> Legenda za armaturu Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselktovanje/<krAj>):
Mogunost selektovanja vie ploa na modelu ima naroitu primenu kada elite da unificirate
podelu raunski potrebne armature na srodnim delovima konstrukcije (tipski spratovi, zidovi,
itd.). Tada e na svim prethodno selektovanim ploama, uticaji biti prikazani u istim
intervalima izolinija. Napomenuemo da ete u ovoj proceduri moi da selektujete samo ploe
koje su ve dimenzionisane. Nakon zavrene selekcije, otvorie se dijalog box u kome e sada
umesto statikih uticaja biti prikazane vrednosti raunski potrebne armature.
705
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e posebnim bojama oznaiti sva mesta na
modelu na kojima je usvojena minimalna armatura 8/20, neto jaa armatura recimo 8/10
(Aa=5.00 cm2), i konano armatura za pokrivanje ekstremnih vrednosti 12/10 (Aa=11.31
cm2),
U Tower-u 6 je omogueno kreiranje i snimanje konfiguracija sa zadatim moguim
vrednostima izolinija raunski potrebne armature i opisom za svaku od njih.
706
Za ovu namenu je predvieno komandno polje
dijalog box sledeeg izgleda:
u listu je ubaen
U koloni [cm2/m] se zadaje vrednost izolinije raunski potrebne armature, dok se u koloni
Opis unosi eljeni opis. S obzirom da vrednosti izolinija moraju biti u rastuem poretku, to
e nakon svake promene program automatski aurirati i njihov redosled u tabeli.
707
708
Izborom komandnog polja OK program zatvara dijalog box i snima datu konfiguraciju u
bazu. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim
izborom se u svakom trenutku mogu uitati zadati podaci.
Aktiviranjem komandnog polja OK se vri povratak u glavni dijalog box ove naredbe, uz
prihvatanje svih zadatih podataka. Ukoliko konfiguracija nije snimljena, pri izlasku iz dijalog
box-a pojavie se odgovarajue upozorenje, a konfiguracija e moi da se koristi samo dok se
ne izae iz programa.
U zatvorenoj listi, u glavnom dijalog box-u naredbe, sada je prikazan naziv tekue
konfiguracije, dok se u levom delu dijalog box-a prikazuju mogue vrednosti za izolinije
raunski potrebne armature. Ako je u selektovanim ploama prikazana armatura iz donje zone
ove vrednosti se preuzimaju iz leve tabele, a ako je prikazana armatura u gornjoj zoni
preuzimaju se iz desne tabele.
709
710
Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a na ekranu se prikazuje raunski
potrebna armatura u skladu za zadatim parametrima.
711
U sluaju da Vam prikaz potrebne armature nije dovoljno jasan i pregledan putem
izolinija, tada imate mogunost da pomou naredbe Presek, raspored potrebne
proraunate armature prikaete putem dijagrama u proizvoljno zadatim
presecima.
Napomenuemo da e naredba Presek biti dostupna za aktiviranje samo ako je u odabranoj
zoni armiranja, zahtevan prikaz raunski potrebne armature za jedan od mogua dva pravca.
Ako je zahtevan jednovremni prikaz potrebne armatura za oba pravca, tada naredba Presek
nee biti dostupna.
712
9.3.4
Usvajanje armature
713
popdopcije prIkaz koja je stalno pristuna na komadnoj liniji. Njenim izborom otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara dijalog box-u koji se otvara u okviru naredbe za prikaz
rezultata dimenzionisanja. Razlika je jedino u tome to je ovde postavljen i prekida Nita.
Izborom ovog prekidaa, za odabranu zonu armiranja, rezultati raunski potrebne armature
nee uopte biti prikazani. Znai, izborom podopcije Prikaz, vrite promenu tekue zone za
koju usvajate oblasti armiranja, i reguliete na koji nain e na ekranu biti prikazana potrebna
armatura. Aktiviranjem komadnog polja OK, program e se vratiti na proceduru zadavanja
oblasti, a na ekranu e biti prikazani rezultati dimenzionisanja na odabrani nain.
Nakon zadavanja geometrije oblasti, u okviru koje je potrebno usvojiti istu armaturu, program
e sa komandne linije zahtevati da odredite pravce postavljanja armuture u datoj oblasti. Kako
program u obe zone, po default-u pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osa date
ploe (horizontalan i vertikalan pravac koji su meusobno ortogonalni), to u nekim sluajevima
oni ne moraju odgovarati Vaim zahtevima. U takvim sluajevima, imate mogunost da za
pravce armiranja zadate dva potpuno proizvoljno odabrana ugla, koji pri tom ne moraju biti
meusobno ortogonalna.
Pravac 1 Ugao <0>:
Ugao je mogue zadati ili sa tastature u stepenima, ili izborom dve take sa crtea. Klik na
desni taster mia e oznaiti prihvatanje podrazumevane vrednosti od 0. Nakon izbora pravca
1 armiranja, program e sa komandne linije zahtevati da odredite i pravac armiranja 2.
Pravac 2 Ugao <90>:
Nakon izbora i drugog pravca armiranja, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
714
U koloni Naziv moete zadati i tekstualni opis datog seta podataka koji e kasnije biti ispisan
u koti date oblasti kao informacija o usvojenoj armaturi. Kako se u praksi uglavnom koriste ili
zavarene mree ili pak uvek jedan broj istih profila, to da ne bi morali stalno da zadajete iste
podatke, moete kreirati svoju biblioteku tipskih armatura. Izborom komandnog polja
Biblioteka, otvara se dijalog box za definisanje eljenih tipova armatura.
715
Pomou komandnih polja Dodaj i Brii moete urediti ovu biblioteku prema svojoj elji i
potrebama. Kako je programom omogueno postojanje vie biblioteka armature, to se u
zaglavlju ovog dijlalog box-a ispisuje i naziv trenutno aktivne biblioteke: Tower.$net. Za
kreiranje nove biblioteke tipskih armatura, potrebno je da prvo pomou komandnog polja
Snimi kao kreirate kopiju postojee.
U edit box-u Ime fajla zadajte novo ime biblioteke, i aktivirajte komandno polje Snimi. Po
povratku u osnovni dijalog box za editovanje biblioteke tipskih armatura, izvrite sve potrebne
izmene i dobiete eljeni sadraj nove biblioteke. Pomou komandnog polja Uitaj otvara se
dijalog box za uitavanje neke od ranije kreiranih biblioteka armatura.
716
717
718
719
Pri postavljanju oblasti armiranja koje se potpuno ili delimino preklapaju, vai princip
superpozicije. Odnosno, na preklopljenim delovima, armatura iz obe oblasti se superponira i
uestvuje u pokrivanju raunski potrebne armature na tom delu modela. Tipian primer
opravdanosti superpozicije je kod postavljanja armature u gornjoj zoni iznad stubova.
720
otvora definisati oblast sa novo usvojenom armaturom. O naredbi Otvor, bie vie rei u
sledeem poglavlju.
Napomena:
Napomenuemo da su pri iscrtavanju oblasti dostupne sve opcije kao i pri iscrtavanju
proizvoljne polilinije. Obratite panju na podopciju Traka koja se javlja na komandnoj liniji
kao opcija iscrtavanja pravougaone oblasti. Ovakav nain iscrtavanja pravougaone oblasti
moe biti jako zgodan kada se armatura postavlja u gornjoj zoni iznad lnijskih oslonaca i
greda. Takoe pri postavljanju oblasti, imajte u vidu da se oblast moe zadati i van gabarita
ploe, odnosno i preko otvora u ploi, a program e sam automatski otkloniti ovako
postavljene vikove i korigovati geometriju zadate oblasti. Na ovaj nain moete znatno
ubrzati iscrtavanje oblasti ne vodei rauna o tanoj geometriji konture ploe.
Radijalno usvajanje armature u ploama
Izborom podopcije Radijalno, koja se nalazi na komandnoj liniji nakon izbora naredbe
Usvajanje armature, ulazi se u proceuru radijalnog armiranja.
<-> Prva taka oblasti armiranja Donja zona Radijalno
(Kontura/Prav./kRu./Ofset/<krAj>/Set/Prikaz /Paralelno):
Izbor podopcije Paralelno dovodi do povratka na osnovni oblik komandne linije za usvajanje
armature, odnosno na proceduru usvajanja obine (ne radijalne) armature. Postupak usvajanja
radijalne armature se odvija tako to se prvo definie oblast u kojoj se postavlja isti povrina
armature i u centralnom i u radijalnom pravcu. Kada je definisana kontura eljene oblasti
armiranja, program e sa komandne linije zahtevati da zadate centralnu taku iz koje polazi
radijalno armiranja.
Centar armature:
Nakon izbora centralne take problem e biti potpuno odreen, odnosno program e biti u
stanju da prorauna maksimalnu potrebnu armaturu i u tangencijalnom u i u radijalnom pravcu
unutar zadate oblasti.
721
povrina po jedinici duine u tangencijalnom pravcu varira sa udaljenjem od centra kruga.
Zbog toga se potrebna radijalna armatura izraava ukupnom potrebnom povrinom na celom
krugu.
722
Za zadatu oblast od pola kruga, program je na kotnoj liniji ispisao da je usvojeno 2719
iako je u datom setu podataka zadato da je na punom krugu potrebno usvojiti 5219
723
9.3.5
Obzirom da procedura definsanja oblasti u kojoj je potrebno usvoiti isti tip armature
moe potrajati, to smo napravili naredbu pomou koje se ova procedura moe potpuno
automatizovati. Izbrom naredbe Generisanje oblasti armiranja, na komandnoj liniji se
javlja poruka kojom se od korsinika oekuje da selektuje ploe za koje eli automatsko
generisnjre oblasti.
< sel.> Generisanje oblasti armiranja Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Nakon zavrsene selekcije, otvorie se dijalog box sledeeg izgleda.
sa
za
e
za
724
dijalog box-u. Za glavni pravac armiranja se usvaja pravac koji je upravan na pravac
pruanja linijskog entitata, iznad koga se pokrivaju uticaji, dok je pravac 2 uvek upravan na
pravac 1.
9.3.6
725
726
Pored naredbi iz menija Korekcija, u ovom reimu rada programa, za aktiviranje e biti
dostupna i naredba Otvor. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i u modulu za unos
podataka, s tim to se ovde otvori postavljaju samo unutar zadatih oblasti i to u trenutno
prikaznoj zoni armiranja (gornja/donja). Kako pri postavljanju oblasti sa usvojenom
armaturom vai princip superpozicije, to je postojanje ovakve naredbe neophodno, kada
unutar ranije zadate oblasti elite zamenu, a ne superpoziciju armature.
Ako su na ekranu pored oblasti sa usvojenom armaturom prikazane i izolinije nedostajue
armature, program ih zbog brzine rada nee automatski aurirati posle svake od komandi za
manipulaciju sa oblastima, ve samo na izriit zahtev korisnika.
Klik na desni taster mia preko ikone Beton: Dimenzionisanje ploa, dovee
do auriranja prikazanih izolinija tako da one odgovaraju trenutnom stanju oblasti
armiranja na modelu. Automatsko auriranje izolinija potrebne armature se vri
samo aktiviranjem naredbi Usvajanje armature i Prikaz rezultata.
Kako se pri postavljanju oblasti armiranja, poloaj njene kote automatski odreuje, to izborom
naredbe Kota imate mogunost da je promenite. Aktivranjem ove naredbe, komandna linija
dobija sledei izgled.
<0 sel.> Kota Selektovanje (<krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da selektuje oblast iji poloaj kote eli da promeni. Nakon
izvrene selekcije, program e sa komadne linije zahtevati izbor dve take koje e odrediti novi
poloaj kote.
Prva taka:
Druga taka:
Izbor ovih taaka je potpuno slobodan, stim to se novopostavljena kota mora nalaziti unutar
date oblasti i uvek se prostire do krajnjih gabarita oblasti u zadatom pravcu. Tekst kote se
uvek ispuje na sredini ovako postavljene linije kote.
9.3.7
727
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzionisanja,
stim to je u delu TXT Izvetaj dodat i prekida Usvojena armatura. Naime, pomou
ovog prekidaa birate sadraj tekstualnog izvetaja, odnosno da li e u okviru njega biti
prikazana i usvojena armatura ili pak samo potrebna. Ako ovaj prekida postavite na ukljueno
stanje, u tekstualnom izvetaju e pored potrebne biti prikazana i usvojena armatura.
Napomenuemo da je u sluaju prikaza rezultata putem izolinija, pomou OSNAP kriterijuma
mogue odabrati take koje predstavljaju lokalne ekstreme potrebne armature.
728
maksimalno potrebne armature u oba pravca armiranja, tako da se u optem sluaju za svaku
od selektovanih ploa mogu pronai maksimalno etiri razliite take.
