Bio Ik 16

Ispitni katalog za dravnu maturu
u kolskoj godini 2015./2016.

Biologija
Autori:
Recenzenti:
prof. dr. sc.Ines Radanovi

dr. sc. aklin Luka
dr. sc. Diana Garai
mr. sc. Zrinka Pongrac timac
mr. sc. Marijana Basti
Sunana Kapov, prof.
Dubravka Karaka, prof.
Sanja Lugari, prof.
Martina Vidovi, prof.
prof. dr. sc. Petra Kora

Valerija Begi, prof.
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................ 1
2. ODNOS PODRUJA, POTPODRUJA I ISHODA UENJA .................................................................. 3
2.1. OPIS PODRUJA............................................................................................................................. 4
2.1.1. ORGANIZIRANOST IVOGA SVIJETA ...................................................................................... 4
2.1.2. RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA .......................................................................... 5
2.1.3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA ......................................................................... 6
2.1.4. RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU ............................................................. 7
2.1.5. ZNANOST O IVOTU .............................................................................................................. 8
2.2. ISHODI UENJA.............................................................................................................................. 9
2.2.1. ISHODI PODRUJA 1. ORGANIZIRANOST IVOGA SVIJETA ................................................... 9
2.2.2. ISHODI PODRUJA 2. RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA...................................... 14
2.2.3. ISHODI PODRUJA 3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA ..................................... 17
2.2.4. ISHODI PODRUJA 4. RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU ........................ 19
2.2.5. ISHODI PODRUJA 5. ZNANOST O IVOTU .......................................................................... 23
2.3. POVEZNICE .................................................................................................................................. 24
3. PRAKTINI RADOVI ........................................................................................................................ 32
4. OPIS ISPITA ..................................................................................................................................... 35
4.1. STRUKTURA ISPITA ...................................................................................................................... 35
4.2. PRIMJERI ISPITNIH ZADATAKA .................................................................................................... 36
4.2.1. ZADATCI VIESTRUKOGA IZBORA ........................................................................................ 36
4.2.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA .............................................................................................. 38
5. PRILOZI............................................................................................................................................ 46
1. UVOD
Svrha uenja biologije jest razumijevanje svijeta u kojemu ivimo i naega mjesta u njemu.
Ispitni katalog obuhvaa zbir biolokih znanja koja uenici trebaju usvojiti tijekom etverogodinjega
gimnazijskog obrazovanja. To su znanja koja bi trebao usvojiti svaki budui akademski graanin, a ne
samo znanja potrebna za nastavak obrazovanja u podruju biolokih i njima srodnih znanosti. Uenici
bi nakon etverogodinjega gimnazijskog obrazovanja trebali poznavati pojave i procese u ivome
svijetu i razumjeti uzrono-posljedine veze koje odreuju ivi svijet.
Uenici bi nakon etverogodinjega gimnazijskog obrazovanja trebali stei kompetencije viih razina,
to ukljuuje konceptualno razumijevanje i primjenu znanja te analiziranje i vrednovanje, odnosno
rjeavanje problema. Usvojenost znanja na razini prepoznavanja i dosjeanja, odnosno reprodukcije
preduvjet je stjecanja viih razina, no nije preteiti predmet ispitivanja. Oekuje se da su uenici
nakon etverogodinjega gimnazijskog obrazovanja usvojili bioloka znanja najmanje na razini
konceptualnoga razumijevanja, odnosno da su usvojili temeljne bioloke koncepte. Tijekom izrade
ovoga kataloga primijenjen je konceptualni pristup kako bi se uenje Biologije odmaknulo od
reproduciranja opsenoga sadraja i kako bi uenici, rastereeni od potrebe memoriranja brojnih
podataka i naziva, usmjerili pozornost na povezivanje, uoavanje bitnoga i zajednikoga te
prepoznavanje univerzalnih obrazaca u odnosu na karakteristine posebnosti. Zbog toga se odstupilo
od dosadanjih katalokih i programskih podruja koja predstavljaju znanstvene grane biologije i
pojavila se ideja da bi se u razliitim granama (disciplinama) biologije mogli prepoznati isti obrasci,
naela koja su zajednika i jedinstvena za sav ivi svijet i razliite oblike njegove pojavnosti1. Takav
nain uenja omoguit e uenicima integriranje biolokih sadraja uoavanjem slinosti i razlika u
ivome svijetu te izvoenje opih naela koja e uenici trajno pamtiti.
Iako se tijekom izrade kataloga teilo predstaviti konceptualni okvir Biologije, to nije u cijelosti
ostvareno zbog vaeih udbenika i dosadanjega pristupa pouavanju pa neka podruja kataloga
sadravaju kompromisna rjeenja.
U suvremenoj nastavi usmjerenoj prema uenicima polazi se od definiranja ishoda uenja koji se
mogu ostvariti putem razliitih sadraja. Zbog lakega snalaenja uenika i nastavnika u ovome je
katalogu, uz ishode koje uenici trebaju ostvariti, navedena i sadrajna osnova njihova ostvarivanja.
Kako bi se izbjeglo optereenje brojnim injenicama i strunim nazivljem, koje nije neophodno za
razumijevanje procesa i naela u ivome svijetu, uz svaki su ishod istaknuti nazivi koje ne treba
pamtiti, a uenici ih mogu nai u svojim udbenicima ili su ih nastavnici spomenuli tijekom nastave.
To ne znai da nastavnici ne trebaju uenicima objasniti, u skladu s njihovim interesom, spomenute
nastavne sadraje, ve to znai da se u ispitima nee provjeravati njihovo memoriranje. U nekim
zadatcima mogu biti koriteni i specifini struni termini, ali e tada u zadatku biti ponuene sve
potrebne informacije da bi se na takvome specifinom primjeru moglo ispitati razumijevanje nekoga
za Biologiju kljunoga podruja razumijevanja.
American Association for the Advancement of Science (AAAS) 2010. Vision and Change: A Call to Action,
Washington, DC: http://visionandchange.org/files/2010/03/VC_report.pdf, preuzeto 25. 2. 2011.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom za Biologiju

u gimnazijama2. Zbog preglednosti kataloga i prema smjernicama HKO-a3 ishodi uenja oblikovani su
openito pa podrazumijevaju snalaenje u gradivu veih programskih cjelina. Pritom treba paziti da
se sadraji kontinuirano nadograuju i meusobno povezuju tijekom kolovanja te da uenik prvoga
razreda ne treba znati sve to i uenik etvrtoga razreda. Takoer, takav nain definiranja ishoda
naglaava vane pojave, procese i meuodnose u ivome svijetu stavljajui manje vane pojedinosti u
drugi plan. Teilo se definirati ishode na viim kognitivnim razinama sukladno vaeim zakonskim
okvirima, ali treba naglasiti da vie razine znanja i kognitivnih vjetina podrazumijevaju usvojenost i
niih razina znanja.
Zbog vanosti unutarnje integracije razliitih biolokih podruja, ali i zbog nunosti sveukupne
integracije biolokih znanja sa znanjem ostalih prirodoslovnih predmeta uz ishode su predstavljene
poveznice koje ukazuju na osnovne ili najvanije veze koje omoguuju razumijevanje pa su preduvjet
stjecanja trajnoga biolokog znanja.
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11, kolske novine, Zagreb, 1995.
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, NN, 22/13., http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskomkvalifikacijskom-okviru
3
2. ODNOS PODRUJA, POTPODRUJA I ISHODA UENJA

ivi svijet se zbog svoje sloenosti moe promatrati s mnogo raziliitih aspekata, ali je vrlo vano
omoguiti njihovo preklapanje jer se samo na taj nain ivi svijet moe sagledati u potpunosti. Prema
konceptnome pristupu (koncepti su u ovome katalogu predstavljeni kao podruja i potpodruja)
bioloki se problemi razmatraju s odreenoga stajalita, ali pritom treba uoiti da se svaka pojavnost
moe promatrati i s druge polazine toke, odnosno da ciljevi razmatranja ivoga svijeta mogu biti
razliiti.
Za potrebe izrade kataloga definirano je pet podruja unutar Biologije: Organiziranost ivoga svijeta,
Razmnoavanje i razvoj organizma, Tvari i energija u ivotnim procesima, Ravnotea i meuovisnosti
u ivome svijetu te Znanost o ivotu (Slika 1.). Podruja odgovaraju makrokonceptima koji saimaju
osnovna naela ivoga svijeta i koji su osnova za sagledavanje temeljnih obrazaca. Ralambom
makrokoncepata dolazi se do konkretnih primjera u kojima se zajedniki obrasci mogu prepoznati.
Tijekom pripremanja ispita nije dovoljno iz kataloga uzeti u obzir samo sadraje kao osnovu uenja,
ve treba obratiti pozornost na ishode i pripadajue potpodruje prve i druge razine te na podruje
kojemu ishod pripada. Takoer, treba obratiti pozornost na poveznice unutar Biologije i ostalih
prirodoslovnih predmeta.
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
RAZMNOAVANJE
I RAZVOJ
ORGANIZAMA
TVARI I ENERGIJA
U IVOTNIM
PROCESIMA
RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI
U IVOME SVIJETU
ZNANOST O
IVOTU
Slika 1. Podruja za provjeru biolokih znanja
Podruje Znanost o ivotu krovni je obrazac u Biologiji, odnosno prirodoslovlju i u funkciji je razvoja
prirodoslovne pismenosti koja se smatra jednom od kljunih kompetencija suvremenoga graanina.
Prema projektu PISA4 prirodoslovna pismenost definirana je kao sposobnost koritenja
prirodoslovnoga znanja, prepoznavanja pitanja i izvoenja zakljuaka temeljenih na dokazima radi
razumijevanja i lakega donoenja odluka o prirodnome svijetu i promjenama koje u njemu izaziva
ljudska aktivnost.
PISA 2009. Green at Fifteen? How 15-year-olds perform in environmental science and geoscience in PISA 2006.
Programme for International Student Assessment, OECD.
2.1. OPIS PODRUJA

2.1.1. ORGANIZIRANOST IVOGA SVIJETA
Ovo podruje obuhvaa sve to je vezano uz organiziranost ivih struktura na svim ustrojstvenim
razinama, a cilj je uenja uoiti temeljna i zajednika naela grae ivoga svijeta te ih povezati s
ulogama koje pojedine strukture obavljaju. Ovo podruje obuhvaa sadraje koji se ue u svim
etirima razredima u gimnazijama, a najvie obuhvaa sadraje prvoga, drugoga i treega razreda te
ih pokuava povezati u smislenu cjelinu. U prvome potpodruju Odnosi veliina u ivome svijetu
istaknuta je vanost razumijevanja meusobnoga odnosa veliina pojedinih struktura i organizacijskih
jedinica te odnosa volumena i povrine. U potpodruju Porast sloenosti i razvoj novih svojstava na
viim organizacijskim razinama vano je uoiti da promjene koje prate porast sloenosti ivih
struktura, odnosno ivih bia nisu samo kvantitativne, ve i kvalitativne. Pritom razlikujemo
molekularno ustrojstvo, ustrojstvo na razini stanice, tkiva, organa, sustava, organizma i biosfere, a
zasebno je ustrojstvo biolokih subjekata bez stanine organizacije. U potpodruju Srodnosti i
raznolikosti prikazana je osnova sistematike i klasifikacije u ivome svijetu s naglaskom na osnovnim
naelima. Isticanjem primjera organizama koji e biti predmet ispitivanja znaajno je smanjen obim
podataka i naziva koje uenici moraju pamtiti, a sve s ciljem usmjeravanja nastave prema dubljemu
razumijevanju osnova Biologije.
1.1. Odnosi veliina u ivome

svijetu
1.1.1. Makroskopske i mikroskopske

veliine u ivome svijetu
1.1.2. Odnos volumena i povrine u
ivim organizmima
1.2.1. Molekularno ustrojstvo ivih
organizama
1.2.2. Stanino ustrojstvo ivih
organizama
1.2. Porast sloenosti i razvoj

novih svojstava na viim
organizacijskim razinama
1. ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
1.2.3. Ustrojstvo na razini organizma
1.2.4. Ustrojstvene razine u biosferi

1.2.5. Ustrojstvo biolokih subjekata bez
stanine organizacije
1.3.1. Naela klasifikacije u biologiji
1.3.2. Raznolikost arheja i eubakterija
1.3.3. Raznolikost protista/protoktista
1.3. Srodnosti i raznolikosti

1.3.4. Raznolikost gljiva i liajeva
1.3.5. Raznolikost biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost ivotinjskoga svijeta
Slika 2. Shema opis podruja Organiziranost ivoga svijeta
2.1.2. RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA

Cilj je ovoga podruja objediniti poimanje temeljnih obiljeja razmnoavanja ivih bia kao polazine
toke za rast i razvoj organizama i to od stanice kao najnie razine pa do jednostaninoga ili
viestaninoga organizma. Posebno je vano da ovo podruje obuhvati i razvoj organizama tijekom
evolucije i to od njihova nastanka pa do dananjih dana. Vano je da uenici uoe i poveu
mehanizme prenoenja nasljednih osobina s roditelja na potomke, a vaan je i utjecaj razliitih
imbenika na fenotip organizma te utjecaj imbenika iz okolia koji su tijekom evolucije stvorili nove
vrste. Razmnoavanje i razvoj organizama obuhvaa sadraje citologije, genetike, evolucije, fiziologije
ivotinja i biljaka, botanike i zoologije.
2.1.1. Spolno i nespolno razmnoavanje na

razini stanica

razini organizama
2.1. Razmnoavanje i
nasljeivanje
2.1.3. Nasljeivanje na razini stanica
2.1.4. Nasljeivanje na razini organizma
2.1.5. Umnoavanje virusa i ostalih

nestaninih i substaninih tvorba
2.2.1. ivotni ciklus stanice
2.2. ivotni ciklusi
2. RAZMNOAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
2.2.2. ivotni ciklus organizma
2.3.1. Poveanje broja stanica
2.3. Rast i razvitak

2.3.2 .Diferencijacija tkiva i organa
2.4.1. imbenici evolucije
2.4 Postanak i razvoj

ivota na Zemlji
2.4.2. Dokazi evolucije
2.4.3. Postanak vrsta
Slika 3. Shema opis podruja Razmnoavanje i razvoj organizama
2.1.3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA

Podruje Tvari i energija u ivotnim procesima sastoji se od nekoliko potpodruja koja obrauju
procese izmjene tvari i pretvorbe energije na razini stanice, organizma i ekosustava. Ishodima su
obuhvaeni sadraji koji se prema postojeemu programu openito obrauju u prvome, najveim
dijelom u treemu i manjim dijelom u etvrtome razredu. Na razini stanica ti se sadraji odnose na
procese fotosinteze, vrenja, staninoga disanja i prijenosa tvari kroz membranu te na organele ili
druge stanine tvorbe u kojima se dogaaju. Na razini organizma ti su sadraji vezani uz unoenje
hranjivih tvari i kisika u organizam te uz izluivanje tetnih produkata metabolizma. Na razini
ekosustava ti sadraji obuhvaaju kruenje tvari u prirodi te izvore energije za iva bia.
3.1.1. Procesi vezanja energije i sinteze

biomolekula ugljikohidrata, lipida,
proteina
3.1. Procesi izmjene

tvari i pretvorba
energije na razini
stanice
metabolike reakcije
3.1.2. Procesi oslobaanja energije iz

biomolekula i sinteza ATP-a
3.1.3. Prijenos tvari kroz staninu

membranu
3.2.1. Prehrana organizma
3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM

PROCESIMA

tvari i pretvorba
energije na razini
organizma
3.2.2. Disanje organizma
3.2.3. Izluivanje otpadnih produkata

metabolizma
3.3.1. Kruenje tvari u prirodi

tvari i pretvorba
energije na razini
ekosustava
3.3.2. Izvori energije za iva bia
Slika 4. Shema opis podruja Tvari i energija u ivotnim procesima
2.1.4. RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU

Ovo podruje obuhvaa nastavne sadraje koji se odnose na odravanje ravnotee u organizmu i
odravanje ravnotee u prirodi te na meuovisnost ivoga svijeta i okolia. Cilj je ovoga podruja
staviti u meusoban odnos obiljeja ivih bia i naine njihova funkcioniranja u promjenjivim
uvjetima okolia. Vano je da uenici pritom uoe povezanost okolinih imbenika i ivotnih navika s
odravanjem zdravlja i spreavanjem poremeaja ravnotenoga stanja, odnosno bolesti. Obuhvaeni
sadraji trebali bi uenike potaknuti na promiljanje o ovjekovu utjecaju na okoli i obrnuto, o
utjecaju okolia na ovjeka te o mogunostima za razvoj populacije/drutva. Potpodruje Odravanje
ravnotee u organizmu ukljuuje sadraje koji se odnose na procese odravanja homeostaze na razini
stanice i organizma. Ishodi obuhvaaju nastavne sadraje fiziologije ovjeka i fiziologije biljaka, a
manjim dijelom sadraje biologije stanice i raznolikosti ivoga svijeta. Potpodruje Odravanje
ravnotee u prirodi ukljuuje sadraje koji se odnose na ivotne uvjete, poremeaje ravnotee u
prirodi zbog utjecaja ovjeka te u vezi s tim i razmatranje mogunosti odrivoga razvoja. Ishodima su
obuhvaeni sadraji ekologije. Potpodruje Meuovisnost ivoga svijeta i okolia obuhvaa sadraje
vezane uz sposobnost organizama da reagiraju na podraaje iz okolia i prilagoavaju im se na
razliite naine. Ishodima su obuhvaeni sadraji o raznolikosti ivoga svijeta, fiziologije i ekologije.
4.1.1. Homeostaza na razini

stanice
4.1. Odravanje
ravnotee u
organizmu
4.1.2. Homeostaza na razini

organizma
4.1.3. Poremeaji homeostaze
4.2.1. ivotni uvjeti
4. RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI U IVOME
SVIJETU
4.2. Odravanje
ravnotee u prirodi
4.2.2. Poremeaji prirodne

ravnotee
4.2.3. Odrivost i odrivi razvoj
4.3.1. Reakcija na podraaj
4.3. Meuovisnost
ivoga svijeta i
okolia
4.3.2. Prilagodljivost
Slika 5. Shema opis podruja Ravnotea i meuovisnostI u ivome svijetu
2.1.5. ZNANOST O IVOTU

Ovo podruje obuhvaa elemente prirodoslovne pismenosti i razumijevanje biologije kao znanstvene
discipline koja se temelji na opisivanju i tumaenju pojava i procesa u ivome svijetu te na
eksperimentiranju. Dananji opseni fond znanstvenih biolokih spoznaja i tumaenja ivoga svijeta
rezultat je istraivanja brojnih znanstvenika, a njihova otkria i teorije polazita su za daljnja
istraivanja ili su ve u neposrednoj primjeni na korist i dobrobit ljudi. Stoga bioloka znanja
suvremenoga graanina ne obuhvaaju samo poznavanje teorija i rezultata istraivanja, ve i
poznavanje osnovnih naela i pravila znanstvenoga istraivanja te razumijevanje znanstvene
metodologije i znanstveno utemeljenoga zakljuivanja. Te su kompetencije nune suvremenomu
graaninu koji u situaciji izloenosti brojnim i ponekad kontradiktornim ili pogrenim informacijama
treba odluiti o vlastitim postupcima ili prosuditi o pouzdanosti podataka koji su mu na raspolaganju.
Stoga se u ovome podruju predvia ispitivanje sposobnosti analiziranja primjera uz primjenu naela
i metodologije znanstvenoga istraivanja, razumijevanja primjene znanstvenih biolokih okria te
razumijevanja koncepta etinosti u biolokim istraivanjima. Od uenika se oekuje poznavanje
najvanijih biolokih otkria i znanstvenika koji su znaajno pridonijeli razvoju bioloke znanosti.
5.1.1. Otkria tijekom povijesti
5.1. Znanstvena misao

5.1.2. Primjena biolokih istraivanja i
otkria
5. ZNANOST O IVOTU
5.2.1. Istraivanje u biologiji
5.2. Znanstvena
metodologija
5.2.2. Etika u biolokim istraivanjima
Slika 6. Shema opis podruja Znanost o ivotu
2.2. ISHODI UENJA

U katalogu ne treba gledati izolirano ishod uenja i njemu pridruene sadraje, ve treba uzeti u obzir strukturu svih podruja i njihovih pripadajuih
potpodruja te njihove meusobne veze, ali i veze s drugim prirodoslovnim predmetima.
2.2.1. ISHODI PODRUJA 1. ORGANIZIRANOST IVOGA SVIJETA
KONCEPT 1
1.1. Odnosi
veliina u
ivome svijetu
1.2. Porast
sloenosti i
razvoj novih
svojstava na
viim
organizacijskim
razinama
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
1.1.1. Makroskopske
i mikroskopske
veliine u ivome
svijetu
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim

razinama ivoga svijeta veliinom
podreene i nadreene strukture
mikroskopska veliina, makroskopska veliina, usporedba relativne veliine molekula,

debljine stanine mebrane, virusa, bakterija, struktura i organela u stanici te biljnih i
ivotinjskih stanica koritenjem mjernih jedinica SI sustava (nm, m, mm, cm, m),
izraunavanje realne veliine stanica/organela s pomou mikroskopske slike i koritenoga
poveanja
1.1.2. Odnos
volumena i povrine
u ivim organizmima
1.1.2.1. ukazati na vanost odnosa

povrine i volumena kao imbenika koji
ograniava veliinu stanice
izraunavanje i prikazivanje odnosa volumena i povrine na primjerima, primjer pingvina

na razliitim geografskim lokacijama
1.1.2.2. objasniti vanost poveanja i

smanjenja povrine u grai ivih
organizama
vanost povrine za izmjenu tvari; odnosi povrine i volumena na razliitim primjerima u

ivome svijetu, npr. unutarnja membrana mitohondrija i tilakoidne membrane kloroplasta,
spiralni kloroplast spirogire, pluni mjehurii, mozak, crijevne resice, hife gljiva, kapilare,
korjenove dlaice, krni listii riba, eritrociti sisavaca, preobrazbe listova (kaktus)
1.2.1.1. usporediti uloge najvanijih

biogenih elemenata u ivim
organizmima
C, H, O, N, P, Na, Cl, Ca, Fe, K, Mg, I; uloge najvanijih biogenih elemenata na primjerima
biljnih i ivotinjskih organizama
postotke zastupljenosti mineralnih elemenata
1.2.1.2. povezati grau i svojstva vode s

njezinim znaenjem za odravanje ivota
graa molekule vode; svojstva vode: vodikove veze, specifini toplinski kapacitet, visoka
latentna toplina isparavanja (npr. tijekom znojenja), voda kao otapalo, povrinska
napetost, kapilarnost, anomalija vode; uloge vode u ivim organizmima
vrijednosti specifinoga toplinskog kapaciteta i latentne topline

isparavanja
1.2.1.3. analizirati grau i svojstva

bioloki vanih spojeva na primjerima
monomeri, polimeri; ugljikohidrati (monosaharidi, oligosaharidi, polisaharidi); lipidi

