Professional Documents
Culture Documents
DR @ARKO GAVRILOVI]
KWIGA PETA
SADR@AJ
PRVI DEO: PISMA SVETOM ARHIJEREJSKOM
SINODU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
1) Sinodu o politi~kom anga`ovawu, 30. april
1990. godine
2) Pismo Svetom Arhijerejskom Sinodu SPC,
Mitropolit Zagreba~ko qubqanski, Jovan o
obustavi saradwe sa Encilkopedijom, 14. jula
1998. godine
- Pismo Svetom arhijerejskom sinodu SPC
- Pismo Patrijarhu Pavlu o Enciklopediji
- Kriti~ki prikaz Enciklopedije koju je redigovao Dr Dimitrije Kalezi}, a izdala Savremena Administracije 2002. godine
a) Uvod
b) @eqa za objektivnim prikazom ove Enciklopedije
v) Blagoslov koji je posthumno dat za ovu Enciklopediju
g) Enciklopedija je ~ist Teolo{ki proma{aj
d) Razo~arewe umesto odu{evqewa
|) Omot i povez za Enciklopediju boqi od sadr`ine
e) Obim i naziv Enciklopedije pravoslavqa
`) Ne{to o stru~wacima i stru~nom pismu ove
Enciklopedije
z) Izostanak na{ih eminentnih Teoliga u ovom
saradni~kom timu
i) Profesori i studenti rame uz rame kao
saradnici u ovij Enciklopediji
j) Nepotrebni i nedostaju}i prilozi u ovoj
Enciklopediji
k) Nepotpunosti, neta~nosti, plagijanstva i
{krtost u tuma~ewu brojnih odrednica
l) Nesrazmernost i subjektivnost u obradi pojedinih odrednica
15
15
22
25
27
36
36
36
38
39
40
41
41
42
43
45
47
48
50
333
53
54
55
57
62
65
67
71
76
79
80
81
82
85
87
89
89
90
91
93
97
99
102
103
103
105
107
110
112
114
114
115
117
119
120
121
122
127
5
20) Pismo Sinodu o Bukvaru, ilustracijama i recenziji, 17. septembra 2002. godine
21) Sinodu o ponovnom duhovnom genocidu pokr{tavawa srpske dece u Zagrebu, 2. juna 2003. godine
a) Pitawa za Gospodu Arhijereje u Crkvi
b) Pitawa za Gospodu u dr`avnim organima
vlasti
v) Pitawa novinarima i medijskim ku}ama
22) Pismo Sinodu o prelasku srpske dece u katolike, 3. septembra 2003. godine (skeniran dokument)
23) Apologija mojih stavova, Pismo SAS o stawu u
SPC od 5. oktobra 2003. godine
a) Umesto uvoda
b) Bojim se samo Gospoda
v) Stara prevara u novom ruhu
g) Nikome ne sudim niti ma koga osu|ujem, ve}
prime}ujem i kritikujem
d) Va{e bezrazlo`no napadawe
|) Obja{wewe pisma koga napadate
e) U svom osu|ivawu dr`im se samo jevan|elskog zakona
`) U Pravoslavnoj crkvi nema bezgre{nih niti
rimskih papa
z) Ne pla{im se nikoga do Boga, jer me je stradawe o~eli~ilo
i) Moj trud za dobijawe dozvole za daqu gradwu Svetosavskog hrama
j) Mo`ete me kaznite kaznom koju odaberete,
ali me kaznom ne}ete u}utkati
k) Bojte se zla u sebi a ne mog zlog jezika
l) Dovoqno sam ka`wen do sada od komunista u
Dr`avi i Crkvi
q) Da raspravimo to: Ko je koga prvo napadao
preko novina?
1) Napad mitropolita Jovana na mene zbog prekida predstave Sveti Sava
2) Drugi javni novinski napad sam do`iveo od
Svetog arhijerejskog Sabora 1991. godine.
6
130
133
136
139
141
143
144
144
146
148
149
150
153
157
158
159
160
161
162
163
166
168
170
173
175
175
177
179
181
183
184
185
187
188
191
191
195
211
215
219
219
221
224
226
230
7
236
239
248
252
256
256
259
264
266
267
271
273
275
277
277
282
284
287
287
289
289
292
295
298
300
301
310
315
319
321
322
326
9
332
332
334
335
341
343
347
348
348
349
351
352
354
355
357
357
358
359
360
361
362
366
368
370
372
383
383
384
384
385
386
387
389
11
`) Kosovo - du{u srpskog naroda - Zapad osmi{qeno predaje ~itav vek u ruke na{ih neprijateqima
z) Ako i{ta ima sveto za{ta vredi umreti, to je
na{a mnogostradalna vera
i) O u~ewu i kanonima Pravoslavqa u kontekstu zajedni~kog molitvenog op{tewa
j) Kanonima Pravoslavne crkve u vezi molitvenog op{tewa
k) Zakqu~ak
14) Pismo Ministru zdravqa, G. TOMICI MILOSAVQEVI]U u vezi pozitivne liste lekova,
Li~no na ruke, 6. septembra 2004. godine
15) Pismo SAVETU MINISTARA DR@AVNE ZAJEDNICE SRBIJE I CRNE GORE, u vezi povla~ewa
tu`be protiv NATO-a i Kosova
a) Problem oko ucena iz Ha{kog Tribunala je
krajwe problemati~an
16) Pismo svim relevantnim nadle{tvima Srbije,
o za{titi svojih sve{teni~kih i qudskih
prava, 6. maja 2004. godine
a) O za{titi svojih i sve{teni~kih prava
17) Pismo ambasadoru Izraela. Srpska Pravoslavna Crkva na Razme|u Istoka i Zapada, 22.
januara 2002. godine
a) Neta~ni i nepravedni napadi na moju li~nost
b) Utrostru~eni napadi na moj moralni
integritet
v) Neopravdane optu`ba protiv mene svim relevantnim vlastima u zemqi i inostranstvu
g) Da li je sloboda zagarantovana samo Jevrejima ili i Srbima?
d) Srbi su uvek prema Jevrejima bili prijateqi
|) Ja se ipak pitam u ~emu je moj greh?
e) Servilnost na{e vlasti prema gospodarima
mo}i
`) Pravo napadnutog na li~nu odbranu mora da
bude osnovno qudsko pravo
12
393
393
395
398
400
402
404
409
419
419
424
425
426
426
427
428
430
432
433
435
438
441
445
445
447
451
454
455
458
13
Izviwavamo se ~itaocima
zbog eventualnih slovnih gre{aka u tekstu
zbog izostanka vremena za uzornu korekturu
Kwigu mo`ete naru~iti na
telefon: 011 / 344-12-29
Tira`: 50 primeraka
14
PRVI DEO:
PISMA SVETOM ARHIJEREJSKOM
SINODU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
1) PISMO SINODU O POLITI^KOM ANGA@OVAWU
SVETOM ARHIJEREJSKOM SINODU
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE,
Beograd, 30. april 1990. godine
narodu, grlato ustaju u Crkvi protiv politi~kog organizovawa sve{tenstva. Oni koji se bore za pozicije u Crkvi,
ustaju protiv onih koji se bore za pozicije Crkve. Oni koji se
bave levi~arstvom u Crkvi, ustaju protiv desni~arstva u
woj. Oni koji malo rade, pi{u, daju negativne karakteristike onima koji ne{to pi{u i rade za svoj narod.
Koliko mi je poznato na{a Crkva nije nikada do sada
zabrawivala sve{tenicima da rade na sveukupnoj nacionalnoj ba{tini svoga naroda: kulturnoj, verskoj, nacionalnoj,
politi~koj i svakoj drugo, o ~emu se mogu dati brojni vaqani
dokazi. U tom smislu Crkva nije nikada zabranila
sve{tenicima ni da se bave politikom, ako se ve} tako mora
da {titi svoj narod i interese Crkve. I kada je to na{a
Crkva, osim u doba komunizma, zabrawivala sve{tenicima
da se bave politikom? I to Crkva zabrawuje ne bavqewe
politikom uop{te nego bavqewe antikomunisti~kom politikom.
Ko, u Crkvi ili izvan we, mo`e s pravom da nam ka`e: gde
su granice u Svetosavqu izme|u: verskog, nacionalnog, kulturolo{kog i politi~kog? Nije li, ba{, sam Sveti Sava ove
dve oblasti duha objedinio u jednu jedinstvenu Svetosavqe zala`u}i se za nezavisnu dr`avu, samostalnu
Crkvu, slobodu vere?
Zar se Sveti Sava nije, istovremeno, bavio i pravom politikom, ekonomijom, diplomatijom, pravom, pored toga {to je
bio Arhiepiskop? Nije li i{ao u tabor odmetnutog Bugarina
Streza da sa wim pregovara o politi~kim temama? Zar,
tako|e, on nije i{ao na dvor ugarskog kraqa da bi otklonio
vojnu i politi~ku opasnost po Srbiju? Nije li ustao protiv
svog ro|enog brata, kraqa Stefana Prvoven~anog, kada je
ovaj hteo radi krune da pot~ini svoj narod pod papu? I zar
nije napustio Srbiju ne sla`u}i se sa politikom svoga
brata? I najzad nije li ustao i protiv politike svoga sinovca, kraqa Radoslava, kada je hteo da pot~ini Crkvu i
dr`avu pod vlast Ohridske arhiepi-skopije i svog mo}nog
tasta, epirskog despota i cara Todora?