Svi prethodno prikazani naini za izbor taaka se mogu meusobno kombinovati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopije Ekstremi, od programa zahtevate da sam obelei
mesta sa najveom raunski potrebnom armaturom, u obe zone, i za oba pravca armiranja.
Napomenuemo da je u sluaju pogreno odabrane take za izvetaj, pomou podopcije
Deselektovanje mogue deselektovati bilo koju ranije odabranu taku.
Svaku taku koja je izabrana za kreiranje izvetaja program obeleava simbolom kruga sa
krstiem u sredini i odgovarajuim rednim brojem.
729
730
Potred diraktne tampe, programom je predvien i eksport ovog izvetaja u projektnu
dokumentaciju. Sve take zadate u jednoj seansi pripadae jednom tekstualnom izvetaju,
tako da je na vama da odredite kako ete odabrane take grupisati.
9.3.8
731
Donja zona
Gornja zona
Proizvoljnim izborom stanja ovih check box-ova, moete sami regulisati da li ete u istom fajlu
imati i gornju i donju zonu ili ete se odluiti za odvojeno eksportovanje ovih armatura. U
svakom sluaju, program nudi i jednu i drugu mogunost. U sluaju da eksportovanu armaturu
elite da smestite u ve ranije iscrtanu oplatu, koju ste recimo dobili iz arhitektonske osnove
nacrtane u AutoCad-u, tada moete postavljanjem prekidaa Oplata na iskljueno stanje
eksportovati samo usvojenu armaturu bez plana oplate.
Kako se na osnovu seta usvojene armature u ploama ne moe eksplicitno zakljuiti da li se
radi o mreastoj ili obinoj armaturi, to pomou prekidaa Mrea, u okviru obe zone
armiranja, programu moete jasno naznaiti da li se radi o mreastoj armaturi ili ne.
732
U sluaju da eksportujete mreatu armaturu u donjoj zoni, tada je potrebno da u edit box-u
da= zadate veliinu preputanja mreaste armature u donjoj zoni preko oslonaca.
Napomenuemo da ovaj edit box nee biti prikazan u dijalog box-u, ako je u okviru naredbe
Funkcionalnost postavljeno da se eksport vri i program ArmCAD 2005 (vidi poglavlje
3.5.2).
U edit box-u a0= potrebno je zadati veliinu zatitnog sloja (po defalt-u program za ovu
vrednost usvaja 1.5 cm), a pomou prekidaa Temelji reguliete da li se radi o
meuspratnoj konstrukciji ili o temeljnoj ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na
ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona
dobiti obrnuti smisao. Ovo je veoma vano obzirom da se usvojena pravila za oblikovanje
armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu.
Deo dijalog box-a Podeona armatura se odnosi iskljuivo na ploe kod kojih je usvojena
obina armatura. Naime, kako imate mogunost da u setu usvojene armature za drugi prvac
ne postavite armaturu, to je naroito zgodno kada se usvaja armatura u gornjoj zoni na
delovima gde se oblasti ukrtaju pod pravim uglom, to e program na svim delovima usvojenih
oblasti armiranja na kojima nije usvojena armatura u drugom pravcu, kao podeonu postaviti
armaturu koja je definisana u ovom delu dijalog box-a. Program e svakako proveriti da li
ovako zadata podeona armatura zadovoljava uslov da je povrina podeone armature najmanje
20 % povrine glavne i ako ovaj uslov nije ispunjen, onda e umesto zadate armature u ovom
dijalog box-u usvojiti ili manji razmak ipki ili jai prenik tako da i ovaj uslov bude zadovoljen.
Izbor komandnog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno usvojena armatura e biti
eksportovana u datoteku pod zadatim imenom. U sluaju da ste odabrali datoteku sa ve
postojeim imenom, program e izdati odgovarajue upozorenje.
9.3.9
Sam postupak prorauna prslina u ploama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti
kao i kod prorauna potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun prslina, koja
se nalazi u okviru menija "Dimenzionisanje -> Beton -> Ploe", ulazi se prvo u standardnu
proceduru selektovanja.
<0 sel.>Proraun prslina ploa - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve ploe za koje elite da izvrite proraun prslina. Po
zavretku procedure selektovanja, na ekranu e se pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
733
U gornjem delu dijalog box-a, nalaze se edit box-ovi u kojima se zadaju ulazni podaci
neophodni za proraun prslina.
xs -
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa u donjem delu dijalog
box-a, odreuje se merodavno optereenje za proraun prslina. U sluaju da se odluite za
kompletnu emu, tada e vrednosti dugotrajnih i kratkotrajnih uticaja biti jednoznano
odreeni na osnovu ulaznih podataka koje ste zadali u okviru naredbe "ema kombinovanja
optereenja". Kako se proraun prslina sprovodi za eksploataciono optereenje, to e vrednosti
parcijalnih koeficijenata svakako biti ignorisane.
U sluaju da se odluite da proraun prslina radite za tekui sluaj optereenja, tada e za
promenu biti dostupan i edit box u kome moete zadati procentulano uee kratkotrajnog
optereenja.
734
Izborom naredbe Prikaz prslina, na ekranu e se u formi izolinija pojaviti prikazni rezultati,
a komandna linija e dobiti sledei izgled.
Take za izvetaj (Deselektovanje/<krAj>/Ekstremi/prIkaz):
Izborom podopcije "prIkaz" otvara se dijalog box za izbor uticaja koji e se prikazivati na
ekranu.
Ovaj dijalog box je jako slian dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzionisanja u ploama.
Kako se izolinije prikazuju istovremeno za obe zone armiranja, to se u ovom dijalog box-u vri
samo izbor uticaja, odnosno vrednosti prslina u trenutku T=0 i T=. Znaenje ostalih
parametara je potpno isto kao i u dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzionisanja.
Aktiviranjem komandonog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na ekranu ete dobiti
prikaz rezultata proraun prslina na zahtevani nain.
735
736
737
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu prslina, te sve pethodno reeno vai i ovde.
Aktiviranjem komandnog polja "OK", na ekranu e se du zadate linije pojaviti dijagram ugiba.
738
739
740
Ovo deluje paradoksalno ali je u stvari sasvim oekivano obzirom na primenjeni algoritam i
vaee standarde.
741
Sama procedura selektovanja se odvija tako to se pokaziva dovede iznad simbola grede u
poprenom preseku i pritisne se levi taster mia. Napomenuemo da u setu numerikih
podataka ploe za materijal mora da bude postavljen beton, kao i da selektovana greda ne
sme da bude proizvoljnog poprenog preseka. Ako ovi uslovi nisu zadovoljeni program e
izbaciti odgovarajue obavetenje, a ako jesu otvorie se dijalog box sledeeg izgleda:
742
Napomomenuemo da je za propis PBAB 87 minimalni procenat armiranja sa kojim se vri
proraun =0.5%, dok za propis EUROCODE ne postoje nikakva ogranienja.
U centralnom delu dijalog box-a se zadaju podaci o ploi koji su potrebni za proraun:
Beton - iz ove zatvorene liste se bira marka betona ploe. Ponuene marke su u skladu sa
trenutno aktivnim propisom za dimenzionisanje betona, a ne u skladu sa aktivnim propisom za
kontrolu ploa na probijanje.
Rastojanje od ivice ploe do teista armature - podatak se odnosi na zategnutu zonu.
Poloaj kritinog preseka - ovaj podatak definie poloaj kritinog preseka i zavisi od
propisa, ali je programom omogueno i njegovo menjanje. Default vrednost za EUROCODE je
2.0 a za PBAB 87 je 0.5. Rastojanje kritinog preseka od ivice stuba rauna se kao proizvod
ovog koeficijenta i statike visine ploe (hs).
Temeljna ploa - omoguava razlikovanje probijanja ploe na gore i na dole, odnosno
na osnovu ovog podatka program pretpostavlja koja je zona ploe na mestu probijanja
zategnuta. U sluaju da je check box postavljen na ukljueno stanje pretpostavlja se da je
zategnuta donja zona ploe i obrnuto, u sluaju da je check box postavljen na iskljueno stanje
pretpostavlja se da je zategnuta gornja zona ploe.
Model zamenjujueg krunog stuba - korisniku je omogueno da bira izmeu dva naina
odreivanja oblika kontrolnog preseka. Model zamenjujueg krunog stuba je default model za
propis PBAB 87. Za pravougaone ali i sve ostale ne-krune poprene preseke prenik
zamenjujueg krunog stuba se rauna po formuli:
d s = 1.13 b d
- prenik zamenjujueg krunog preseka
ds
b i d - stranice gabarita poprenog preseka stuba
Ako je jedna stranica gabarita poprenog preseka vie od 1.5 puta dua od druge stranice, za
proraun e se umesto njene prave vrednosti koristiti duina krae stranice pomnoena sa 1.5.
Tako bi se kod pravougaonog preseka b/d=40/80cm za duu stranicu koristila vrednost
d=1.5b=60cm.
Ukoliko se ne koristi model zamenjujueg krunog stuba, program odreuje kontrolni presek
na osnovu prave geometrije poprenog preseka stuba uz minimizaciju duine kontrolnog
preseka na odreenom rastojanju od ivice stuba. Ovaj nain je default za EUROCODE.
743
744
Metod sa prozvoljno zadatom silom (proizvoljno zadata sila)
Ovaj metod odreuje smiue napone u kontrolnom preseku na osnovu sile koju korisnik sam
zadaje, unoenjem njenog intenziteta u edit box Sila u stubu. Ovaj metod ne uzima u obzir
ekscentrinost sile u stubu i povoljno dejstvo optereenja unutar kontrolnog preseka. Uticaj
nesimetrinog naprezanja ploe unosi se runo, zadavanjem faktora ekscentriciteta
(EUROCODE) odnosno zadavanjem faktora poveanja napona zbog ekscentrinosti
(PBAB 87).
Odnos obima kritinog preseka prema obimu kritinog preseka unutranjeg stuba
pomou koeficijenta koji se unosi u ovaj edit box moe da se izvri korekcija obima kritinog
preseka stubova koji se nalaze na ivici ili u uglu ploe. U sluaju da je iskljuen check box
Model zamenjujueg krunog stuba ili da se za izvor podataka koristi metod sa
transverzalnim silama u ploi, ovaj edit box e biti nedostupan. Za preostala dva metoda
potrebno je da se check box, koji se nalazi pored ovog edit box-a, postavi na ukljueno stanje,
ime e edit box postati dostupan za editovanje.
Propisom PBAB 87 definisano je da se u zavisnosti od poloaja stuba vri korekcija obima
kritinog preseka
-
Pomou radio button-a Tekui sluaj optereenja i Kompletna ema vri se izbor
sluajeva optereenja koji e ui u razmatranje. Naravno, ovi radio button-i nemaju smisla, a
samim tim i ne postoje u dijalog box-u, ukoliko je za Izvor podataka za odreivanje
naprezanja izabrana opcija proizvoljno zadata sila.
U gornjem desnom uglu dijalog box-a nalazi se lista kontrolnih preseka (opsega) na kojima
elimo da program izvri kontrolu ploe na probijanje. Propisima je definisano da se ova
kontrola mora uvek sprovoditi na 2 mesta i to: neposredno uz ivicu stuba i u kritinom
preseku.
Dodaj u listu
Pored kritinog preseka, koji je obavezan, aktiviranjem komandnog polja
se moe ubaciti proizvoljan broj novih preseka u kojima e se vriti kontrola. Udaljenost
kontrolnog preseka od spoljanje ivice poprenog preseka grede zadaje se direktno u listi, u
koloni Lh [m]. Ukoliko je zadato vie kontrolnih preseka, u listi e kritini presek biti
vidljivo oznaen.
745
nita - ako su svi uslovi ispunjeni i ako je ploa obezbeena od probijanja i bez dodatne
armature.
povrina dodatne armature - ako su svi uslovi ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za obezbeenje od probijanja. Prikazana vrednost za povrinu armature za
obezbeenje ploe na probijanje odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomerno rasporediti po obimu kontrolnog preseka.
746
nita - ako su svi uslovi ispunjeni i ako je ploa obezbeena od probijanja i bez dodatne
armature. U tom sluaju e i kontrolni presek biti iscrtan isprekidanom linijom.
povrina dodatne armature - ako su svi uslovi ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za obezbeenje od probijanja. Prikazana vrednost za povrinu armature za
obezbeenje ploe na probijanje odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomerno rasporediti po obimu kontrolnog preseka.
747
Pored svakog simbola kontrole ploe na probijanje program ispisuje i njegov redni broj. Ovaj
broj se ispisuje i u tekstualnom izvetaju kontrole probijanja. Ako se u projektnu
dokumentaciju pored tekstualnih izvetaja eksportuje i grafiki blok sa ovim simbolima,
pomou rednih brojeva se lako moe videti kojoj taki ploe pripada koji izvetaj.