(alkohol glicerol + masne kiseline), hidrofilno, hidrofobno; proteini (peptidi,
aminokiseline); nukleinske kiseline (nukleotidi DNA, nukleotidi RNA) ATP, kemijske veze
(peptidna veza, vodikova veza); strukturne razine proteina, obiljeavanja krajeva molekule
DNA (5` i 3`),
utjecaj temperature i pH na aktivnost enzima i denaturaciju proteina
strukturne formule organskih spojeva; glikozidnu vezu, estersku

vezu, fosfodiestersku vezu
1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu

pojedinih bioloki vanih spojeva i
njihove uloge u ivome svijetu
ugljikohidrati (monosaharidi: glukoza, fruktoza, riboza, deoksiriboza; oligosaharidi:

saharoza, laktoza; polisaharidi: celuloza, hitin, glikogen, krob); lipidi (ulja i masti;
fosfolipidi; steroidi: kolesterol, hormoni, vitamini); proteini, primjeri vanih proteina u
ivim organizmima; enzimi, nazivlje enzima (-aza); nukleinske kiseline: DNA, RNA, mRNA,
tRNA, rRNA, nukleinske kiseline kao sloeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije
unutar stanice; pojedine namirnice kao izvori bioloki vanih spojeva; povezivanje uloge
pojedinih bioloki vanih spojeva s njihovom graom, npr. ugljikohidrati energija,
izgradnja i regulacija staninih struktura i procesa, promet i komunikacija izmeu stanica;
lipidi zalihe energije, graa biomembrane; proteini graa stanica, usklaivanje i
ubrzavanje kemijskih reakcija, upravljanje djelovanjem gena, signalne molekule (prijenos
informacija), obrana organizma od zaraze
kao i u prethodnome (1.2.1.3.) ne treba pamtiti strukture,

dovoljno je razlikovati monomere od polimera te objasniti
funkcije spojeva u stanici
1.2.2.1. povezati grau s ulogama

dijelova prokariotske stanice
prokariotska stanica, nukleoid, ribosomi, citoplazma, stanina membrana, stanina

stijenka, kapsula, bievi, pili, plazmid, endospore kao oblik za preivljavanje bakterija
razlikovanje bakterija prema tipu, broju i poloaju nitastih

tvorevina (bieva, pili), mezosom, rezervne tvari, ostale oblike
bakterija, razlikovanje grae stanine stijenke bakterija

pojedinih dijelova eukariotskih stanica
stanina stijenka, stanina membrana, jezgra, ER, Golgijevo tijelo, ribosomi, lizosomi,
vakuole, mitohondriji, plastidi, bievi i trepetljike, centrioli, citoskelet
detaljnu grau stanine stijenke, trepetljike, bieve i centriole;

peroksisome; cis i trans stranu Golgijeva tijela, detaljnu grau
1.2.1. Molekularno
ustrojstvo ivih
organizama
1.2.2. Stanino
ustrojstvo ivih
organizama
konkretne brojane vrijednosti
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
na primjeru biljne i ivotinjske stanice

1.2.3. Ustrojstvo na
razini organizma
Ne treba pamtiti
citoskeleta
1.2.2.3. objasniti endosimbiotsku teoriju
endosimbioza, endocitoza, mitohondriji, kloroplasti
1.2.3.1. analizirati ivotne procese na

razini jednostaninih i viestaninih
organizama
stanica obavlja sve funkcije organizma, usporedba organela i organa ili organskih sustava,
primjeri jednostaninih i viestaninih organizama, prednosti i nedostatci viestanine
organizacije
1.2.3.2. povezati grau i ulogu biljnih

tkiva i organa
tvorna tkiva (vrni meristemi, kambij, godovi), trajna tkiva (osnovno tkivo ili parenhim
asimilacijski, spuvasti ili transpiracijski, spremini; pokrovno tkivo, pui; potporno tkivo;
provodna tkiva ksilem i floem; ljezdano tkivo; vegetativni organi: korijen, stabljika, list;
generativni organi kritosjemenjaa: cvijet, cvat, plod, sjemenka, preobrazbe korijen:
gomolj, repasti korijen, zrano korijenje; stabljika: gomolj, vitica, trn; list: vitica, trn
nodule, brakteje, tipove cvatova i plodova, dorzoventralni list,

nazive: radikul, kotiledon, palisadni parenhim, tjemenice, traheje,
traheide i sitaste cijevi, geofite, razlike u grai sklerenhima i
kolenhima; vrste biljaka prema preobrazbama

ivotinjskih tkiva
pokrovno, vezivno (masno tkivo, krv, hrskavica, kosti), miino i ivano tkivo
oblike stanica pokrovnoga epitela
1.2.3.4. analizirati naela grae i uloge

organskih sustava beskraljenjaka i
kraljenjaka na konkretnim primjerima
pokrovni sustav na primjerima beskraljenjaka (djeja glista, rak, kukac) i kraljenjaka

usporeivanje grae pokrovnoga sustava (ljuske, pousmina, usmina, izmjena plinova,
lijezde u koi vodozemaca, ronate ljuske, protein keratin, presvlaenje, masno tkivo,
perje, ronata tvar i keratin, pokrovno perje, letno perje, vosak, mitarenje
probavni sustav na primjerima beskraljenjaka (spuva, crvena moruzgva, djeja glista,
gujavica, kukac) i kraljenjaka usporeivanje grae probavnoga sustava (raznolikost i
razvoj probavila, prilagodbe probavila nainu ishrane, npr. mesojedi/biljojedi)
dini sustav na primjerima beskraljenjaka (gujavica, pu vinogradnjak, lignja, kukac) i
kraljenjaka usporeivanje grae dinoga sustava u navedenih organizama s obzirom na
nain izmjene plinova (difuzija, krge, uzdunice, koa, plua)
sranoilni sustav na primjerima beskraljenjaka (pu, gujavica, kukac) i kraljenjaka
usporeivanje grae (otvoren i zatvoren krvoilni sustav, graa srca u razliitih skupina
kraljenjaka)
spolni sustav na primjerima beskraljenjaka (djeja glista, trakavica i pu) i kraljenjaka
usporeivanje grae spolnoga sustava
ivani sustav na primjerima beskraljenjaka (hidra, virnjak, gujavica, lignja, kukac) i
kraljenjaka usporeivanje grae ivanoga sustava (mreasti ivani sustav, razvoj
ganglija i mozga, ljestviav ivani sustav, mozak (prednji, srednji, stranji, primozak),
kraljenika modina, povezivanje evolucijskoga razvoja prednjega mozga s nainom ivota
pojedine skupine organizama)
osjetilni sustav na primjerima beskraljenjaka (virnjak, lignja, kukac) i kraljenjaka
usporeivanje grae osjetilnoga sustava); nastanak pojedinoga sustava (oko, uho)
organi za pokretanje na primjerima beskraljenjaka (virnjak, pu, gujavica, kukac,
skakavac, muha, lignja) i kraljenjaka usporeivanje grae organa za pokretanje
(stezanje i rastezanje miia, krila kukaca, tri para lankovitih nogu, hitinski oklop, mlazni
pogon, peraje riba, kostur u razliitih skupina kraljenjaka, letenje u ptica naelo grae
kostura i miia ptica, graa zdjelice sisavaca i kretanje)
organi za izluivanje na primjerima beskraljenjaka (moruzgva, gujavica, kukci) i
kraljenjaka usporeivanje grae organa za izluivanje (difuzije, razvoj cjevica za
izluivanje, neisnica, mokrana kiselina, pravi bubreg)
detaljnu grau svih skupina beskolutiavaca

detalje ivotnih ciklusa nametnikih ivotinja s nazivima liinakih
stadija (miracidije, cerkarije i sl.)
detaljnu grau kolutiavaca
nazive liinka beskraljenjaka
nazive organa za izluivanje (protonefridije, metanefridije,
antenalne lijezde...)
detaljnu podjelu kukaca
platenjake
osnove grae i nain ivota kopljae
detaljno Hadijevu i Haeckelovu teoriju o postanku viestaninih
ivotinja
pojavu partenogeneze u vodenbuhe
svojstva peripatusa kao ivoga fosila
krunouste
nazive dijelova eludca u preivaa
broj ganglija
latinske nazive kostiju i miia
detaljnu grau mozga i sva polja u kori velikoga mozga

organskih sustava u ovjeka
sranoilni sustav graa i uloga srca, graa i uloga arterija, vena i kapilara, mali i veliki
krvotok, koronarni krvotok, kontrakcije srca
imunoloki sustav razlikovanje organa, tkiva i stanica imunolokoga sustava
limfni sustav limfne ile, limfni vorovi i organi
dini sustav povezivanje grae organa dinoga sustava s njihovom ulogom (nos, drijelo,
grkljan, dunik, dunice, bronhioli, alveole, poplunica), poloaj organa dinoga sustava u
tijelu ovjeka, mehanika disanja (miii, volumen prsnoga koa, tlak, udisaj, izdisaj)
probavni sustav povezivanje grae organa probavnoga sustava s njihovom ulogom (usta,
sranoilni sustav: nazive sranih zalistaka, slojeve srane

stijenke (endokard, epikard), prijelazne ploe, latinske nazive
slojeva u grai krvnih ila, promjer kapilara, apoptozu, usporedbu
disanja i krvotoka prije i nakon roenja; naelo analize
pokazatelja zdravstvenoga stanja organizma iz urina
imunoloki sustav: vidi to ne treba u podruju 4.1.2.
dini sustav: latinske nazive organa dinoga sustava, povrinu
plua (brojano), promjer alveola, brojane vrijednosti tlakova u
pluima; vanjsku i unutarnju respiraciju, brojane vrijednosti
10
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo, analni otvor, lijezde slinovnice, jetra,
uni mjehur, guteraa, zubi, jezik), poloaj organa probavnoga sustava u tijelu,
objanjenje osnovne uloge jetre i guterae u probavi hrane
mokrani sustav povezivanje osnovne grae nefrona s njegovom ulogom u filtraciji
krvne plazme i stvaranju mokrae, graa bubrega, poloaj organa mokranoga sustava u
tijelu (bubrezi, mokraovodi, mokrani mjehur, mokrana cijev, mokrano-spolna cijev)
pokrovni sustav epiderma, derma, sloj masnih stanica, lojnice, dlake, znojnice, melanin,
kolagen, elastin, uloge koe
sustav organa za pokretanje kostur ovjeka, struktura kosti, oblik, veliina i poloaj
kostiju, veze meu kostima (zglobovi i avovi), graa i funkcija hrskavice, okotavanje,
osein, kalcij, vitamin D, osobine i vrste miinoga tkiva, graa poprenoprugastih miia;
miozin, aktin, kontrakcije miia
endokrini sustav endokrine lijezde i njihov smjetaj u tijelu, razlikovanje egzokrinih od
endokrinih lijezda, hijerarhijski poloaj i uloga hipofize, uloge najvanijih hormona
(hipotalamus naelo djelovanja i znaenje rezultata analize hormona)
spolni sustav organi mukoga i enskoga spolnog sustava i njihove uloge
ivani sustav dijelovi ivanoga sustava i njegove uloge, graa ivane stanice i uloge
njezinih dijelova, usporedba grae mozga i lene modine, razlikovanje vrste ivaca i
njihovih uloga, glavna morfofunkcionalna podjela kore velikoga mozga (motorne,
senzorne, asocijativne i limbike regije) bez preciznoga pozicioniranja pojedinoga centra
osjetilni sustav dijelovi oka (ona jabuica, oni ivac), akomodacija oka i poremeaji u
funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost), prijenos svjetlosnih podraaja; graa uha te
naelo nastanka osjeta sluha i ravnotee; uloge jezika; osjetilo njuha i prijenos signala do
mozga; mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcija
1.3. Srodnosti i
raznolikosti
Ne treba pamtiti
razliitih vrsta plunih volumena, brojanu vrijednost za vitalni
kapacitet
probavni sustav: latinske nazive organa probavnoga sustava,
odontoblaste, tipove stanica eludca, kolecistokinin, sekretin,
Brunnerove lijezde, Lieberkuhnove kripte
mokrani sustav: latinske nazive organa mokranoga sustava
pokrovni sustav: slojeve epiderme i derme, keratinocite
sustav organa za pokretanje: latinske nazive kostiju i miia
endokrini sustav: latinske nazive dijelova sustava, pojedine
hormone, nazive pojedinih hormona i njihovu ulogu u tijelu
spolni sustav: latinske nazive dijelova sustava
ivani sustav: funkcioniranje podruja za govor u kori mozga,
mozgovne ivce i zadae koje obavljaju, elektrinu aktivnost
mozga i modane valove, pamenje, policikliko i monocikliko
spavanje, govor: Wernickeovo i Brokino podruje, glaukom,
ablaciju mrenice, mentalne/neuralne/duevne bolesti,
ekscitacijske i inhibicijske neurone; detalje funkcionalne podjele
kore velikoga mozga
osjetilni sustav: nazive: bazilarna membrana, pokrovna
membrana, Cortijev organ, graa labirinta, makula, statoliti,
perilimfa, endolimfa
1.2.4. Ustrojstvene
razine u biosferi
1.2.4.1. razlikovati na primjerima

organizacijske razine ivoga svijeta
granica izmeu ivoga i neivoga svijeta; od molekule do biosfere, ralaniti organizacijske

razine ivih bia i navesti primjere; populacija, ivotna zajednica, ekosustav, biom, biosfera
1.2.5. Ustrojstvo
biolokih subjekata
bez stanine
organizacije
1.2.5.1. razlikovati bioloke subjekte bez

stanine grae i njihovu vanost u
ivome svijetu
virusi, subviralni patogeni naelo infekcije (prioni, viroidi); virusne infekcije
satelitne RNA
1.2.5.2. objasniti grau i podjelu virusa
graa virusa na primjerima virusa mozaike bolesti duhana kao predstavnika jednostavnih
virusa (proteinska ovojnica, nukleinska kiselina), HIV-a kao predstavnika sloenih virusa
(sadrava i vanjsku ovojnicu prema sastavu slinu membrani stanice domadara, izbojke i
reverznu transkriptazu) i bakteriofaga; podjela virusa prema tipu stanice kojom se koristi
za umnoavanje i prema vrsti nukleinske kiseline (RNA virusi, DNA virusi)
podrijetlo virusa, podjelu virusa prema obliku kapside; pojmove

kapsida, kapsomere, peplos, peplomere, godine otkria
1.2.5.3. usporediti znaajke virusa i ivih

bia
to od znaajka ivih organizama virusi nemaju (organiziranost; izmjenu tvari i energije ili
metabolizam; razmnoavanje, rast i razvitak; podraljivost; prilagodbu; kontrolne procese i
homeostazu)
1.3.1.1. razlikovati podjelu ivoga svijeta

prema sistematskim kategorijama i
znaenje dvoimenoga nazivlja u Biologiji
smisao i potreba klasifikacije ivoga svijeta; domena, carstvo, koljeno, razred, red,
porodica, rod, vrsta, podvrsta, sorta, pasmina; vanost i primjena naela dvoimenoga
nazivlja; prema ponuenim sistematskim kategorijama razvrstati organizme
1.3.1.2. usporediti znaajke organizama

koji pripadaju razliitim domenama i
carstvima
tri domene prema tipu stanine grae (arheja, bakterija, eukariota), est carstava
(arhebakterije, eubakterije, protisti/protoktisti, gljive, biljke i ivotinje), jednostanini
prokariotski organizmi, jednostanini eukariotski organizmi, viestanini organizmi koji
nemaju prava tkiva, viestanini organizmi s pravim tkivima; osnovne razlike izmeu
organizama pojedinih carstava, npr. to carstvo gljiva razlikuje ili povezuje s biljnim i
ivotinjskim carstvom
1.3.2.1. objasniti znaenje arhebakterija

te cijanobakterija i ostalih bakterija za
ovjeka i u biosferi
metanogene bakterije, ekstremna stanita, srodnost s eukariotima, endosimbiotska

teorija, vanost arheja u biogeokemijskim ciklusima kruenja tvari (planktonske arheje);
znaaj bakterija u procesu kruenja tvari kao razlaga i kao proizvoa ali bez
ispitivanja detalja cvjetanja kopnenih voda i mora, pioniri vegetacije; prehrambena
industrijia i biotehnologija, razlikovanje pojedinih primjera bolesti prema tablici 7. (Zarazne
1.3.1. Naela
klasifikacije
1.3.2. Raznolikost
arheja i eubakterija
latinske nazive pojedinih vrsta i sistematskih kategorija
nazive rodova metanogenih bakterija; detalje procesa kruenja

tvari
11
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
1.3.3.1. analizirati osnovne znaajke

grae jednostaninih heterotrofnih i
autotrofnih te viestaninih autotrofnih
protista/protoktista na tipinim
predstavnicima
ameba, papuica, euglena; uloga pelikule, stanina membrana, hranidbeni mjehurii,

steljivi mjehurii, jezgra, kloroplasti, ona pjega, trepetljike, lane noice, bievi; spirogira,
volvoks i morska salata, jadranski brai; talus ili steljka, jednostanini i kolonijalni
organizmi; stabalce, korjenii, listii, pigmenti karakteristini za osnovne skupine (klorofili,
karoten, ksantofili, fikobilin)
grau bieva i trepetljika; konceptakule, internodije, nodije,

aerociste, cistozigotu, pojam aerociste, tipove pojedinih
pigmenata i udjele u skupinama, ostale tipove fotosintetskih
pigmenata, produkata fotosinteze i rezervnih tvari svih
autotrofnih protoktista, feoplaste, rodoplaste, detalje skupina
svjetleih i zlatnoutih alga, pirenoid, cenocitu, grau jadranskoga
klobuia, grau kaulerpe, grau pelikule
1.3.3.2. objasniti znaenje autotrofnih i

heterotrofnih protista/protoktista za
ovjeka i biosferu na tipinim
predstavnicima
zeleni biai (euglena), kremenjaice (kremena zemlja), zelene alge (volvoks, morska
salata, kaulerpa, klobui), smee alge (jadranski brai, padina) i crvene alge (agar,
litotamnijski vapnenac, veza s cijanobakterijama), autotrofni protoktisti kao bioindikatori
(morska salata, zelena euglena, padina) u dobivanju energije i biogoriva te u prehrani;
praivotinje: korjenonoci amebe i krednjaci (bolest dizenterija; taloenje sedimenata
od vapnenca); biai trihomonas (nametniki biai); trepetljikai papuica; truskovci
Plazmodium sp. (malarija)
razmnoavanje kremenjaica; proces probave u trepetljikaa,

konjugaciju trepetljikaa, ciklus razmnoavanja plazmodija,
podrijetlo heterotrofnih protoktista, predstavnike sluznjaa,
kitridijale, rasplodne organe (sporangiofore i zoosporangije)
peronosporu i plijesni, sluznjae
1.3.4.1. izdvojiti osnovne znaajke grae

gljiva na tipinim predstavnicima
tipini primjeri: kvaeve gljivice, kistac, naranasta zdjeliarka i muhara;

navoditi znaajke gljiva koje ih povezuju s biljkama, odnosno sa ivotinjama (heterotrofan
nain ivota, hitin, nepokretnost, glikogen, hife, micelij, klobuk, struak, plodite,
sporangiji, spore)
detaljnu podjelu gljiva u pododjeljke, nazive: terestiki, epiliski,

kriptobioza, kolumela, himenija, aspergiloza
1.3.4.2. objasniti znaenje gljiva i liajeva

za ovjeka i biosferu
prehrana, otrovnost, proizvodnja antibiotika; kvaeve gljivice, zelena plijesan (kistac