Gde je u Svetosavqu granica izme|u duhovnog i profanog,
verskog i politi~kog, nacionalnog i nadnacionalnog? Zar
brojni patrijarsi, episkopi, sve{tenici, monasi koji su sa
18
U~tiv,
Protojerej @arko Gavrilovi}
21
24
ast mi je dostaviti Svetom arhijerejskom sinodu u prilogu pod dopunu ./.M.Br.394/98; i kratka saop{tewa
Visokopreosve}enim Mitropolitima i Preosve}enoj
Gospodi Arhijerejima moje pismene izjave i zalagawe za
promenu odluke Svetog arhijerejskog sinoda SIN br. 531/zap
303. dod 26. marta 1998. godine da se Enciklopedija
pravoslavqa {tampa u izdawu Svetog arhijerejskog sinoda
Srpske pravoslavne crkve, a ne Uredni{tvo Enciklopedije
kojima je to sada poverio i sa se zabrani i obustavi saradwa Srpske crkve sa tim Uredni{tvom i da Srpska crkva
izvr{i svoju odluku SAS iz 1972. godine i od{tampa
Enciklopediju Srpske pravoslavne crkve u svom Sinodskom
izdawu.
Nisam u mogu}nosti da svima dostavim ovaj predmet jer
nisu svi faks aparati u funkciji, a neka Gospoda Arhijereji
i nemaju i nije dostupno da im se po{aqe, pa molim Sveti
arh. sinod da ovaj predmet dostavi svima ~lanovima Svetog
arhijerejskog sabora na pro~itawe i odluku.
Episkop slavonski Lukijan i administrator Eparhije
temi{varske ima informaciju iz tog dela na{e Crkve, koja
mo`e biti od velike koristi za Enciklopediju. Preosve}eni
Vladika Nikanor bio je na studijama u MDA pa znawe Ruskog
jezika mo`e biti od koristi na izdavawu Enciklopedije.
Episkop Longin tako|e je bio na studijama MDA i zna ruski i
engleski jezik, a sada kao administrator Mitropolije
Novogra~ani~ke dragocene podatke mo`e da sakupi za
izdawe Enciklopedije i da najnoviju istoriju Srpske Crkve
u Eparhiji dalmatinskoj obradi za Enciklopediju. Vladika
Vasilije, episkop sremski i Vladika Mitrofan bili su studenti u Bukure{tu i poznaju Rumunsku pravoslavnu crkvu.
Episkop biha}ko-petrova~ki Hrizostom bio je na studijama u
Solunu i zna gr~ki jezik i sada u najte`im uslovima u svojoj
25
26
35
KRITI^KI PRIKAZ
ENCIKLOPEDIJE PRAVOSLAVQA KOJU JE
REDIGOVAO DR DIMITRIJE KALEZI], A KOJU JE
IZDALA SAVREMENA ADMINISTRACIJA 2002. GODINE
a) Uvod
vrha SPC ne obavezuje da priznajem za svoj rad neke recenzente, kako bih mogao {to objektivnije i istinoqubivije da
prika`em stawe u na{oj SPC i wihovu episkopsku
zloupotrebu vlasti. Ho}u da uka`em na ovakav krajwe subjektivan stav Crkve prema mome radu koji se odvija po
Bo`ijem dopu{tewu po kome se de{avaju i sve stvari, stav
koji nije i ne mo`e biti po Bo`ijoj voqi, koja ~ini i dopu{ta
samo dobro. Osim toga, ja sam pismeno i usmeno, vi{e puta,
pozvao g. Kalezi}a da objedinimo na{e napore na ovom istom
projektu za dobro naroda i teologije, {to je on odbio.
zap. 303, od 26. marta 1998. godine), radim i onaj na kome je,
bez i~ijeg blagoslova, radio g. Kalezi}, kako bi Enciklopedija pravoslavqa bila zaista potpuna, zna~ajna i kompletna, na duhovnu radost i korist na{em narodu. Objektivno govore}i, neko je ovu Enciklopediju primio sa
velikim odu{evqewem, a neko sa velikim razo~arewem.
Ima i takvih odrednica koje su najverovatnije prepisivali studenti Bogoslovskog fakulteta, a potpisivali ih
profesori, kako sam mogao zakqu~iti po kvalitetu wihove
sadr`ine, jer wihov stil i erudicija odudaraju od pisanih
i objavqenih radova tih profesora. Napokon, ime jednog
saradnika koji je napisao skoro ~etvrtinu odrednica u sva
tri toma ove Enciklopedije, jer se neuporedivo ~e{}e pomiwe od drugih imena, nije ni~im, pa ni u Predgovoru ove
Enciklopedije, istaknuto. Doprinos tog saradnika na ovom
poslu je, evidentno, najve}i i najzna~ajniji, iako su i wegove
pisane odrednice iziskivale redaktorsku verifikaciju i
supervizorstvo.
obradio. Konfuzija, nedostatak u definisawu, ~ak i neta~nosti su ispoqene i u obja{wewima Autonomije i Autokefalnosti. U Pravoslavqu ne postoje termini velike narodne crkve niti nacionalne, ve} samo pomesne crkve. O tome
je Redaktor morao da vodi ra~una.
Carstvo nebesko (III, str. 2046) dato je samo 3,5 reda. Sli~no
je i sa odrednicom Carstvo Bo`ije. U tom smislu, Amvrosiju
Milanskom je posve}eno 2,5 stupca (EP, I tom, str. 38 41)
vi{e nego svim srpskim svetiteqima jedan stubac (EP, III
tom, 1799), skoro isto toliko koliko i Savi I Nemawi}u, to
jest Svetom Savi, 3,5 stupca (EP, I tom, str. 1656 - 1658), a
dr Nikodimu Mila-{u isto toliko koliko i Svetom Savi 3,5 stupca, dok je Nikodimu Svetogorcu posve}eno ~ak jo{ i
vi{e prostora nego {to je to `rtvovano za Svetog Savu 4,
1/3 stupca.
Generalno govore}i, nekim rimokatoli~kim i protestantskim odrednicama posve}eno je vi{e prostora nego
pravoslavnim, pa se iz toga vidi da je ova Enciklopedija
pravoslavqa pisana u ekumenisti~ke svrhe. Tako je
Vajarstvu posve}eno 2 stupca (EP, I tom, 307), iako ono nije
toliko prisutno ni zastupqeno u Pravoslavqu koliko u
Rimokatolicizmu. Ali, ovo nije Enciklopedija Rimokatolicizma nego Enciklopedija Pravoslavqa.
Tako|e je pogre{no posve}eno Baroku (pravoslavnom u EP,
I tom, 140 - 143), ~ak 8 stubaca teksta, vi{e na primer nego
li celokupnom vizantijskom ikonopisawu, iako barok nije u
pravoslavqu toliko zastupqen, niti pak priznat, po{to smo
ga primili iz Rimokatolicizma.
Uzmimo odrednicu Biblijski prevodi, koja ima 5 stubaca
teksta, nepotrebno optere}enog drugim temama (Prete~e
Reformacije, [tamparstvo i Reformacija, Biblijsko
dru{tvo), u kojoj je naro~ito stavqen naglasak na protestantske prevode (EP, I tom, str. 176 179), kao da su oni
bitni za Pravoslavqe, dok su odvojeno prikazani prevodi
na staroslovenski i srpski jezik, kao da su protestantski
prevodi Svetog pisma va`niji i hronolo{ki stariji od
gr~kih i staroslovenskih Biblijskih prevoda. Istina, biblijski kriticizam je po~eo ovim protestantskim prevodima,
ali nije se smelo dopustiti da se wemu da ve}i prostor na
u{trb gr~kih ili staroslovenskih, ruskih ili srpskih prevoda, U tom istom smislu na{a je zamerka {to je
Reformaciji dat prostor od 4,5 stupca, a Rimskoj crkvi 3,5
stupca, a Beogradsko-karlova~koj mitropoliji, bez nacrtane
{eme, jedva 1/3 stupca.
51
Pojmu Bog, zajedno sa pojmom Bog Otac (EP, I tom, str. 811820) je dato 5 stubaca teksta; Bogorodici (EP, I tom, str. 221235) ~itavih 27 stubaca; Svetoj Trojici (EP, tom III, str.
1951-1954), koja je najve}a misterija hri{}anstva i zbog koje
su izbili svi raskoli i sve jeresi u Crkvi, dodeqen je samo
1 stubac; Duhu Svetom (EP tom I str. 603 - 604) dato je mawe
od 2 stupca; Sofiologiji (EP, III, 1792 - 1795) 4,1/2 stupca, a
Sotiriologiji (EP, tom III, str. 1792), mnogo va`nijem
teolo{kom pojmu, jedva ne{to vi{e od 1/2 stupca.
Isto tako, o Jovanu Krstitequ (EP, II tom, str. 893-894)
samo 1 1/2 stupca, a o Jovanu Majendorfu (EP, II tom, str. 895896) skoro 4 stupca, a o vladiki Nikolaju Velimirovi}u (EP,
tom II, str. 1321-1323) postoji samo 3 stupca, od ~ega je 2/3
fotografija. O avi Justinu Popovi}u (EP, tom II, str. 918-919)
su tri stupca sa fotografijom, dok o Jovanu Zizijulasu, modernom i modernisti~kom teologu, nema ni re~i.