Kao to smo ve napomenuli, proraun se ne sprovodi automatski posle promene nekog od
parametara u dijalog box-u, ve je za njegovo izvrenje neophodno da se aktivira komandno
polje Proraun.
Postupak prorauna EUROCODE
Do probijanja ploe nee doi ako je karakteristina smiua sila manja ili jednaka
projektovanoj otpornosti ploe na kontrolnom preseku:
vEd vRd,max
i ako je manja od projektovane otpornosti ploe sa armaturom za obezbeenje od probijanja:
vEd vRd,cs
vEd
vRd,max
vRd,cs
vEd =
VEd
ui d
v Rd ,c = C Rd ,c k (100 f ck )1 / 3 + k1 cp (vmin + k1 cp )
Ako je
v Rd ,cs = 0 . 75 v Rd ,c + 1 . 5
748
Postupak prorauna PBAB
Napon smicanja u kritinom preseku sraunava se kao:
Tmax
Okp hs
gde je:
Tmax
Okp
hs
Ako popreni presek stuba ima oblik pravougaonika sa stranama b i d u raun se uvodi
zamenjujui kruni stub prenika
d s = 1.13 b d
zadovoljava uslov:
2
1 a
3
nije potrebna posebna raunska armatura za prijem zateuih sila usled dejstva transverzalne
sile
Tmax.
nalazi u granici:
2
1 a < 2 b
3
za prihvatanje zateuih sila usled dejstva transverzalne sile
poprena armatura.
Nije doputeno stanje pri kome je:
Koeficijenti
Tmax
> 2 b .
1 i 2 se odreuju iz izraza:
1 = 1.3 a ; 2 = 0.45a
gde je
Koeficijent
749
Aak
Aak =
0.75 Tmax
T
= 1.35 max
v / 1.8
v
Ikone koje se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a slue, kao i kod svih ostalih naredbi,
za eksport izvetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na tampu ili u TXT dokument.
Ako su podaci u dijalog box-u menjani, a nije pokrenut proraun, program e nakon aktiviranja
komandnog polja OK prvo da izvri proraun za trenutno stanje parametara, a zatim i da
zatvori dijalog box.
Po izlasku iz dijalog box-a na ekranu e biti prikazani grafiki simboli u svim takama ploe u
kojima je izvrena kontrola na probijanje,
750
751
752
U edit box-u Sila u stubu korisnik zadaje intenzitet sile sa kojom e se ui u proraun
kontrole ploa na probijanje.
Debljina ploe, izraena u metrima, zadaje se u edit box-u Debljina ploe, a korisniku je
omogueno i da izborom jednog od devet ponuenih prekidaa definie poloaj stuba na ploi.
Stub se moe postaviti u sredini, na ivicama ili u uglovima ploe.
9.4
Dimenzionisanje greda
753
9.4.1
Ulazni podaci
754
U gornjem delu djalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiu karakteristike materijala.
Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista iji sadraj je odreen definisanim nazivima
materijala za odabrani tekui propis. Aktiviranjem komandnog polja OK, zadati ulazni podaci
o kvalitetu materijala e biti pridrueni svim gredama na modelu. Kako je programom
dozvoljeno zadavanje razliitih karakterisitka materijala za svaku od greda, to Vam se moe
desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno pomou naredbe
Ulazni podaci Lokalni, nekim od greda zadali druge karakteristike materijala, pojedina polja
budu prazna.
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
dimenzionisanim gredama.
U delu dijalog box-a Nain prikaza povrine uzengija vri se izbor jednog od dva ponuena
naina prikazivanja povrine uzengija u programu.
Prvi nain, Klasian nominalna povrina dvosene uzengije je uobiajen i korien je
u svim prethodnim verzijama programa. U ovom sluaju povrina uzengija se izraava kao
nominalna povrina dvosenih uzengija. Na primer, povrina dvosenih uzengija 8 / 20 bi se
raunala na sledei nain:
755
Kada se koristi ovaj prikaz povrine uzengija, pored vrednosti za raunski potrebnu povrinu
uzengija ispisuje se (m=2).
Drugi nain, Ukupna povrina preseenog elika prikazuje povrinu uzengija kao ukupnu
povrinu preseenih ipki na segmentu duine 1 m. Na primer, povrina dvosenih uzengija
8 / 20 bi se raunala na sledei nain:
T2u =
160.00 kN
T3u = -160.00 kN
M3u = -400.00 kNm
T2u =
160.00 kN
T3u = -160.00 kN
M3u = -400.00 kNm
b/a = -3.500/3.266
Aa1 =
10.23 cm2
Aa2 =
26.96 cm2
Aa3 =
0.00 cm2
Aa4 =
0.00 cm2
Aa,uz =
7.17 cm2/m (m=2)
[Usvojeno Aa,uz = 10/10(m=2) = 7.85
cm2/m]
b/a = -3.500/3.266
Aa1 =
10.23 cm2
Aa2 =
26.96 cm2
Aa3 =
0.00 cm2
Aa4 =
0.00 cm2
Aa,uz = 14.34 cm2/m (m=1)
[Usvojeno Aa,uz = 10/10(m=2) = 15.71
cm2/m]
Kao to se vidi krajnji rezultat usvajanja armature je isti, odnosno, i u jednom i u drugom
sluaju usvojene su dvosene uzengije 10 / 10 koje pokrivaju raunski potrebnu povrinu. Na
mestu ispisa usvojenih uzengija (m=2) oznaava usvojenu senost a ne nain prikazivanja
povrine uzengija.
Pomou check box-a Voenje podune armature prema liniji zateuih sila se moe od
programa zahtevati da formira linije zateuih sila pomeranjem linije M/z du ose nosaa za
zadatu veliinu, koja je zavisna od statike visine nosaa. Pri tome program automatski rauna
i prikazuje dodatnu armaturu za prijem glavnih napona zatezanja. Takoe, kada je ovaj check
box ukljuen usvajanje armature i rasporeivanje iteracija podune armature vri se prema
pomerenoj liniji zateuih sila.
756
757
Pod nepomerljivom konstrukcijom se podrazumeva konstrukcija koja ima horizontalno
nepomerljive vorove u oba pravca. U situacijama kada se konstrukcija po pitanju
pomerljivosti vorova, ponaa razliito u dva pravca, konstrukciju treba deklarisati kao
pomerljivu.
Nepomerljive konstrukcije
Odreivanje armature pritisnutih vitkih elemenata, u sluaju nepomerljivih konstrukcija, bazira
na analizi izdvojenog stuba iz konstrukcije. Duina izvijanja nepomerljivog stuba je ili jednaka
duini stuba, ili je njoj bliska (esto se konzervativno duina izvijanja nepomerljivog stuba
usvaja kao duina stuba, bez obzira na konturne uslove). S obzirom na ove, relativno, male
razlike, primenjeno je reenje koje duinu izvijanja locira centriranu po visini stuba.
Odstupanje od stvarne lokacije duine izvijanja je takvo da su greke u krajnjim rezultatima
zanemarljive i na strani su sigurnosti (zahvaljujui postavljanju minimalne vrednosti faktora
duine izvijanja na 0.85).
Osiguranje stabilnosti pritisnutog vitkog elementa se sprovodi uveanjem momenata savijanja
prvog reda usled netanosti prilikom izvoenja (imperfekcija) i uticaja drugog reda. Preseci
elementa se zatim dimenzioniu na, ovako, uveane uticaje. Pri tome se, konzervativno,
momenti savijanja uveavaju nezavisno u dva ortogonalna pravca pravci definisani lokalnim
osama poprenog preseka.
758
Podrazumevani (default) nain prorauna dodatnih uticaja je metod dopunske ekscentrinosti u
oblasti umereno vitkih stubova, odnosno model-stub postupak u oblasti izrazito vitkih
elemenata. Meutim, korisniku je ostavljena mogunost da za obe oblasti vitkosti sam odabere
jednu od ponuenih metoda prorauna. Granica izmeu umereno vitkih i izrazito vitkih
elemenata se zadaje u edit box-u lambda,gr=.
759
1. Proraun statikih uticaja po teoriji II-og reda
Pre samog prorauna statikih uticaja po teoriji II-og reda, potrebno je definisati sve
merodavne kombinacije za dimenzionisanje, obzirom da nakandno kombinovanje rezultata
dobijenih po teoriji II-og reda nije mogue. U proceduri zadavanja lokalnih ulaznih
podataka, svim stubovima je potrebno iskljuiti uzimanje u obzir uticaja izvijanja. Pre
samog dimenzionisanja, pomou naredbe Sluajevi optereenja, potrebno je postaviti
anvelopu svih prethodno definisanih kombinacija. Na ovaj nain e vitki elementi
konstrukcije biti dimenzionisani bez dodatnog uveavanja dobijenih momenata savijanja,
znai samo na osnovu dobijenih rezultata po teoriji II-og reda.
Napomenuemo da su opisanim postupkom stvarni momenti savijanja potcenjeni. Razlog
ovome je neobuhvatanje prethodnim proraunom materijalne nelinearnosti, niti imperfekcija
konstrukcije. Korisnik se upuuje da o ovome vodi rauna prilikom usvajanja armature
pritisnutih elemenata.
2. Proraun statikih uticaja po teoriji II-og reda + Analiza izdvojenog stuba
Ovaj postupak je u potpunosti isti kao i prethodni sa stanovita odreivanja statikih uticaja
prema teoriji drugog reda. Razlika je u tome to ovde u okviru lokalnih ulaznih podataka za
stubove ne treba isljuivati uzimanje u obzir uticaja izvijanja. U ovom sluaju treba odabrati
da je konstrukcija nepomerljiva, odnosno zahtevati dimenzionisanje kao za nepomerljive
konstrukcije za nove, manje vrednosti vitkosti.
Napomenuemo da opisana procedura nema opravdanja u aktuelnim tehnikim
standardima, zbog ega je preporuena njena primena samo u sluaju potrebe grube
procene realnog ponaanja konstrukcije.
3. Proraun statikih uticaja po teoriji I-og reda + Analiza izdvojenog stuba
Ovaj postupak se bazira na rezultatima po teoriji I-og reda. Znai postupak je isti kao i kod
nepomerljivih konstrukcija, izdvajanje stuba iz konstrukcije i njegov nezavisan tretman,
stim to je u okviru globalnih ulaznih podataka potrebno zadati da je konstrukcija
pomerljiva. Kako je re o elementima sa pomerljivim krajevima, to su duine izvijanja ovih
stubova vee od duine stuba. Konzervativno se usvaja da se cela duina stuba nalazi u
sredinjem delu duine izvijanja. Sa ovim pretpostavkama, uveanje momenata savijanja se
sprovodi saglasno ranije opisanom aproksimativnom model-stub postupku.
Napomenuemo da ni ova procedura nema opravdanja u aktuelnim tehnikim standardima,
zbog ega je preporuena njena primena samo u sluaju potrebe grube procene realnog
ponaanja konstrukcije. Oigledne prednosti ovako definisanog postupka lee u njegovoj
brzini, uvoenja u o proraun imperfekcija i mogunost superpozicije uticaja. Dodatno, na
reenje posredno utiu i karakteristike materijalne nelinearnosti armiranog betona.
760
761
duine izvijanja, onda je, ne obazirui se na ostale podatke u ovom dijalog box-u, potrebno
selektovati sve grede koje treba da imaju istu duinu izvijanja. Isto vai i za promenu ostalih
ulaznih podataka.
U sluaju da ste za promenu ulaznih podataka selektovali grede razliitih setova ulaznih
podataka, tada u dijalog box-u nee biti slike poprenog preseka, a zatvorena lista za izbor
eme armiranja e biti nedostupna za promenu, obzirom da ona zavisi od oblika poprenog
preseka.
762
763
Nain armiranja
U sredinom levom delu dijalog box-a nalaze se dve grupe prekidaa koje su meusobno
povezane i pomou kojih vrite izbor naina dimenzionisanja.
764
Moment torzije se zanemaruje. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje,
imate mogunost da od programa zahtevate da pri proraunu potrebne armture zanemari
uticaje torzije. Ova opcija ima primenu kod dimenzionisanju greda u ploama, kada ove
uticaje objektivno preuzima sama ploa.
Za sve grede, program po default-u usvaja nain armiranja Dominantni moment ->
Oko ose 3 (Aa1,Aa2), a za sve stubove usvaja Proizvoljno, pri emu uee pojedinih
armatura odreuje iz uslova da armatura bude rasporeena homogeno po preseku.