Penicillium), smrak, naranasta zdjeliarka, tartufi, pepelnice, vrganj, bukovaa, peurka
(ampinjon), puhara, peronospora vinove loze, zelena pupavka, muhara,
kandida/kandidijaza; pioniri vegetacije; u medicini (islandski liaj); mutualizam gljiva s
cijanobakterijama ili zelenim algama; uloga slojeva u grai liajeva
grau soredija, detalje grae slojeva liaja

grae stablaica (mahovina, papratnjaa,
golosjemenjaa i kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima
mahovine na primjeru vlaska nevaskularne stablaice, sporofit (tobolac, drak),

gametofit (korjeni, listii, stabalce), prevladava gametofit; papratnjae na primjeru
bujadi korijen, stabljika, list, prilagodbe na kopneni nain ivota (vaskularne stablaice),
ovisnost o vodi tijekom razmnoavanja; golosjemenjae na primjeru bora; kritosjemenjae
na primjeru jabuke, penice i kukuruza (vegetativni i generativni organi, znaajke
jednosupnica i dvosupnica); s pomou dihotomskih kljueva razvrstavanje biljnih
organizama primjer zadataka praktinih radova (
pojmove: filoidi, kauloid, rizoidi, sporogon; evolucijske linije

mahovina (ronjae, jetrenjae i prave mahovine); pojmove:
operkulum, kormus, haptera; grau psilofita, lepidodendrona,
crvotoina i selaginele; pojmove: trofosporofil, induzij; grau
sterilne i fertilne stabljike preslice; podjelu na evolucijske linije u
golosjemenjaa, neprave plodove, evolucijske linije
kritosjemenjaa; nazive: gnetumi, andrecej, ginecej; nazive:
sinergide i antipode, entomogamne, ornitogamne,
hiropterogamija, anemogamija, hidrogamija, epizoohorija,
hidrohorija, anemohorija, antohorija, trofosporofili, anemofilija,
entomofilija, ornitofilija, hiropterofilija, hidrofilija, partenokarpija
bolesti) u prilogu
1.3.3. Raznolikost
protista/protoktista
1.3.4. Raznolikost
gljiva i liajeva
1.3.5. Raznolikost
biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost
1.3.5.2. objasniti znaenje biljaka za

ovjeka i biosferu na tipinim
predstavnicima
treset, sedrene barijere, kameni ugljen; graevinarstvo drvo; proizvodnja papira, smola;
farmaceutska industrija iglice za sirupe protiv kalja, ginko; hortikultura; ekoloka uloga:
crnogorine ume; povre (kupus, blitva, grah, endivija); voe: jabuka, vinja, ljiva, jagoda,
ribiz, smokva, roga, dud, pitomi kesten, ljenjak; ljekovite biljke: preslice, metvica,
majina duica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; zainske biljke: rumarin, lovor, perin,
bosiljak, origano; itarice (jeam, penica); otrovne biljke: tisa, urica, mrazovac,
oleander, naprstak, bunika
1.3.5.3. opisati raznolikost flore i

vegetacije Hrvatske
mahovine: obini vlasak, mah tresetar, sedrotvorci; papratnjae: poljska preslica, bujad,
jelenak; golosjemenjae: bor, jela, smreka, empres, tisa, ginko, cikas; kritosjemenjae
dvosupnice: bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja, kamilica, suncokret,
maslaak; jednosupnice: luk, ljiljan, trave: penica, kukuruz, zob, trska; endemine vrste:
velebitska degenija, hrvatska sibireja (relikt), dubrovaka zeina, hrvatska perunika,
runolist, hrvatski karanfil; zatiene vrste: navedeni endemi i ugroene vrste, npr. obina
kockavica, orhideje, tisa, boikovina, irokolisna veprina
Tablica 5. Obiljeja beskraljenjaka; Tablica 6. Obiljeja kraljenjaka u prilogu;
florna carstva
detaljne klasifikacije unutar skupina beskraljenjaka; razrede
12
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ivotinjskoga svijeta
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
grae glavnih skupina ivotinja na

razvrstavanje i prepoznavanje tipinih predstavnika glavnih skupina ivotinja prema

njihovoj grai; razvrstavanje ivotinjskih organizama s pomou dihotomskih kljueva
primjer zadataka; razlikovanje morfologije mekuaca na primjerima pua, koljkaa i
glavonoca, razlikovanje morfologije lankonoaca na primjerima pauka, raka i kukca
arnjaka; pregled grae pripadnika natkoljena oblenjaka;

natkoljeno lovkai; natkoljeno stapari; detaljnu sistematiku riba;
detaljnu podjelu vodozemaca; beznoce (indijski rija); detaljnu
podjelu gmazova; detaljnu podjelu ptica; detaljnu podjelu
sisavaca
1.3.6.2. objasniti znaenje

beskraljenjaka i kraljenjaka za ovjeka i
biosferu na tipinim predstavnicima
spuve poznavati tradiciju spuvarstva na Jadranu (Krapanj);

beskolutiavci arnjaci (hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, tradicija koraljarstva na otoku
Zlarinu, uati klobuk), plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), oblii i mekuci (puevi:
priljepci, vinogradnjak, balavci; koljkai: bezupka, dagnja; glavonoci: sipa, lignja,
hobotnica; koljkai akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz mora opasnost od
trovanja)
mnogokolutiavci korisna uloga gujavice, pijavice, korisna i tetna uloga kukaca za
ovjeka: tetna uloga kukaca kao nametnika (biljne ui, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca
bolesti (komarci, ui, muhe, krpelj), crna udovica kao na otrovni pauk; uloga kukaca u
biosferi; hrana drugim ivotinjama, opraivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenaka,
proizvodnja meda; uloga u prehrani rakovi; malokolutiavci jeinci, zvjezdae, zmijae,
trpovi, njihova uloga u morskim ekosustavima
kraljenjaci: ribe u prehrani, primjeri uzgoja u Republici Hrvatskoj pastrva, aran, orada,
tuna; vanost razliitih vrsta riba u ekosustavu; nae otrovne zmije: poskok i riovka, to
poduzeti prilikom zmijskoga ugriza; uloga ptica u ekosustavima, ptice u prehrani ljudi;
znaenje sisavaca za ovjeka (kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju)
iroglavce, svitkoglavce, platenjake, krunouste
1.3.6.3. opisati raznolikost faune

Hrvatske
uzroci raznolikosti hrvatske faune i velikoga broja endema, zatita ivotinjskih vrsta u
Republici Hrvatskoj i uzroci ugroenosti; primjeri ugroenih vrsta: mekuci, npr. periska,
prstaci, pu bava; vodozemci ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai; gmazovi;
ptice grabljivice, npr. orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice i movarice, npr. aplje,
rode, liarka; sisavci vuk, ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica, imii;
endemine vrste: kosac, endemini guteri na otocima, ovjeja ribica, endemi krke
faune; karakteristike autohtonih pasmina ivotinja nastalih u ovisnosti s uvjetima ivota u
odreenome stanitu
brojeve zatienih vrsta u pojedinim skupinama ivotinja,

kategorije zatite iz Crvenih knjiga
13
2.2.2. ISHODI PODRUJA 2. RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA

KONCEPT 1
KONCEPT 2
2.1.
Razmnoavanje
i nasljeivanje
2.1.1. Spolno i
nespolno
razmnoavanje na
razini stanica
2.1.1.1. usporediti uloge binarne diobe,

mitoze i mejoze u razmnoavanju
rezultati binarne diobe i staninih dioba koje se pojavljuju pri razliitim oblicima
razmnoavanja prokariota i eukariota
2.1.2. Spolno i
nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
2.1.2.1. povezati nain razmnoavanja s

uvjetima ivota prokariotskih
organizama
dvojna dioba kao nain razmnoavanja prokariota; naini rekombinacije u

prokariota (konjugacija, transformacija, transdukcija); klonovi
detalje konjugacije (F+, F)
2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke

razliitih oblika razmnoavanja
protoktista, biljaka i gljiva
dioba (euglena), oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga razmnoavanja

biljaka; gljiva (na primjeru kvasca i plijesni); prednosti i nedostatci razliitih oblika
razmnoavanja u ovisnosti o ivotnim uvjetima; klonovi, oplodnja
askus, askosporu, bazidiosporu, gametangiogamiju, somatogamiju,

razvojne stadije mjeinarka i staparka, razmnoavanje turionima,
hibernakulima ili bulbilima
2.1.2.3. analizirati uspjenost razliitih

oblika razmnoavanja s obzirom na
uvjete ivota ivotinja
oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga razmnoavanja ivotinja; prednosti i

nedostatci razliitih oblika razmnoavanja ovisni o ivotnim uvjetima
(samooplodnja, razvitak iz neoploene jajne stanice, pupanje...); oplodnja, brojnost
potomstva i parazitizam (na primjeru trakavice), klonovi
2.1.2.4. usporediti znaajke i ulogu

rasplodnih stanica u biljaka i ivotinja
haploidno/diploidno, spore biljaka i gamete ivotinja nastaju mejozom, gamete

biljaka nastaju mitozom
2.1.2.5. objasniti gametogenezu kao

preduvjet spolnoga razmnoavanja na
primjeru ovjeka
gamete, tijek gametogeneze, slinosti i razlike u oogenezi i spermatogenezi,

pojanjenje da gametogeneza ukljuuje i mitozu i mejozu
2.1.2.6. analizirati menstruacijski ciklus

ene
ovulacija, menstruacijski ciklus, spolni hormoni (estrogen, progesteron), hormoni

koji reguliraju rad i rast spolnih lijezda, promjena koncentracije hormona tijekom
ciklusa, trudnoa
2.1.3.1. objasniti replikaciju DNA i

njezino znaenje za pravilno odvijanje
staninih dioba
povezanost grae i uloge DNA, replikacija DNA, komplementarnost, DNA

polimeraza, primaza, ligaza, S faza interfaze; Okazakijevi fragmenti, vodei i tromi
lanac
DNA topoizomeraze, ostale enzime koji sudjeluju u replikaciji
2.1.3.2. objasniti biosintezu proteina kao

ostvarenje nasljedne upute na razini
stanice
ribosomi, mRNA, tRNA, rRNA, RNA polimeraza, genska ifra kao triplet nukleotida
na molekuli DNA (kod), kodon, antikodon, aminokiseline, peptidna veza, biosinteza
proteina: transkripcija, translacija i smatanje proteina; uloga START i STOP kodona,
nazivi: introni i eksoni, P, A i E mjesta na ribosomu, faze translacije (inicijacija,
elongacija, terminacija)
detaljnu graa tRNA, aminoacil-tRNA; aktivaciju aminokiselina; detaljnu

grau ribosoma, polisome; kombinacije duinih baza za STOP i START
kodone
2.1.3.3. obrazloiti zato su geni

funkcionalni dijelovi molekule DNA
informacija za sintezu polipeptida/proteina, kalup za sintezu RNA molekula

(centralna dogma), genska ifra (okvir itanja), naelo kontrole aktivnosti
drugoga/drugih gena: mehanizam kontrole aktivacije gena u prokariotskome
organizmu na primjeru laktoza operona; koristiti se tablicom kodona, regulacija
ekspresije gena u eukariota
tablicu genetikih ifra za aminokiseline, nazive gena u procesu regulacije

aktivnosti gena
2.1.4.1. analizirati odnose meu genima

i njihov utjecaj na razini organizma ili
pojedine osobine
alel, lokus, dominantno svojstvo, recesivno svojstvo, kodominantno svojstvo,

utisnuti gen, genotip, fenotip, multiplialeli, homozigot, heterozigot, hemizigot;
vezani geni, utjecaj krosingovera na odvajanje vezanih gena, vinska muica (kao
prvi testni organizam); poligenska svojstva
izraunavanje relativne udaljenosti izmeu dvaju vezanih gena na

molekuli DNA na temelju postotka rekombinantnih potomaka;
dominantne i recesivne osobine ovjeka i vinske muice
2.1.4.2. povezati stalnost broja, grae i

oblika kromosoma s definicijom vrste
kao reproduktivno izolirane skupine
organizama
veza gen DNA (kromatin) kromosom, tjelesni (somatski) i spolni kromosomi

(gonosomi); zbir (set) gena specifian je za vrstu i mijenja se postupno, mutacijama;
poliploidija i meuvrsni krianci nove vrste biljaka te sterilni krianci ivotinja
zbog nemogunosti pravilnoga odvijanja mejoze
nazive metabolikih poremeaja
2.1.4.3. primijeniti zakone nasljeivanja

na konkretnim zadatcima uz objanjenja
Mendelovih zakona
monohibridno i dihibridno krianje, test-krianje, nepotpuna dominacija

(intermedijarno); oekivani rezultati u F1 i F2 generaciji; primjena Mendelovih
zakona krianja; primijeniti naela spolno vezanoga nasljeivanja
2.1.4.4. analizirati odnose genotipa,

fenotipa i okolia
modifikacije; primjeri obiljeja jedinke koja su nastala izravnim utjecajem

imbenika iz okolia na jedinku
2.1.3. Nasljeivanje
na razini stanica
2.1.4. Nasljeivanje
na razini organizama
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
nazive: ovojnica oocita, primarni i sekundarni spermatociti i oociti (1. i 2.

reda), spermatogoniji, oogoniji
14
KONCEPT 1
KONCEPT 2
2.3. Rast i
razvitak
2.4. Postanak i
razvoj ivota na
Zemlji
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
promjene broja i grae kromosoma, tetne, korisne i neutralne mutacije, divlji tip,
somatske mutacije, mutacije u spolnim stanicama; znaaj promjena
gena/kromosoma za nastanak tumora i poremeaje razvoja; Downov i Turnerov
sindrom; mutacije broja i/ili grae kromosoma iitati iz kariotipa i/ili rodoslovlja;
spontane i inducirane mutacije; mutageni faktori, puenje, droga, alkohol, stres,
nepravilna prehrana, virusi; metaboliki poremeaji i arenilo listova kao posljedica
mutacije DNA staninih organela
kombinacije broja kromosoma kod pojedinih sindroma i posljedice

pojedine mutacije (Jacobsov sindrom, Patauov sindrom, Edwardov
sindrom)
2.1.5.1. opisati naela umnoavanja

virusa na primjeru bakteriofaga i HIV-a
ciklus umnoavanja, reverzna transkripcija
litiki i lizogeni ciklus bakteriofaga, nazive faza ciklusa umnoavanja
2.1.5.2. obrazloiti sposobnost

mitohondrija i plastida da se
umnoavaju neovisno o dijeljenju
stanice
mitohondriji, plastidi, DNA, postanak eukariotske stanice (teorija o endosimbiozi);

majinsko nasljeivanje
2.1.5.3. analizirati ulogu plazmida u

prokariotskim stanicama i njihovu
primjenu u genetikome inenjerstvu
plazmidi kao prenositelji osobina iz jedne bakterijske stanice u drugu; upotreba

plazmida u genetikome inenjerstvu na primjeru kloniranja gena za inzulin
sljedove DNA koje prepoznaju pojedini restrikcijski enzimi, nazive

restrikcijskih enzima
2.2.1. ivotni ciklus

stanice
2.2.1.1. analizirati ivotni ciklus stanice
opisati ulogu i dijelove interfaze u ivotnome ciklusu stanice; tijek binarne diobe,
faze mitoze i mejoze slinosti i razlike; nain nastanka, broj i graa kromosoma
na poetku i kraju diobe; homologni kromosomi, bivalenti, kromatide, kinetohore,
diobeno vreteno, centromer, telomera, razine spiralizacije kromosoma
podjelu profaze I i mejoze na podfaze, prometafazu, kinetohoru, podjelu

kromosoma prema poloaju centromere
2.2.2.ivotni ciklus
organizma
2.2.2.1. objasniti osnovno naelo

izmjene generacija i redukcije
gametofita u autotrofnih organizama
sporofit i gametofit s obzirom na nastanak spora (mejozom) i gameta (mitozom);

usporedba sporofita i gametofita mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
kritosjemenjaa; redukcija gametofita tijekom evolucije; izmjena haploidne i
diploidne generacije u zelenih alga (na primjeru morske salate); opraivanje,
oplodnja, nastanak sjemenka u kritosjemenjaa
izospore, heterospore, mikrospore, makrospore (megaspore),

mikrosporangij, makrosporangij (megasporangij), mikrogametofit,
megagametofit, vegetativnu i generativnu jezgru, triploidni endosperm,
mikropilu, nucel, integument, andrecej, anteridije, arhegonije,
partenokarpiju, pseudantij, grau klasa (obuvenac, kouljica, loduli),
nodij, ligulu, epikotil, hipokotil
2.2.2.2. usporediti ivotne cikluse

ivotinjskih organizama
izmjena diploidne i haploidne faze (haploidne su spolne stanice), izmjena spolne i

nespolne generacije (na primjeru arnjaka); metamorfoza vodozemaca; preobrazbe
kukaca, partenogeneza na primjeru palinjaka
2.2.2.3. usporediti faze u ivotu ovjeka s

obzirom na psihofizike znaajke
roenje, djetinjstvo, pubertet, mladenatvo, zrelost, starost, smrt; djelovanje

hormona
2.3.1. Poveanje
broja stanica
2.3.1.1. povezati mitozu s rastom

viestaninoga organizma i obnavljanjem
njegovih stanica
ouvanje broja i vrste kromosoma (molekula DNA), iz jedne nastaju dvije genetiki
identine stanice, poveanje broja stanica rast; uloga meristemskih tkiva biljnoga
organizma (vrni i boni meristemi); regeneracija, matine stanice, totipotentnost,
pluripotentnost
broj kromosoma u pojedinih vrsta
2.3.2. Diferencijacija
tkiva i organa
2.3.2.1. odrediti bitne znaajke pojedinih

faza embrionalnoga razvoja ovjeka
zigota, blastula, gastrula, embrio, fetus, diferencijacija stanica, zametni listii,

organogeneza
detalje vezane uz embriogenezu, to se razvija iz pojedinoga zametnog

listia
2.3.2.2. povezati nastanak tumora s

poremeajem kontrole aktivnosti gena
odgovornih za stanine diobe
onkogeni, tumor supresorski geni, nekontrolirane diobe, benigni i maligni tumori,

utjecaj okolia
2.4.1.1. analizirati imbenike evolucije
mutacije (korisne, tetne i neutralne); vanost prirodne selekcije kao evolucijskoga

imbenika, prirodna i umjetna selekcija; vanost izolacije kao evolucijskoga
imbenika, geografska, reproduktivna i ekoloka izolacija; genska snaga;
koevolucija; usporedba Lamarckove i Darwinove teorije
2.4.1.2. objasniti osnovna naela i etape

kemijske i bioloke evolucije
kemijska evolucija, Millerov i Ureyev pokus, bioloka evolucija
detaljan opis procesa dobivanja koacervata/mikrosfera
2.4.2.1. analizirati dokaze bioloke

evolucije
fosili, prijelazni oblici, razvojni nizovi, fizioloki, genetiki, embrioloki dokazi,

paleontologija, nain postanka fosila, ribe resoperke, praptica, udnovati kljuna,
psilofitine, pteridosperme; razvojni niz konja, homologni i analogni organi,
atavizmi, rudimentarni organi, endemi, relikti, prilagodbe
godine ili geoloka razdoblja prvoga pojavljivanja i/ili dominacije

pojedinih skupina organizama, starost pojedinih fosila ediakara
fauna, kleidoniko jaje; nazive i faze u razvojnome nizu konja, kita i
slona
2.1.5. Umnoavanje
virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
2.2. ivotni
ciklusi
ISHOD UENJA
2.1.4.5. identificirati uzroke mutacija i
mogue posljedice na razini
jedinke/populacije/vrste
2.4.1. imbenici
evolucije
2.4.2. Dokazi
evolucije
15
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
2.4.3.1. analizirati evoluciju na razliitim

razinama bioloke organizacije
mehanizmi specijacije na primjerima; promjene na razini populacije, vrste viih

sistematskih kategorija (mikroevolucija, makroevolucija, megaevolucija),
konvergencija; divergencija
Sadrajna osnova
nazive: alopatrijska, simpatrijska, parapatrijska specijacija
Ne treba pamtiti
2.4.3.2. analizirati pojavu i razvoj ovjeka

na Zemlji
Afrika kao ovjekova pradomovina; slinost izmeu ljudi i srodnih vrsta ivotinja,
osnovne znaajke koje su, poevi od Australopithecus sp. te unutar roda Homo (H.
habilis, H. erectus, H. neanderthalensis, H. sapiens), uslonjavanjem dovele do
postanka nae bioloke vrste, Krapina Hunjakovo brdo, Vindija, D. G.
Kramberger
vrijeme pojavljivanja/postojanja pojedinih vrsta, starost fosila, mjesto

otkria fosila, tjelesne dimenzije pripadnika pojedinih vrsta, kulture
olduvajska, aelejenska, musterijanska
16
2.2.3. ISHODI PODRUJA 3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA

KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
3.1. Procesi
izmjene tvari i
pretvorba energije
na razini stanice
metabolike
reakcije
3.1.1. Procesi
vezanja energije i
sinteze biomolekula
ugljikohidrata,
lipida, proteina
3.1.1.1. usporediti fotosintezu i

kemosintezu s obzirom na reaktante i
produkte tih reakcija i organizme koji
ih provode
autotrofija; fotoautotrofi; fotosintetske bakterije (cijanobakterije, purpurne

bakterije); alge, biljke; kemoautotrofi, kemosintetske bakterije (nitrifikacijske ili
duine bakterije)
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih

imbenika na intezitet fotosinteze
(voda, svjetlost, temperatura i CO2)
utjecaj vode, svjetlosti, temperature i ugljikova(IV) oksida na intenzitet fotosinteze
3.1.1.3. ralaniti reakcije fotosinteze

na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov
ciklus)
fotosinteza: primarne i sekundarne reakcije fotosinteze
3.1.1.4. povezati submikroskopsku

grau kloroplasta s fotosintezom
submikroskopska graa kloroplasta: ovojnica, tilakoidi, stroma, grana tilakoidi,

ribosomi, kruna DNA, krobna zrnca
razliite vrste tilakoida, nazive enzima u stromi
3.1.1.5. analizirati oblike u kojima su

biljci dostupne glavne mineralne tvari
(ioni, soli) potrebne za razvitak biljke i
njihove uloge u razvitku biljke
oblici u kojima su biljci dostupni: vodik, kisik, duik, ugljik, fosfor, sumpor, magnezij;
uloge vode, ugljikova(IV) oksida, mineralnih tvari (duika, fosfora, sumpora,
magnezija) za biljku
postotke zastupljenosti minerala u tlu; posljedice nedostatka ili

vika minerala u biljkama; reakcije redukcije N2 i redukcije NO3;
kruenje fosfora i sumpora
3.1.2.1. razlikovati heterotrofnu

prehranu saprofita i parazita
heterotrofija; saprofiti: saprofitske bakterije (bacil sijena i bakterije koje uzrokuju

vrenje, metanske bakterije), heterotrofni protisti/protoktisti, gljive, ivotinje; paraziti:
parazitske bakterije (uzronici bolesti), parazitski protisti/protoktisti (trihomonas,
tripanosoma, malarini plazmodij), parazitske gljive (pepelnica, ra, snijet,
peronospora), parazitske ivotinje (metilj, djeja glista, krpelj)
3.1.2.2. analizirati procese vrenja kao

procese kojima anaerobni
mikroorganizmi dolaze do energije
opisati procese vrenja i uvjete u kojima se odvijaju: alkoholno vrenje, mlijeno-kiselo

vrenje, maslano vrenje, octeno vrenje (na razini opih jednadba vrenja)
detaljnije reakcije vrenja; shemu proizvodnje bioplina
3.1.2.3. objasniti stanino disanje kao

proces kojim aerobni organizmi dolaze
do energije
stanino disanje: anaerobno (glikoliza), aerobno (Krebsov ciklus, transportni lanac

elektrona); sinteza ATP-a
detaljne reakcije staninoga disanja; nazive koenzima; jednadbu

dinoga koeficijenta
3.1.3.1. usporediti pasivne naine

prolaska tvari kroz membranu s
obzirom na vrstu tvari koja se prenosi
pasivno (bez utroka energije): difuzija (npr. kisika, ugljikova(IV) oksida); olakana
difuzija (npr. glukoze, neke aminokiseline); osmoza; hipotonino, hipertonino,
izotonino
3.1.3.2. analizirati ulogu natrij-kalij

crpke u poticaju rada srca i u prijenosu
ivanih impulsa
aktivno (s utrokom energije): prijenos iona (natrijevih, kalijevih) suprotno

koncentracijskomu gradijentu; centri automacije srca (S-A vor, A-V vor), sinapsa,
depolarizacija, repolarizacija; sistola, dijastola, uloga EKG-a
analizu EKG-a
3.1.3.3. razlikovati endocitozu i

egzocitozu s obzirom na vrstu tvari
koje se prenose tim procesima i s
obzirom na stanice koje ih provode
egzocitoza/endocitoza (pinocitoza, fagocitoza); unose se makromolekule i

mikroorganizmi; izluuju se, npr. neki enzimi, hormoni, komunikacijske molekule
(citokini, hormoni rasta i sl.), nepotrebne tvari; provode ih neki protisti/protoktisti,
leukociti
pinosom, fagosom
3.1.3.4. objasniti razlike u nainu

ishrane bakterija
autotrofne (kemosintetske i fotosintetske); heterotrofne (saprofitske i parazitske)
3.1.3.5. povezati reakcije fotosinteze

sa staninim disanjem
reaktanti i produkti fotosinteze i staninoga disanja; vezanje i oslobaanje energije
sheme metabolikih putova
3.2.1.1. usporediti ulogu produkata

lijezda slinovnica i ljezdanih stanica
eludca, jetre i guterae u probavi
hrane
kemijska razgradnja hrane (djelovanje enzima); probavne lijezde: slinovnice, jetra,

guteraa; enzimi u izluevinama probavnih lijezda: u slini alfa-amilaza (ptijalin); u
guterainim sokovima: amilaze, lipaze, peptidaze; iz jetre u s emulgatorima za
masoe (unim solima), enzimi koji se lue u eludcu
detaljan proces probave trepetljikaa; podrijetlo heterotrofnih

protoktista
3.2.1.2. razlikovati bazalni i radni

metabolizam
sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrauju organizam;

iskoritavanja hranjivih tvari: razgradnja; izgradnja; skladitenje hranjivih tvari; veza
3.1.2. Procesi
oslobaanja energije
iz biomolekula i
sinteza ATP-a
3.1.3. Prijenos tvari

kroz staninu
membranu
3.2. Procesi
izmjene tvari i
pretvorba energije
na razini
organizma
3.2.1. Prehrana
organizma
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
kemijske reakcije svih kemosintetskih bakterija (treba znati samo
one koje provode duine bakterije); brojane vrijednosti valnih
duljina vidljive svjetlosti; reakcije fuzije vodika u helij; fotosustave
I i II, njihove valne duine i povezanosti; dijelove vidljivoga
spektra (plavi, crveni, zeleni); kemijsku strukturu klorofila; ostale
tipove fotosintetskih pigmenata autotrofnih protoktista, produkte
fotosinteze i rezervne tvari smeih i crvenih alga, fotosinteza u
biljaka suhih stanita (sukulente); enzime u sekundarnim
reakcijama rubisko; fotorespiraciju; dodatne mehanizme
vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke)
17
KONCEPT 1
KONCEPT 2
ISHOD UENJA
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
brojnosti mitohondrija s oslobaanjem energije u miinim stanicama
3.3. Procesi
izmjene tvari i
pretvorba energije
na razini
ekosustava
3.2.1.3. analizirati specifine oblike

ishrane biljaka
biljke mesoderke (rosika, vronoa, venerina muholovka); parazitske biljke (volovod,

vilina kosa); simbioza (mutualizam mahunarka i duikovih bakterija, nitrofiksacijskih
bakterija i bakterija roda Rhisobium), mikoriza (mutualizam stablaica, npr. orhideje
kokoke s gljivama), poluparazitske biljke (imela)
3.2.2. Disanje
organizma
3.2.2.1. objasniti naela izmjene

plinova u pluima i na razini stanica
prijenos plinova iz alveola u krv i iz krvi u stanice i obrnuto
3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
3.2.3.1. analizirati utjecaj

vika/manjka vode na sastav tjelesnih
tekuina
izluivanje suvine vode; nedostatak vode; ADH
3.2.3.2. analizirati posljedice

previsokih/preniskih koncentracija
ugljikova(IV) oksida u tjelesnim
tekuinama
izluivanje ugljikova(IV) oksida: acidoza, alkaloza
3.2.3.3. povezati nastanak amonijaka i

ureje s metabolizmom proteina
izluivanje otpadnih produkata razgradnje proteina (ureje); deaminacija (jetra)
3.3.1. Kruenje tvari

u prirodi
3.3.1.1. objasniti biogeokemijske

cikluse ugljika, duika i vode
opisivanje s pomou slika biogeokemijskih ciklusa vode (kisika i vodika), ugljika i

duika
3.3.2. Izvori energije

za iva bia
3.3.2.1. povezati odnose ishrane u

biocenozi s kruenjem tvari i
protjecanje energije u ekosustavu
uloge proizvoaa i potroaa u kruenju ugljika, vode i duika u prirodi; uloga

razlagaa na primjeru kruenja ugljika i vode; uloge bakterija u kruenju duika u
prirodi
3.3.2.2. razlikovati primarnu od

sekundarne organske proizvodnje u
ekosustavu
hranidbeni lanac, hranidbena mrea; proizvoai, potroai, razlagai; detritus;

najproduktivniji ekosustavi (tropska kina uma, koraljni grebeni)
3.3.2.3. analizirati hranidbenu

piramidu s obzirom na broj i biomasu
lanova hranidbenoga lanca te
koliinu energije na pojedinoj
prehrambenoj razini
odnosi energije na razini stanice, jedinke (usporedba ivotinja sa stalnom i

promjenjivom tjelesnom temperaturom prilagodbe za ouvanje stalne tjelesne
temperature), ekosustav; hranidbena piramida; potronja apsorbirane energije na
razliitim razinama hranidbene piramide
vrijednosti parcijalnih tlakova kisika i ugljikova(IV) oksida
18
2.2.4. ISHODI PODRUJA 4. RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU

KONCEPT 1
KONCEPT 2
4.1. Odravanje
ravnotee u organizmu
4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
4.1.1.1. objasniti naelo

odravanja osmotske ravnotee
ISHOD
osmotska ravnotea odravanje osmotskoga tlaka, vakuole u biljaka, steljivi

mjehurii (kontraktilne vakuole); izotonine, hipotonine i hipertonine otopine;
infuzija (fizioloka otopina, otopina glukoze); dehidracija
Sadrajna osnova
nazive: plazmoliza, deplazmoliza
Ne treba pamtiti
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
4.1.2.1. analizirati razlike u

sastavu i ulogama tjelesnih
tekuina
tjelesne tekuine stanine i izvanstanine, krvna plazma, meustanine; kemijski

sastav tjelesnih tekuina; pH; krv uloge (prijenosna, regulacijska, obrambena),
sastav (eritrociti, vrste leukocita, trombociti, krvna plazma); hemoglobin uloga
(HbO2, HbCO2); objanjenje pojma krvotvorno (krvotvorna tkiva i organi, vanost
brzine sedimentacije krvi, regulacija sastava tjelesnih tekuina (filtracija krvne plazme,
reapsorpcija, sekrecija, koliina vode, ionski sastav; acidoza, alkaloza; uloge vitamina i
minerala u ovjekovu organizmu (minerali: Fe, P, Ca, I; vitamini: C, B/D, A), razumjeti
davanje fizioloke otopine prilikom velikoga gubitka krvi, npr. prometne nesree
koncentracije iona, broj tjeleaca/L krvi; detaljan DKS

granulirane i agranulirane leukocitie, segmentirane i
nesegmentirane (polimorfonuklearne ili mononuklearne)
leukocite; postotne udjele leukocita; retikulocite; hematopoetske
redove (loze), grau hematopoetskih tkiva i organa; grau i
koliinu proteina plazme, hematokrit, strukturu molekule
hemoglobina, HbA, HbF, nazive spojeva s hemoglobinom
oksihemoglobin, karbaaminohemoglobin, karboksihemoglobin;
produkte razgradnje bilirubina
4.1.2.2. analizirati uloge

pojedinoga organa i organskih
sustava u odravanju homeostaze
sustavi: dini regulacija disanja; sranoilni frekvencija rada srca, razlikovanje

uinka udarnoga i minutnoga volumena; mokrani bubrezi: ekskrecijska i
regulacijska uloga (sastava krvne plazme, krvnoga tlaka, proizvodnje eritrocita); koa
uloge (zatitna, sekrecijska, ekskrecijska, termoregulacija, sinteza D vitamina);
pokretaki; probavni; endokrini hormoni (tropni hormoni hipofize, tiroksin,
adrenalin, parathormon, inzulin, glukagon, ADH, aldosteron, GTH, spolni hormoni);
ivani antagonizam simpatikusa i parasimpatikusa, neurohormoni (noradrenalin,
acetil-kolin), receptori i osjetila; spolni hormoni i spolne lijede; imunoloki
podjela specifine imunosti: serumska i stanina, specifina imunost (limfociti B i T,
antitijela), nespecifina imunost, imunoloka reakcija antigen-antitijelo, primarni i
sekundarni imunoloki odgovor, transplantacija i reakcija imunolokoga sustava,
posljedice transplantacijske reakcije; neke krvne grupe (AB0-sustav i Rh sustav),
posljedice transfuzijske reakcije
disanje i krvotok fetusa; HbA i HbF; hormone eritropoetin i

angiotenzinrenin; vrste limfocita (0 K, NK); HLA molekule;
limfotoksine, limfokine, citokine; histiocite, Kupfferove stanice
jetre; grau antitijela ili imunoglobulina (lake i teke lance, -S-Sveze, varijabilne i konstantne dijelove), razliite mehanizme
stanine imunosti (stimulatorske stanice, SPA stanice); podjelu
fagocita: mikrofagi i makrofagi
4.1.2.3. objasniti mehanizam

povratne sprege na primjeru
luenja hormona
mehanizam povratne sprege, nefron ADH, koncentracija eera u krvi inzulin i

glukagon
4.1.2.4. analizirati imbenike koji

utjeu na krvni tlak
tlak tjelesnih tekuina, razlikovati sistoliki i dijastoliki krvni tlak, normalne

vrijednosti arterijskoga krvnog tlaka (120/80 mmHg), povien (hipertenzija) i snien
krvni tlak, opasnosti visokoga tlaka (modana i srana kap); utjecaj autonomnoga
ivanog sustava simpatikusa i parasimpatikusa; adrenalin; vanjski imbenici:
temperatura, prehrana, puenje, stres, premalo tjelesne aktivnosti, pretilost;
povezanost ateroskleroze i dijabetesa s povienim krvnim tlakom
angiotenzinrenin; nazive: hipertonija/hipotonija, vrijednosti

krvnoga tlaka u kPa, lipoproteine male gustoe (LDL), lipoproteine
velike gustoe (HDL) i lipoproteine vrlo male gustoe (VLDL)
4.1.2.5. objasniti mehanizme

termoregulacije
pojaano ili smanjeno znojenje; irenje ili suavanje krvnih ila u koi; drhtanje ili
smanjenje miine aktivnosti; djelovanje hormona tiroksina na metabolizam;
termoregulacija kao mehanizam povratne sprege; uloga hipotalamusa i
termoreceptora
vazodilataciju i vazokonstrikciju
4.1.2.6. analizirati mehanizme

odravanja homeostaze u
biljnome organizmu
procesi vezani uz primanje vode u biljci, procesi vezani uz transport otopina (vode,
minerala i asimilata) u biljci: difuzija, osmoza, bubrenje, turgor, korjenov tlak,
transpiracija i gutacija; korjenove dlaice, ksilem, floem
plazmolizu, deplazmolizu, tonoplast, Casparijevu prugu,

apoplastni put, simplastni put, turgescentnost, vrste transpiracija,
plazmodezmije, biljne hormone giberelini, citokinini,
apscizinsku kiselinu; detalje grae provodnih elemenata
19
4.1.3. Poremeaji
homeostaze
4.2. Odravanje
ravnotee u prirodi
4.2.2. Poremeaji
prirodne ravnotee
4.2.3. Odrivost i
razvoj

okolinih imbenika i ivotnih
navika na zdravlje i pojavu bolesti
posljedice nehigijene: karijes, paradontoza, gingivitis, zarazne bolesti (Tablica 7.

Zarazne bolesti u prilogu); posljedice loih ivotnih navika: puenja, alkoholizma,
uivanja droga, nedostatne tjelesne aktivnosti, manjka sna, stresa, nepravilne
prehrane; posljedice oneienja okolia: oneienja zraka, vode i tla; bolesti
organskih sustava: anemije, AIDS; pretilost, anoreksija, bulimija, dijabetes,
hipovitaminoza, hipervitaminoza, osteoporoza, poremeaji sranoga ritma;
autoimune bolesti; alergije (astma, anafilaktiki ok), tumori (benigni i maligni),
mogunosti lijeenja; piramida pravilne prehrane/tanjur pravilne prehrane
energetske vrijednosti namirnica, sastav namirnica, nabrajanje

esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina i masnih kiselina;
hemolitiku bolest novoroenadi ili fetalnu eritroblastozu;
nazive anemija: sideropenina, perniciozna, aplastina,
hemolitika; shemu zgruavanja krvi; leukopeniju, leukocitozu,
limfopeniju; bolesti krvotvornih organa; tumore ivanoga
sustava
4.1.3.2. analizirati epidemioloki

lanac i mjere spreavanja irenja
zaraznih bolesti
patogenost, epidemioloki lanac: uzronici zaraze (bakterije, virusi...), izvor zaraze

(ljudi, ivotinje, okoli), putovi irenja (lankonoci, zemlja, zaraeni predmeti, krv;
hrana i voda; zrak kapljina zaraza), ulazna vrata (oteena koa, sluznica, dini
sustav, probavni sustav, mokrani i spolni sustav), koliina (zarazna doza) i virulencija
(zaraznost) uzronika, osjetljivost (prijemljivost) domaina; naini spreavanja irenja
zaraze: odravanje osobne higijene; dezinfekcija, pasterizacija, sterilizacija, termika
obrada hrane; vanost pasivne i aktivne imunizacije (cijepljenje)
4.1.3.3. objasniti vanost pravilne

primjene antibiotika
antibiotici, antibiogram, analiziranje krivulje rasta populacije bakterija (dijagram),

otpornost (rezistencija) na antibiotike, razumijevanje naruavanja mikrobioma u
ljudima pretjeranom upotrebom antibiotika
4.1.3.4. povezati zarazu spolno

prenosivim bolestima s rizinim
ponaanjem
spolne bolesti (gonoreja, sifilis, klamidija, herpes, HPV, trihomonijaza, kandidijaza),

AIDS, hepatitis (Tablica 7. Zarazne bolesti u prilogu); rizina ponaanja: promiskuitet i
ovisnosti
detaljno simptome svih spolno prenosivih bolesti

abiotikih imbenika na iva bia
abiotiki imbenici (temperatura, svjetlost, voda i vlaga), ograniavajui imbenici,

ekoloka valencija i rasprostranjenost organizama (kozmopoliti, endemi), ekoloki
minimum, maksimum, optimum; uinci promjene temperature na djelovanje enzima,
metabolizam i luenje hormona, promjene abiotikih uvjeta okolia, umjetne i
prirodne sukcesije, ekologija
nazive: diuralne i nokturalne ivotinje; autoekologiju, sinekologiju
4.2.1.2. analizirati odnose meu

jedinkama i populacijama iste
vrste i razliitih vrsta
intraspecijski odnosi, kompeticija; potencijal razmnoavanja, briga za potomstvo, rast

populacije, kapacitet okolia; utjecaj odnosa jedinka razliitih vrsta na brojnost
jedinka u populacijama; interspecijski odnosi: predatorstvo, kompeticija, simbioza
mutualizam (na primjeru liaja, mikorize, raka samca i moruzgve), parazitizam
(ektoparaziti i endoparaziti), komenzalizam (brljan); ekoloka nia
4.2.1.3. analizirati uloge i

meuovisnost pojedinih lanova
hranidbenoga
lanca/mree/piramide
podjela na biljojede, mesojede i svejede; hranidbeni lanac, mrea i piramida; utjecaj

pojedinoga lana hranidbenoga lanca na prethodnoga ili sljedeega lana u lancu
4.2.2.1. analizirati tetno

djelovanje ovjeka na biosferu
oneienje vode, tla i zraka (freoni CFC, ozonske rupe; uinak staklenika, CO2,
metan; globalno zatopljenje; kisele kie, SO2, NO2); utjecaj suvremene poljoprivrede
(pesticidi, umjetna gnojiva, zakiseljavanje tla i voda); unitavanje uma (erozija tla);
izgradnja prometnica i akumulacijskih jezera, urbanizacija; autohtone i alohtone
vrste, utjecaj invazivnih vrsta (mungos, kaulerpa, ambrozija, pajasen, signalni rak)
4.2.2.2. objasniti na primjerima

razloge ugroenosti biljnih i
ivotinjskih vrsta u Republici
Hrvatskoj
ugroavanje i gubitak stanita, posljedice na brojnost i izumiranje vrsta; utjecaj

promjena u stanitu na opstanak vrsta; ugroene vrste Crvene knjige poznate
zatiene vrste u Repbulici Hrvatskoj (vuk, ris, medvjed, vidra, sredozemna
medvjedica, crna roda, bijela roda, liarka, orlovi, bjeloglavi sup, imii, vodozemci,
gmazovi, rijeni rak, velebitska degenija, hrvatska sibireja, dubrovaka zeina,
boikovina, tisa, irokolisna veprina, runolist, obina kockavica)
4.2.3.1. objasniti pojam odrivoga

razvoja
bioraznolikost, odrivi razvoj ekonomska, socijalna i ekoloka sastavnica, prirodni

resursi pitka voda i obnovljivi izvori energije, prednosti iskoritavanja obnovljivih
izvora energije, primjena ekoloki prihvatljivih metoda u poljoprivredi, organski uzgoj,
prikupljanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje, proiavanje voda
podjelu voda prema saprobnosti: oligosaprobne, alfa i beta

mezosaprobne, polisaprobne; jezera: oligotrofna i eutrofna
postupke proiavanja voda
20
4.3. Meuovisnost
ivoga svijeta i okolia
4.3.1. Reakcija na
podraaj
4.2.3.2. obrazloiti razloge zatite

prirodnih podruja na primjerima
iz Republike Hrvatske
zatita stanita i ekosustava; nacionalni parkovi u Republici Hrvatskoj; znaenje

strogih rezervata; parkovi prirode (na primjeru Medvednice, Velebita, Biokova,
Kopakoga rita, Vranskoga jezera i Uke)
brojane podatke ugroenih i zatienih vrsta, stupnjeve

ugroenosti vrsta, podatke o nacionalnim parkovima godine
proglaenja, povrine i sl., prepoznavanje svih kategorija zatite
prirode s primjerima, zakone o zatiti okolia, konvencije o zatiti,
vane datume zatite prirode i okolia
4.2.3.3. objasniti kako se ovjek

koristi promjenljivou vrsta za
stvaranje novih
sojeva/sorta/pasmina/vrsta
krianja; umjetni odabir; umjetno opraivanje i umjetna oplodnja; kultivari (sorte,

pasmine), klonovi, GMO, eugenika
ksenotransplantaciju, toksogene, transfekciju
4.3.1.1. povezati vrste podraaja

s reakcijama na podraaj
podraaji (endogeni, egzogeni); osjetila; reakcije na podraaje (pozitivne i negativne,

gibanje, komunikacija: mirisna, feromoni, zvuna cvrci, svjetlosna krijesnice;
obrana (otrovi, neugodni mirisi, biljke smola), hormoni koji odreuju spol
4.3.1.2. analizirati gibanja