Ne{to sli~no je i sa odrednicama o ikonama ikonografiji. Odrednica Ikone (EP, tom II, str. 755-765) pokriva
prostor od 21 stupca, dok odrednica Ikone Gospoda Hrista
(EP, tom II, str. 765 766), mawe od jednog stupca, uz samo
jednu ilustraciju Ikona Hrista Halkitisa, a odrednica:
Ikona Presvete Bogorodice (EP, tom I, str. 235-236) zauzimaju prostor od 21 stupca.
Zar je to objektivnost i pravoslavnost ove Enciklopedije
pravoslavqa? Nesrazmernost u obra|ivawu i veli~ini
odrednica, je velika mana mnogih odrednica ove Enciklopedije. Ovde je u pitawu jedan jedini Redaktor, koji ne samo
da nije timski radio, ve} nije imao smisla ni voqe da o
tome konsultuje znalce ovog posla, pa su se zato mnoge odrednice pisale haoti~no, po subjektivnoj oceni samog autora, a
sude}i po veli~ini teksta, brojne odrednice su prikazane
nesrazmerno svome zna~aju i potrebi. Tako, na primer,
bezna~ajnoj odrednici za Enciklopediju pravoslavqa
Avgara dat je ve}i prostor, dok je odrednica Agrafa {turo
obra|ena (EP, I tom, str. 12 13). Adventizmu je posve}en ve}i
prostor nego {to je to trebalo u~initi, ve}i nego mnogim
drugim hri{}anskim oblicima veroispovedawa, isto kao
{to je to ura|eno kod pojma Amblem (EP, I tom, 37 38), koji
nema veliku biblijsku ni pravoslavnu vrednost i zna~aj.
52
Sve u svemu, nije uo~qiva niti dovoqno istaknuta razlika izme|u pravoslavnih, rimokatoli~kih i protestantskih odrednica zastupqenih u ovoj Enciklopediji, a
moralo da to bude, kako bismo sa~uvali svoju ortodoksiju i
ortopraksiju, kao da su autor istih pisali ekumenisti~ku i
prozapadwa~ku Enciklopediju, a ne pravoslavnu, kako se
isti~e u samom naslovu. A mnogim odrednicama sa rimokatoli~kog i protestantskog podru~ja data je prednost u obradi, ve}i prostor i zna~aj , {to je nedopustivo, kao da se radi
o rimokatoli~koj ili protestantskoj, a ne o pravoslavnoj
enciklopediji. ^ak nisu gradirane ni pravoslavne odrednice, kako to treba i zaslu`uje, po va`nosti i zna~aju.
Razume se da je nemogu}e odrediti potpunu srazmernost
tekstova, koja je primerena wihovoj va`nosti, jer je ona
odraz autorskog znawa te materije, ali je ovde ocewivawe
wene srazmernosti i vrednosti, prepu{teno stihiji, subjektivizmu autora umesto da ih defini{e i odredi Redaktor.
Na kraju, srazmernost svih odrednica podlo`na je ne
samo redaktoru nego timskoj obradi i zakqu~ivawu, o ~emu
Redaktor nije vodio ra~una, a do ~ega se i ina~e te{ko dolazi.
Ovde je u pitawu jedan jedini Redaktor, koji ne samo da
nije radio sa timom, ve} nije imao smisla ni voqe da o tom
svom redaktorskom radu konsultuje znalce ovog posla, pa su
se zato potkrale mnoge gre{ke i mnoge odrednice napisane i
objavqene haoti~no, krajwe povr{no, ~ak i neznala~ki, po
subjektivnoj oceni samog autora te odrednice i wegovom
znawu o datom problemu, a sude}i po veli~ini teksta, brojne
odrednice su, s druge strane, prikazane nesrazmerno
op{irno, nesrazmerno svome zna~aju i duhovnoj potrebi
pravoslavqa i svoga naroda.
n) Zakqu~ak
Sumiraju}i ovaj svoj Kriti~ki prikaz u jedan negativan
utisak o kvalitetu ove Enciklopedije, zbog toga {to su se
Redaktor i saradnici koji su pisali ove odrednice,
55
w) Dodatak
U dnevnom listu Politika od 6. juna ove godine gospodin
prof. Dr Dimitrije Kalezi} nastavio je, posle intervjua koji
je objavqen u Pravoslavqu, da obave{tava na{u javnost o
Enciklopediji pravoslavqa kou je on gotovo zavr{io sa jednom grupom saradnika.
Najpre, mislimo da se jedna ovakva publikacija, pogotovu
sa onakvim pretenzijama o kojima govori dr Kalezi}, ne
mo`e sa~initi i predati javnosti bez predhodne saglasnosti i uvida od strane Crkve. Naime, svaki izdava~ u na{oj
zemqi ima pravo da objavi ovakvu ili sli~nu publikaciju
koja se bavi najva`nijim i najsuptilnijim problemima
pravoslavne teologije i da, mimo Crkve, odabere saradnike
57
tako svesno rade, jer je Gospod rekao ko malu titlu doda ili
oduzme od wegovog u~ewa, bi}e najmawe me|u an|elima u drugom svetu. Mee|u prvima je neprijateqski postu{pio protiv
toga da Zoran Glu{}evi} i ja radimo na Enciklopediji
pravoslavqa mpoj {kolski drug, mitropolit zagreba~ko
qubqanski, Jovan, vaqda zbog toga da ne bismo izneli
istinu o wegovom poro~nom `ivotu i pbekstvu sa aparohije,
protivnp kanonima i Svetom pismo,kada pastir, videv{i
vuka napusta sdvoje stado na wegpvi milost i nemilost. On
se pri tom pozvao na nepostoje}u odluku SAS o radu na
Enciklopediji pravoslavqa, a ona je ukinuta a fdruga nije
doneta, ~ime se poslu`io la`ima, a nije ustao protiv
Enciklopedije pravoslavqa koju je, preko Kalezi}a,
pripremala Savremenena administracoja. Sve to moe`ete
saznati iz gorwih skeniranih wegovih pisama, o ~emu }e
biti vi{e re~i u dvadesetoj kwizi ove Biblioteke.
61
64
U~tiv,
Protojerej @arko Gavrilovi}
lobodan sam, u najboqoj nameri, da Svetom arhijerejskom sinodu na{e svete Crkve predlo`im slede}e:
Idemo u susret vremenu kada }e se na{ narod,
najverovatnije, izja{wavati o pitawu monarhisti~kog ili
republikanskog ure|ewa u na{oj zemqi. Kako je monarhija na
najvulgarniji na~in ukinuta i vi{e od pola veka najprimitivnije ru`ena u na{em narodu predla`em da Sveti arh.
Sinod SPC, radi zagrevawa na{eg naroda za monarhiju i
monarhijsko opredeqewe obave`e nadle`ne i podru~ne im
arhijereje, a ovi svoje parohe i stare{ine manastira, da u
bogoslu`ewima, u odgovaraju}im jektenijama pomiwu krunskog princa prestolonaslednika Aleksandra Drugog.
U praksi je u na{oj crkvi ovo pomiwawe danas vrlo
{arenoliko, tako da se Prestolonaslednik Aleksandar
negde pomiwe, a u nekim crkvama i manastirima ne pomiwe.
Ova praksa bi pomogla na{em narodu da se dozove istorijskoj pameti i pam}ewu da je od doba Nemawi}a Srbija bila
najprosperitetnija i najbogatija, duhovno i materijalno, u
vremenu kada je bila `upanija, despotija i kraqevina.
Moramo znati da su neki {umski qudi ukinuli Srbima
monarhiju bez narodnog referenduma i bez legitimnog predstavnika, a bojim se da i svi arhijereji SPC nisu za uvo|ewe
parlamentarne vi{estrana~ke monarhije, budu}i da su
ro|eni i pola veka `iveli u komunizmu, pa su tako i
nehoti~no bili izlo`eni wegovim negativnim uticajima.Ako
bi Crkva odradila svoj deo u vezi sa propagirawem monarhije, to bi pomoglo da se na{ narod dozove svom istorijskom
pam}ewu, duhovnosti. Tradiciji, redu i radu i moralnoj
obnovi, kad na{a dr`ava dobije svoga doma}ina naporedo sa duhovnim doma}inom. Sve ovo u smislu na{e narodne mudrosti: Bez Boga ni preko praga i Bez kraqa ne
vaqa.
65
66
U sinovskoj odanosti,
Protojerej @arko Gavrilovi}
70
Odani Vam,
@arko Gavrilovi}
Iz Moskve za novinar.
De Mladen Olui},
75
78
79
80
81
82
83
84
tra`io da se radi Enciklopedija Srpske crkve. Blagovremeno smo ulo`ili prigovor Svetom arh. Sinodu SPC u tom
pogledu.
Ovih dana smo nezvani~no ~uli da pojedini ~lanovi Sv.
Arh. Sinoda tra`e saradnike na Bogoslovskom fakultetu za
gore pomenutu Enciklopediju SPC.