Napomenuemo da se kod krunih i cevastih preseka ne moe birati nain armiranja, ve je
programski usvojeno da se u celom preseku proraunava samo jedna armatura Aa1 koja se
rasporeuje ravnomerno po obimu preseka.
eme armiranja
765
ema 2
ema 1
ema 3
ema 4
ema 5
Izbor jedne od ponuenih ema armiranja, sa predefinisanim rasporedmo ipki u preseku, ima
naroito primenu kod stubova, jer se na ovaj nain raunski dobija manja potrebna armatura
nego kada se radi sa linijama armature. Pored toga, na ovaj nain se prevaziliazi i problem
ugaonih ipki. Naime, pri izboru eme sa linijama armature, ugaone ipke iskljuivo pripadju
glavnim armaturama: Aa1 i Aa2. Svako da je pri emama armiranja sa tano usvojenim
rasporedmo iki u preseku podrazumevano da sve postavljene ipke u preseku imaju isti
prenik. Pri obradi rezulatata ovako dimenzionisanih stubova, rezultati e takoe biti prikazani
putem dijagrama odgovarajuih linija armature (Aa1, Aa2, Aa3, Aa4), iako je rezultat
dimenzionisanja dao ukupnu potrebnu povrinu armtuture: Aa,uk. Ordinate na ovako
prikaznim dijgramima, bie preraunate na sledei nain:
ema2:
ema3:
ema4:
ema5:
Aa1=Aa2=2/4Aa,uk;
Aa1=Aa2=2/6Aa,uk;
Aa1=Aa2=3/6Aa,uk;
Aa1=Aa2=3/8Aa,uk;
Aa3=Aa4=0
Aa3=Aa4=1/6Aa,uk
Aa3=Aa4=0
Aa3=Aa4=1/8Aa,uk
Uticaji izvijanja
766
postavljen na isklujueno stanje. Ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada
ete u edit box-ovima Koef. duzine izvijanja oko ose 3 i Koef. duzine izvijanja oko
ose 2 imati mogunost da zadate odgovarajue koeficiente duine izvijanja. Programski se za
ove koeficiente usvaja vrednost 1, a na korisniku je da sam koriguje ove vrednosti.
Duina izvijanja pojedinih elemenata se odreuje aproksimativno, saglasno preporukama
veine tehnikih standarda, na nain koji u njen proraun uvodi geometriju elementa i uslove
njegove veze sa susednim elementima (zapravo stepen ukljetenja krajeva stuba u ostatak
konstrukcije). Pri tome se bitno razlikuju izrazi kojima se sraunava duina izvijanja
nepomerljivog stuba, od onih za pomerljive stubove. Duina izvijanja elementa nepomerljive
konstrukcije (osim konzolnih prepusta) je najvie jednaka duini stuba, dok je u sluaju
pomerljive konstrukcije ona najmanje jednaka duini stuba.
767
Pomeraj linije zateuih sila
768
9.4.2
Kada ste definisali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimeznionisanje ulazi
se prvo u standardnu proceduru selektovanja.
<0 sel.> Dimenzionisanje greda - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje /<krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve grede i stubove za koje elite da izvrite proraun
potrebne armature. Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su
selektovane grede ve ranije dimenzionisane i u tom sluaju e izdati odgovarajue
upozorenje.
769
9.4.3
770
Aa-
Kada je ukljuen check box Prikaz linije zateuih sila istovremeno e biti prikazani
izabrani dijagram raunski dobijene armature i dijagram potrebne armature prema pomerenoj
liniji zateuih sila.
Izborom jednog od ponuenih prekidaa, i aktiviranjem komandnog polje OK, program e
rezultate proraunate armature prikazati u formi odabranog dijagrama.
771
9.4.4
Usvajanje armature
772
773
Aa2), i sa donje strane (armatura Aa1), to e se prikazivati vrednost gornje, odnosno donje
ordinate, u zavisnosti od toga da li se mi nalazi u gonjem ili donjem delu dijagrama. Obzirom
da je prostor za prikaz dijagrama fiksne veliine, a da dijagram moe biti proizvoljnih
dimenzija, u ovom delu dijalog box-a je omogueno zumiranje pritiskom na taster Ctrl i
odgovarajue dugme mia.
Kako za svaku od greda postoje tri vrste dijagrama potrebne armature (Aa2/Aa1, Aa3/Aa4 i
Aa,uz), to pomou prekidaa u delu dijalog box-a Dijagram, birate koji od ova tri dijagrama
elite da bude prikazan.
774
775
Edit box za izbor prenika ipke koja se trenutno postavlja u poprenom preseku
Postupak uklanjanja pogreno postavljene ipke je potpuno isti, odnosno klik mia u okolini
ve postavljene ipke e dovesti do njenog uklanjanja iz poprenog preseka, a na tom mestu
e se ponovo pojaviti crveni krst. Program po default-u za mogui poloaj ipki u poprenom
preseku odreuje sve uglove uzengija, s tim to svakako moete sami uticati na njihov
raspored. Naime, du svakog od segmenta uzengije moete postaviti proizvoljan broj meukrstia. To se radi tako to se miem klikne na eljeni segment uzengije tako da on postane
crvene boje, a u edit box-u n=, koji e tek tada biti dostupan za editovanje, zada eljeni broj
ipki. Nakon pritiska na taster Enter ili Tab, program e prihvatiti zadati broj i tano toliko
krstia postaviti du prethodno selektovanog segmenta uzengije.
776
Svi krstii e biti postavljeni na jednakom rastojanju, tako da u sluaju da elite da ipke budu
nesimetrino postavljene du datog segmenta uzengije, jasno je da treba da zadate vei broj
podela, a pri samom postavljanju ipki, postaviete ih samo preko krstia koji odgovaraju
eljenom poloaju ipke.
U sluaju da je potrebno usvojiti toliko armature da ona ne moe stati u jedan red, omogueno
je i armiranje u vie redova. Za ovu namenu su predvieni delovi dijalog box-a Aa1 i Aa2.
Naime, tu je u edit-box-u n= potrebno zadati broj eljenih redova armature i unos potvrditi
pritiskom na taster Enter ili Tab. U tom trenutku e za editovanje biti dostupan i edit box
e= u kome moete zadati osovinsko rastojanje izmeu redova armature, a na slici poprenog
preseka e se pojaviti i drugi red krstia koji u podunom smislu odgovara rasporedu iz prvog
reda.
777
778
779
bri i jednostavniji nego kod drugih oblika poprenih preseka. Naime, dovoljno je samo u edit
box-ovima n= i =, koji se nalaze ispod crtea poprenog preseka, zadati eljeni broj i
prenik ipki, i one e automatski biti postavljene homogeno po obimu preseka. Za ovakve
oblike poprenih preseka postoji jo jedna specifinost koja proizilazi iz injenice da se kao
rezultat dimenzionisanja dobija samo jedan dijagram podune armature Aa1, te e check box
Aa3/Aa4 biti zamrznut - neaktivan.
Postavljanje uzengija u poprenom preseku
Za proces usvajanja poprene armature, neophodno je da na ukljueno stanje postavite
prekida Aa,uz, nakon ega e se u dijalog box-u pojaviti dijagram potrebne poprene
armature.
780
781
Voenje armature du grede
U dosadanjem delu uputstva smo objasnili kako se postavlja armatura u poprenom preseku,
pa se sada postavlja pitanje za koje preseke po duini selektovanih greda ona vai, odnosno
dokle se po duini tako postavljena armatura prostire. Kako svaka od postavljenih ipki u
poprenom preseku (izuzev konstruktivnih) pripada jednoj od etiri mogue armature (Aa1,
Aa2, Aa3 ili Aa4), to e njena povrina ui u zbir odgovarajue armature. U dijalog box-u, sa
leve strane crtea poprenog preseka, prikazuju se trenutne vrednosti za ove etiri armature.
782
783
784
785
Vano:
Naglasiemo da su iteracije jedinstvene za sve armature, i to kako po broju, tako i po
njihovom sadraju. Ako ste recimo kreirali tri iteracije, to e znaiti da e i dijagram Aa1/Aa2
i dijagram Aa3/Aa4 i dijagram Aa,uz sadrati tri iteracije, bez obzira da li je u nekom od
ovih dijagrama dovoljan manji broj iteracija. Kako je za regularnost iteracija vano da svaka
od iteracija ima veu ili jednaku povrinu odgovarajue armature od one u prethodnoj iteraciji,
to znai da armature kod kojih je broj potrebnih iteracija manji od ukupno kreiranih, u
iteracijama koje su viak, mora imati istu povrinu kao u poslednjoj potrebnoj iteraciji. Iz ovog
razloga, program pri dodavanju nove iteracije uvek kopira sadraj armature iz prethodne
iteracije. Sve iteracije u kojima je neka od povrina armatura manja nego u prethodnoj
iteraciji, program markira isprekidanim linijama.
786
787
prikazuju dva broja od kojih prvi predstavlja broj komada ipki koji je potreban da se sa
zadatim prenikom dostigne potrebna povrina, a drugi broj, koji se nalazi u zagradi,
predstavlja maksimalan broj ipki koji moe stati u jednom redu. Ovaj drugi broj se
proraunava iz geometrije preseka, zadatog prenika i minimalnog istog rastojanja izmeu
dve susedne ipke u jednom redu. Podatak o minimalnom istom rastojanju izmeu susednih
ipki, moe se zadati takoe u ovom dijalogu, u edit box-u e=.
Po istoj analogiji potrebna je i obrnuta informacija, odnosno koji je prenik ipke potreban za
zadati broj komada, da bi se dostigla potrebna povrina armature. Ovaj podatak se takoe
prikazuje u koloni Potrebno, ali sada u okviru reda =. Koja e od ove dve grupe podataka
biti prikazana u koloni Potrebno, iskljuivo zavisi od toga da li ste kao ulazni podatak zadali
prenik ili broj komada ipki.
Iz svega prethodno reenog se moe zakljuiti da je uloga ove naredba praktino da se ponaa
kao inteligentan kalkulator koji daje korisne informacije. Meutim pored te namene, ova
naredba se moe koristiti i za postavljanje ipki u poprenom preseku. Naime, postavljanjem
na ukljueno stanje check box-a Ukupna armatura, dostupno za aktiviranje postaje i
komandno polje Postavi ipke. Kada je check box Ukupna armatura postavljen na ukljueno
stanje, tada se u koloni Potrebno, u okviru reda Aa2=, prikazuje uvek celokupna potrebna
armatura, bez obzira da li u toj iteraciji ve postoji armatura u poprenom preseku ili ne. Iz
ovoga se moe i naslutiti ta e program uraditi nakon aktiviranja komandnog polja Postavi
ipke. Naime, program e prvo ukloniti sve ranije postavljene ipke u datoj iteraciji (jasno
samo one koje pripadaju datoj armaturi, u zavisnosti od toga koja je vrednost oitana sa
dijagrama neposredno pre poziva ove naredbe), i na osnovu novo zadatih podataka o preniku
i broju ipki, datoj iteraciji pridruiti novu armaturu. Svakako da se na ovaj nain mogu
postavljati samo ipke istog prenika i na meusobno istom rastojanju. Ako zadati broj ipki
prelazi maksimalan mogui broj ipki u jednom redu, program e ih smestiti u dva reda.
Ova naredba se moe aktivirati i kada je u dijalog box-u prikazan dijagram potrebne povrine
uzengija, odnosno kada je na ukljueno stanje, u delu Dijagram, postavljen check box
Aa,uz. Logika pozicioniranja mia je potpuno ista kao i kod prethodno opisanog prorauna
podune armature, s tim to se na desni klik mia sada moe aktiviarti naredba Proraun
uzengija.
788
Brisanje segmenta iteracije
esto Vam se moe desiti sluaj da pojedini segmenti nekih iteracija u podunom smilu vae
na jako kratkoj duini, te bi zbog jednostavnosti izvoenja bilo bolje da se na tom delu usvoji
armatura iz sledee iteracije, iako je njena povrina vea nego to je potrebno. Uzrok ovome
moe biti ili sam oblik dijagrama potrebne armature (jako strm) ili pak preterano detaljisanje
pri usvajanju armature, odnosno nepotrebno veliki broj iteracija.
789
790
791
792
Ako povrina usvojenih armatura u svim iteracijama stoji u uzlaznom redosledu, po aktiviranju
komandnog polja OK, program e zatvoriti dijalog box i vratiti se na osnovni izgled
komandne linije u ovoj naredbi, a na ekranu e se pojaviti dijagrami usvojene armature.
793
794
795
koliko je potrebno da se svi dijagrami potrebne armature pokriju. Aktiviranjem komandnog
polja OK, program e usvojenu armaturu pridruiti svim gredama na modelu datog seta
numerikih podataka.
796
Opcija Kopiranje iteracija omoguava da se podaci o usvojenoj armaturi (iteracije)
iskopiraju sa jedne na vie drugih selektovanih greda. Njenim aktiviranjem ulazi se u
proceduru selektovanja grede ije e se iteracije kopirati:
<0 sel.> Izvorina greda Selektovanje (<krAj>)
U ovoj proceduri moe se selektovati samo greda koja je dimenzionisana. Nakon selektovanja
jedne izvorine grede program e zahtevati selektovanje greda na koje e se iskopirati iteracije
usvojene armature:
<1 sel.> Odredine grede Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Po zavretku selekcije, program e izvriti kopiranje iteracija. Duine iteracija bie za svaku
gredu automatski odreene. Uslov za uspeno kopiranje iteracija je da izvorina i odredine
grede imaju isti popreni presek.
