S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4.

Mongeovo projiciranje

60

U sljedecih nekoliko primjera primijenit cemo upravo steceno znanje o projekcijama tocaka, duzina i ravnina.
Primjer 4.19. Duzina AB, [A(2, 3, 0), B(6, 4, 0)] je stranica kvadrata ABCD koji
lezi u 1 . Nacrtajmo sve projekcije tog kvadrata.

Primjer 4.20. Tocka S(1, 2, 3) srediste je pravilnog sesterokuta. Nacrtajmo sve

projekcije tog sesterokuta ako je jedan njegov brid u 1 , a sesterokut je paralelan s
2 .

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

61

Primjer 4.21. Duzina AC, [A(0, 0, 3), C(4, 0, 4)] dijagonala je osnovke uspravne
kvadratne piramide s osnovkom u 2 . Nacrtajmo projekcije piramide, ako je njezina
visina v = 3.5.
Rjesenje. Buduci da je baza piramide u ravnini 2 , nacrt baze je upravo
kvadrat ABCD u pravoj velicini. Nacrt vrha V piramide podudara se s nacrtom
sredista baze piramide. Nacrtajmo tocke A i C, te konstruirajmo kvadrat cija je
to dijagonala. Nacrt piramide je kvadrat ABCD s povucenim dijagonalama.
Svi bridovi piramide su u nacrtu vidljivi. Tlocrt baze je duzina na osi 1 x2 . Pomocu
ordinala odredimo tlocrt tocaka B i D. Tlocrt baze je duzina A0 C 0 . Vrh je od
ravnine 2 udaljen za 3.5, tj. tlocrt tocke V je od osi udaljen za 3.5. Spojimo tlocrt
V 0 s tlocrtima tocaka na bazi pazeci na vidljivost. Linije A0 V 0 i C 0 V 0 su konturne
linije i one su vidljive, tj. crtamo ih punom linijom. Linija D 0 V 0 je takoder vidljiva
u tlocrtu, dok B 0 V 0 nije vidljiva i nju crtamo crtkanom, isprekidanom, linijom.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

62

Primjer 4.22. Zadane su tocke A(3, 6, 0), B(1, 7, 0), D(0, 5, 0), E(0.5, 2, 5).
Konstruirajmo projekcije paralelepipeda ABCDEF GH kojemu su duzine AB, AD,
AE tri brida iz vrha A. Odredimo nacrt tocke T (1, 5, ) tako da ona lezi na pobocki
ABF E.

Baza ABCD tog paralelepipeda lezi u ravnini 1 , pa se ta baza u tlocrtu pojavljuje u pravoj velicini. Imamo tri njezina vrha: A0 , B 0 i D 0 . Povlacenjem paralela
dovrsimo paralleogram cime je odreden i cetvrti vrh C 0 . Ordinalom nademo nacrt
tog vrha jer mora lezati na osi. Bridovi AE, BF , CG i DH su medusobno paralelni
i jednake duljine i to iskoristimo pri crtanju i tlocrta i nacrta paralelepipeda. U
tlocrtu tocka D 0 je nevidljiva, pa i sva tri brida koja izviru iz nje. U nacrtu nevidljiv
je brid DH, a ostali bocni bridovi su vidljivi.
Tockom T 0 povucimo paralelu s bridom baze. Ta paralela sijece bocne bridove u

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

63

dvije tocke u kojima dignemo ordinale do odgovarajucih nacrta tih bridova. Spojimo
li dobivene tocke u nacrtu dobit cemo paralelu na kojoj lezi nacrt T . Sad pomocu
se tice vidljivosti, situacija je ovakva: u
ordinale iz T 0 dovrsimo tocku T . Sto
tlocrtu tocka T 0 lezi na vidljivoj plohi, pa je T 0 vidljiva, a ista je situacija i u nacrtu.
Primjer 4.23. Konstruirajmo tlocrt i nacrt stosca cija je baza krug k(S, r) 1 ,
S(4, 3, 0), r = 2. Vrh stosca V je V (4, 3, 5). Odredimo projekcije tocke T (5, , 2)
koja lezi na straznjem dijelu stosca. Odredimo i njezinu vidljivost.

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

64

Primjer 4.24. Konstruirajmo projekcije kosog kruznog valjka kojemu su osnovke

k1 (M, r = 2) 2 , i k2 (N, r = 2) M(2, 0, 3), N (7, 6, 7). Odredimo projekcije tocke
T (3, , 4) koja lezi na plastu valjka .

Buduci da je baza sa sredistem M u ravnini 2 , ona se u nacrtu pojavljuje kao

krug u pravoj velicini, a u tlocrtu je duzina cije su rubne tocke tlocrti rubnih tocaka
promjera koji je paralelan s osi 1 x2 . Baza sa sredistem N je u nacrtu takoder krug

S. Varosanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje

65

u pravoj velicini, a u tlocrtu duzina paralelna s osi kroz tocku N 0 . Konturne izvodnice tlocrta jednostavno spajaju rubne tocke tih dviju duzina. U nacrtu, konturne
izvodnice su tangente na krugove k(M, r) i k(N, r), a nacrt baze k(N, r) je vidljiv,
dok je nacrt baze k(M, r) djelomicno nevidljiv - vidi sliku.
Od tocke T poznat nam je nacrt T i vidimo da tocka T lezi na izvodnici koja je
vidljiva u nacrtu. Rubnim tockama te izvodnice odredimo tlocrte pomocu ordinala.
U tlocrtu pojavljuje se izvodnica koja je paralelna s konturnim izvodnicama i koja
je nevidljiva.
Primjer 4.25. Duzina AB, [A(3, 7, 3), B(5, 1, 7)] je promjer kugle. Nacrtajmo projekcije te kugle i na sferi tocke P (3, 2, ) i R(2, , 3).