Mislim, da bi to, ako je istinito, u najmawu ruku bilo nerazborito, da ne ka`em rasipni~ki, da se, u isto vreme, radi
dve - tri iste enciklopedije. Ako mi izdamo prvi tom ove
Enciklopedije pre ma koje druge, ispalo bi da mi
konkuri{emo Crkvi u ovom poslu, {to ne biodgovaralo istini. ^ak se sada iz na{e Patrijar{ije pronose glasovi da ja
radim privatnu Enciklopediju pravoslavqa. Kad bi to bilo
ta~no, ja za tu privatnu enciklopediju ne bih tra`io
blagoslov Svetog arh. Sinoda, niti bi bilo ma kakve
potrebe da za tu Enciklopediju budu odre|eni, od strane
Svetog arh. Sinoda, episkopi kao recenzenti. Molim Sveti
arh. Sinod da ponovo razmotri novonastalu situaciju i na|e,
za na{u Crkvu i sve nas, najboqe re{ewe. Ja, zaista, ne znam
ko me to, i za ~iji ra~un, tera da budem konkurent ili oponent na{oj Crkvi u ovom poslu, kada ja to nisam nikada bio
i kada, posle pune ~etri godine mukotrpnog rada na ovom
projektu, ne mogu od wega da odustanem. A nerazumno bi bilo
da sada, posle tolikog vekovnog ~ekawa, izlaze dve, tri
enciklopedije iste vrste na istu temu, i da tako konkuri{u
jedna drugoj, kada u celoj na{oj istoriji to nije do sada
uop{te ~iweno.
Pored svega do sada re~enog, ja sam u ovaj posao uveo brojne pojedince, preduze}a, ~ak i neke institucije, kojima sam
prilo`io i odluku Svetog arh. sinoda, pa bih ja ispao {arlatan, krivotvornik kao da sam krivotvorio odluku Sinoda,
te i zbog toga ja ne mogu da odustanem od ovog posla, za koji
sam uredno i blagovremeno dobio odluku merodavnih
crkvenih vlasti.
U sinovskoj odanosti na{oj Crkvi i Arhijerejima koji
smelo stoje na braniku vere i nacije, moli Va{ arhijerejski blagoslov, preporu~uju}i se Va{im svetim molitvama.
86
88
g) Vrste kalendara
Kalendari se dele, zavisno od toga da li se vreme ra~una
po menama na Mesecu ili po rotaciji zemqe oko Sunca, na
lunearno ra~unawe vremena (one koji se ra~unaju prema svim
menama meseca u toku jedne godine, a mene - promene mena na Mesecu u toku jednog meseca se zavr{e za 29,5 dana ), koji
nisu sasvim precizni da pokriju vreme jedne solarne,
tropske godine i solarno ra~unawe vremena (to jest
ra~unawe vremena prema rotaciji zemqe oko sunca za godinu
dana, to je vreme tzv. tropske godine, koja nije uvek ista u
trajawu. U vreme u~enog rabina Hilela koji je, 360 godine po
Hristu, izvr{io reformu Jevrejskog kalendara tropska godina je iznosila 365 dana, 5 ~asova, 55 minuta i 24,4 sekunde.
to jest koja trenutno traje 365, 242190 dana (oko 1900. godine
ona je trajala 365, 242196, a 2100. godine traja}e 365,242184
dana) i koja se, prera~unavawima, mora doterati tako da se
pokrije sve vreme od jedne do druge rotacije Zemqe oko
Sunca u toku trajawa jedne tzv tropske, kalendarske godine.
Vreme izme|u dva puna meseca naziva se sinodi~ki mesec i
trenutno traje 29,4305889 dana (1900. je trajalo 29,5305886,
a oko 2100. traja}e 29,5305891 dan). Tzv. sredwa godina traje
pribli`no od 365 dana, 5 ~asova, 48 minuta, 43,155105 sekundi do 365 dana, 5 ~asova, 48 minuta i 48 sekundi.
pre{li na sedmodnevnu nedequ, pod uticajem ra~unawa vremena prenetog iz egipatskog grada Aleksandrije. Rimqani
su, opet, imali sedmicu koja je trajala osam dana. Vavilonci
su imali sedmodnevnu nedequ, s tim {to su sedmi dan
posvetili trgovini - pazaru i svetkovinama, od kojih su i
Jevreji primili sli~nu praksu, posvetiv{i sedmi dan
[abat - ~isto religioznom praznovawu.
Mesec dana je vreme koje protekne izme|u jednog mladog
meseca do drugog, a to je ciklus otprilike od 29, 4305889
dana.
Godina je vreme rotacije Zemqe oko Sunca, u kom vremenu
se odigra 12 ciklusnih promena mese~evih mena na nebu i
ne{to vi{e vre,mena od toga. Poseban je problem sa tzv
Novom Godinom.
Po~etak Nove godine je bio razli~it kod raznih naroda.
Kod Jevreja je Nova godina po~iwala 1. Ti{rija (od 24. avgusta do 23. septembra); kod hri{}ana Nova crkvena i {kolska
godina, kao i godina Indikta, po~iwala je prvog septembra.,
a po~etak Pashalnog slova 25. decembra; gra|anska nova godina po~iwala je 1. januara, kako po julijanskom kalendaru
sve od 46. godine pre Hrista do 4. oktobra 1582. godine posle
Hrista, a po Grigorijanskom kalendaru od 15. oktobra 1582.
godine (to jest 5. oktobar 1582. godine po Julinaskom kalendaru). Kod muslimana prvi Muharem, to jest, Nova godina
mo`e pasti na svaki datum od 1. januara do 31. decembra
Po Julijanskom kalendaru tropska godina je vreme rotacije Zemqe oko Sunca, od jedne do druge proletwe ravnodnevnice, {to uvek ne iznosi ta~no vreme, budu}i da se
kretawe zemqe oko Sunca usporava. Danas to vreme sredwe
sun~ane, tropske godine iznosi ukupno 365 dana, 5 ~asova, 45
minuta i 46 sekundi. Otuda, nema tog ra~unawa vremena, ni
kalendara, koji mo`e da obuhvati sve sekunde, minute, dane
i mesece u jednoj tropskoj godini u kalendaru, jer se i vreme
na taj na~in mewa, to jest ne mo`e se zauvek uklopiti i
ura~unati sve vreme od jedne do druge godi{we rotacije
Zemqe oko Sunca i da to bude paradigma za sve ostale
godine bez ostatka. To jest, dvanaest mese~evih mena ne
poklapa se vremenski sa vremenom rotacije Zemqe oko
Sunca koje je uvek nekoliko dana du`e.
96
jawa Julijanskog kalendara iza stvarnog, astronomskog vremena tropske godine. Zbog te razlike je rimski papa
Grigorije XIII (u Rimokatoli~koj crkvi wegovo ime se izgovaralo kao Grigorije, pa otuda Grigorijanski kalendar)
1577. godine formirao komisiju astronoma i nau~nika, me|u
kojima su bili najpoznatiji astronomi bra}a Lilijus, kako bi
se ponovo do{lo do ta~nijeg kalendara i izvr{ila nau~na
reforma Julijanskog kalendara.
Reforma Julijanskog kalendara, nakon pet godina rada na
woj, zavr{ena je od strane ove komisije, te je dekretom pape
Grigorija 1582. godine odlu~eno da se od Julijanskog kalendara oduzme tih 10 dana zaostajawa u vremenu i da se pre|e
na Grigorijanski kalendar ili ra~uwawe vremena, tako da
se, po isteku ~etvrtka 4. oktobra 1582. godine po Julijanskom
kalendaru, odmah pre|e na petak 15. oktobar 1582. godine.
Tako se desilo da je iz Julijanskog kalendara izbrisano 10
dana iz postojawa u Grigorijanskom kalendaru, {to je (promena Julijanskog kalendara u Grigorijanski) ~ak u to vreme
izazvalo i proteste, i demonstracije naroda.
Od tada, pa sve do danas, Julijanski kalendar prihvatile
su pojedine pravoslavne crkve, dok su neke od pomesnih
pravoslavnih crkava i naroda prihvatile Novi, Grigorijanski kalendar, a Gregorijanskog kalendara se pridr`avaju
zapadni hri{}ani i ve}ina sveta.Po Grigorijanskom kalendaru svaka ~etvrta godina je prestupna, kao i svaka stota
(sekularna godina), kad su wene dve prve cifre deqive sa
brojem ~etiri bez ostatka, da bi se potro{io onaj vi{ak u
trajawu tropske godine koji preostaje svake ~etvrte
prestupne godine Julijanskog kalendara, koji ne mo`e wime
da se obuhvati i prora~una. Tako je, po Grigorijanskom kalenaru, prestupna 1600. godina, ali to nisu 1700, 1800. i 1900.
godina, jer nisu deqive sa brojem ~etiri bez ostatka, pa su
one samo proste godine, iako su po Julijanskom kalendaru,
neke od wih i prestupne (kao, na primer, 1800. godina).
Danas, po Julijanskom kalendaru, ra~unaju vreme skoro
sve pravoslavne pomesne crkve koje nisu pre{le na novi,
Grigorijanski kalendar, a to su: Jerusalimska patrijar{ija,
manastiri Svete Gore, Ruska, Srpska i Gruzijska pravoslavna crkva, dok su druge pomesne pravoslavne crkve, neke pre
101
z) Milankovi}eva Reforma
Julijanskog kalendara
Godina po Grigorijanskom kalendaru je du`a od sun~eve
(za 0,0003 dana i 12 sekundi) {to }e, posle 3.320. godine
ra~uwawa vremena po Grigorijanskom kalendaru, narasti za
ceo jedan dan. Tako }e, 3320. godine Grigorijanski kalendar
biti du`i jedan dan posle stvarne, tropske godine. Pa,
umesto {to Julijanski kalendar zaostaje za grigorijanskim,
ima}emo obratnu situaciju da }e Grigorijanski kalendar
istr~avati za jedan dan od sada{weg grigorijanskog kalendara. [ta }emo i kako }emo, onda, vr{iti prilago|avawe tog
kalendara, ko }e to izvr{iti, a da Grigorijanski kalendar
ostane u funkciji i istog naziva i posle te reforme?