Opcija Ujednaavanje iteracija omoguava da se za vie greda, koje su istog poprenog
preseka i jednake po duini, dobije identino usvojena armatura. Kao rezultat ujednaavanja
iteracija, dobie se jedinstveni raspored iteracija koji obuhvata iteracije svih selektovanih
greda (unija iteracija). Na ovaj nain se znatno olakava i ubrzava izvoenje konstrukcije, ali
na raun odreenog poveanja ukupne koliine upotrebljene armature.
Kada se aktivira ova opcija, program e zahtevati selektovanje jedne grede (referentna
greda):
<0 sel.> Prva greda Selektovanje (<krAj>):
Nakon selektovanja prve grede bie omogueno selektovanje ostalih greda za koje treba da se
izvri ujednaavanje iteracija:
<1 sel.> Ostale grede Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
U ovoj proceduri mogue je selektovati proizvoljan broj greda razliitih poprenih preseka i
duina, ali samo za one grede koje imaju identian popreni presek i duinu kao greda koja je
prva selektovana bie izvreno ujednaavanje iteracija.
797
9.4.5
sa
rezultatima
798
Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a na crteu se prikazuje izabrani
dijagram. Takoe, u sluaju promene vrste izvetaja komandna linija menja svoj izgled:
Take za izvetaj usvojena armatura (Deselektovanje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz /
Kompletna greda):
Prikazani tekst na komandnoj liniji oznaava da se izvetaj kreira za usvojenu armaturu.
Sada se od korisnika oekuje da zada poloaj taaka na gredama za koje se eli kreiranje
tekstualnog izvetaja. Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru merodavnih taka, na
komandnoj liniji je prisutna i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, komandna linija dobija
sledei izgled.
<0 sel.> Selekcija greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada se od korisnika oekuje da selektuje sve grede u kojima eli da mu program sam
odabere take sa ekstremnim vrednostima potrebne armature. Nakon zavrene selekcije,
program e simbolima preseka i rednim brojem, na svakoj od prethodno selektovanih greda,
oznaiti take u kojima se nalaze ekstremne vrednosti potrebne armature, i vratiti se na
osnovni oblik komandne linije u okviru ove naredbe.
Ako elite detaljniji izvetaj dimenzionisanja, tada imate mogunost da pomou podopcije
Kompletna greda uete u proceduru selekcije greda i stubova za koje elite izvetaj
dimenzionisanja. Izborom ove podopcije, program ulazi u poptuno istu proceduru selektovanja
kao i pomou podopcije Ekstremi.
<0 sel.> Selekcija greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Razlika je u tome, to e sada na selektovanim gredama take za izvetaj biti postavljene na
svakih pola metra i na svim mestima na gredi gde dolazi do skoka uticaja. U sluaju da se
selektovana greda nalazi na ploi tada e na ovakav izbor taaka svakako uticati i veliina
mree konanih elemnata.
Svi prethodno prikazani naini za izbor taaka se mogu meusobno kombinovati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtevate da sam obelei
mesta sa najveom raunski potrebnom armaturom. Napomenuemo da je u sluaju pogreno
odabrane take za izvetaj, pomou podopcije Deselektovanje mogue deselektovati bilo
koju ranije odabranu taku.
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane take.
799
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, kreirani izvetaj
se moe eksportovati u projektnu dokumentaciju (
(
), tampu (
).
800
801
9.4.6
- Eksportom usvojene armature u jednoj te istoj gredi, kada je ona prikazana u sastavu istog
sklopa (nivoa ili rama), pomou jedne naredbe ete dobiti njen pogled sa strane, a pomou
druge njen pogled odozgo.
- Eksportom grede koja je prikazana u sastavu nivoa, pomou naredbe Eksprot u ArmCAD
(osnova), dobiete isti rezultata rada programa kao i kada bi tu istu gredu eksportovali
pomou naredbe Eksprot u ArmCAD (ramovi), ali kada je ona prikazana u sastavu
odgovarjueg rama.
Eksprot u ArmCAD (osnova)
Izborom naredbe Eksprot u ArmCAD (osnova), u prozoru 2D pogled e se du svih
grednih elemenata pojaviti dijagrami usvojene armature, a komandna linija e dobiti sledei
izgled:
<0 sel.> Izbor greda - Selektovanje (Set/<krAj>):
Kako je programom omogueno selektovanje vie greda (jedini uslov je da grede moraju biti
meusobno povezane), to e ova poruka stajati na komandnoj liniji sve dok desnim klikom
802
mia ne oznaite kraj procedure selektovanja. Ubrzo e se na ekranu pojaviti dijalog box koji
je jako slian dijalog box-u koji se koristi za eksport usvojene armature u ploama.
803
- Program pri eksportu armature ne vodi rauna o duini ipki obzirom na uslove transporta,
te u u sluaju da imate raspone vee od 12m, preostaje da sami u ArmCAD-u naknadno
interveniete tako to ete od jedne napraviti dve nove pozicije, sami birajui optimalno
mesto nastavaka (zona najmanjeg naprezanja).
- Program ima jasna pravila za voenje armature du nosaa kao i pravila po kojima zavrava
armaturu na njenim krajevima. Kako je omogueno eksportovanje vie povezanih greda, to
se pod krajevima podrazumeva gabarit svih selektovanih greda.
- Za nain voenja podune armature du grednih elemenata bitnu ulogu ima raspored
oslonaca koji se na njoj nalaze. Pod osloncima se podrazumevaju svi takasti i linijski
oslonci koji seku ili se nalaze du selektovanih greda. Kao oslonac program e tretirati i
grede iz drugog pravca koje seku selektovanu gredu za eksport usvojene armature.
Prethodno opisana naredba se odnosi na eksport u program ArmCAD 2000. U sluaju da je
pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2), za tekui postavljen eksport u
ArmCAD 2005, tada u ovom dijalog box-u nee biti prisutan predkida Temelji. Umesto
njega dostupna e biti sledea dva prekidaa.
- Sloene uzengije podeliti na prvougaone. Ovaj prekida e biti aktivan jedino ako je za
popreni presek grede odabran T presek, I presek, Sanduasti, Otvoreni ili nesimetrian I
presek. Njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, umesto jedne serije uzengija, ija
geometrija odogovara obliku samog poprenog preseka, bie eksportovano onoliko serija sa
pravougaonim oblikom uzengija, koliko ima i pravougaonih delova dati presek. Na primer za T
presek e biti eksportovane dve serije uzengija. Jedna uzengija e biti smetena u flani a
druga u rebru.
- 3D prikaz. Postavljanjem na ukljueno stanje ovog prekidaa, program e kompletnu
geometriju eksportovati kao tro-dimenzionalnu.
Eksprot u ArmCAD (ramovi)
Isto kao i kod prethodno opisane naredbe, izborom naredbe Eksprot u ArmCAD (ramovi),
u prozoru 2D pogled e se du svih grednih elemenata pojaviti dijagrami usvojene armature.
Komandna linija e sada dobiti sledei izgled:
< sel.> Izbor greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje
/ <krAj> /Set):
Obzirom da se pomou ove naredbe usvojena armatura eksportuje u istom pogledu u kome je i
trenutno prikazana u prozoru 2D pogled, to pri selekciji nema nikakvog ogranienja po
pitanju povezanosti greda. Jedni uslov je da sve selektovane grede za eksport moraju pripadati
tekuem ramu. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
804
805
9.4.7
Sam postupak prorauna prslina u gredama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti
kao i kod prorauna potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun prslina, koja
se nalazi u okviru menija "Dimenzionisanje -> Beton -> Grede", ulazi se prvo u standardnu
proceduru selektovanja.
<0 sel.>Proraun prslina greda - Selektovanje
(Sve/prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>/prIkaz):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve grede za koje elite da izvrite proraun prslina. Po
zavretku procedure selektovanja, na ekranu e se pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj djalog box je poptuno isti kao i kod prorauna prslina u ploama, te sve rpethodno reeno
vai i ovde. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoee postupak prorauna prslina u svim
prethodno selektovanim gredama. Nakon zavrenog prorauna, program e biti spreman za
obradu rezultata.
806
9.4.8
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu ugiba u ploama, stim to je ovde dodat i
prekida Savijanje oko ose 3. Naime kako se proraun ugiba sprovodi samo za jedno-osno
savijanje to pomou ovog prekidaa odreujete da li se radi o savijanju oko ose 3 ili pak oko
ose 2.
Aktiviranjem komandnog polja "OK", na ekranu e se du prethodno selektovane grede
pojaviti dijagram ugiba.
807
9.4.9
808
809
810
9.5
811
812
Poloaj ovih armatura je odreen rastojanjem njihovog teita od spoljne ivice betonskog
preseka, i ove podatke moete zadati u edit box-ovima a1=, a2= i a3=, koji se nalaze sa
leve strane slike na kojoj je ematski porikazan popreni presek.
Edti box-ovi za definisanje rastojanja teita sve etiri armture od odgovarajue ivice preseka
Merodavni uticaji za dimenzionisanje
U desnom delu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su za svaki od osnovnih sluajeva
optereenja prikazne presene sile (M, T, N), du zadate linije preseka u zidu.
813
etiri kombinacije znaka ova dva uticaja M>0 i N>0, M>0 i N<0, M<0 i N>0, M<0 i N<0 i
kao rezultat usvaja armaturu iz najnepovoljnijeg sluaja.
U skladu sa novim nainom modalnog kombinovanja (CQC umesto SRSS) moi e se ukljuiti
ili iskljuti modalno kombinovanje uticaja, ukljuivanjem ili iskljuivanjem check box-a CQC
(Koef. priguenja) ili ukoliko je koeficijent priguenja jednak nuli, SRSS.
814
Rezultati
U gornjem delu dijalog box-a Rezultati, ispisana je informacija o merodavnim statikim
uticajima za koje je sproveden postupak prorauna potrebne armature. Iza svakog od
prikazanih uticaja, program ispisuje i informaciju iz koje kombinacije je on potekao, i svakako
da je merodavna ona kombinacija koja daje najveu raunski potrebnu armaturu.
815
816
Poznata Aav ON
Ovaj dijalog box je isti kao i kada se aktivira komandno polje Biblioteka u proceduri
usvajanje armature u ploama. Jasno da ovu bilioteku moete urediti po svojoj elji i da je ona
jedinstvena i u proceduri usvajanje armature u ploama i u ovoj proceduri usvajanja armature
u zidovima. Izborom eljene armature i aktiviranjem komandnog polja OK, program e se
vratiti u osnovni dijalog box i preuzee za poznatu vertikalnu armaturu podatak odabran iz
bibloteke. Sada je potrebno da ponovo aktiviranjem komandnog polja Proraun sprovedete
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
817
novo dimenzionisanje, pri emu e program potovati novo usvojenu koliinu vertikalne
podune armature.
Poznata Aav OFF
odnos ugaone armature Aa1 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
odnos ugaone armature Aa2 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
odnos podune armature prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
I ovde je jedini uslov da zbir svih koeficijenata koji se zadaju bude 1.00.
818
Kvalitet materijala
819
Analogija rada sa ovim dijalog box-om je potpuna kao i u proceduri usvajanja armature u
gredama kada se aktivira naredba Proraun ipki. Jedina razlika je u nainu smetanja
ugaone armature. Naime, u ovoj proceduri se ugaone ipke moraju smestiti na zadatoj duini
koja je odreena seizmikim propisima za dati standard (podatak L/ koji se zadaje pomou
naredbe Parametri u ovom dijalog box-u), pa se podatak o koliini ipki koji moe stati na
odreenoj duini izraunava iz proraunate duine i zadatog istog rastojanja izmeu ipki u
edit box-u e=.
Na primer neka je duina zida 3m, a propisima regulisano da se ugaona armatura mora
smestiti na duini od L/10. Prema tome, za usvojeni prenik 16 i zadati ist razmak izmeu
ipki e=3 cm, na toj duini u jednom redu moe stati 6 ipki: 30/(3+1.6)=6.52 Kako se ipke
postavljaju obostrano, to na datoj duini moe stati ukupno 12 ipki (podatak koji se ispisuje u
koloni Potrebno izmeu zagrada).
Izborom komandnog polja Postavi ipke ovaj dijalog box e biti zatvoren a u glavnom
dijalog box-u e biti ispisana informacija o usvojenoj armaturi. U sluaju da elite da ponitite
ranije usvojenu armaturu onda je potrebno da u edit box-u n= zadate vrednost 0 i
aktivirate komandno polje Postavi ipke.
Za usvajanje podune vertikalne i horizontalne armature, takoe je skoro potpuna analogija
kao i kod usvajanja uzengija u gredama, kada se aktivira naredba Proraun uzengija.