organela, organa i organizama
taksije, gibanja u stanici, uzroci gibanja organa biljaka (tropizmi, nastije), gibanja
ivotinja (plivanje, letenje, hodanje, puzanje, skakanje)
4.3.2.1. interpretirati prilagodbe

organizama na kopneni nain
ivota
prilagodbe ivotinja: disanje (uzdunice, plua), pokrov tijela zatita od isuivanja;

unutarnja oplodnja; razvoj zametka u jajetu (oviparni) i ivorodni (viviparni)
organizmi; udovi; prilagodbe biljaka: na opraivanje i rasprostranjivanje (cvijet, plod);
prilagodba cvijeta i opraivaa; prilagodbe grae i uloge pui; razvoj pokrovnoga,
potpornoga i provodnoga sustava; razvoj vegetativnih organa i preobrazbe organa
(korijen: gomoljasti, repasti korijen, zrano korijenje; stabljika: vitica, trn; list: vitica,
trn)
grau kutikule, ovoviviparne organizme
4.3.2.2. povezati prilagodbe

ivotinja s razliitim klimatskim
uvjetima
hibernacija, estivacija, linjanje, mitarenje, migracije, ovisnost povrine tijela i veliine

tjelesnih nastavaka u odnosu na masu u odravanju tjelesne temperature na
primjerima (pingvini i lisice), prilagodbe na suu na primjerima (deve, kukci);
prilagodbe koje su omoguile pojavu homeotermnosti u ptica i sisavaca
(etverodijelno srce, veliina i broj eritrocita, vea dina povrina, pokrov tijela,
potkono masno tkivo)
nazive: Alenovo i Bergmanovo pravilo
4.3.2.3. analizirati prilagodbe

biljaka na klimatske i ekstremne
uvjete
preivljavanje nepovoljnih uvjeta (temperatura, voda): mirovanje sjemenka i pupova,

podzemni organi biljaka, debljina epiderme kutikula, pluto; odbacivanje listova;
graa i smjetaj pui, veliina listova; podjela biljaka prema koliini vlage u stanitu:
kserofiti (kaktus, maslina, brnistra), mezofiti (hrast, bukva), higrofiti (trska, a,
abnjak ), hidrofiti (lopo, lokvanj, ria), svjetlost: fotosinteza, rast i razvitak,
cvjetanje, dnevni i sezonski ritam; prema mineralnome sastavu tla: biljke slanue
(mriica, petrovac, tamaris), biljke kiselih i lunatih tala
nazive: stratifikacija, vernalizacija, dormancija, fotoperiodizam,

fotomorfogeneza, fitokromi, florigeni, cirkadijani ritmovi

organizama za ivot u vodi
ribe krge, srce, peraje, koa, hidrodinamian oblik, bona pruga, vanjska oplodnja;
vodozemci tanka koa, plivae koice, vanjska oplodnja, liinka punoglavac (osobine
riba, metamorfoza), prilagodbe organizama koji su naknadno preli na ivot u vodi
(npr. morske kornjae, kitovi, dupini)

organizama za kretanje na kopnu,
vodi i zraku
simetrije tijela (zrakasta i dvobona), krila (ptice, imii, kukci), perje (vrste), uplje
(pneumatine) kosti, kljun bez zubi, letni miii, prsni greben, zrane vreice,
aerodinamian oblik tijela; peraje, hidrodinamian oblik tijela, bona pruga, riblji
mjehur; noge (hodanje, tranje, skakanje, penjanje, plivanje plivae koice), prsti,
kopita, papci; rep, razvijen miini sustav, tjelesni nastavci za lebdenje i plivanje u
planktonskih organizama, organeli za pokretanje bievi, trepetljike; prilagodbe u
dupina i ribe
21
4.3.2.6. povezati prilagodbe

organizama s nainom ishrane
zubalo (biljojedi, mesojedi, svejedi, kukcojedi, glodavci); oblik i veliina kljuna;

usporedba probavila s obzirom na nain prehrane, usni organi kukaca, usi kitova;
prilagodbe predatora i plijena: osjetila, lijezde (otrovne, mirisne), oblik tijela i
obojenost ivih bia kao prilagodba okoliu (kriptina obojenost, mimikrija),
upozoravajue boje; razliiti fotosintetski pigmenti (klorofili, karoten, ksantofili,
fikoeritrin); kromatska adaptacija; graa lista (asimilacijski i transpiracijski parenhim);
spremini organi; asimilacijska uloga stabljike (npr. kaktus, veprina); mesojedne biljke
nedostatak minerala u tlu nadoknauju ivotinjskim proteinima (Venerina
muholovka, rosika, vronoa)

nametnikih organizama s
obzirom na ivotne uvjete i nain
prehrane
nametniki lankonoci (ui, buhe, krpelji); kolutiavci (pijavice), prehrana krvlju

antikoagulansi, beskolutiavci (metilji, trakavice, gliste, trihinela); zatitna kutikula,
anaerobnost, redukcija organa, dvospolnost i potencijal razmnoavanja
hiperprodukcija; nametniki protoktisti (srdoboljna ameba, malarini plazmodij)
heterodontno zubalo, zubnu formulu, dijelove eludca preivaa

(burag, kapura, knjiavci, sirite); nazive: fitomimeza i aposemija
22
2.2.5. ISHODI PODRUJA 5. ZNANOST O IVOTU

KONCEPT 1
5.2. Znanstvena
metodologija
KONCEPT 2
ISHOD
Sadrajna osnova
Ne treba pamtiti
5.1.1. Otkria tijekom

povijesti
5.1.1.1. povezati imena

znanstvenika s njihovim
doprinosom biolokoj znanosti
Error! Reference source not found. u prilogu
5.1.2. Primjena
biolokih istraivanja i
otkria
5.1.2.1. izdvojiti primjere

biolokih otkria koja unapreuju
ivot suvremenoga ovjeka
kultura stanica, koritenje matinih stanica, genetiko inenjerstvo; cijepljenje,

lijeenje (antibiotici, genska terapija)
5.2.1. Istraivanje u
biologiji
5.2.1.1. primijeniti osnovna

naela i znaajke znanstvenoga
istraivanja
postavljanje istraivakoga pitanja ili hipoteze na temelju dobivenih podataka;

odreivanje ciljeva istraivanja i razumijevanje razlike hipoteze i ciljeva, zavisna i
nezavisna varijabla na primjeru istraivakoga pitanja ili hipoteze, kontrolirani uvjeti;
vanost ponavljanja mjerenja, kontrolni uzorci/skupine; procjena primjerenosti i
znanstvene korektnosti metodologije na primjerima istraivanja
5.2.1.2. analizirati numeriki i

grafiki prikazane rezultate
istraivanja
statistika analiza, srednja vrijednost, slika (crte, shema, fotografija, grafiki prikaz),
tablini prikaz
5.2.1.3. predloiti nacrt

istraivanja na temelju
istraivakoga pitanja ili hipoteze
istraivako pitanje, pretpostavka (hipoteza), cilj istraivanja; podruje istaivanja,

uzorak, materijal, laboratorijski i terenski pribor, mjerni instrumenti, metodologija
istraivanja, plan (nacrt) istraivanja; kvalitativna i kvantitativna analiza, tablini i
grafiki prikazi, statistika analiza (deskriptivna statistika, jednostavni testovi hi
kvadrat, korelacija), opis rezultata; rasprava (diskusija), literaturni izvori, citiranje
5.2.1.4. usporediti prednosti i

nedostatke u primjeni
najpoznatijih metoda i tehnika u
biolokim istraivanjima
promatranje u prirodi, uzorkovanje, pokus, sekcija, svjetlosni mikroskop, naelo rada

elektronskoga mikroskopa, kultura stanica, kloniranje, hranjive podloge, laboratorijski
uvjeti, DNA analize, oznaavanje ivotinja, datiranje izotopima ugljika (starost),
sekvenciranje, kromatografija, elektroforeza (samo opisati naela djelovanja)
vrste mikroskopa: fazni, polarizacijski i fluorescenijski, SEM, TEM
5.2.2.1. analizirati etike

probleme u biolokim
istraivanjima
opravdanost manipuliranja laboratorijskim organizmima u skladu s meunarodnim

propisima i propisima Eurospke unije, posljedice i opravdanost uplitanja u prirodne
procese, etinost znanstvenika i autorska prava, odgovornost znanstvenika prema
drutvu
zakonske odredbe i detalje propisane Zakonom o zatiti ivotinja
5.2.2. Etika u biolokim

istraivanjima
23
2.3. POVEZNICE
Kako bi se omoguilo razumijevanje sloenosti ivota na Zemlji te razumijevanje njegovih uzroka i posljedica, neophodno je povezivati pojedinana znanja i
vjetine vezane uz odreene ishode s drugim ishodima u Biologiji, ali i sa znanjima i vjetinama koja su sastavni dio nastavnih sadraja drugih predmeta.
Zbog toga su uz svaki ishod istaknute najvanije poveznice s drugim ishodima istoga ili razliitih podruja Biologije prema ovome katalogu. Isto tako,
naznaene su i poveznice s nekim od vanih sadraja koji se ue u drugim prirodoslovnim predmetima. Zadatci uz pojedini ishod u osnovi su povezani s
naznaenim ishodima, ali mogu biti vezani i uz ostala znanja u Biologiji koja su neophodna za razumijevanje pojedinoga ishoda te za rjeavanje problemskih
situacija koje se mogu pojaviti uz pojedini ishod.
Podruje Znanost o ivotu, kao osnova za razumijevanje ideja i zakonitosti o ivotu, nije posebno navedeno sa svojim poveznicama jer se svi ishodi toga
podruja moraju integrirati s barem jednim podrujem ili vie ostalih podruja Biologije, a vrlo je esto povezano s razliitim znanjima u ostalim
prirodoslovnim predmetima.
ORGANIZIRANOST IVOGA SVIJETA
ISHOD UENJA
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga svijeta veliinom

podreene i nadreene strukture
pretvaranje mjernih jedinica
pretvaranje mjernih jedinica
1.1.2.1. ukazati na vanost odnosa povrine i volumena kao imbenika koji

ograniavaju veliinu stanice
gustoa, volumen
raunanje volumena, povrine i

gustoe tijela
1.1.2.2. objasniti vanost poveanja i smanjenja povrine u grai ivih

organizama
utjecaj grae molekule na njezina

fizikalna i kemijska svojstva i na
brzinu kemijske reakcije
1.2.1.1. usporediti uloge najvanijih biogenih elemenata u ivim

organizmima

biomolekula ugljikohidrata, lipida i proteina
izvori tvari na Zemlji, anorganska

kemija
1.2.1.2. povezati grau i svojstva vode s njezinim znaenjem za odravanje

ivota
4.1.2. Homeostaza na razini organizma
graa molekule vode, polarnost

molekule vode, privlane sile,
topljivost tvari, otopine,
isparavanje vode,
unutarmolekulske i
meumolekulske veze
specifini toplinski kapacitet,

toplina, povrinska napetost,
kapilarnost, toplinsko rastezanje,
viskozitet, kohezija, adhezija,
vodljivost
1.2.1.3. analizirati grau i svojstva bioloki vanih spojeva na primjerima

organska kemija: vrste i svojstva

organskih spojeva; privlane sile;
polimeri, pH vrijednost, kemijske
reakcije organskih spojeva
privlane sile
1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu pojedinih bioloki vanih spojeva i

njihove uloge u ivome svijetu

organska kemija: vrste i svojstva

organskih spojeva; privlane sile;
polimeri, pH vrijednost, kemijske
reakcije organskih spojeva
1.2.2.1. povezati grau s ulogama dijelova prokariotske stanice
1.3.1.2. usporediti znaajke organizama koji
GEOGRAFIJA I GEOLOGIJA
klima temperatura
graa Zemlje kora (kemijski

sastav)
vode na Zemlji, klima
24

ISHOD UENJA

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
pripadaju razliitim domenama i carstvima

1.2.2.2. povezati grau s ulogama pojedinih dijelova eukariotskih stanica
na primjeru biljne i ivotinjske stanice
1.3.1.2. usporediti znaajke organizama koji

pripadaju razliitim domenama i carstvima
1.2.2.3. objasniti endosimbiotsku teoriju

1.2.3.1. analizirati ivotne procese na razini jednostaninih i viestaninih

organizama
1.2.3.2. povezati grau i ulogu biljnih tkiva i organa

razini organizama
1.2.3.3. povezati grau s ulogama ivotinjskih tkiva
2.3.2. Diferencijacija tkiva i organa
1.2.3.4. analizirati naela grae i uloge organskih sustava beskraljenjaka i

kraljenjaka na konkretnim primjerima

metabolizma
2.1.2.Spolno i nespolno razmnoavanje na
razini organizama
difuzija, osmoza, osmotski tlak,

otapanje
difuzija, osmoza, hidrodinamika,

aerodinamika, letenje, elektricitet
1.2.3.5. povezati grau s ulogama organskih sustava u ovjeka

metabolizma
2.1.2.Spolno i nespolno razmnoavanje na
razini organizama
minerali, difuzija
tlak, elektricitet, optiki sustavi,

svojstvo elastinosti
1.2.4.1. razlikovati na primjerima organizacijske razine ivoga svijeta

elementarne tvari i kemijski

spojevi
1.2.5.1. razlikovati bioloke subjekte bez stanine grae i njihovu vanost u

ivome svijetu

1.2.5.2. objasniti grau i podjelu virusa
2.1.5.Umnoavanje virusa i ostalih

1.2.5.3. usporediti znaajke virusa i ivih bia
kapilarnost, povrinska napetost;

isparavanje
sile (adhezija, kohezija);

kapilarnost, povrinska napetost;
isparavanje
elektricitet, svojstvo elastinosti
klimatska i biljna podruja na Zemlji

horizontalna stratifikacija (biomi)
1.3.1.1. razlikovati podjelu ivoga svijeta prema sistematskim kategorijama

i znaenje dvoimenoga nazivlja u biologiji
1.3.1.2. usporediti znaajke organizama koji pripadaju razliitim
domenama i carstvima
1.2.2.1. povezati grau s ulogama dijelova

prokariotske stanice
1.3.2.1. objasniti znaenje arhebakterija te cijanobakterija i ostalih

bakterija za ovjeka i u biosferi

kruenje tvari u prirodi; taloenje

vapnenca (sedrene barijere,
stalaktiti, stalagmiti, ljuture...);
vrenje; mineralizacija
1.3.3.1. analizirati osnovne znaajke grae jednostaninih heterotrofnih i

autotrofnih te viestaninih autotrofnih protista/protoktista na

osmoza
protjecanje energije u prirodi
25

ISHOD UENJA
1.3.3.2. objasniti znaenje autotrofnih i heterotrofnih protista/protoktista
za ovjeka i biosferu na tipinim predstavnicima

BIOLOGIJA
1.3.4.1. izdvojiti osnovne znaajke grae gljiva i liajeva na tipinim

predstavnicima
FIZIKA
izvori energije, reljef i graa Zemlje
sedimentne stijene
(organogene)
vrenje
1.3.4.2. objasniti znaenje gljiva i liajeva za ovjeka i biosferu
4.2.2. Poremeaji prirodne ravnotee

1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina,

papratnjaa, golosjemenjaa i kritosjemenjaa) na tipinim
predstavnicima

1.3.5.2. objasniti znaenje biljaka za ovjeka i biosferu na tipinim

predstavnicima

1.3.5.3. opisati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske

1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na


1.3.6.2. objasniti znaenje beskraljenjaka i kraljenjaka za ovjeka i

biosferu na tipinim predstavnicima

1.3.6.3. opisati raznolikost faune Hrvatske

RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA

ISHOD UENJA
KEMIJA

prirodna bogatstva sirovine

(rude), izvori energije, raznolikost
klime i ivoga svijeta
taloenje vapnenca (sedrene

barijere, stalaktiti, stalagmiti,
ljuture...)
tlo i biljni pokrov Hrvatske,

ouvanje okolia
raznolikost klime i ivi svijet,

ouvanje okolia

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe, mitoze i mejoze u razmnoavanju

2.1.2.1. povezati nain razmnoavanja s uvjetima ivota prokariotskih
organizama
1.2.2. Stanino ustrojstvo ivih organizama

2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke razliitih oblika razmnoavanja

protoktista, biljaka i gljiva

1.3.4. Raznolikost gljiva i liajeva
2.1.2.3. analizirati uspjenost razliitih oblika razmnoavanja s obzirom na

uvjete ivota ivotinja

2.1.2.4. usporediti znaajke i ulogu rasplodnih stanica u biljaka i ivotinja
2.1.2.5. objasniti gametogenezu kao preduvjet spolnoga razmnoavanja na

primjeru ovjeka

razini organizama
2.1.2.6. analizirati menstruacijski ciklus ene

2.1.3.1. objasniti replikaciju DNA i njezino znaenje za pravilno odvijanje

staninih dioba

organizama
kemijski aspekt replikacije DNA;

biokatalizatori
2.1.3.2. objasniti biosintezu proteina kao ostvarenje nasljedne upute na
kemijski aspekt transkripcije i
klima, vode na Zemlji
26
RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA
ISHOD UENJA
razini stanice
BIOLOGIJA
organizama
KEMIJA
FIZIKA
translacije
2.1.3.3. obrazloiti zato su geni funkcionalni dijelovi molekule DNA

2.1.4.1. analizirati odnose meu genima i njihov utjecaj na razini organizma
ili pojedine osobine
2.1.4.2. povezati stalnost broja, grae i oblika kromosoma s definicijom
vrste kao reproduktivno izolirane skupine organizama
2.1.4.3. primijeniti Mendelova pravila nasljeivanja na konkretnim

zadatcima
2.1.4.4. analizirati odnose genotipa, fenotipa i okolia
2.1.4.5. identificirati uzroke mutacija i mogue posljedice na razini

jedinke/populacije/vrste
2.1.5.1. opisati naela umnoavanja virusa na primjeru bakteriofaga i HIV-a

2.1.5.2. obrazloiti sposobnost mitohondrija i plastida da se umnoavaju

neovisno o dijeljenju stanice
2.1.5.3. analizirati ulogu plazmida u prokariotskim stanicama i njihovu

primjenu u genetikome inenjerstvu
2.2.1.1. analizirati ivotni ciklus stanice
2.2.2.1. objasniti osnovno naelo izmjene generacija i redukcije gametofita

u biljaka
2.2.2.2. usporediti ivotne cikluse ivotinjskih organizama
2.2.2.3. usporediti faze u ivotu ovjeka s obzirom na psihofizike znaajke
2.3.1.1. povezati mitozu s rastom viestaninoga organizma i obnavljanjem

njegovih stanica
2.3.2.1. odrediti bitne znaajke pojedinih faza embrionalnoga razvoja

ovjeka
2.3.2.2. povezati nastanak tumora s poremeajem kontrole aktivnosti gena

odgovornih za stanine diobe

2.4.1.2. objasniti osnovna naela i etape kemijske i bioloke evolucije

organizama
2.4.2.1. analizirati dokaze bioloke evolucije

2.4.3.1. analizirati evoluciju na razliitim razinama bioloke organizacije
1.3.1. Sistematske kategorije i dvoimeno

nazivlje
klimatoloke varijable
mutagene kemikalije (alkoholi,
fenoli...)
kemijska evolucija, izvori tvari na

Zemlji
postanak svemira
evolucija svemira, Suneva sustava i

Zemlje
reljef i graa Zemlje sedimentne
stijene (organogene), fosili,
geoloka prolost Zemlje
razdoblja
2.4.3.2. analizirati pojavu i razvoj ovjeka na Zemlji
27
TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA

ISHOD UENJA

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
3.1.1.1. usporediti fotosintezu i kemosintezu s obzirom na reaktante i

produkte tih reakcija i organizme koji ih provode

organizama
elektrokemijski procesi
(oksidacija, redukcija)
pretvorbe energije
nastanak/razgradnja stijena
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet fotosinteze (voda,

svjetlost, temperatura i CO2)
ujtecaj razliitih imbenika na

brzinu kemijske reakcije
toplina, svjetlost
izmjena godinjih doba, klima,

nadmorska visina
3.1.1.3. ralaniti reakcije fotosinteze na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov

ciklus)

organizama
energetske promjene pri

razgradnji/stvaranju molekula;
vrste kemijskih reakcija
3.1.1.4. povezati submikroskopsku grau kloroplasta s fotosintezom
3.1.1.5. analizirati oblike u kojima su biljci dostupne glavne mineralne tvari

(ioni, soli) potrebne za razvitak biljke i njihovu ulogu u razvitku
biljke

organizama
izvori tvari na Zemlji, anorganska

kemija
3.1.2.1. razlikovati heterotrofnu prehranu saprofita i parazita

3.1.2.2. analizirati procese vrenja kao procese kojima anaerobni

mikroorganizmi dolaze do energije

organizama
dobivanje etanola, mlijene

kiseline, maslane kiseline i
octene kiseline
3.1.2.3. objasniti stanino disanje kao proces kojim aerobni organizmi

dolaze do energije

organizama
3.1.3.1. usporediti pasivne naine prolaska tvari kroz membranu s obzirom

na vrstu tvari koja se prenosi

organizama
4.1.1. Homeostaza na razini stanice

otapanje
difuzija, osmotski tlak
3.1.3.2. analizirati ulogu natrij-kalij crpke u poticanju rada srca i u prijenosu

ivanih impulsa

organizama
difuzija, osmoza, osmotski tlak
elektricitet
3.1.3.3. razlikovati endocitozu i egzocitozu s obzirom na vrstu tvari koje se

prenose tim procesima i s obzirom na stanice koje ih provode
3.1.3.4. objasniti razlike u nainu ishrane bakterija