Dakle, do}i }e vreme, ako brzopleto sada prihvatimo
Grigorijanski kalendar, a odbacili smo Milankovi}evu
reformu Julijanskog kalendara, koja je bila ispravnija i
nau~no ta~nija, da }e na{a pokolewa, ako dotle Zemqa ne
do`ivi nekakvu kataklizmu, morati jednog dana da reformi{u i Grigorijanski kalendar, pa }e ova i ovakva korekcija hronologije vremena biti od male, mawe koristi nego
direktno usvajawe Milankovi}evog kalendara.
Danas Julijanski kalendar zaostaje za stvarnim ra~unawem vremena iza Grigorijanskog kalendara za 13 dana, dok
}e 2100. godine ta razlika biti 14 dana.
Uvidev{i velike nepravilnosti Julijanskog, kao i neke
neta~nosti Grigorijanskog kalendara, na{ nau~nik Milutin
Milankovi} (1879-1958) je 1923. godine izvr{io reformu
Julijanskog kalendara.
Danas Julijanski kalendar zaista zaostaje za stvarnim
ra~unawem vremena iza Grigorijanskog kalendara za 13
dana, dok }e 2100. godine ta razlika biti 14 dana.
j) Zakqu~ak
To nejedinstvo u pravoslavqu i danas je evidentno, i to ne
samo u pogledu reforme Julijanskog kalendara i prihvatawa Grigorijanskog nego i u drugim oblastima u~ewa i
discipline pravoslavaca, i to ne samo {to se ti~e primene
Milankovi}evog kalendara, ve} se odra`ava i u pripremi i
odr`avawu Velikog sabora svih pomesnih pravoslavnih
crkava - neke vrste vaseqenskog sabora pravoslavqa, na
kome bi se re{ili brojni problemi, vekovima nagomilani a
nere{avani, po~ev od Sedmog vaseqenskog sabora. Svakako
da bi bilo vrlo pogre{no, ako bi Ruska i Srpska pravoslavna crkva, pritisnute ekumenskim te`wama zapadnih
hri{}ana, sada prihvatile tzv. novi, Grigorijanski kalendar koji, uzet sam za sebe, ima svoje ozbiqne astronomske
prigovore i neuklapawe u bioritam qudskog `ivota, jer bi
se moglo vrlo lako desiti da, takav jedan nepromi{qen
potez, pored drugih de{avawa postoje}ih deoba i raskola,
ne izazove i nove podele i raskole u krilu RPC i SPC. Radi
se o dodatnim raskolima onima koji i ina~e ve} postoje
danas, optere}uju}i duhovni i moralni `ivot ve}ine
pravoslavnih crkava.
Godina po Grigorijanskom kalendaru je du`a od sun~eve
(za 0,0003 dana i 12 sekundi) {to }e, posle 3.320. godine
ra~uwawa vremena po Grigorijanskom kalendaru, narasti za
ceo jedan dan. Tako }e, 3320. godine. Grigorijanski kalendar
biti du`i jedan dan od stvarne tropske godine. Pa, umesto
{to Julijanski kalendar zaostaje za Grigorijanskim,
ima}emo obratnu situaciju da }e Grigorijanski kalendar
istr~avati za jedan dan od sada{weg grigorijanskog kalendara, te tako ni on ne}e biti ta~an u astronomskom smislu.
[ta }emo onda, i kako }emo vr{iti reformu i prilago|avawe tog kalendara astronomskom toku vremena, ko }e to
izvr{iti, a da Grigorijanski kalendar ostane u funkciji
raa~unawa vremena i svog naziva posle te reforme?
Dakle, do}i }e vreme, ako preostali deo pravoslavnih
crkava, koje nisu do sada prihvatile Grigorijanski kalendar, a sada ga brzopleto prihvate, odbacuju}i u potpunosti
Milankovi}evu reformu Julijanskog kalendara, koja je
105
106
ka, pa za to kolenopreklono molim da to ne u~inite i ponovo, po ko zna koji put, ne izazovete nove unutra{we raskole
u SPC, kao da nam nije dosta dosada{wih raskola koje su
komunisti~ki i vatikanovski elementi u Crkvi stvorili.
Smete li, doista, da ustanete protiv u~ewa na{e Crkve,
kanona i vekovne tradicije, a da se ne zamislite da se verni
svetosavski narod ne pobuni protiv vas i zbaci vas sa
vlasti kao teret Crkve, vere i naroda? U tom smislu ja ne
bih bio u va{oj situaciji, pa Vam za to {aqem svoje
mi{qewe o Kalendarskom pitawu u SPC, bez preteznije da
bude obavezno i prihva}eno. Ja ovo Vama rekoh i, mislim,
svoju du{u pred Bogom i Svetim Savom spasoh!
Sveti Atanasije Veliki, 2002. godine
Odani Vam,
Protojerej Dr @arko Gavrilovi}
Upu}eno:
Svetom arhijerejskom sinodu SPC
Goranu Svilanovi}u,
Sredstvima informisawa javnosti
(Glasu, Blicu i Nacionalu, Zbiqi,
koja je objavila ovo pismo)
109
110
111
113
tome dodajem i molitvu, kao nekada pravedni Jov, kao ucveqeni i prite{weni car David: Smiluj se na mene, Bo`e...!
(Ps. 50, 1).
126
fatalna, istorijska gre{ka na{ih crkvenih velikodostojnika, pa za to kolenopreklono molim da to ne u~inite i ponovo, po ko zna koji put, ne izazovete nove unutra{we raskole
u SPC, kao da nam nije dosta dosada{wih raskola koje su
komunisti~ki i vatikanovski elementi u Crkvi stvorili.
Smete li, doista, da ustanete protiv u~ewa na{e Crkve,
kanona i vekovne tradicije,a da se ne zamislite da se verni
svetosavski narod ne pobuni protiv vas i zbaci vas sa
vlasti kao teret Crkve, vere i naroda? U tom smislu ja ne
bih bio u va{oj situaciji, pa Vam za to {aqem svoje
mi{qewe o Kalendarskom pitawu u SPC, bez preteznije da
bude obavezno i prihva}eno. Ja ovo Vama rekoh i, mislim,
svoju du{u pred Bogom i Svetim Savom spasoh!
Sveti Atanasije Veliki, 2002. godine
Odani Vam,
Protojerej Dr @arko Gavrilovi}
Upu}eno:
Svetom arhijerejskom sinodu SPC
Sredstvima informisawa javnosti
129
132
138
142
143
ro~itao sam, sa du`nom pa`wom ali i velikom indignacijom, sa zabrinuto{}u, ali bez ikakvog straha,
Va{e pismo koje mi je upu}eno pod gorwim brojem i
datumom. Iskreno `alim {to ne mogu da na Va{e pismo
odgovorim tako koncizno i sa`eto, kako ste Vi meni pisali,
jer `elim da pri tom sumiram celokupnu na{u, rekao bih,
nametnutu mi korespondenciju i dosada{we odnose u jednu
Poslanicu - Apologiju mojih do sada javno iznetih stavova,
koju `elim da prezentiram javnosti kao dokaz Va{eg i mog
rada, na{e ortodoksije i ortopraksije, ko gde stoji i {ta ko
zastupa, pa neka Bog i narod prosude ko je u pravu.
Iskreno mi je, gledano iz ove perspektive i mog polo`aja,
`ao {to sam se rukopolo`io za sve{tenika u zlo vreme i
godine gadne kada se mnogi od Vas nisu ni rodili, ili ako
su se i rodili mnogi su bili uz komuniste, dok sam se ja uz
velike prepreke od strane komunista, ~ak i li~no i porodi~no stradawe, upisao u Bogosloviju kasnije i rukopolo`io, u samo jednoj nameri - da verno i odano slu`im Bogu
i svome narodu, ne slute}i da }u, na izmaku svog ovozemaqskog veka i posle 48 godina po`rtvovanog sve{teni~kog
slu`ewa, biti potpuno ignorisan i izolovan u Crkvi,
stavqen vi{e puta na stub srama, pre svega od onih koji su u
Crkvi najamnici, ako ~ak nisu do{li u wu po zadatku.
a) Umesto
uvoda
postupak wihovog ra{~iwewa, budu}i da su svoje ra{~iwewe oni sami ve} time u~inili.
Vidite po ovom katoli~kom grobqu da rimokatolici
odvajaju i svoje mrtve od nas, kako nas pogrdno zovu - Cigani,
jer imaju ~ak i svoje grobqe odeqeno od na{eg u srpskoj
Atini, a Vi `elite da nas, ostatke zaklanih Srba od wihovog klawa, prevedete `edne preko vode u uniju sa rimskim
papom, li~no i zvani~no, srpskim zlo~incem, {to mogu na sudu dokazati. No, za ~iwewe jeresi Vi dajete blagoslov sve{teniku, a @arku koji sastradava u borbi protiv jeretika,
nastranika, ateista, nepomjanika i najamnika u Crkvi, vi ne}ete da dodelite blagoslov ~ak ni kad sam u Crkvi. Kolike lakrdije u tome ima i rugawa Hristu Gospodu?! Ubudu}e
nekima ne}u ni prilaziti ruci za blagoslov, jer smatram da
ga i nemaju, ~im su sebe odlu~ili od jedne svete, saborne i
apostolske Crkve, poklonili se satani i wegovom najve}em
sluzi na zemqi.