820
821
822
823
9.6
Proraun preseka
Pomou ove naredbe, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzionisanje > Beton, moe se proraunati potrebna armatura za proizvoljan popreni presek i proizvoljno
zadate statike uticaje. Naime, izborom naredbe Proraun preseka, otvara se dijalog box
koji funkcionie kao potpuno nezavisan deo programa, a proraun potrebne armature se
sprovodi za odabrani standard.
824
U gornjoj polovini dijalog box-a se definie eljeni oblik i dimenzije poprenog preseka. Ovaj
deo dijalog box-a funkcionie na gotovo isti nain kao i dijalog za definisanje poprenog
preseka greda u modulu za unos podataka (za odabrani tip poprenog preseka iz liste, u edit
box-ovima se zadaju odgovarajue dimenzije).
825
Izgled dijalog box-a koji se otvara nakon izbora komandnog polja Nain armiranja
Sadraj i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i pri aktiviranju naredbe
Dimenzionisanje -> Beton -> Grede -> Ulazni podaci Lokalni. U ovom djalog box-u,
neaktivan e biti jedino deo koji se odnosi na proraun uticaja izvijanja, obzirom da se ovaj
problem ne reava na nivou preseka, ve na nivou celog tapa. Zatvaranjem ovog dijalog boxa, vraa se na osnovni dijalog box i svi zadati podaci, kako o nainu armiranja tako i o
usvojenom materijalu, pridruuju se preseku za koji je potrebno sraunati potrebnu armaturu.
Aktiviranjem komandnog polja Proraun, za zadate ulazne podatke i odabrani propis,
sprovodi se proraun potrebne armature, a rezultati se ispisuju u delu dijalog box-a
Rezultati.
Deo dijalog box-a u kome se prikazuju rezultati sprovedenog prorauna potrebne armature
Tek kada su u dijalog box-u prikazani sraunati rezultati prorauna, dostupne za aktiviranje e
postati i ikone za eksport bloka i direktnu tampu. Izborom jedne od ove dve ikone, program
e formirati tekstualni izvetaj koji sadri sve podatke o sprovedenom dimenzionisanju.
826
827
828
10.1
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzionisanja e biti izgubljeni.
Znai, svi elini preseci na jednom modelu, mogu biti dimenzionisani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definisati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. U edit box-u Tolerancija, definie se
dozvoljeni procenat prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u preseku
jako bliski dozvoljenim (u granicama zadatog dozvoljenog procentualnog prekoraenja), te
tapove program e u naredbama Kontrola napona i Kontrola stabilnosti, tretirati kao
regularne.
Doputena granica razvlaenja elika v, bie odreena izborom vrste elika iz zatvorene
liste koja se nalazi u gornjem desnom delu dijalog box-a. U edit box-ovima M0 =, M1 =
i M2 =, imate mogunost da definiete parcijalne koeficijente sigrunosti i vrednost
koeficienta vec=.
Napomena:
Za dimenzionisanje po JUS-u, od globalnih parametara se zadaje samo podatak o toleranciji i
kvalitetu elika v.
829
10.2
Merodavno optereenje
EUROCODE
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog boz za izbor, koje e od svih prethodno kreiranih
kombinacija, biti tretirane pri dimenzionisanju elinih preseka.
830
831
832
U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova
koliko ima i kombinacija definisanih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No
ispisuje se redni broj date kombinacije, u koloni Naziv zadati naziv, dok se u poslednjoj
koloni Tip ispisuje tip svake od kombinacija na osnovu tipa osnovnih sluajeva optereenja
koji ulaze u datu kombinaciju. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u
kombinaciju dodeljen tip dopunsko, a nijednom nije dodeljen tip izuzetno, datoj kombinaciji
e biti dodeljen tip dopunsko. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u
kombinaciju dodeljen tip izuzetno i datoj kombinaciji e biti dodeljen tip izuzetno. U koloni
K.S. program svakoj kombinaciji automatski dodeljuje vrednost koeficijentu sigurnosti K.S.
u zavisnosti od tipa optereenja kome pripada i to na sledei nain:
K.S. = 1.500 za osnovno optereenje
K.S. = 1.333 za dopunsko optereenje
K.S. = 1.200 za izuzetno optereenje
Korisnik za koeficijent sigurnosti K.S.moe zadati i proizvoljnu vrednost, tako to e prvo
miem obeleiti polje u koloni K.S., a zatim sa tastature uneti eljenu vrednost.
Ukoliko ne elite da vrite dimenzionisanje za sve ranije definisane kombinacije dovoljno je da
u ovom dijalog box-u za koeficijent sigurnosti (podatak u koloni K.S.), svim kombinacijama
koje ne elite da uzimate u obzir pri dimenzionisanju, zadate vrednost 0.
Izvetaj, koje se nalazi u donjem levom delu dijalog box-a,
Pomou komandnog polja
omogueno je kreiranje i ubacivanje izvetaja sa merodavnim kombinacijama u projektnu
dokumentaciju. Izborom ovog komandnog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvetajem:
833
10.3
Kontrola napona
834
835
Generisani izvetaj se prikazuje u centralnom delu dijalog box-a. U prvom redu se ispisuju set i
opis selektovane grede, a u sledeim redovima proraunata kontrola napona za sve
kombinacije optereenja. U koloni Opis se prikazuju brojevi vorova mree konanih
elemenata u poetnoj i krajnjoj taki grede, kao i ozanka pozicije, ako je za datu gredu
definisana. Redni brojevi kombinacija optereenja, za koje je izvrna kontrola napona, se
prikazuju u koloni LK, a u ostalim kolonama se za svaku kombinaciju ispisuju proraunate
vrednosti normalnih, smiuih i uporednih napona. Vrednosti napona koje odgovaraju
maksimalnom iskorienju preseka su posebno naznaene.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, moe se izvriti
njegovo eksportovanje u projektnu dokumentaciju, direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
Izvetaj se moe istovremeno generisati i za proizvoljan broj selektovanih greda. Za ovu
namenu je predviena podopcija Izvetaj sa komandne linije:
<0 sel.> Kontrola napona - Selektovanje (iZvetaj / <krAj>):
Izborom ove podopcije program ulazi u standardnu proceduru selektovanja entiteta:
<0 sel.> Izvetaj - Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Sada je potrebno da selektujete sve grede za koje elite da kreirate izvetaj kontrole napona.
Po zavretku selekcije program e generisati izvetaj i prikazae ga u istom dijalog box-u kao
kod kreiranja izvetaja iz dijalog box-a za kontrolu napona.
836
10.4
Ulazni podaci
EUROCODE
Ova naredba slui za definisanje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku
kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru selektovanja, a na komandnoj
liniji se javlja poruka:
<0 sel.> Ulazni podaci za grede - Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Sama procedura selektovanja je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, i
program e biti u poroceduri selekcije sve dok ne kliknete na desni taster mia, nakon ega e
se otvoriti dijalog box za definisanje ulaznih podataka.
837
mogunost da iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane
odgovarajueg edit box-a, odaberete i neku drugu krivu izvijanja.
Razmak bono pridranih taaka (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa)
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po defalt-u za njegovu
vrednost postavlja stvarnu duinu tapa. Napomenuemo da se proraun bonog izvijanja
moe iskljuiti ako za ovaj podatak zadate vrednost 0.
Razmak limova ukruenja (zadaje se samo za jednodelne zavarene preseke)
Ovaj podatak je neophodan za proraun izboavanja i bie dostupan za zadavanje samo ako je
selektovan tap zavarenog poprenog preseka. Za ostale tipove poprenog preseka, u
proraunu se za razmak limova ukruenja uvek usvaja cela duina tapa.
Koeficijent duine bonog izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na obrtanje
krajnjeg preseka u ravni.
Koeficijent duine torzionog uvrtanja (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na krivljenje
krajnjeg preseka
Koeficijent neto povrine preseka (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj koeficijent redukuje bruto povrinu preseka pri proraunu.
Poloaj optereenja (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa)
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena tri prekidaa, definie se poloaj
optereenja. I ovaj podatak se koristi pri prounu bonog izvijanja.
Vrsta elika
Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija menja se vrsta elika, tako da se sada
mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika.
Tip stapa (zadaje se samo za viedelne preseke)
Ova grupa ulaznih podataka e biti dostupna samo ako se selektuje tap viedelnog poprenog
preseka. Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, definie se da
li se radi o ramovskom ili reetkastom tapu.
Ramovski tap
Razmak spojnih limova
Program po default-u za ovu vrednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama
da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak spojnih limova.
irina
U edit box-u irina:, zadaje se dimenzija spojnog lima u pravcu pruanja tapa
Debljina
U edit box-u Debljina:, zadaje se debljina spojnog lima
Resetkasti tap
Razmak tapova ispune
Program po default-u za ovu vrednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama
da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak izmau vorova reetkaste ispune.
838
Proraunska povrina
U zavisnosti od sistema ispune, a prema vaeem standardu, potrebno je u edit box-u
Povrina: zadati proraunski presek dijagonale Ar.
Poluprenik inercije
U edit box-u Poluprenik inercije:, treba zadati vrednost poluprenika inercije za slabiju
osu tapa ispune.
Parametri oblika dijagrama - Omogueno je uticanje na nain odreivanja parametara
zavisnih od oblika dijagrama. Kada se check box Proizvoljni postavi na ukljueno stanje
mogu se uneti koeficijenti C1, C2, C3, i M.LT koji e se koristiti u kontroli
stabilnosti. Kada je ovaj check box iskljuen, program e koeficijente odreivati automatski, za
svaki sluaja optereenja prema njegovom obliku dijagrama momenata.
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskorienja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskorienja po optereenjima u izvetaj.
Zanemarivanje uticaja - Kontrola stabilnosti moe se sprovoditi uz zanemarivanje jednog ili
vie uticaja. Na korisniku je da odredi koji su to uticaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi
greku.
Na poetku ovog dela uputstva smo ve rekli, da e grupa podataka dostupna za unos, zavisiti
kako od vrste poprenog preseka selektovanog tapa, tako i od toga da li je selektovan jedan
ili vie tapova. Ako je selektovan samo jedan tap, tada e u dijalog box-u biti dostupni samo
podaci koji su predvieni za dati oblik poprenog preseka, te je nakon zadavanja eljenih
ulaznih podataka dovoljno aktivirati samo komandno polje OK. Meutim, kako na modelu
moe biti puno tapova, tada je sigurno mnogo praktinije selektovati vie tapova, koji imaju
barem jedan deo ulaznih podataka isti, ime se postupak zadavanja ulaznih podataka znatno
ubrzava. U tom sluaju, dostupni e biti samo podaci koji su zajedniki za selektovane
tapove.
Kako se dimenzionisanje vri za vie kombinacija jednovremenog delovanja osnovnih sluajeva
optereenja, to u fazi definisanja ulaznih podataka pojedini ulazni podaci mogu biti i suvini,
obzirom da se oblast naprezanja u ovom trenutku ne zna, a lako je mogue i da jedan isti tap
u jednoj kombinaciji na primer bude pritisnut a u drugoj zategnut. Postoji i drastiniji primer,
da program za ulazni podatak uvek trai duine izvijanja tapa a da dati tap recimo ni u
jednoj kombinaciji ne bude uopte pritisnut. U ovakvim sluajevima suvini ulazni podaci nee
uticati na dimeznionisanje, pa je potpuno svejedno koju vrednost ete im pridruiti.
JUS
Za dimenzionisanje po JUS-u, koeficijenti duine bonog izvijanja i duine torzionog uvrtanja
se ne zadaju, ali je zato potrebno zadati podatak o razmaku viljukastih oslonaca. Ovaj
podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po defalt-u za njegovu
vrednost postavlja stvarnu duinu tapa. Pored toga, u okviru ulaznih podataka za proraun po
JUS-u, nije potrebno zadati ni podatak o koeficientu neto povrine preseka. Parametri oblika
dijagrama se po JUS-u definiu zadavanjem koeficijenata , i , a vrsta elika se
umesto izborom iz liste, odreuje zadavanjem vrstoe elika u odgovarajuem edit box-u
v=. Skraeni izvetaj bez nemerodavnih izvetaja - Postavljanjem ovog check box-a
na ukljueno stanje moe se dobiti skraeni izvetaj dimenzionisanja elika, tako to e biti
izostavljeni svi izvetaji za bono izvijanje i izboavanje limova ukoliko oni nisu merodavni,
odnosno nisu kritini. Svi ostali ulazni podaci imaju potpuno isto znanje kao i kod EUROCODa.
839
10.5
Kontrola stabilnosti
Kada ste definisali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti ulazi
se prvo u standardnu proceduru selektovanja.
<0 sel.> Kontrola stabilnosti - Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve tapove za koje elite da izvrite dimenzionisanje.
Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su selektovani tapovi
ve ranije dimenzionisani i u tom sluaju e izdati odgovarajue upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komadnog polja OK
nastavite naredbu za dimenzionisanje svih prethodno selektovanih tapova. Nakon zavrenog
dimenzionisanja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rei u
sledeem poglavlju.
10.6
Prikaz rezultata
840
841
promeniti popreni presek i potom pomou komandnog polja Proraun, zahtevati novo
dimenzionisanje selektovanog tapa, za stare statike uticaje, ali sa novim karakteristikama
poprenog preseka. Napomenuemo da e ovako promenjeni popreni presek biti tretiran
samu u modulu za dimenzionisanje elinih preseka, dok e u svim ostalim naredbama,
program baratati samo sa originalnim presekom, koji je zadat u modulu za unos podataka, i za
koji su proraunati statiki uticaji. U sluaju da elite da odustanete od promene poprenog
preseka, dovoljno je da aktivirate komadno polje Originalni presek. Njegovim izborom,
prethodno promenjeni popreni presek e biti zamenjen originalnim.
Omogueno je generisanje izvetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom preseku. U edit box-u
Rastojanje preseka od poetka tapa unosi se poloaj preseka u kome se trai izvetaj
dimenzionisanja, dok se aktiviranjem komandnog polja Generisanje izvetaja, generie
Proraun , ponovo e se
izvetaj koji se odnosi na taj presek. Izborom komandnog polja
prikazati izvetaj kontrole stabilnosti za ceo tap.
i
svaki prikazani izvetaj mogue je eksportovati u projektnu
Izborom komandnih polja
dokumentaciju ili poslati direktno na tampu.
Aktiviranjem komandnog polja OK, sve eventualno izvrene izmene u ulaznim podacima, kao
i rezultati ponovno sprovedenog dimenzionisanja, za selektovani tap e biti trajno upameni,
dok je komandno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmena.
Napomena:
Kako se u okviru kontrole stabilnosti po JUS-u, pored naponske kontrole sprovode i prorauni
na bono izvijanje, izboavanje i provera smiuih napona, to se moe desiti i sluaj da tap na
crteu bude ofarban u crveno iako mu je koeficient iskorienosti preseka < 1.00. U sluaju
da neki od ovih postupaka nije zadovoljio, program sa donje strane tapa, izmeu zagrada
ispisuje poetno slovo postupka koji nije zadovoljio:
(B!)
(I!)
(T!)
10.7
Izvetaj
842
843
844
10.8
845
10.9
Uticaji
U ovom delu dijalog box-a nalaze se edit box-ovi za unos uticaja (sila) koji
deluju du tapa.
846
Komandno polje Novi presek slui za promenu poprenog preseka tapa. Njegovim
aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definisanje poprenog preseka.
Proraun vri se proraun i generisanje izvetaja. U
Aktiviranjem komandnog polja
polju Iskorienje bie ispisan maksimalni koeficijent iskorienja.
847
848
11.1
849
850
Potvrdan odgovor e dovesti do brisanja selektovane baze, dok e negativan odgovor oznaiti
odustajanje od naredbe.
Gore i
Dole e biti aktivna jedino ako se u listi nalazi vie od jedne
Komandna polja
baze materijala i pomou njih se trenutno selektovanoj bazi vri promena poloaja u listi na
gore, odnosno na dole.
Aktiviranjem komandnog polja Edit, otvara se novi dijalog box u kome imate mogunost da
za trenutno selektovanu bazu materijala definiete sve potrebne podatke.
851
852
Pomou komandnog polja
Brii moe se ukloniti selektovana kvalitetna klasa drveta, a
Gore i
Dole imate mogunost da po svojoj elji uredite
pomou komadnih polja
redosled klasa u tabeli.
11.2
Merodavno opterecenje
JUS
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dialog box za unos korekcionih koeficijenata za prethodno
kreirane kombinacije optereenja.
853
U Tower-u omogueno je kreiranje i ubacivanje izvetaja sa merodavnim kombinacijama u
projektnu dokumentaciju. Za ovu namenu predvieno je komandno polje
Izvetaj, koje
se nalazi u dijalog box-u naredbe Merodavno optereenje.
854
EUROCODE
Izborom naredbe Merodavno optereenje otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
855
U zavisnosti od zadatog tipa optereenja i vrste materijala proraunava se parcijalni koeficijent
za karakteristike materijala m, pomou koga se vri korekcija karakteristinih vrstoa (bie
naknadno objanjeno u poglavlju Kontrola stabilnosti).
Na slian nain imate mogunost da onovnim sluajevima optereenja dodelite i odgovarajue
trajanje. Naime, desnim klikom mia u koloni Trajanje, za svaki od sluajeva optereenja
otvara se padajui meni sa opcijama stalno, dugotrajno, srednjetrajno, kratkotrajno i
trenutno.
856
11.3
Ulazni podaci
JUS
857
858
Vrsta materijala:
- Masivno drvo
- Lepljeno lamelirano drvo
razliitih botanikih klasifikacija:
- Listari
- etinari
i prema klasi:
- Klasa I
- Klasa II
- Klasa III (samo za masivno drvo, etinare)
Sem izbora materijala drvenog tapa prema vrsti materijala, botanikoj klasifikaciji i prema
klasi potrebno je uneti i procenat vlanosti drveta tokom eksploatacije. Za masivno drvo bazni
napon je za vlanost od 18% dok je za LLD bazni napon za 15%. U sluaju da se vlanosti
drveta razlikuju od 18% za masivno drvo, odnosno 15% za LLD, doputeni naponi se koriguju
sa koeficijentima Kf.
Korekcioni koeficijent (izloenost) se unosi u zavisnosti od izloenosti elementa konstrukcije
atmosferilijama i mogu se uneti vrednosti od 0.85 do 1.00 a u svemu prema sledeoj tabeli
Vrste objekta i stepen
njihove izloenosti
atmosferilijama
Potpuno otvoreni objekti
sa nezatienom
konstrukcijom, izloenom
atmosferilijama ili
permanentno visokoj
relativnoj vlanosti
vazduha u zatvorenom
prostoru
Delimino otvoreni
objekti, najvie sa jedne
bone strane, sa
nezatienom
konstrukcijom i delimino
izloeni atmosferilijama
Sekundarni nosei
elementi konstrukcije
Nenadzirane Nadzirane
i
i
neodravane odravane
0.85
0.90
0.90
1.00
0.90
0.95
0.95
1.00
859
Element veze
Drveni umetak
Podveze drvene
spojne ploe
Spojno sredstvo
Lepilo
Modanici, karike
Ekseri, trnovi i
zavrtnjevi
Lepilo
Ekseri, trnovi i
zavrtnjevi
Korekcioni
koeficijent
veze K
1.00
2.50
3.00
3.00
4.50
Korekcioni koeficijent K koristi za proraun raunske vitkosti tapa oko nematerijalne ose.
Kod tapova koji su od Lepljenog lameliranog drveta definiu se i sledei ulazni podatci
Broj faza lepljenja
Jedna faza lepljenja kada su sve lamele meusobno paralelne (lameliranje u jednom mahu)
Vie faza lepljenja kada postoje vie ravni lepljenja, mogue kod tapova sa
promenljivom visinom poprenog pravougaonog preseka (lameliranje
u vie mahova)
Za pravac lamela (I faza lepljenja) moe se izabrati jedan od tri ponuena pravca:
- u pravcu ose tapa,
- u pravcu gornje ivice tapa,
- u pravcu donje ivice tapa.
U zavisnosti od broja faza lepljenja, i pravca lamela osnovne faze (I faze) lepljenja lamela,
odreuje se postupak prorauna kao i korekcioni koeficijent K.
Debljina lamele
Kod tapova koji su zakrivljeni, kod kojih je odnos 130a R1 < 150 a (u funkciji debljine
lamele i poluprenika krivine), vri se redukcija dozvoljenih normalnih napona, dok se za
odnos 150a R1 < 200 a, vri provera debljine lamele u funkciji zakrivljena.
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskorienja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskorienja po optereenjima u izvetaj.
Zanemarivanje uticaja - Kontrola stabilnosti moe se sprovoditi uz zanemarivanje jednog ili
vie uticaja. Na korisniku je da odredi koji su to uticaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi
greku.
U sluaju ponovnog statikog prorauna celog modela, tapovi koji su ve dimenzionisani
zadravaju svoje ulazne podatke za dimenzionisanje, ukoliko nisu pretrpeli promenu
geometrije ili poprenog preseka.
860
Napomena:
Bazni dozvoljeni naponi u zavisnosti od vrste materijala, botanike klasifikacije i klase redukuju
se sa sledeim korekcionim koeficijentima:
Ko - karakter osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u datu kombinaciju,
Kd - zavisi od duine trajanja optereenja,
Ki - zavisi od izloenosti elementa konstrukcije atmosferilijama u toku eksploatacije,
Kf - zavisi od vlanosti drveta u toku eksploatacije,
K - kod elemenata konstrukcije od LLD zavisi od ugla izmeu ravni lepljenja i pravca sile
Ukupan korekcioni koeficijent K se dobija kao proizvod svih prethodnih korekcionih
koeficijenata
EUROCODE
Ova naredba slui za definisanje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku
kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru selektovanja, a na komandnoj
liniji se javlja poruka:
<0sel.> Ulazni podaci za grede Selektovanje ( Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> ):
Sama procedura selektovanja je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, a
program e biti u proceduri selekcije sve dok ne izaberete podopciju Kraj ili ne kliknete na
desni taster mia, nakon ega e se otvoriti dijalog box za definisanje ulaznih podataka.
Svakoj od ovih vrsta drveta pripadaju odgovarajue kvalitetne klase drveta, koje korisnik moe
da bira iz zatvorene liste. Sadraj zatvorene liste odgovara listi kvalitetnih klasa drveta koja se
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
861
nalazi u tekuoj bazi materijala drveta, tako da je jasno da e se i on menjati u zavisnosti od
izabrane tekue baze.
Lamelirani
Kod tapova koji su od lepljenog lameliranog drveta definiu se pravac i debljina lamele.
Za pravac lamela moe se iz zatvorene liste Pravac izabrati jedan od dva ponuena pravca:
-
Izvijanje
U gornjem desnom delu dijalog box-a zadaju se koeficijenti duine izvijanja.
Za selektovani tap, u edit box-ovima Koeficijent duine izvijanja 3 i Koeficijent
duine izvijanja 2, zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko lokalne ose 3, odnosno
lokalne ose 2 tapa. Programski se za ove vrednosti usvaja vrednost 1, a na korisniku je da
sam koriguje ove vrednosti.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtevati ili unos
bezdimenzionalnog keoficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. S obzirom
da se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe selektovati vie tapova koji imaju
razliite duine, to vrednosti zadate preko bezdimenzionsalnog koeficijenta i duine izvijanja u
metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog preraunavaja. Znai,
pri kontroli stabilnosti e biti potovan podatak o duini izvijanja koji je trenutno vidljiv u
dijalog box-u.
Korekcioni koeficijent neto/bruto preseka - zadaje se za sve oblike poprenog preseka
tapa. Ovaj koeficijent redukuje bruto povrinu preseka pri kontroli napona od sile zatezanja
kao i pri kontroli smiuih napona.
Koeficijent duine bonog pridravanja - koristi se u dokazu bone stabilnosti elementa.
Program za ovu vrednost automatski usvaja vrednost 1. U zavisnosti od konkretnog primera
korisnik moe sam da koriguje ovu vrednost.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtevati ili unos
bezdimenzionalnog keoficijenta, ili pak unos stvarnog razmaka bono pridranih taaka
upravnih na pravac ose 2, izraen u metrima.
862
Zanemarivanje uticaja
Kontrola stabilnosti moe se sprovoditi uz zanemarivanje jednog ili vie uticaja. Na korisniku je
da odredi koji su to uticaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi greku.
Uvrstiti tabelu faktora iskorienja po optereenjima u izvetaj
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa moe sadrati i tablicu koeficijenata iskorienja
tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou pomou ovog
check box-a.
11.4
Kontrola stabilnosti
Kada ste definisali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti
ulazi se u standardnu proceduru selektovanja
<0 sel.> Kontrola stabilnosti - Selektovanje
(Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Deselektovanje/<krAj>):
Naime sada se oekuje da selektujete sve tapove za koje elite da izvrite dimenzionisanje.
Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da si su selektovani tapovi
ve ranije dimenzionisani i u tom sluaju e izdati sledee upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komandnog polja OK
nastavite naredbu za dimenzionisanje svih prethodno selektovanih tapova. U okviru kontrole
stabilnosti sprovodi se i proraun maksimalnog razmaka bonih pridrajnih taaka. Nakon
zavrenog dimenzionisanja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e
biti rei u sledeem poglavlju.