3.1.3.5. povezati reakcije fotosinteze sa staninim disanjem
sastav stijena

3.2.1.1. usporediti ulogu produkata lijezda slinovnica i ljezdanih stanica

eludca, jetre i guterae u probavi hrane

biokatalizatori i utjecaj na brzinu

kemijske reakcije, kemijske
reakcije razgradnje
3.2.1.2. razlikovati bazalni i radni metabolizam

3.2.1.3. analizirati specifine oblike ishrane biljaka

toplina, pretvorbe energije
28
TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA

ISHOD UENJA

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
3.2.2.1. objasniti naela izmjene plinova u pluima i na razini stanica
difuzija
3.2.3.1. analizirati utjecaj vika/manjka vode na sastav tjelesnih tekuina

organizama
difuzija, osmoza, otapanje
3.2.3.2. analizirati posljedice previsokih/preniskih koncentracija

ugljikova(IV) oksida u tjelesnim tekuinama

pH-vrijednost, puferi
3.2.3.3. povezati nastanak amonijaka i ureje s metabolizmom proteina

ureja
3.3.1.1. objasniti biogeokemijske cikluse ugljika, duika i vode

organizama
kruenje tvari u prirodi
3.3.2.1. povezati odnose ishrane u biocenozi s kruenjem tvari i

protjecanjem energije u ekosustavu

reakcije oksidacije i redukcije

anorganskih spojeva, procesi
truljenja i mineralizacije,
energetske promjene u
kemijskim reakcijama
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u

ekosustavu
3.3.2.3. analizirati hranidbenu piramidu s obzirom na broj i biomasu

lanova hranidbenoga lanca te koliinu energije na pojedinoj
prehrambenoj razini

RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU

ISHOD UENJA
atmosfera sastav, tlakovi
parcijalni tlak
biomi na Zemlji
svjetlost, toplina

BIOLOGIJA
KEMIJA
4.1.1.1. objasniti naelo odravanja osmotske ravnotee

organizama
3.1.3. Prijenos tvari kroz staninu membranu
difuzija, osmotski tlak,

koncentracija otopina, otapanje
4.1.2.1. analizirati razlike u sastavu i ulogama tjelesnih tekuina

metabolizma
organizama
otopine, pH-vrijednost,
koncentracije otopina, filtracija,
tonicitet, puferi, organski spojevi
(proteini, lipidi, ugljikohidrati)
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u

odravanju homeostaze

difuzija, osmotski tlak,

koncentracija otopina, topljivost
FIZIKA
difuzija, osmoza, tlak
vode na Zemlji
vode na Zemlji
parcijalni tlakovi
atmosfera sastav, tlakovi
29

ISHOD UENJA

BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
razini organizama
3.2. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije
na razini organizma
plinova, organski spojevi

(proteini, lipidi, ugljikohidrati)
4.1.2.3. objasniti mehanizam povratne sprege na primjeru luenja

hormona

razini organizama
otopine, koncentracije otopina,

ugljikohidrati
4.1.2.4. analizirati imbenike koji utjeu na krvni tlak

metabolizma
tlak, temperatura
klimatski i vremenski uvjeti
4.1.2.5. objasniti mehanizme termoregulacije
3.2. Izmjena tvari i pretvorba energije na

razini organizma
toplina
klimatski i vremenski uvjeti
4.1.2.6. analizirati mehanizme odravanja homeostaze u biljnome

organizmu

3.2. 1. Prehrana organizama
tlak, temperatura
voda u prirodi
4.1.3.1. analizirati utjecaj okolinih imbenika i ivotnih navika na zdravlje i

pojavu bolesti

3.2. 1. Prehrana organizma
4.1.3.2. analizirati epidemioloki lanac i mjere spreavanja irenja zaraznih

bolesti

4.1.3.3. objasniti vanost pravilne primjene antibiotika
1.3.2. Raznolikost bakterija

5.1.1. Otkria tijekom povijesti
4.1.3.4. povezati zarazu spolno prenosivim bolestima s rizinim

ponaanjem

4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotikih imbenika na iva bia
3.2. Izmjena tvari i pretvorba energije na

razini organizma
temperatura, svjetlost, vlanost
4.2.1.2. analizirati odnose meu jedinkama i populacijama iste vrste i

razliitih vrsta
kapacitet kondenzatora
4.2.1.3. analizirati uloge i meuovisnost pojedinih lanova hranidbenoga

lanca/mree/piramide

pretvorbe energije
4.2.2.1. analizirati tetno djelovanje ovjeka na biosferu
2.1.4. Nasljeivanje na razini organizma
difuzija, osmoza, otopine,

koncentracija otopina, osmotski
tlak
difuzija, osmoza
ouvanje okolia
oneienje tekim metalima,

radioaktivnim tvarima,
kemikalijama, ispunim
plinovima, pH-vrijednost voda i
tla, topljivost plinova, vrste
kemijskih reakcija
oneienje radioaktivnim tvarima

(zraenjem), svjetlou, bukom...
vode na Zemlji, raznolikost klime i

ivi svijet, ouvanje okolia
atmosfera, klima, vode na Zemlji,

prirodna bogatstva, ouvanje
okolia
30

ISHOD UENJA

BIOLOGIJA
4.2.2.2. objasniti na primjerima razloge ugroenosti biljnih i ivotinjskih

vrsta u Republici Hrvatskoj

4.2.3.1. objasniti pojam odrivoga razvoja

5.1.2. Primjena biolokih istraivanja i otkria
4.2.3.2. obrazloiti razloge zatite prirodnih podruja na primjerima iz

Republike Hrvatske

4.2.3.3. objasniti kako se ovjek koristi promjenjivou vrsta za stvaranje

novih sojeva/sorta/pasmina/vrsta
5.2.1. Istraivanje u biologiji

5.2.2. Etika u biolokim istraivanjima
KEMIJA
FIZIKA
klima promjene, ouvanje okolia
kemijske metode proiavanja

voda
izvori energije, odrivi razvoj
vode na Zemlji, izvori energije

prirodna bogatstva, ouvanje
okolia
prirodna i kulturna batina
Republike Hrvatske, ouvanje
okolia
4.3.1.1. povezati vrste podraaja s reakcijama na podraaj
optika, mehanika, elektricitet
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, organa i organizama

4.3.2.1. interpretirati prilagodbe organizama na kopneni nain ivota

razini organizama
4.3.2.2. povezati prilagodbe ivotinja s razliitim klimatskim uvjetima
1.1.2. Odnos volumena i povrine u ivim

organizmima
razini organizama
4.3.2.3. analizirati prilagodbe biljaka na klimatske i ekstremne uvjete

razini organizama
4.3.2.4. analizirati prilagodbe organizama na ivot u vodi
mehanika
raznolikost klime i ivoga svijeta, tlo
i biljni pokrov
volumen, povrina
raznolikost klime i ivoga svijeta
pH-vrijednost, utjecaji na brzinu

kemijske reakcije
temperatura, svjetlost, vlanost
raznolikost klime i ivoga svijeta, tlo

i biljni pokrov

topljivost plinova
mehanika fluida
vode na Zemlji
4.3.2.5. analizirati prilagodbe organizama na kretanje na kopnu, u vodi i u

zraku

gustoa
mehanika fluida
reljef, vode na Zemlji
4.3.2.6. povezati prilagodbe organizama s nainom ishrane

4.3.2.7. analizirati prilagodbe nametnikih organizama s obzirom na

ivotne uvjete i nain prehrane

tlo i biljni pokrov
31
3. PRAKTINI RADOVI
Praktini radovi u nastavi mogu biti izvedeni na razliite naine, no njihov je cilj razvijanje
prirodoslovne pismenosti uenika u skladu s ishodima uenja u podruju Znanost o ivotu. S druge
strane, svaki praktini rad pridonosi ostvarivanju ishoda vezanih uz ostala potpodruja koja se kroz
njih mogu ispitivati. Nain izvedbe praktinih radova u nastavi Biologije ovisi o opremljenosti kola te
o kreativnosti uenika i nastavnika. Praktini rad treba biti u funkciji tumaenja temeljnih biolokih
koncepata i njihovih meuodnosa.
Praktini radovi trebali bi posluiti ostvarivanju naela zornosti u nastavi, iskustvenomu uenju,
razvoju vjetina uenika, ali i aktivnomu usvajanju znanja na viim kognitivnim razinama. U ispitima
e dio pitanja biti vezan uz primjere praktinih radova koji su navedeni u nastavku kataloga pa e na
njih uspjenije odgovoriti uenici koji su ih praktino izvodili.
ANALIZA SVOJSTAVA VODE

CILJ
Tijekom istraivanja svojstava vode (polarnost molekule vode, vodikove veze, specifini toplinski
kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr. tijekom znojenja), topljivost tvari, kohezija,
adhezija, povrinska napetost, kapilarnost, anomalija vode) treba povezati ta svojstva s razliitim
primjerima uloga vode u ivim organizmima i svakodnevnome ivotu.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodom:
1.2.1.2. povezati grau i svojstva vode s njezinim znaenjem za odravanje ivota.
DOKAZIVANJE KROBA U RAZLIITIM NAMIRNICAMA

CILJ
Treba uoiti promjenu boje tijekom primjene Lugolove otopine za dokazivanje kroba u
namirnicama iz svakodnevnoga ivota.
1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu pojedinih bioloki vanih spojeva i njihove uloge u ivome svijetu.
DOKAZIVANJE KOAGULACIJE PROTEINA

CILJ
Treba uoiti povezanost zgruavanja proteina (na primjeru bjelanjka jajeta i mlijeka) s
promjenama razliitih uvjeta u kojima se proteini nalaze.
1.2.1.3. analizirati grau i svojstva bioloki vanih spojeva na primjerima.
MIKROSKOPIRANJE EUKARIOTSKIH STANICA

CILJEVI
Treba osposobiti uenike za pripremu najjednostavnijih mikroskopskih preparata (stanice
pokoice luka, stanice usnoga epitela, promatranje plastida, popreni prerez kroz list) i tijekom
mikroskopiranja uoiti osnovne stanine dijelove, crtati i usporediti stanice i dijelove stanica,
usporediti veliine pojedinih dijelova stanice te izraunati veliinu stanica.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodima:
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga svijeta veliinom podreene i nadreene
strukture
1.2.2.2. usporediti grau i ulogu dijelova eukariotskih stanica na primjeru biljne i ivotinjske stanice.
32
OSMOZA PONAANJE BILJNIH STANICA U OTOPINAMA RAZLIITIH KONCENTRACIJA I

DOKAZIVANJE OSMOZE U BILJNOJ I IVOTINJSKOJ STANICI
CILJEVI
Na staninoj razini treba uoiti posljedice promjene koncentracije otopine u kojoj se stanice
nalaze i povezati te promjene s konceptima osmoze, difuzije, toniciteta i odravanja homeostaze.
Treba povezati makroskopske promjene s promjenama na stanicama i uoiti utjecaj promjene
koncentracija na rezultate pokusa (npr. krumpir, mrkva, jaje).
3.1.3.1. usporediti pasivne naine prolaska tvari kroz membranu s obzirom na vrstu tvari koja se
prenosi
4.1.1.1. objasniti naelo odravanja osmotske ravnotee.
SEKCIJA
CILJEVI
Treba uoiti osnovna naela grae organizama ili organa koji se seciraju (ribe, lignje, srca ptice ili
svinje) i povezati grae organa s njihovom ulogom. Treba uoiti i opisati osnovne morfoloke
karakteristike organizama iz praktinoga rada.
1.2.3.4. analizirati naela grae i uloge organskih sustava beskraljenjaka i kraljenjaka na
konkretnim primjerima
1.2.3.5 .povezati grau s ulogama organskih sustava u ovjeka.
KORITENJE DIHOTOMSKIH KLJUEVA ZA RAZLIKOVANJE BILJAKA ILI IVOTINJA

CILJEVI
Treba osposobiti uenike za promatranje organizama oko sebe i uoiti te opisati osnovne
karakteristike po kojima moemo razlikovati te organizme. Pritom se uenici koriste dihotomskim
kljuevima i primjenjuju naueno znanje o osnovnim skupinama organizama i njihovim
morfolokim karakteristikama.
1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
Primjer dihotomskoga kljuapredloen je u prilozima.
USPOREDBA CVJETOVA RAZLIITIH KRITOSJEMENJAA

CILJEVI
Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba usporediti grau cvjetova razliitih
kritosjemenjaa te na primjerima razlikovati osnovne pojmove o grai cvijeta i povezati grau
cvijeta s njegovom ulogom u razmnoavanju biljaka cvjetnjaa.
1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
2.2.2.1. objasniti osnovno naelo izmjene generacija i redukcije gametofita u biljaka
2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke razliitih oblika razmnoavanja protoktista, biljaka i gljiva.
MORFOLOGIJA LANKONOACA
CILJEVI
Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba usporediti vanjsku grau (anatomiju) razliitih
lankonoaca (kamp, kukac, pauk) te na primjerima razlikovati osnovne pojmove o vanjskoj grai
lankonoaca i povezati grau s prilagodbama lankonoaca ivotnim uvjetima stanita.
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
33
DOKAZIVANJE UTJECAJA INTENZITETA SVJETLOSTI I KOLIINE UGLJIKOVA (IV) OKSIDA NA

BRZINU FOTOSINTEZE
CILJ
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu brzine fotosinteze i intenziteta svjetlosti te koliine
utroenog ugljkova(IV) oksida.
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i
CO2).
OVISNOST INTENZITETA RADA SRCA I DISANJA O FIZIKOJ AKTIVNOSTI

CILJEVI
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu brzine rada srca (pulsa) i brzine disanja s
promjenom fizike aktivnosti te povezati te promjene s razliitim skupinama ispitanika (npr.
prema spolu, dobi, kondiciji i sl.).
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju homeostaze.
OVISNOST TRANSPIRACIJE O VANJSKIM UVJETIMA

CILJ
Treba uoiti promjene intenziteta transpiracije u ovisnosti o transpiracijskoj povrini (npr. broju
listova), ali i o vanjskim imbenicima, npr. vjetru, temperaturi i svjetlosti.
4.1.2.6. analizirati mehanizme odravanja homeostaze u biljnome organizmu
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i
CO2).
KVANTITATIVNA ANALIZA FLORE NEKOGA PODRUJA

CILJEVI
Treba uoiti bioloku raznolikost na nekome primjeru stanita (npr. travnjaka) procjenom
brojnosti te odreivanjem gustoe i pokrovnosti pojedinih uoenih vrsta. Pritom je vano
analizirati odnose pojedinih vrsta te procijeniti bioraznolikost i utjecaj ovjeka na istraenim
podrujima.
4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotikih imbenika na iva bia
4.2.1.2. analizirati odnose meu jedinkama i populacijama iste vrste i razliitih vrsta
4.2.2.1. analizirati tetno djelovanje ovjeka na biosferu
4.2.3.1. objasniti pojam odrivoga razvoja.
U svrhu obogaivanja nastavne izvedbe iskustvenim uenjem, osim ovih obvezatnih praktinih
radova, preporuuje se prouiti i primijeniti u nastavi ili samostalnim projektima sadraj navedenih
izvora:
http://globe.pomsk.hr//prirucnik.htm
http://ipaq.petagimnazija.hr/
http://www.gimpoz.hr/clanak/gel/gel-gimnazijski-ekoloski-laboratorij.
34
4. OPIS ISPITA
Ispit iz Biologije traje ukupno 135 minuta bez stanke. Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu
kroz ispite dravne mature te na mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
Pristupnik5 dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj su dvije ispitne knjiice, list za koncept i list za odgovore.
Vano je pozorno proitati tekst opih uputa i tekst uputa za rjeavanje zadataka i oznaavanje tonih
odgovora. Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
U zadatcima zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora) pristupnik mora oznaiti tone odgovore znakom
X na listu za odgovore. Ako pristupnik oznai vie od jednoga odgovora, zadatak e se bodovati s 0
(nula) bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i toan odgovor. U zadatcima otvorenoga tipa
(kratkoga odgovora i dopunjavanja) pristupnik mora upisati sadraj koji nedostaje na predvieno
mjesto u ispitnoj knjiici. Ako pristupnik pogrijei, treba prekriiti netoan odgovor, staviti ga u
zagradu, napisati toan odgovor i staviti skraeni potpis pored tonoga odgovora.
Tijekom pisanja ispita iz Biologije doputeno je upotrebljavati samo kemijsku olovku kojom se pie
plavom ili crnom bojom.
4.1. STRUKTURA ISPITA

Ispit sadrava 66 zadataka, a od toga je 50 zadataka zatvorenoga tipa koji donose 50 % moguih
bodova i 16 zadataka otvorenoga tipa koji donose takoer 50 % moguih bodova. Mogue je ostvariti
maksimalno 100 bodova, a od toga 50 tono rijeenih zadataka donosi po 1 bod, 4 zadatka po 2 boda,
6 zadataka po 3 boda i 6 zadataka po 4 boda. Prema kognitivnim je razinama u ispitu zastupljeno
30 % zadataka kojima se provjerava reprodukcija nastavnih sadraja, 60 % zadataka kojima se
provjeravaju razumijevanje i primjena znanja i 10 % zadataka kojima se provjerava sposobnost
rjeavanja problema. Ukupan broj bodova u ispitu bit e raspodijeljen prema podrujima druge razine
(tablica 1.).
Reproduktivno znanje temeljeno na pamenju podataka ispituje 30 % zadataka. U reproduktivno
znanje ukljueno je i literarno razumijevanje, odnosno reprodukcija zakljuaka te objanjenja
izvedena tijekom pouavanja ili proitana u literarnim izvorima. To znai da e uenik moi,
zahvaljujui pamenju i jezinim kompetencijama, prepriati neki sadraj, a da pritom nuno ne
dostigne razinu razumijevanja. Razumijevanje i primjena znanja osnova su trajnoga znanja i zbog
toga 60 % zadataka u ispitu provjerava upravo razumijevanje i primjenu znanja. Tek kada se steena
znanja primijene, mogu se i razumjeti. Razumijevanje ukljuuje proces generalizacije i apstraktnoga
miljenja pri emu se saimaju znaajke pojedinanih primjera da bi se dolo do sutine. Primjena
znanja zahtijeva da se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje povee s ostalim postojeim
znanjem stvaranjem poveznica te tako umreeno znanje postaje trajno znanje. Rjeavanje problema
ukljuuje angairanje svih znanja i kompetencija uenika, a u ispitu se provjerava s 10 % zadataka.
Ono ukljuuje poznavanje temeljnih injenica, procesa i zakonitosti koje uenik treba prepoznati i
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.
35
interpretirati na zadanome primjeru. Prilikom rjeavanja zadataka od uenika se oekuje povezivanje

zadanih uvjeta s poznatim injenicama i usvojenim znanjima uz neophodno integriranje znanja i
primjenu kritikoga razmiljanja. Prilikom rjeavanja zadataka koji provjeravaju vie razine uenja
(primjenu znanja uz razumijevanje i rjeavanje problema) uenici trebaju, ovisno o zahtjevnosti
zadatka, prepoznati bioloke pojave i procese i dosjetiti se potrebnih injenica i naela koje zatim
treba meusobno povezati6.
Tablica 1. Raspodjela bodova u ispitu prema potpodrujima druge razine
ISHOD
1.1. Odnosi veliina u ivome svijetu
1.2. Porast sloenosti i razvoj novih svojstava na viim organizacijskim razinama
Broj
bodova
2
12
1.3. Srodnosti i raznolikosti
2.1. Razmnoavanje i nasljeivanje

2.2. ivotni ciklusi
10
2.3. Rast i razvitak
2.4. Postanak i razvoj ivota na Zemlji
3.1. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice metabolike reakcije
3.2. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma
3.3. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini ekosustava
4.1. Odravanje ravnotee u organizmu
10
4.2. Odravanje ravnotee u prirodi
12
4.3. Meuovisnost ivoga svijeta i okolia
10

5.2. Znanstvena metodologija
UKUPNO
1
3
100
4.2. PRIMJERI ISPITNIH ZADATAKA

U ovome poglavlju nalaze se primjeri razliitih zadataka kojima e se provjeravati znanje iz Biologije.
Uz svaki primjer zadatka nalazi se opis vrste zadatka, ishod uenja koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, predviena teina zadatka, vrsta znanja koju zadatak provjerava (reprodukcija, razumijevanje
i primjena znanja, rjeavanje problema) te toan odgovor.
4.2.1. ZADATCI VIESTRUKOGA IZBORA
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju
ponuenih odgovora od kojih je jedan toan. Ponueni zadatci mogu sadravati i uvodni sadraj u
obliku kraega teksta, skice, sheme, dijagrama, crtea ili grafikoga prikaza.
Androi, D., Halusek, V., Jovanovski, V., arac, V., Ree, S., urkovi, N. 2010. Kvalitativna analiza ispita
provedenih 2008. godine u osnovnim kolama, U: Izvjee o projektu Fizika i Kemija, NCVVO, Zagreb. 21. 1.
2011. http://dokumenti.ncvvo.hr/OS/Analiza/fiz_kem.pdf
36
U zadatcima se mogu pojaviti i struni termini, pa ak i oni za koje je navedeno da se nee ispitivati
njihovi nazivi, ako je njihovim koritenjem lake provjeriti razumijevanje uzrono-posljedinih veza i
meuodnosa. U tome je sluaju za te termine u zadatku navedeno potrebno objanjenje.
U sljedeim zadacima od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.
Toan odgovor donosi jedan bod.
1. Odaberite ispravno poredane stanine tvorbe razvijene biljne stanice prema veliini od
najmanje prema najveoj.
A. vakuola ribosom kloroplast jezgra
B. ribosom kloroplast jezgra vakuola
C. jezgra vakuola ribosom kloroplast
D. kloroplast jezgra vakuola ribosom
ISHOD UENJA
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga svijeta veliinom podreene i nadreene

strukture
2. to je od navedenoga razlog proglaenja Plitvikih jezera nacionalnim parkom?
A. prostor za gnijeenje ptica movarica
B. sedrene barijere
C. vegetacija crnoga bora
D. kserofitna vegetacija pjeskovitoga tla
A.
B. X
C.
D.
LAGAN
reprodukcija
znanja
A.
B. X
C.
D.
4.2.3.2. obrazloiti razloge zatite prirodnih podruja na primjerima iz Republike Hrvatske
LAGAN
reprodukcija
znanja
3. Odaberite tonu tvrdnju vezanu uz udisaj i izdisaj.