Vi, dakle, sa wim kao takvim pregovarate o tim i drugim
temama a da mi, kao narod Bo`ijeg koji ~ini Crkvu, ne znamo
o ~emu to pregovarate, ~ak ne smemo ni da Vas o tome ni
pitamo, pa ne smemo da Vas, u tom nekanonskom i neovla{}enom razgovoru, ~ak za to ni da opomenemo. Gospodo arhijereji: Vi niste Crkva, ve} predstavnici Crkve, ali samo
dotle dok dr`ite kanonsko jedinstvo Crkve, dokle ste
verni kanonima i u~ewu Crkve. Ina~e, Vi ste jeretici, kakvi
su papisti oduvek bili. Sazovite Crkvenonarodni sabor,
ako imate kura`i koju ispoqavate prema meni, ostarelom i
usamqenom u divovskoj - Davidovskoj borbi protiv modernih
Juda i Golijata, pa iznesite pred vernike to o ~emu paktirate sa Rimokatoli~kom crkvom, kako bismo razre{ili sva
sporna pitawa jer je sazrelo vreme za to, pa da vidite da li
}e mnogima od Vas ~ak i mantija ostati na telu, a kamo li
episkopski ~in.
156
q) Da raspravimo to:
Ko je koga prvo napadao preko novina?
[ta da Vam ka`em sada, posle ovog Va{eg pisma, Gospodo
Arhijereji? Ja znam da za mene ne}e ni{ta vi{e biti kao {to
je bilo do sada: ni u Crkvi ni u dr`avi. Ja znam da moram da
166
Ovo Saop{tewe Sabora je bilo izdato u dnevno - politi~ke svrhe i pod bombastim, senzacionalisti~kim
naslovom: Sveti arhijerejski sabor protiv delatnosti protojereja dr @arka Gavrilovi}a i osnivawa Srpske svetosavske stranke! Pre toga mene niko nije zvao na savetovawe da ne osnivam Stranku, iako je, kasnije, moj nadle`ni
arhijerej napisao optu`nicu protiv mene, kao da je crkvenosudski tu`ilac a ne arhijerej, {to je kanonski i zakonski
nedopustivo, navode}i protiv mene ~ak i kanon koji se
uop{te ne mo`e primeniti na mene, kao da sam ja, tobo`e,
napustio sve{teni~ku slu`bu i oti{ao da se zaposlim kod
nekog politi~kog mo}nika, a ja sam voqom mitropolita
Trsta i cele Italije udaqen sa parohije, istina po mojoj
molbi, jer me niko nije hteo da za{titi od nekih sve{tenika
najamnika. Tom prilikom mi je Wegova Svetost zapretio
ra{~iwewem koje jo{ uvek nije ostvario, jer su me sve{tenici branili.
Istina, ja sam osnivawem Svetosavske stranke kao
Pokreta za duhovnu obnovu, pristao dobrovoqno da se
`rtvujem za spas Svetosavqa i srpskog naroda, u{ao u muq
i `ivo politi~ko blato, pristao da se, u interesu naroda i
Crkve, blatim i kaqu`am u prqavoj vodi komunisti~ke
politike, kojoj ja nisam bio dorastao, da me napadaju kako
[e{eq, kome sam dete krstio, tako i drugi komunista izvan
Crkve i u Crkvi. ^ak sam, u tom smislu, pisao Wegovoj
Svetosti pismo za jednog julovca koji je primqen da radi u
Patrijar{iji po~etkom devedesetih godina.
Ja sam, Gospodo Arhijereji i tada, zbog ovog Va{eg neopravdanog i nepotrebnog saop{tewa, istinski crveneo pred
mojim prijateqima i srodnicima, a Vi ste se, bez imalo
gri`e savesti, radovali, ~ime ste slu`ili tada{wim komunistima na vlasti i u opoziciji, koji su se preru{ili, kao
Jakov u Isava, iz ruha komunisti~kog u ruho socijalisti~ko i
demokratsko, i tako po~eli drugu neokomunisti~ku vladavinu me|u Srbima, kao i DOS {to je nastavio tre}u neokomunisti~ku vladavinu pod vidom demokratije. Jo{ mi je u
`ivom se}awu 5. jul 1999. godine, kada je biv{i komunista
[e{eq, na sastanku u Patrijar{iji, gde su se sastali
glavari srpskog naroda, tra`io od patrijarha Pavla da me
171
da, kosi svoje `rtve; pa, onda, klanica srpske nero|ene dece
koja se obavqa po porodili{tima i aku{erskim i privatnim
klinikama, uzima svoj krvav danak u srpskom narodu i kosi
kosom smrti stotinama hiqada nero|ene srpske dece. A Vi
}utite i ne protestujete protiv ovih zala. Bojite se
Soro{ovih organizacija, me|unarodne veze pedofila i
homoseksualaca, kompromitovanih i la`nih zagovornika
qudskih prava, ne gledaju}i na Gospoda Hrista i wegova
merila. ]utite i ne ~uje Vam se ni glas otpora kao da ste
onemeli, zbuweni, zate~eni ovim ~udima, ne~im hipnotisani
ili u}utkani.
jedna velika afera koja }e, ako se pomoli u javnosti, uzdrmati i same temeqe na{e Crkve zbog uquqkanosti, samodovoqnosti i otu|enosti ve}ine episkopa od Hrista Gospoda.
Pitam se za{to je na{ narod iskovao poslovicu: Boqe je
spre~iti nego le~iti?
Ako ka`wavate sve{tenike prequbnike, {to treba
~initi ako su krivi, morali biste, pre toga, ka`wavati
episkope homoseksualce, biseksualce i pedofile. Suprotno
tome, Vi ~ekate da gra|anski, bezbo`ni sudovi, koji jo{ uvek
nisu prijateqi Crkve, sankcioni{u greh umesto Vas za koji
ste Vi pozvani da ga `igo{ete i za koji imate sve pravne
instrumente u svojim rukama (kanone, Krivi~na pravila,
Postupak za crkvene sudove, Sabor i drugo pravo sankcionisawa) da osudite, u smislu poslovice: brigo moja - pre|i na
drugoga. Vi se pla{ite da to u~inite od dreke homoseksualaca, na{ih i stranih odbora za qudska prava, raznih
Sowa Biserko, a zaboravqate da se Bogu treba pokoravati
ve}ma nego qudima (D. ap. 5, 29). Korov se ~upa iz wive na
vreme, dok nije obuzeo celu wivu, jer }e se onda, kada se
pro{iri i bolest metastazira, morati ~upati i usev sa
korovom. Kako }e vernici te`iti da budu ispravni i moralni, ako prvojerarsi to nisu? Zar oni koji sabla`wavaju druge
nisu osu|eni samim Gospodom na ve~nu propast. Onima koji
sabla`wavaju druge je rekao: Boqe bi mu bilo da mu se
vodeni~ki kamen obesi o vrat i da ga bace u more, nego da
sablazni jednoga od ovih malih (Lk 17, 2). Pogotovu ako je to
sve{tenoslu`iteq. Raspola`em sa pismima u kojima mi vernici
iznose detaqe i imena takvih koji sabla`wavaju svoju pastvu.
Vi prema takvim nastranim osobama u Va{im redovima
uop{te ne primewujete kaznenu politiku, ~ime dozvoqavate
da se to zlo jo{ vi{e {iri i obuzima i potresa same temeqe
osnove duhovnosti na{eg naroda i temeqe Crkve, ali Vi
zato samo meni pretite ka`wavawem, pod motivacijom da ja
javno i preko novina napadam Vas arhijereje, {to ne stoji.
Prvo sam Vam pisao bolne stvari koje su se sklup~ale u mojoj
du{i oko verskih i nacionalnih problema dana{wice, u
`eli da me neko ~uje i ne{to preduzme, kako bismo podelili
te{ko}e i do{li do {to boqih re{ewa. Pa kad niste uop{te
reagovali pisao sam i govorio javno, otvoreno i odgovorno i
182
[ta mislite: Ko bi trebalo u ovom konkretnom slu~aju da reaguje na sve ovo: Sveti arhijerejski Sabor, Sinod
ili ja?
Istina, guske su spasle Rim svojim gakawem, pa dozvolite
i meni da budem, uslovno re~eno, barem pravoslavni gusan i
da takvo samovoqno, antipravoslavno pona{awe smem da
kritikujem kad Vi }utite, bez pretwi ka`wavawa, kad ve}
ne}ete da povedete postupak na Saboru protiv onih koji nam
prodaju veru za ve~eru, koji raspu|uju pravoslavno stado,
ovce predaju vukovima na klawe, Srbe papi na jereti~ko pokr{tavawe? Ko daje pravo i ovla{}ewe episkopu ba~kom da
prodaje papi celu SPC i wene vernike? ^ime Vas to, rimski
papa ili gospodari mo}i Novog svetskog poretka, kupi{e ili
upla{i{e?! Zar se Vi, kao monasi, vi{e pla{ite za svoje `ivote da ga polo`ite za bli`we svoje i Gospoda od mene sve{tenika, koji je na pola puta izme|u zemqe i neba, svetovnog i duhovnog `ivota, lai~kog i mona{kog na~ina `ivqewa?! Gospodo Episkopi: Gde toga ima u kanonima i u praksi
ma koje Pravoslavne Crkve: da se pregovara sa jereticima i
to ne da oni napuste svoju jeres nego da je mi primimo od wih
i wima se duhovno ogubamo?