Nain prorauna - JUS
Kod nosaa sa konstantnom dimenzijom poprenog pravougaonog preseka, proraun napona
se vri prema sledeim obrascima:
za podune-normalne napone:
m3
M3
'
W3 m
dop
m2
M2
'
W2 m
dop
t n
Z
'
t dop odnosno
Aneto
c n
N
'
c dop
A
za napone smicanja:
= 1 .5
'
m dop
Mt
'
;
W p dop
863
Superponiranje podunih napona se vri na sledei nain:
ako na presek deluje normalna sila pritiska
m3 + m2 c n
+ '
1 .00
m' dop
c dop
ili ako na presek deluje normalna sila zatezanja
m3 + m 2 t n
+ '
1.00
m' dop
t dop
Superpozicija napona smicanja se vri na sledei nain:
+ m 2 m dop
'
m3
dop
t n
=kn
Z
'
t dop odnosno
Aneto
c n
=kn
N
'
c dop ;
A
M
m3 = k m W33 , i
= k n
Z odnosno
Aneto
n = k n A
Proraun napona kod nosaa sa promenom visine pravougaonog poprenog preseka, kod koga
su sve lamele paralelne, vri se prema sledeim formulama:
za normalne napone:
m3
M3
'
m
W3
dop
m2
M2
'
m
W2
dop
t n
za poprene napone:
Z
M
m3 = k m W33 , i n = k n Aneto odnosno
za podune napone smicanja:
m3
=km
M3 , i
W3
Z
A neto
odnosno
Z
'
odnosno
Aneto t dop
= k n
c n
N
'
c dop ;
A
N;
A
=kn
N;
A
Kontrola kombinovanog naponskog stanja na zakoenoj ivici se vri prema sledeem obrascu:
2
2
2
1
c
1
ako je < 0
+
+
1
1
dop
1
1
t
1
ako je > 0
+
+
1
1
1.33
dop 1.25
dop
t dop
864
Prilikom prorauna stabilnosti obraala se panja na specifinosti kao to su:
- odreivanje duine izvijanja tapova sa promenljivom dimenzijom poprenog preseka,
- redukcije preseka kod zakrivljenih tapova kada je razvijena duina lamela manja od 4.0 m,
kod nosaa koji se formiraju u jednoj fazi (lameliraju u jednom mahu),
- odreivanje koeficijenata K (ugla izmeu pravca sile i pravca lameliranja),
- kod zakrivljenih tapovi iji je odnos zakrivljenja =R/h u relaciji 2 10 proraunavaju
se kao zakrivljeni tapovi, ukoliko je > 10, proraunavaju su kao pravi tapovi (bez uticaja
zakrivljenja).
tapovi koji nisu mogli da se proraunaju, u okviru naredbe za prikaz rezultata se oznaavaju
sa !!!!. To znai da su neki od sledeih uslova prekoraeni:
- izvijanje, > max (definisano u ulaznim podacima),
- kod zakrivljenih tapova ukoliko je odnos zakrivljenja =R/h manji od 2 (<2),
- kod tapova koji se formiraju u I fazi (lameliraju u jednom mahu) ako zavrni klinovi lamela
ne zadovoljavaju propisane kriterijume,
- ugao izmeu dejstva normalne sile (ose tapa) i pravca lamela kod LLD.
Dimenzionisanje drvenih konstrukcija prema EN 1995-1-1:2004
Definisane su sledee eksploatacione klase:
-
0.6
0.7
0.8
0.9
1.1
0.6
0.7
0.8
0.9
1.1
0.5
0.55
0.65
0.7
0.9
za
za
za
za
Odgovarajue vrstoe fm,d , ft,0,d , ft,90,d , fc,0,d , fc,90,d , fv,d se dobijaju kada se tabline
vrednosti fm,k , ft,0,k , ft,90,k , fc,0,k , fc,90,k , fv,k pomnoe sa korekcionim faktorom klase trajanja
optereenja i eksploatacione klase kmod i podele sa parcijalnim koeficijentom za karakteristike
materijala m.
f x.d = f x.k
kmod
865
Nain prorauna:
a) Savijanje bez normalne sile (N = 0) , moraju biti zadovoljena oba uslova:
km
m , 3, d
f m , 3, d
m , 3, d
+ km
f m , 3, d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
m , 2,d
f m , 2,d
1 +
100
t
1 +
100
gde je:
t
km
fm,3,d i fm,2,d
m,3,d i m,2,d
doputena tolerancija u %
faktor oblika za pravougaoni presek
odgovarajue vrstoe na savijanje
sraunati naponi savijanja (M/W)
t , 0 ,d
+ km
f t , 0 ,d
t , 0 ,d
f t , 0,d
m , 3, d
f m , 3, d
m , 3, d
f m , 3, d
+ km
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
1 +
100
t
1 +
100
gde je:
t
km
- doputena tolerancija u %
- faktor oblika za pravougaoni presek km = 0.70, za ostale preseke
km = 1.00
- odgovarajue vrstoe na savijanje ako ne postoje onda je on fm,d
(ako je presek malih dimenzija razlikuje se od fm,d )
- sraunati naponi savijanja (M/W) kao i za JUS (odgovarajue ose)
- sraunati poduni napon (N/Aneto) kao i ranije
c) Ekscentrian pritisak
3 =
L3
i3
2 =
L2
i2
c ,crit ,3
2 E0,05
=
32
c ,crit , 2
2 E0, 05
=
22
866
f c , 0 ,k
rel .3 =
rel .2 =
c ,crit ,3
f c , 0 ,k
relativna vitkost
c ,crit , 2
ako je rel,3 0.3 i rel,2 0.3, onda sledea dva uslova moraju biti ispunjena:
2
c , 0 ,d
f
c , 0 ,d
+ k m m ,3,d + m , 2,d 1 + t
f m , 3, d
f m , 2,d 100
c , 0 ,d
f
c , 0 ,d
m , 3, d
m , 2 ,d
t
+
+
+
1
k
100
f
f
m , 3, d
m , 2,d
c , 0 ,d
+ km
k c , 2 f c , 0 ,d
c , 0 ,d
k c , 3 f c , 0 ,d
m , 3, d
f m , 3, d
m , 3, d
f m , 3, d
+ km
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
1 +
100
t
1 +
100
gde je :
k c ,3 =
k c,2 =
k 3 + k 32 2rel ,3
1
k 2 + k 22 2rel , 2
- poetna imerfekcija u odnosu na prav tap (za monolitno drvo c = 0.20, a za lepljeno
lamelirano c = 0.10)
2 ,d
= 1.5
Q2
Aneto
3, d
= 1.5
Q3
Aneto
f v ,d
867
gde je:
Q3 i Q2
Aneto
- transverzalna sila
- povrina poprenog preseka (po odbijanju svih oslabljenja)
e) Uticaj torzije
Napon od uticaja torzije se sraunava kao:
tor , 3, d
Mt
Wp3
tor , 2 , d
Mt
Wp 2
tor , 3, d
fv, d
tor , 2 , d
fv,d
1 + tol
1 + tol
U sluaju istovremenog dejstva momenta torzije i transverzalne sile moraju biti ispunjena
sledea dva uslova:
f v, d
f v ,d
f m, , d =
f m, d
2
f m, d
f
1+
tan + m, d tan 2
1.50 f
f
v, d
c,90, d
868
f m, d
f m , , d =
f m, d
f m, d
1+
tan +
tan 2
0.75 f
f
v, d
t ,90, d
Kontrola je ista kao i za prav tap samo je broj uslova koji moraju biti ispunjeni povean na
etiri zbog razliite vrstoe na savijanje na pravoj i kosoj ivici.
iskorienje preseka u zoni gde su lamele paralelne sa ivicom tapa
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile
f m ,d
f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile
f m , ,d
f m , 2,d
i
m , 2,d
uticaji od pritiskuju e m ,3, , d
+
+ km
(1 + tol )
ili zateua sile
f m , , d
f m, 2,d
g) zakrivljeni nosai konstantnog poprenog preseka
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile
f m ,d k r
f m , 2 ,d
i
Napon savijanja za osu 3 (osu oko koje je nosa zakrivljen) sraunava se kao:
m , 3, d = k l
k1 = 1
M3
W3
k 2 = 0.35
k 3 = 0 .6
k4 = 0
869
2
h
h
h
h
h
kl = k1 + k 2 + k3 + k 4 = 1 + 0.35 + 0.6
r
r
r
r
r
ako je
rin
240
kr = 1
t
ako je
rin
r
< 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t
t
U sluaju da je napon u spoljnoj ivici u odnosu na centar krivine od uticaja momenta pritisak,
potrebno je sprovesti i kontrolu poprenih napona zatezanja i sledei uslov treba da je
ispunjen:
t ,3,90,d
V
k dis 0
V
1 + tol
0 .2
f t ,90,d
kdis - faktor za raspodelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrednost 1.4
t ,3,90,d = k p
M3
W3
k 6 = 0.25
h
h
k p = k6 = 0.25
r
r
h) zakrivljeni nosai sa promenom dimenzije preseka
Neophodno je da budu ispunjena etiri uslova:
iskorienje preseka u zoni gde su lamele paralelne sa ivicom tapa
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile
f m ,d k r
f m , 2 ,d
i
870
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile
f m , ,d k r
f m , 2 ,d
i
Napon savijanja za osu 3 (osu oko koje je nosa zakrivljen) sraunava se kao:
za vlakna paralelna sa ivicom tapa
m,3, 0, d = kl (1 + 4tg 2 )
6M 3
bh 2
m,3, , d = kl (1 + 4tg 2 )
5M 3
bh 2
ako je
rin
240
kr = 1
t
ako je
rin
r
< 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t
t
f m, ,d =
f m,d
f m,d
f c ,90,d
sin 2 + cos 2
871
f m , ,d =
f m,d
f m,d
sin 2 + cos 2
f t ,90,d
h
h
h
kl = k1 + k2 + k3 + k4
r
r
r
k1 = 1 + 1.4tg + 5.4tg 2
k 2 = 0.35 8tg
t ,3,90,d
V
k dis 0
V
1 + tol
0 .2
f t ,90,d
kdis - faktor za raspodelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrednost 1.4
V0 - uporedna zapremina od 0.01 m
V
- zapremina zakrivljenog dela nosaa, maksimalna vrednost V=2/3 Vb
Vb - ukupna zapremina nosaa (zapremina nosaa izmeu dva zgloba je ukupna vrednost
nosaa kao uoptena vrednost)
t ,3,90,d = k p
M3
W3
h
h
k p = k5 + k 6 + k 7
r
r
k5 = 0.2tg
872
m , 3, d
kkrit f m, d
1 + tol
f m ,k
rel ,m =
m ,crit
m ,crit =
rel,m 0.75
0.75 < rel,m 1.40
1.40 < rel,m
E0,05
G0,05
Itor
l ef
11.5
kkrit = 1
kkrit = 1.56 - 0.75 rel,m
kkrit = 1/rel,m2
Prikaz rezultata
873
874
karakteristikama poprenog preseka. Napomenuemo da e ovako promenjeni popreni presek
biti tretiran samu u modulu za dimenzionisanje drvenih elementa konstrukcije, dok e u svim
ostalim naredbama, program baratati samo sa originalnim presekom, koji je zadat u modulu za
unos podataka, i za koji su proraunati statiki uticaji. U sluaju da elite da odustanete od
promene poprenog preseka, dovoljno je da aktivirate komandno polje Originalni presek.
Njegovim izborom, prethodno promenjeni popreni presek e biti zamenjen originalnim.
Napomenuemo da e u sluaju greda promenljivog poprenog preseka opcija za promenu
dimenzija poprenog preseka biti nedostupna.
Omogueno je generisanje izvetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom preseku. U edit box-u
Rastojanje preseka od poetka tapa unosi se poloaj preseka u kome se trai izvetaj
dimenzionisanja, dok se aktiviranjem komandnog polja Generisanje izvetaja, generie
Proraun , ponovo e se
izvetaj koji se odnosi na taj presek. Izborom komandnog polja
prikazati izvetaj kontrole stabilnosti za ceo tap.
i
svaki prikazani izvetaj mogue je eksportovati u projektnu
Izborom komandnih polja
dokumentaciju ili poslati direktno na tampu.
Aktiviranjem komandnog polja OK, sve eventualno izvrene izmene u ulaznim podacima, kao
i rezultati ponovno sprovedenog dimenzionisanja, za selektovani tap e biti trajno upameni,
dok je komandno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmena.
Izborom pod-opcije Dijagram b.p.t., koja je prisutna na komandnoj liniji, prikazuje se
dijagram maksimalnog razmaka bonih pridrajnih taaka, na kome su prikazane reciprone
vrednosti maksimalnog razmaka pridrajnih taaka za sve kombinacije optereenja, za svaki
drveni element konstrukcije, objedinjeno za donju i za gornju ivicu tapa, kao na sledeoj slici.
875
11.6
Izvetaj
876
11.7
877
11.8
878