A. Pri udahu zbog niega tlaka u pluima zrak ulazi i ispunjava alveole.
B. Pri udahu zbog viega tlaka u pluima zrak ulazi i ispunjava alveole.
C. Pri izdahu zbog kontrakcija miia zrak izlazi iz tijela .
D. Pri izdahu miiima i oitom aktivno se potiskuje zrak iz plua.
A. X
B.
C.
D.
ISHOD UENJA
ISHOD UENJA
3.2.2.1. objasniti naela izmjene plinova u pluima i na razini stanica

4. Koja je uloga molekula u unutarnjoj membrani mitohondrija u staninome disanju?
A. Prenose elektrone bogate energijom.
B. Razgrauju molekule ATP-a.
C. Razgrauju glukozu na dvije molekule pirogroane kiseline.
D. Sintetiziraju acetil-CoA.
ISHOD UENJA
3.1.2.3. objasniti stanino disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije
5. Rad srca poveava se s poveanjem intenziteta fizike aktivnosti. Odredite nezavisnu varijablu u
istraivanju provedenome na osamnaestogodinjoj populaciji zdravih djevojaka.
A. broj otkucaja srca u minuti
B. broj udaha u minuti
C. broj unjeva u minuti
D. broj ispitanika
ISHOD UENJA
5.2.1.1. primijeniti osnovna naela i znaajke znanstvenoga istraivanja
SREDNJE TEAK
reprodukcija
znanja
A. X
B.
C.
D.
TEAK
reprodukcija
znanja
A.
B.
C. X
D.
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
37
6. S pomou dihotomskoga kljua odredite kojoj skupini ivotinja pripada ivotinja prikazana na
slici.
1. Tijelo pokazuje bilateralnu simetriju.

Tijelo pokazuje radijalnu simetriju.
2. Tijelo je kolutiavo.
Tijelo ne pokazuje kolutiavost u grai.
3. Tjelesni nastavci su lankoviti.
U grai tijela nema lankovitih tjelesnih nastavaka.
4. Meko tijelo obavijeno je ljuturom.
Tijelo je s obje strane spljoteno, a na prednjemu dijelu tijela nalaze se oi.
idi na 2.
A.
idi na 3.
idi na 4.
B.
idi na 4.
C.
D.
ISHOD UENJA
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na tipinim predstavnicima
7. Koja je od navedenih tvrdnja u skladu s Darwinovom teorijom evolucije?
A. Leptiri koji bojom krila oponaaju grabeljivca nee prenijeti to obiljeje svojim potomcima.
B. Leptiri koji bojom krila uvjerljivije oponaaju grabeljivca imaju veu vjerojatnost preivljavanja
tijekom napada ptica.
C. Ptice koje naue razlikovati leptire koji bojom krila oponaaju grabeljivca prenijet e to
mutacijom gena svojim potomcima.
D. Ptice koje love leptire koji bojom krila oponaaju grabeljivca razvijaju obiljeja koja im
omoguuju bolje preivljavanje.7
ISHOD UENJA

8. Gepard je najbra ivotinja na svijetu. Koje su od navedenih prilagodba gepardu u najveoj mjeri
omoguile osvajanje titule najbrega svjetskog trkaa?
A. iroke nosnice i poveani volumen srca i plua
B. lagane kosti koje su povezane pominim zglobovima
C. savitljiva kraljenica povezana s ostatkom kostura
D. dobro razvijena osjetila povezana sa ivanim sustavom
ISHOD UENJA
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju homeostaze
A.
B. X
C.
D.
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
A.
B. X
C.
D.
SREDNJE TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
A. X
B.
C.
D.
LAGAN
rjeavanje
problema
4.2.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA

Zadatci otvorenoga tipa su zadatci dopunjavanja ili oznaavanja na slici ili u tablici, zadatci redanja te
zadatci kratkoga odgovora i obrazloenja odabranoga odgovora. Svakomu nizu razliitih zadataka
prethodi jasno istaknuta uputa u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka. Zadatci otvorenoga tipa
mogu se sastojati od dvaju, triju ili etiriju potpitanja vezanih u seriji. Sukladno tomu, svaki toan
odgovor za pojedino potpitanje donosi po 1 bod (ukupno 2, 3 ili 4 boda), a netoan odgovor ili
izostanak odgovora u svakome pojedinom potpitanju ne donosi bodove. Zadatak kratkoga odgovora
Pitanje preneseno iz provedenih ispita dravne mature 2013. (ljetni rok, knjiica 1)
38
sastoji se od osnove koja sadrava neophodne informacije i specifine upute za rjeavanje zadatka te
od pitanja u kojima je zadano to uenik treba odgovoriti. U zadatcima otvorenoga tipa osim
istaknutoga tonog odgovora priznaju se i svi smisleni odgovori prema razraenome sustavu
kodiranja odgovora.
U sljedeim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (rijeju, brojem, s nekoliko rijei ili jednostavnom
reenicom) ili dopunite reenicu/crte upisivanjem sadraja koji nedostaje.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
9. Organizmi koji se hrane detritusom nazivaju se detritofagi. Za svaki ekosustav navedite jedan primjer
detritofaga i opiite njegovu konkretnu detritusnu hranu:
A.organizam u kopnenom ekosustavu:________________________ detritusna hrana:__________________
B.organizam u vodenom ekosustavu:_________________________ detritusna hrana:_________________
TONI ODGOVORI
A. stonoge trulo lie, kuna muha trule organske tvari, gujavica organske tvari u tlu...
B. trp organske tvari na dnu mora, liinke kukaca krupni i sitni mrtvi biljni materijal u slatkim vodama...
ISHOD
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
10. Promotrite slike koje prikazuju poloaj kloroplasta u stanici i odgovorite na pitanja.
A.
B.
A. Gdje je smjetena biljka iju stanicu prikazuje slika B. s obzirom na svjetlosne uvjete?
B. Objasnite kako je biljka iju stanicu prikazuje slika B. reagirala na svjetlosne uvjete i zato je takva reakcija
bila neophodna?
TONI ODGOVORI
A. Biljka je smjetena u sjeni.
B. Kloroplasti su blie gornjoj pokoici lista kako bi se pospjeilo iskoritavanje male koliine svjetlosti za proces
fotosinteze.
ISHOD
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, organa i organizama
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
39
11. Slezenica (Asplenium trichomanes), jelenak (Asplenium scolopendrium) i enska paprat

(Athyrium filix-foemina) su este paprati koje nalazimo u naim umama. Prema slikama vidljivo je da se
meusobno znaajno razlikuju prema obliku listova, tj. nisu sline. Neke od njih meusobno su ipak srodne.
1) Asplenium trichomanes 2) Asplenium scolopendrium 3) Athyrium filix-foemina
A. Navedite koje su od ponuenih paprati srodne.

B. Na temelju ega je to mogue zakljuiti?
TONI ODGOVORI
A. 1) i 2)
B. na temelju naziva roda Asplenium
ISHOD
1.3.1.1. razlikovati podjelu ivoga svijeta prema sistematskim kategorijama i znaenje dvoimenoga
nazivlja u biologiji
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
12. U tablici je navedeno 12 pojmova kojima se trebate koristiti prilikom odgovaranja na sljedea pitanja.
Pojedinim pojmovima mogue je koristiti se i vie puta, a pojedinim uope ne. Broj tonih odgovora naveden je
u zagradi uz pitanje.
IMUNOST
AIDS
LEUKOCITI
CIJEPLJENJE
ALERGIJA
ALERGIJSKO
TESTIRANJE
LIMFOCITI
ALERGEN
MODEL KLJU-BRAVA
NUKLEINSKA KISELINA
FAGOCITOZA
PROTEIN
A. Koja je vrsta molekula zajednika alergenu i antitijelu? (1)

B. Izdvojite etiri pojma koja izravno imaju veze sa sindromom steenoga gubitka imunosti. (4)
C. Kojim e procesom leukociti neutralizirati bakteriju koja je ula u organizam? (1)
TONI ODGOVORI
A. protein
B. imunost, AIDS, leukociti, limfociti
C. fagocitoza
ISHOD
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju homeostaze
SREDNJE TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
40
13. U mnogim sportovima tijekom pripremnoga razdoblja i treniranja dio sportaa u sklopu priprema za
natjecanje ima i tzv. visinske pripreme. To znai da odreeno vrijeme borave i treniraju u planinama, tj. na vioj
nadmorskoj visini.
A. Bismo li mogli uoiti neku razliku ako bismo sportaima prije i nakon visinskih priprema odredili hematokrit?
Obrazloite svoj odgovor.
B. Kako visinske pripreme mogu utjecati na bolje rezultate sportaa? Pokuajte to povezati s funkcijom
eritrocita.
C. Hoe li mukarac ili ena imati vei hematokrit ako usporeujemo hematokrit zdravih osoba? Zato?
D. Kako moemo povezati podatke o hematokritu s razlikom u sportskim uspjesima mukaraca i ena,
primjerice u tranju na sto metara?
Hematokrit predstavlja ukupni udio eritrocita u krvnoj plazmi.
TONI ODGOVORI
A. Mogli bismo uoiti razliku jer bi organizam poveao produkciju eritrocita zbog manje koncentracije kisika na
visinama.
B. Rezlutati e biti bolji zbog bolje opskrbe stanica kisikom.
C. Mukarci e imati vei hematokrit jer u prosjeku imaju vie eritrocita od ena.
D. Moemo podatke o hematokritu povezati s razliitim rezultatima mukaraca i ena jer su stanice mukaraca
bolje opskrbljene kisikom kod brzih disciplina zbog veega broja eritrocita, a vie kisika znai vie energije u
procesima staninoga disanja pa su mukarci bri.
ISHOD
4.1.2.1. analizirati razlike u sastavu i ulogama tjelesnih tekuina
TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
14. Slobodna una resica (A) je dominantno svojstvo, a prirasla (a) recesivno svojstvo. Otac je heterozigot za
unu resicu, a majka je recesivni homozigot.
A. Kakvu unu resicu fenotipski ima otac?
B. Napiite genotip oca za unu resicu.
C. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju priraslu unu resicu?
D. Mogu li ti roditelji imati dijete koje je za navedeno svojstvo dominantni homozigot i zato?
TONI ODGOVORI
A. slobodnu
B. Aa
C. 50 % ili 1/2
D. Ne mogu jer majka nema dominantan gen (A).
LAGAN
rjeavanje
problema
ISHOD
2.1.4.1. analizirati odnose meu genima i njihov utjecaj na razini organizma ili pojedine osobine
15. Pozorno promotrite slike.
Slika A. Tkivo plua zdrave osobe
Slika B. Tkivo plua osobe oboljele od bolesti
A. Usporedite povrinu i volumen plunih mjehuria na objema slikama.

B. Koristei se objema slikama objasnite ulogu povrine plunih mjehuria u izmjeni plinova u pluima.
C. Objasnite koje su bile posljedice pri disanju za osobu ije je tkivo prikazano na slici B.
TONI ODGOVORI
A. Povrina plunih mjehuria na slici B. manja je u odnosu na povrinu plunih mjehuria na slici A. Na slici B. vei je
volumen plunih mjehuria u odnosu na volumen plunih mjehuria na slici A.
B. Velika povrina plunih mjehuria omoguuje istodobno prijenos vee koliine plinova kroz membranu stanica i time
bolju opskrbljenost tijela kisikom. Smanjenjem povrine smanjuje se i koliina plinova koji se u istome vremenu mogu
izmijeniti izmeu kapilara i plunih mjehuria.
C. Posljedica je slaba opskrbljenost tijela kisikom, to se posebice vidi tijekom svake aktivnosti kada tijelo treba vie kisika.
ISHOD
1.1.2.2. objasniti vanost poveanja i smanjenja povrine u grai ivih organizama
SREDNJE TEAK
rjeavanje
problema
41
16. Ivan je proveo istraivanje kako se puls mijenja tijekom vjebanja na svojim prijateljima Luki i Marku.
Mjerenje je obavljeno svake minute. Prvu je minutu Luka mirovao, a sljedee je dvije minute trao. Mjerenje se
nastavilo i nakon tranja sve do 10. minute. Nakon toga Ivan je isto mjerenje proveo i na Marku. Rezultati
Ivanovih mjerenja prikazani su u tablici.
Ispitanici
Luka
Marko
Rezultati mjerenja pulsa (broja otkucaja u minuti) tijekom 10 minuta

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
60
70
80
80
76
70
64
62
60
60
70
80
95
95
93
91
89
88
85
82
A. Navedite barem jedan primjer jo neke promjene koja se sigurno dogodila u Lukinome organizmu tijekom
tranja osim to se promijenila brzina rada srca.
B. Usporedite Lukine i Markove rezultate. to na temelju tih rezultata moete zakljuiti?
C. Luka je prestao trati tri minute nakon poetka mjerenja. Koliko je vremena bilo potrebno da se njegov
puls (brzina rada srca) vrati na onaj prije poetka fizike aktivnosti?
D. to je zavisna varijabla u ovome istraivanju?
TONI ODGOVORI
A. ubrzano disanje, povienje tjelesne temperature, irenje krvnih ila, pojaano znojenje...
B. Luka u mirovanju ima nii puls, to ukazuje na njegovu bolju kondiciju i/ili vei udarni volumen srca. Luki se
nakon aktivnosti puls bre vraa na poetnu vrijednost, to pokazuje da je njegovo srce (mii) u boljoj formi
i u jednoj kontrakciji istisne vei volumen krvi (vei udarni volumen srca).
C. Bilo je potrebno 6 minuta.
D. Zavisna je varijabla u ovome istraivanju puls (broj otkucaja u minuti).
ISHOD
5.2.1.2. analizirati numeriki i grafiki prikazane rezultate istraivanja
SREDNJE TEAK
rjeavanje
problema
U sljedeim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (rijeju, brojem, s nekoliko rijei ili jednostavnom
reenicom) ili dopunite reenicu/crte upisivanjem sadraja koji nedostaje.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
17. Tratinice, krava i ovjek predstavljaju primjere jednoga hranidbenog lanca. Popunite tablicu tako da tone
odgovore na pitanja postavljena u 1. redu tablice upiete samo u bijela prazna polja.
ORGANIZAM
Koja je uloga organizma u

hranidbenome lancu?
Kojim procesom
organizam asimilira
energiju?
Navedite jedan proces

tijekom kojega organizam
troi energiju.
Navedite jedan proces tijekom

kojega organizam gubi
energiju.
TRATINICA
KRAVA
OVJEK
TONI ODGOVORI:
ORGANIZAM
TRATINICA
KRAVA
OVJEK
Koja je uloga organizma u

hranidbenome lancu?
proizvoa/producent
Kojim procesom
organizam asimilira
energiju?
fotosintezom
Navedite jedan proces

tijekom kojega organizam
troi energiju.
Navedite jedan proces tijekom

kojega organizam gubi energiju.
toplina /fekalije
rast/reprodukcija/
kretanje...
ISHOD
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu
LAGAN
razumijevanje i
primjena znanja
42
18. Broj kromosoma u tjelesnoj stanici make jest 38, tj. 2n = 38. U tablicu upiite podatke o broju novonastalih
stanica u mujaka i enke nakon odreene diobe i podatke o broju kromosoma prije i po zavretku diobe.
Broj
funkcionalnih
stanica po
zavretku diobe
u enke
Broj stanica po
zavretku diobe
u mujaka
Broj
kromosoma na
poetku diobe
Broj kromosoma u svakoj

novonastaloj stanici
(po zavretku diobe)
Broj stanica po
zavretku diobe
u mujaka
Broj
kromosoma na
poetku diobe
Broj kromosoma u svakoj

novonastaloj stanici
(po zavretku diobe)
2
4
38
38
38
19
MITOZA
MEJOZA
TONI ODGOVORI
MITOZA
MEJOZA
Broj
funkcionalnih
stanica po
zavretku diobe
u enke
2
1
ISHOD
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe, mitoze i mejoze u razmnoavanju
SREDNJE TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
19. Promotrite grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi osobe koja se tijekom dana bavila razliitim
aktivnostima i odgovorite na pitanja.
Grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi
A. to je uzrokovalo promjenu optimalne razine glukoze u krvi u toki 1?

B. Koja je endokrina lijezda potaknuta na djelovanje u toki A?
C. to je moglo uzrokovati nagli pad razine glukoze u krvi u toki 2?
D. Na koji e nain guteraa djelovati na ponovno uspostavljanje optimalne razine glukoze u krvi u toki B?
TONI ODGOVORI
A. uzimanje obroka koji sadrava ugljikohidrate
B. guteraa
C. primjerice, pojaana tjelesna aktivnost
D. izluivanjem glukagona
ISHOD
4.1.2.3. objasniti mehanizam povratne sprege na primjeru luenja hormona
TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
43
20. Na temelju promatranja sheme koja prikazuje odravanje stalne tjelesne temperature odgovorite na
pitanja.
A. U pravokutnike na shemi upiite po jedan broj koji oznaava opis
odgovarajuega dogaaja.
1 porast temperature krvi
2 pad temperature krvi
3 tijelo se oslobaa topline
4 tijelo uva toplinu
B. Koje od navedenih slova, A ili B, oznaava smjer odvijanja
regulacije tjelesne temperature ako nakon duljega boravka na suncu
tijekom vruega ljetnog dana uemo u klimatizirani prostor?
C. Koje se tjelesne promjene zbivaju pri regulaciji tjelesne
temperature ako se ona odvija u smjeru oznaenome slovom A?
D. Kako se naziva prikazani proces termoregulacije pri kojemu
rashlaena krv potie hipotalamus na aktivnost i slanje signala za
ponovno zagrijavanje krvi?
TONI ODGOVORI
A. od gore prema dolje: 3, 2, 1, 4
B. B
C. izluivanje znoja na povrini koe, irenje kapilara u povrinskome sloju koe, koa postaje crvena
D. mehanizam povratne sprege
SREDNJE TEAK
razumijevanje i
primjena znanja
ISHOD
4.1.2.5. objasniti mehanizme termoregulacije
21. Uenici su ispitivali toksinost pesticida na akvarijskim ribicama elei utvrditi letalne doze. Sukladno
postavljenoj hipotezi i najmanje koncentracije pesticida u pokusu usmrtile su 50 % ribica. Navedite dva razloga
zbog ega je prosudbeno povjerenstvo odbilo takav istraivaki projekt za natjecanje iz Biologije.
TONI ODGOVORI
1. upotreba pesticida koji mogu tetno djelovati i na uenike
2. neopravdano usmrivanje ivotinja
ISHOD
5.2.2.1. analizirati etike probleme u biolokim istraivanjima
LAGAN
rjeavanje
problema
22. Predloite nacrt istraivanja kojim ete dokazati sljedeu hipotezu:

Intenzitet transpiracije raste s poveanjem strujanja zraka.
A.
B.
C.
METODA
UZORAK
(navesti jednu)
ZAVISNA
VARIJABLA
PRIBOR
NEZAVISNA
VARIJABLA
KONTROLIRANI
UVJETI
(navesti
neophodan pribor
prema metodi
najmanje 5)
TONI ODGOVORI
A.
UZORAK
B.
ZAVISNA
VARIJABLA
C.
PRIBOR
3 (4, 5 ili vie) granice su

za mjerenje intenziteta transpiracije mjerenje volumena
eksperimentalna skupina, a isti je
METODA
potroene vode/visine stupca tekuine na poetku i na
broj granica kontrolna skupina
kraju pokusa
intenzitet
NEZAVISNA
strujanje
KONTROLIRANI
svjetlost, temperatura, vlanost zraka,
transpiracije
VARIJABLA
zraka
UVJETI
starost i stanje biljaka u pokusu
jednake posude/ae/menzure/epruvete, tanki marker za oznaavanje razine vode u aama/epruvetama,
probueni epovi (za granice) i ljepilo/ulje vazelin (sjajilo za usne) plastelin za osiguranje nepropusnosti
epa, mjerilo (milimetarski papir, ravnalo), ventilator
ISHOD
5.2.1.3. predloiti nacrt istraivanja na temelju istraivakoga pitanja ili hipoteze
TEAK
rjeavanje
problema
44
23. Geni eukariotskih organizama sastoje se i od dijelova koji ne kodiraju protein. Kodirajui dijelovi gena
oznaeni su na slici slovom E, a nekodirajui nizovi slovom I.
Neki se gen moe grafiki prikazati na sljedei nain:
Prilikom sinteze proteina primarni RNA transkript mora se obraditi tako da se iz njega izreu svi nekodirajui
dijelovi i tek se tada dobije funkcionalna mRNA.
Dobili ste na analizu gen iji redoslijed baza u DNA lancu glasi: TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
i imate protein koji je na temelju transkripcije i translacije toga lanca (gena) nastao
Met
AUG
START
i glasi: Met-Ile-Thr-Trp-Asp.
A. Otkrijte nekodirajui dio u tome genu i podcrtajte ga (ih).
B. Ispiite primarni RNA transkript.
C. Ispiite funkcionalnu mRNA.
Ile
Thr
Trp
Asp
STOP
AUU, AUC, AUA

ACU, ACC, ACA, ACG
UGG
GAU, GAC
UAA, UAG, UGA
U eukariota nakon transkripcije, a prije translacije dolazi do modificiranja mRNA. Poetna neprocesirana kopija gena u eukariota, nastala izravno prema
kalupu DNA, naziva se primarni mRNA transkript. Iz nje procesiranjem u jezgri nastaje zrela funkcionalna mRNA.
TONI ODGOVORI
A. TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
B. AUGAUUGGCCGCGACUUGGUUUUGACUGA
C. AUGAUUACUUGGGACUGA
ISHOD
2.1.3.3. obrazloiti zato su geni funkcionalni dijelovi molekule DNA
TEAK
rjeavanje
problema
45
5. PRILOZI
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima u podruju biologije i zaslune su za
njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije. Ne treba pamtiti imena, ve
samo prezimena i okvirno vremensko razdoblje.