186
Carstva nebeskog - niti ulazite u wega niti date drugima koji `ele da u|u u wega (to jest da pi{u i izdaju pravoslavne
kwige za decu, bez ikakve pomo}i Crkve). Ukoliko nam ne}ete da pomognete, za{to nam odma`ete i spre~avate nas da
radimo na verskom prosve}ivawu i nacionalnom bu|ewu na{eg naroda na svakom mestu gde se za to uka`e prilika, pa i
na mestima izvan Crkve, jer su samo komunisti ograni~avali
rad Crkve na porte i grobqa. Ne}ete li, vaqda, i Vi da nam
to prire|ujete?
Ali, {ta Vi uobra`avate, Gospodo Arhijereji, da ste?! Gospod Savaot - svi znamo da niste! Bezgre{ne rimske pape niste, iako neki `ele da to jesu?! Ni mnogi Arhijereji ne `ivite od mene asketskije, osim malog broja pojedinaca koje na
prste mo`emo izbrojiti! Koriste sve blagodeti ovoga sveta?
Voze luksuzna kola, `ive u luksuznim dvorcima, nose mantije sa {irokim rukavima, i to najvi{e oni koji imaju najprqaviju du{u, koji misle da svoju prqav{tinu prikriju sa {irokim mantijama ili napadima na mene gre{nog. ^ak mnogi od
episkopa, iako su monasi, `ive luksuzno, da ne ka`em poro~no.
Gonili ste me, Gospodo Arhijereji, celog mog sve{teni~kog
radnog veka od 48 godina, osim malog broja arhijereja, kao,
kako ka`u, Bog |avola, pa Vam ni to nije bilo dosta; li{avali ste me zagarantovanih prava u Crkvi, kakve su, na
primer, stanarina, primawe polovine prihoda sa parohije za
vreme bolovawa; pretili mi sa Bogoslovskog fakulteta da
}e mi oduzeti, s mukom ste~enu, titulu doktora bogoslovqa;
spre~avali da bogoslu`im sa ponekim arhijerejima, zakulisnim radwama spre~avali da zauzmem svoje zaslu`no mesto u
Crkvi, zato {to ste sva mesta oktroisano poklawali nekom
drugom od svojih nedostojnih pulena, ~esto mediokriteta
ili udba{kih dou{nika. [ta Vi, u stvari, ho}ete od mene: da
me sadisti~ki mu~ite, a ja da Vam mazohisti~ki to o}utim i
sle`em svojim ramenima? Gospodo Arhijereji! Niti sam ja
mazohista, niti bi Vi smeli da budete sadisti. Ta vremena
su davno pro{la. Vi, samouvereno i autoritaivno, pri`eqkujete da ta vremena povratite, ne grade}i svoj autoritet na
Hristu Gospodu na kome je uobli~en autoriet episkopa nego
na svom, nadmenom dr`awu i na samom episkopskom zvawu,
koji su bez Hrista trice i ku~ine, kako ka`u sv. Apostol
Pavle i na{ narod. Poznato Vam je da su episkopi bili
Nestorije, Makedonije i mnogi drugi zabludeli jeretici, ali
nisu imali u Crkvi i pred narodom autoritet episkopa koji
su pri`eqkivali.
Mnogi od Vas su imali bliske kontakte sa bezbo`nicima
na vlasti, koji su radili protiv interesa srpskog naroda i
na{e Crkve, dok sam se ja borio, ~ak i za wih, za wihovo prqavo lice i nali~je. Spre~avate me da i sada, u svojoj staro193
sti i pripremi za izlazak pred Gospoda, radim u duhu zakletve koju sam polo`io kada sam primio sve{teni~ki ~in da }u
istinom slu`iti Gospodu Hristu. Izgleda da o~ekujete od
mene ostarelog da se mewam i radim, ne po svojoj ~asti i savesti, ve} za one koji `ele da slu`im wima, umesto Gospodu,
da u javnim nastupima poltronski i farisejski iznosim samo
wihova mi{qewa, a ne nauku Gospodwu?! Pa, otuda, {to to
ne ~inim sada `elite da me kaznite, umesto da me nagradite.
Samo izvolite! ^ekam Vas i uzvikujem: ne bojim se Va{e kazne niti Va{e pretwe, ne samo {to sam ja hrabar Srbin i
pravoslavac nego i za to da me dragi Bog, i zbog Va{ih neopravdanih pretwi i moje revnosti za dobro Crkve i Bo`ijeg
naroda, nagradio.
Me|utim, ka`wavawem mene, ako do toga do|e, Vi ne}ete
i ne mo`ete spasiti svoje, bez Hristove qubavi, jadne du{e.
Naprotiv, bojim se da }ete ih izgubiti, ako ih do sada neki
od Vas nisu ve} izgubili.
Po{to se radi o dalekose`nim stavovima, vrlo bitnim za
na{u Crkvu i wenu samostalnost koju je Sveti Sava izborio,
a i za moju budu}nost kao sve{tenika, `eleo bih, ukoliko to
nije isuvi{e pretenciozno, da ovu moju Poslanicu, bez obzira {to je duga, uputite kao radni materijal svim episkopima
na Vanrednom Arhijerejskom Saboru SPC, zakazanom za novembar ove godine.
Ukoliko mi dozvoqavate celiva Vam svetu Desnice i `eli svako dobro od Gospoda Va{ u Hristu Gospodu gre{ni i nedostojni, mawi brat.
Beograd
5. oktobar 2003. godine
Penzionisani (i jo{ uvek) sve{tenik
@arko Gavrilovi}
Upu}eno:
Svetom arhijerejskom sinodu SPC,
Pojedinim arhijerejima SPC
Ambasadama pravoslavnih dr`ava
194
Uvod
1. Da i oni svi jedno budu, kao {to si Ti, O~e, u meni i ja
sam u Tebi, neka i svi jedno budu u nama da svijet vjeruje d si
me Ti poslao (Jn 17, 21). Odajemo blagodarnost trojedinome
Bogu koji nas je sabrao ~lanove Zajedni~ke Me|unarodne
Komisije za teolo{ki dijalog izme|u Rimokatoli~ke Crkve
i Pravoslavne Crkve da mo`emo odgovoriti zajedno u
poslu{awu na ovu molitvu Gospoda. Svesni smo da na{ dijalog ponovo zapo~iwe u svetu koji se duboko promenio u
posledwe vreme. Procesi sekularizacije i globalizacije i
izazov postavqen novim susretima izme|u Hri{}ana i
vernika drugih religija, zahtevaju da u~enici Hristovi
svedo~e o svojoj veri, qubavi i nadi uz novu hitnost. Neka bi
Duh vaskrslog Gospoda da silu na{im srcima i umovima i
doneo plodove jedinstva u odnosu izme|u na{ih Crkava, tako
da zajedno mo`emo slu`iti jedinstvu i miru celokupne
qudske porodice. Neka bi nas isti Duh vodio ka punom
izra`avawu tajne eklesijalnog (crkvenog) zajedni{tva. Koje
sa blagodarno{}u ispovedamo kao ~udesan dar Bo`iji svetu,
tajnu ~ija lepota zra~i naro~ito u svetosti Svetih, na koju su
svi pozvani.
2. Prete}i plan koji je usvojen na wenom prvom sastanku na
Rodosu 1980. godine. Zajedni~ka Komisija je po~ela sa
upu}ivawem tajne crkvene kinonije u svetlu tajne Svete
Trojice i Evharistije. Ovo je omogu}ilo dubqe razumevawe
crkvenog zajedni{tva, kako na nivou lokalne zajednice i
wenog episkopa, tako i na nivou odnosa izme|u episkopa i
izme|u pomesnih Crkava nad kojima svaki predsedava u
zajedni{tvu sa Jednom Bo`ijom Crkvom koja se prostire
{irom vaseqene (Minhenski dokument, 1982. godine). U ciqu
razja{wavawa prirode zajedni{tva, Zajedni~ka Komisija je
195
1. Sabornost
5. Termin sabornost ili sinodalnost poti~e od re~i
sabor
na gr~kom, concilum na latinskom), koja primarno ozna~ava okupqawe (sabrawe) episkopa koji vr{e
naro~itu odgovornost. Tako|e je mogu}e, me|utim, shvatiti
termin u smislu obra}awa svim ~lanovima Crkve (up. Ruski
termin sobornost). Shodno tome prvo }emo govoriti o sabornosti ozna~avaju}i da svaki ud Tela Hristovog, na osnovu
196
kr{tewa , ima svoje mesto i vaqanu odgovornost u euharistijskoj kinoniji (communio na latinskom). Sabornost
odra`ava Svetotroji~inu tajnu i u woj nalazi svoje kona~no
utemeqewe. Tri li~nosti Svete Trojice su nabrojane, kako
je Sv. Vasilije Veliki rekao (O Svetom Duhu, 45), bez
nazna~avawa da druga ili tre}a li~nost implicira bilo
kakvo umawivawe ili podre|enost. Sli~no tome, postoji
tako|e poredak
me|u pomesnim Crkvama, koji me|utim,
ne implicira na nejednakost.