1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima.
Tablica 2. Dihotomski klju za odreivanje vrsta drvea
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Listovi su igliasti.
idi na 2
Listovi su iroki i spljoteni.
idi na 5
Igliasti listovi su pojedinano privreni za granicu i dugi su do 4 cm.

Igliasti listovi su u parovima, ovijeni su bjeliastim rukavcem i dugi do 8 cm.
Igliasti listovi su veinom eljasto rasporeeni du granice.
Igliasti listovi su zavojito rasporeeni du granice i etverobridni.
Igliasti listovi su uiljeni na vrhu, spljoteni i mekani, na licu su tamnozeleni, a na naliju
blijedi s dvjema tamnim prugama.
Igliasti listovi su tupi, plosnati i dugi do 3 cm, a na naliju imaju dvije bijele pruge.
List je jednostavan, a lisna plojka nije podijeljena na liske.
List je sastavljen, a plojka sastavljenoga lista podijeljena je na vie liski od kojih svaka
izgleda kao zasebni list.
Plojka lista je cjelovita.
idi na 3
Plojka lista je urezana.

Plojka lista je jajolika ili srcolika oblika.
Plojka lista je duguljasta.
Listovi su pri bazi nesimetrini.
Listovi su pri bazi simetrini.
Listovi su jajoliki i goli, a rub lista je pilast.
Listovi su srcoliki, tamnozeleni i goli, a na naliju svjetliji s upercima bijelih dlaica u
kutovima ila.
Listovi su jajoliki, imaju 11 do 15 pari bonih ila, a rub lista je jako nazubljen.
Listovi su jajoliki, imaju 5 do 9 pari bonih ila, a rub lista nije nazubljen.
Listovi su koasti, sjajni, dugi do 23 cm i iroki do 8 cm s trnastim zupcima razmaknutim po 1 cm i s lisnim
peteljkama dugima do 3 cm.
Listovi su gusto bijelosvilenkasto dlakavi, dugi do 10 cm i iroki do 1,5 cm, plitkopilasta
ruba i lisnih peteljki dugih do 1 cm.
Plojka lista je valovito urezana, a nervatura lista perasta.
Plojka lista je dlanasto urezana, a nervatura lista dlanasta.
Listovi su plitko i pravilno urezani, dugi do 12 cm i iroki do 7 cm, a na naliju iznad
ila su fino dlakavi s jasnim ljebastim peteljkama dugima do 4 cm.
Listovi su plitko urezani, sivozeleni, debeli, vrsti, dugi do 10 cm i iroki do 5 cm, nalije lista je gusto
vunenasto dlakavo, a peteljke su najee gusto dlakave, odozdo plitko ljebaste i duge 5 do 20 mm.
Plojka listova podijeljena je na pet renjeva iljatih vrhova, a rubovi renjeva su grubo pilasti.
idi na 12
idi na 8
idi na 11
idi na 9
idi na 10
poljski brijest
bijeli bor
idi na 4
smreka
tisa
jela
idi na 6
idi na 15
idi na 7
velelisna lipa
obini grab
obina bukva
pitomi kesten
bijela vrba
idi na 13
idi na 14
hrast kitnjak
hrast medunac
gorski javor
Plojka lista podijeljena je na tri renja tupih vrhova, a renjevi lista imaju cjeloviti rub.
List je perasto sastavljen.
poljski javor
bagrem
List je dlanasto sastavljen.
divlji kesten
Latinski nazivi vrsta drvea ne treba pamtiti

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Abies alba Mill. jela

Picea abies (L.) Karsten smreka
Pinus sylvestris L. bijeli bor
Taxus baccata L. tisa
Quercus petraea (Mattuschka) Liebl. hrast kitnjak
Quercus pubescens Willd. hrast medunac
Acer pseudoplatanus L. gorski javor
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Acer campestre L. poljski javor

Aesculus hippocastanum L. divlji kesten
Castanea sativa Miller pitomi kesten
Ulmus minor Miller poljski brijest
Tilia platyphyllos Scoop. velelisna lipa
Robinia pseudoacacia L. mirisni bagrem
Salix alba L. bijela vrba
46
Tablica 3. Prikazi oblika, nervature i ruba lista za potrebe sluenja dihotomskim kljuem za odreivanje vrsta drvea
OBLIK LISTA
a) jednostavni list
b) dlanasto sastavljen list
c) perasto sastavljen list
NERVATURA LISTA
a)
dlanasta nervatura lista
b)
perasta nervatura lista
cjeloviti rub lista
b)
pilasti rub lista
RUB LISTA
a)
47
Tablica 4. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos

OSOBA
DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE
Robert HOOK (17. st.)
promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) s pomou vrlo primitivnoga mikroskopa; prvi
upotrijebio naziv cellula (lat. STANICA)
Antonyvan LEEUWENHOEK (17. 18. st.)
otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270; prvi promatrao ivi jednostanini
organizam (mikroorganizme iz usne upljine, spermije, krvne stanice)
Jean Baptiste LAMARCK (17. 18. st.)
iznio je ideju o zajednikome podrijetlu organizama i njihovoj polaganoj preobrazbi (transformaciji) i

razradio je prvu cjelovitu evolucijsku teoriju: okoli je promjenljiv, organizmi mu se prilagoavaju i za
ivota steena obiljeja prenose na potomstvo
Carl LINN (18. st.)
binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i Theodor

SCHWANN (zoolog) (18. st.)
STANINA TEORIJA sva su iva bia graena od stanica
Alfred Russel WALLACE (19. st.)
predstavio i istaknuo znaaj prirodne selekcije
Charles DARWIN (19. st.)
predstavio teoriju evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
Louis PASTEUR (19. St.)
dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih mikroorganizama i da su uzronici zaraznih

bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice, bjesnoe); osmislio i
razvio PASTERIZACIJU
Gregor Johann MENDEL (19. st.)
osniva genetike; postavio zakone nasljeivanja
Ernest HAECKEL (19. st.)
utemeljio ekologiju
Robert KOCH (19. 20. st.)
otkrio uzronika tuberkuloze i kolere; usavrio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike
mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING (19. 20. st.)
otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVI
KRAMBERGER (19. 20. st.)
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu brdu pored Krapine
Aleksandr Ivanovi OPARIN (20. st.)
pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju
kemijske evolucije (proces spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz jednostavnih)
Stanly MILLER (20. st.)
pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotiki
Rosalind Elsie FRANKLIN, Maurice Hugh

Frederick WILKINS, James WATSON i
Francis CRICK (20. st.)
otkrili prostornu grau DNA i predstavili strukturu i naelo replikacije DNA
Thomas Hunt MORGAN (20. st.)
provodio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju
nasljeivanja
Milislav DEMEREC (20. st.)
pridonio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilina); primijenio genetike metode u tehnologiji (uzgoj
korisnih mikroorganizama)
48
Tablica 5. Obiljeja beskraljenjaka

Potpora tijelu
Karakteristike po kojima su prepoznatljivi
Spuve
obina spuva, promjenjiva sumporaa
Skupina i njezini predstavnici
kopnene vode i mora
asimetrini
organizmi
potporu tijelu pruaju niti

graene od proteina
spongina i/ili iglice od CaCO3
ili SiO2
Beskolutiavci
kopnene vode i mora
radijalna
simetrija
mekana tijela, veina koralja

izluuje CaCO3 (vrstoa)
kopnene vode i mora,

nametnici u ivotinjama i
ovjeku
tlo, kopnene vode,
nametnici u ivotinjama i
ovjeku
kopno, kopnene vode i
mora
dvobona
simetrija
mekana tijela, vrste

skeletne strukture nisu
prisutne
tjelesna upljina ispunjena je
tekuinom koja prua
potporu miiima
mekana tijela, no veina ima
ljuturu graenu od CaCO3
Raznolika su oblika. U grai nemaju tkiva niti

organe, ve stanice koje preuzimaju razliite
uloge. Imaju mnogo pora na povrini kroz koje u
unutranjost spuve ulazi voda s hranjivim tvarima
i kisikom. Postoji izlazni otvor.
Usta su okruena lovkama koje u grai imaju arne
stanice. Pojavljuju se u dvama strukturnim
oblicima polip i meduza. ivani sustav je
mreast.
Imaju spljotena i tanka tijela. Nemaju krvoilni ni
dini sustav. Veinom su dvospolci.
Kolutiavci
gujavica, medicinska
pijavica, morski crv
lankonoci
pauci, rakovi, stonoge,
strige, kukci

mora
dvobona
simetrija

mora
dvobona
simetrija
Bodljikai
jeinci, zvjezdae, zmijae,
trpovi
morski organizmi
radijalna
simetrija
arnjaci
hidra, crvena moruzgva,
smea vlasulja, crveni koralj,
uhati klobuk
Plonjaci
virnjaci, trakavice (pasja
trakavica), metilji
Oblenjaci
djeja glista, trihinela
Mekuci
puevi, koljkai,
glavonoci
Mnogokolutiavci
Malokolutiavci
Stanite
Simetrija
dvobona
simetrija
dvobona
simetrija
tjelesna upljina ispunjena je

tekuinom koja prua
potporu miiima
vanjski pokrov tijela izgraen
od hitina, a u nekih i od
CaCO3; presvlaenje
unutarnji skelet graen od
vapnenih ploica
Imaju obla tijela. Po prvi se put pojavljuje

prohodno probavilo.
Plat izluuje ljuturu. Veina mekuaca koristi se
radulom pri hranjenju. koljkai su filtratori.
Stopalo, krakovi i lijevak omoguuju kretanje. Po
prvi se put pojavljuje krvoilni sustav i organi za
disanje. Razvijeni su ivani sustav i osjetila.
Tijelo je graeno od mnogo prstenastih
segmenata kolutia. Na kolutiima se esto
nalaze etine. Imaju ljestviav ivani sustav.
Tijelo je nejednoliko kolutiavo. Tjelesni nastavci
su im lankoviti. lanci su povezani meusobno
zglobovima. Uzdunicama dovode kisik izravno do
tkiva i stanica, a odvode ugljikov dioksid.
Na povrini tijela imaju bodlje ili njihove naznake.
Imaju vodoilni sustav.
49
Tablica 6. Obiljeja kraljenjaka (prema klasinoj podjeli)
Skupina
Ribe
Pokrovni sustav
veine predstavnika
Kretanje
veine predstavnika
Dini sustav
veine predstavnika
Graa krvoilnoga sustava i

odravanje tjelesne temperature
u
veine predstavnika
Oplodnja
i ovisnost ivotnoga ciklusa
o vodi u veine
predstavnika
krge su prekrivene poklopcem

(izuzev hrskavinjaa)
liinke imaju krge, odrasle
jedinke imaju jednostavno
graena plua, koa
1 pretklijetka i 1 klijetka,
promjenjiva tjelesna temperatura
odrasle jedinke 2 pretklijetke i 1
klijetka, promjenjiva tjelesna
temperatura
plivai mjehur, bona pruga
2 pretklijetke i 1 nepotpuno
pregraena klijetka (krokodili
izuzetak), promjenjiva tjelesna
temperatura
2 pretklijetke i 2 klijetke,
stalna tjelesna temperatura
itav ivotni ciklus odvija se

u vodi, vanjska oplodnja
uglavnom vanjska oplodnja
(u vodi), liinke u vodi,
odrasli oblici veinom na
kopnu
unutarnja oplodnja, jaja
obavijena ljuskom
unutarnja oplodnja, jaja

obavijena vrstom ljuskom
graenom od vapnenca
(CaCO3)
kljun prilagoen nainu

ishrane, nemaju zube, uplje
kosti
unutarnja oplodnja, raaju

ive mlade i hrane ih
mlijekom iz mlijenih
lijezda
jednootvori nesu jaja,

tobolari razvoj mladunadi u
tobolcu,
placentalni sisavci placenta
koa prekrivena ljuskama,

lijezde u koi izluuju sluz
vlana koa propusna za vodu i
plinove, lijezde u koi
peraje
Gmazovi
nepropusna koa prekrivena

ljuskama od keratina
prednji i stranji udovi
plua s naborima poveanje

povrine za izmjenu plinova
Ptice

ljuskama i perjem graenim od
keratina
prednji udovi preobraeni u

krila i stranji udovi
plua, zrane vreice
Sisavci

dlakom graenom od keratina,
lijezde u koi
prednji i stranji udovi

morski sisavci peraje
imii prednji i stranji udovi
povezani letnicom
plua graena od plunih

mjehuria velika povrina za
izmjenu plinova; dijafragma i
meurebreni miii omoguuju
prozraivanje plua
Vodozemci
liinke imaju peraje,

odrasli oblici imaju prednje i
stranje udove s prstima
2 pretklijetke i 2 klijetke,
stalna tjelesna temperatura
Ostale prepoznatljive
karakteristike veine
predstavnika
zmije i neki guteri izgubili

noge
50
Tablica 7. Zarazne bolesti

Uzronici
Bolest
Prenoenje
Prevencija/lijeenje
virusi
prehlada
kapljinim putem
higijenske navike/simptomatsko lijeenje
gripa
virusna upala plua
herpes
kapljinim putem
kapljinim putem
kontaktom
kontaktom, slinom
(poljupcem)
higijenske navike; cijepljenje*/simptomatsko lijeenje

higijenske navike/lijekovi
kapljinim putem
kapljinim putem
kapljinim putem
kapljinim putem
spolnim putem i tjelesnim
tekuinama
cijepljenje*/simptomatsko lijeenje
cijepljenje/simptomatsko lijeenje
higijenske navike, cijepljenje/simptomatsko lijeenje
cijepljenje/simptomatsko lijeenje
mononukleoza
vodene kozice
djeja paraliza
zaunjaci (mumps)
rubeola
AIDS
odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma
zaraza HPV-om
spolnim putem
odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma;

cijepljenje*/simptomatsko lijeenje; kirurki zahvat
hepatitis A
(zarazna utica)
prljavim rukama i
zagaenom vodom
odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma
cijepljenje/lijeenje
virusni meningitis
ubod zaraenom iglom,

spolnim putem
ugrizom, tj. slinom
zaraenih ivotinja (lisice,
takori, psi)
zaraeni krpelji
streptokokna angina
bakterijska upala plua
TBC
kapljinim putem
kapljinim putem
kapljinim putem
higijenske navike/antibiotici
higijenske navike/antibiotici
cijepljenje/antibiotici
tetanus
ozljede koe i miia
gonoreja
spolnim putem
klamidija
spolnim putem
sifilis
spolnim putem
cijepljenje/antibiotici
odgovorno spolno ponaanje upotreba
kondoma/antibiotici
kondoma/antibiotici
kondoma/antibiotici
hepatitis B
bjesnoa
cijepljenje domaih ivotinja, cijepljenje potencijalno

zaraenoga
bakterije
parazitski protisti/protoktisti
trihomonas
trihomonijaza
tripanosoma
bolest spavanja
malarini plazmodij
malarija
parazitski plonjaci i oblii
trakavice
trihinela
trihineloza
djeja glista
spolnim putem
muha ce ce
komarci

kondoma/antibiotici
uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
neoprane ruke i termiki

neobraena hrana
odravanje osobne higijene, higijena u dodiru sa

ivotinjama, termika obrada hrane/lijekovi i kirurki
zahvati
termiki neobraena
hrana
veterinarska kontrola mesa/lijekovi
neoprane ruke
odravanje osobne higijene i higijene pri pripremi

hrane/lijekovi
u sluaju slabljenja
imuniteta zaraeni
predmeti (npr. runici),
spolnim putem
odravanje osobne higijene; uzimanje probiotika uz

antibiotsku terapiju/lijekovi protiv gljivica (antimikotici)
parazitske gljive
kandida
kandidijaza
*Nije obvezatno cijepljenje u RH.
51
U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici se trebaju koristiti oznakama navedenim u tablici 8.

Tablica 8. Oznake i kratice u genetici
Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) aleli za kodominantno svojstvo nepotpunu dominaciju
(intermedijarno krianje)
Oznake za garniture kromosoma
n haploidan ili osnovni broj kromosoma
2n diploidan ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidan broj kromosoma
4n tetraploidan broj kromosoma
5n pentaploidan broj kromosoma
2n+1 trisomija (npr. Downov sindrom)
2n-1 monosomija (npr. Turnerov sindrom)
Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
U vinske muice se dominantna i recesivna svojstva oznaavaju malim slovima, tj. poetnim slovom engleskoga naziva
mutantnoga fenotipa. Dominantne osobine divljega tipa oznaavaju se malim slovom s indeksom + (npr. sivo-smea boja
tijela: e+). Recesivne osobine mutanata oznaavaju se samo malim slovom (npr. crna boja tijela: e).
e+ boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg+ divlji tip, ravna krila dulja od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu+ divlji tip, ravna krila
cu zakrivljena krila, mutant
Spolno vezani geni
Vinska muica
ovjek
Daltonizam
Hemofilija
Srpasta anemija
Krvne grupe i Rh-faktor
Ptice
XW+ XW+ divlji tip vinske muice crvenih oiju

XW XW (white eyes) mutantni tip bijelih oiju
XX par spolnih kromosoma ene (homogametan)
XY spolni kromosomi mukarca (heterogametan)
Xd alel za daltonizam; XD zdravi alel
Xh alel za hemofiliju, XH zdravi alel
HbSHbS genotip oboljele osobe; HbAHbA genotip zdrave osobe
IAIA ili AA genotip homozigota krvne grupe A
IAI0 ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A
IBIB ili BB genotip homozigota krvne grupe B
IBI0 ili B0 genotip heterozigota krvne grupe B
IAIB ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB
I0I0 ili 00 genotip recesivnoga homozigota krvne grupe 0
Rh+Rh+ Rh pozitivna osoba, homozigot
Rh+Rh- Rh pozitivna osoba, heterozigot
Rh-Rh- Rh negativna osoba, homozigot
ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
ZRW enka bijeloga perja
ZrZr mujak crvenoga perja
ZRZr mujak bijeloga perja
ZRZR mujak bijeloga perja
52

Bio Ik 16

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bio Ik 16

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2015./2016.

prof. dr. sc.Ines Radanovi

prof. dr. sc. Petra Kora

Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom za Biologiju

2. ODNOS PODRUJA, POTPODRUJA I ISHODA UENJA

Slika 1. Podruja za provjeru biolokih znanja

2.1. OPIS PODRUJA

1.1. Odnosi veliina u ivome

1.1.1. Makroskopske i mikroskopske

1.2. Porast sloenosti i razvoj

1.2.3. Ustrojstvo na razini organizma

1.2.4. Ustrojstvene razine u biosferi

1.3.2. Raznolikost arheja i eubakterija

1.3.3. Raznolikost protista/protoktista

1.3. Srodnosti i raznolikosti

1.3.6. Raznolikost ivotinjskoga svijeta

Slika 2. Shema opis podruja Organiziranost ivoga svijeta

2.1.2. RAZMNOAVANJE I RAZVOJ ORGANIZAMA

2.1.1. Spolno i nespolno razmnoavanje na

2.1.2. Spolno i nespolno razmnoavanje na

2.1.3. Nasljeivanje na razini stanica

2.1.4. Nasljeivanje na razini organizma

2.1.5. Umnoavanje virusa i ostalih

2.2.1. ivotni ciklus stanice

2.2. ivotni ciklusi

2.2.2. ivotni ciklus organizma

2.3.1. Poveanje broja stanica

2.3. Rast i razvitak

2.4.1. imbenici evolucije

2.4 Postanak i razvoj

2.4.2. Dokazi evolucije

2.4.3. Postanak vrsta

Slika 3. Shema opis podruja Razmnoavanje i razvoj organizama

2.1.3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM PROCESIMA

3.1.1. Procesi vezanja energije i sinteze

3.1. Procesi izmjene

3.1.2. Procesi oslobaanja energije iz

3.1.3. Prijenos tvari kroz staninu

3.2.1. Prehrana organizma

3. TVARI I ENERGIJA U IVOTNIM

3.2. Procesi izmjene

3.2.2. Disanje organizma

3.2.3. Izluivanje otpadnih produkata

3.3.1. Kruenje tvari u prirodi

3.3. Procesi izmjene

Slika 4. Shema opis podruja Tvari i energija u ivotnim procesima

2.1.4. RAVNOTEA I MEUOVISNOSTI U IVOME SVIJETU

4.1.1. Homeostaza na razini

4.1.2. Homeostaza na razini

4.1.3. Poremeaji homeostaze

4.2.1. ivotni uvjeti

4.2.2. Poremeaji prirodne

4.2.3. Odrivost i odrivi razvoj

4.3.1. Reakcija na podraaj

Slika 5. Shema opis podruja Ravnotea i meuovisnostI u ivome svijetu

2.1.5. ZNANOST O IVOTU

5.1.1. Otkria tijekom povijesti

5.1. Znanstvena misao

Slika 6. Shema opis podruja Znanost o ivotu

2.2. ISHODI UENJA

1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim

mikroskopska veliina, makroskopska veliina, usporedba relativne veliine molekula,