6. Evharistija izbora`ava Svetotroji~inu kinoniju ostvarenu kod vernih kao organskom jedinstvu nekoliko ~lanova od kojih svaki ima sposobnost rukovo|ewa, slu`bu ili
sve{teni~ku slu`bu, potrebnu u wihovoj raznovrsnosti i
razli~itosti radi prosve}ivawa svih u jednom sklisijalnom
Telu Hristovom (up 1 Kor 12, 4-30). Svi su pozvani
anga`ovani i smatraju se odgovornim svako na razli~it
ali ni malo mawe istinski na~in u zajedni~kom dostignu}u
dela koja, kroz Svetog Duha ~ine pristunim u Crkvi su`bu
Hristovu put, istini i `ivot (Ji 14, 6). Na taj na~in se
sveta tajna spasonosne kinonije (salvific koinonia) sa
Blagoslovenom Svetom Trojicom ostvaruje u ~ove~anstvu.
7. Cela zajednica i svaka li~nost u woj nosi crkvenu
svest
kao to izaziva gr~ka teologija, odnosno sensus fidelium u latinskoj terminologiji. Na
osnovi Kr{tewa i Miropomazawa (Krizmawa) svaki ~lan
Crkve vr{i jedan v id vlasti u Telu Hristovom. U ovom smislu, svi verni (a ne samo episkopi) odgovorni su za veru koju
su propovedali na sovm Kr{tewu Na{e je zajedni~ko u~ewe
da narod Bo`iji, primiv{i Pomazawe d svetoga (1 Jn 2, 20
i 27) u zajedni{tvu sa svojim pastirima, ne mogu gre{iti u
pitawima vere (up. Ji 16, 13).
8. U propodedawu vere Crkve i u razja{wavawu normi
Hri{}anskog pona{awa, episkopi imaju specifi~an zadatak
po bo`anskom ustoli~ewu Kao naslednici Apostola,
episkopi su odgovorni za zajedni{tvo u apostolskoj veri i
za vernost zahtevima `ivota u korak sa Jevan|eqem
(Valamski dokument, nap. 40).
9. Saboru su glavni na~in na koji se op{tewe
(zajedni{tvo) me|u episkopima vr{i (up. Valmaski doku197
2. Vlasti
12. Kada govorimo o vlasti, to se odnosi na eksusiju
(exhousia), kao {to je opsiana u Novom Zavetu. Vlast Crkve
poti~e od wenog Gospoda i wene Glave, Isusa Hrista.
Primiv{i Wegovu vlast od Boga Oca, Hristos ju je podelio
198
1. Pomesni nivo
18. Bo`ija Crkva postoji tamo gde posotji zajednica
sabrana zajedno na Evharistiji, kojoj na~alstvuje, neposredno ili preko svojih prezvitera, episkop koji je legitimno
rukopolo`en na apostolsko prejemstvo, u~e}i veru koju je
primio od Apostola, u op{tewu sa drugim episkopima i
wihovim Crkvama. Plod ove Evharistije i ove slu`be jeste
sabrati u autenti~no zajedni~arewe vere, molitve, misije
bratske qubavi i me|usobne pomo}i, sve one koji su primili
Duh Hrista na Kr{tewu. Ovo zajedni~arewe jeste okvir
kojem se crkvena vlast vr{i. Zajedni~arewe jeste kriterijum za wegovo vr{ewe.
19. Svaka pomesna Crkva kao svoju misiju ima da bude, po
milosti Bo`ijoj, mesto gde se slu`i i odaje po~ast Bogu, gde
se objavquje Jevan|eqe, gde se s~ave svete tajne, gde verni
te`e da ubla`e svetsku patwu i gde svaki vernik mo`e
prona|i spasewe. To je svetlo sveta (ul. Mt 5, 14 16), kvas
(ul. Mt 13, 33), carsko sve{teni{tvo sveto (ul. 1 Pet 2, 5 i 9).
Kanonske norme koje upravqaju wome imaju za ciq da obezbede ovu misiju.
20. Na osnovu tog samog Kr{etwa koje ga ili je u~inilo
udom Hristovim, svaka kr{tena osoba je pozvana, u skladu sa
darovima jednog Svetog Duha, slu`i unutar zajednice (ul. 1
Kor 12, 4 27). Stoga je kroz zajednicu, pomo}u koje su svi
201
2. Regionalni nivo
22. Po{to Crkva sebe otkriva da je vaseqenska u sabrawu
(
pomesne Crkve, ove vaseqenkost mora istinski da
se ispoqi u zajedni{tvu sa ostalim Crkvama koje
propovedaju istu apostolsku veru i dele istu osnovnu
crkvenu strukturu, po~ev{i sa onima koji su blizu pri ruci
u vrlini wihove zajedni~ke odgovornosti za misiju u toj
regiji koja je wihova (ul. Minhenski dokument, III3 i valamski dokument, nap 52 i 53). Op{tewe me|u Crkvama izra`ava
se u rukopolo`ewu episkopa. Ovo rukopo-lo`ewe se vr{i u
skladu sa kanonskim poretkom od strane tri ili vi{e
episkopa, ili najmawe dva (ul. Nikeja I, 4. kanon), koji delaju u ime episkopalnog tela i naroda Bo`ijeg i sami primiv{i
u slu`bu od Duha Svetoga polagawem ruku u Apostolskom prejemstvu. Kada se ovo ostvari u saglanosti sa kanonima,
obezbe|uje se op{tewe me|u Crkvama u istinskoj veri, svetim tajnama i crkvenim `ivotima, kao i `ivo op{tewe me|u
Crkvama u istinskoj veri, svetim tajnama i crkveni `ivota,
kao i `ivo op{tewe sa prethodnim nara{tajima.
202
3. Univerzalni nivo
32. Svaka pomesna Crkva je u op{tewu ne samo sa susdenim Crkvama, ve} sa ukupno{}u pomesnih Crkava, sa onima
koje su sada prisustne u svetu, onima koje su postojale od
po~etka, i onima koje }e biti u budu}nosti, i sa Crkvom ve}
u slavi. Shodno voqi Hristovoj, Crkva je jedina i nedeqiva,
ista uvek i na svakom mestu. Obe strane propovedaju, u
nijesko carigradskom Vjeruju, da je Crkva jedina i saborna.
Wena sabornost (katoli~anskost) obuhvata ne samo razli~itost qudskih zajednica ve} i wihovo fundamentalno
jedinstvo.
33. Jasno je, stoga, da jedna ista vera treba da se ispoveda i `ivi u svim pomesnim Crkvama, ista jedinstvena
Evharistija treba svugde da se slavi, i jedna ista apostolska slu`ba treba da funkcioni{e u svim zajednicama.
Pomesna Crkva ne mo`e da modifikuje Vjeruju, koji je formulisan na vaseqenskim saborima, iako je Crkva uvek treba
da daje pogodne odgovore na nove probleme, odgoovre zasnovane na Svetom Pismu i saglasnosti i su{tinskom kontinuitetu sa prethodnim izrazima dogmata (Dokument iz Barija,
br. 29). Podjednako, pomesna Crkva ne mo`e da mewa fundamentalnu stvar vezanu za oblik sve{teni~ke slu`be jednostranom odlukom i nijedna pomesna Crkva ne mo`e da slavi
Evharistiju na samovoqnim odvajawem od drugih pomesnih
Crkava, ne ru{e}i ozbiqno crkveno jedinstvo. U svim tim
stvarima dodiruje se spona same zajednice stoga, u samo
postojawe Crkve.
205
tuma~ewa istorijskih dokaza iz ove ere vezano za prerogative biskupa Rima kao prvog, stvar koja je ve} bila shva}ena
na razli~ite na~ine u prvom milenijumu.
42. Saborsnost na univerzalnom nivou, vr{ena na vaseqenskim saborima implicira na aktivnu ulogu biskupa
Rima, kao prvog (protos) me|u episkopima glavnih katedri, u
konsenzusu okupqenih biskupa. Iako episkop Rima nije sazivao vaseqeske sabore u prvi vekovima i nikad li~no nad
weima nije predsedavao, on je, me|utim, bio tesno ukqu~en u
proces dono{ewa odluka sabora.
43. Primat i sabornost su me|usobno zavisni. Zbog toga se
primat na razli~itim nivoima `ivota Crkve, pomesnim,
oblasnim i univerzalnim, mora uvek razmatrati u kontekstu
sabornosti, a sabornost isto tako u kontekstu primata.
[to se ti~e primata na razli~itim nivoima,
`elimo da potvrdimo slede}e ta~ke:
1. Primat na svim nivoima jerste praksa koja je ~vrsto zasnovana na kanonskom predawu Crkve.
2. Dok je ~iwenica o primatu na univerzalnom nivou prihva}ena i od Istoka i od Zapada, postoje razlike u
razumevawu u odnosu na na~in na koji treba da bude izvr{en,
kao i u odnosu na wenu bogoslovsku kao i na utemeqenost na
Svetom Pismu.
44. U istoriji Istoka i Zapada, najmawe do devetog veka,
niz prerogativa je bio priznat uvek u kontekstu sabornosti
u skladu sa uslovima tih vremena, za protosa ili kefali
(glavu) svakog od uspostavqenih crkvenih nivoa pomesno, za
episkopa kao protosa svoje eparhije u odnosu na wegove
prezvitere i narod; oblasno, za protosa svake mitropolije u
odnosu na episkope wegove oblasti, i za protosa svake od
pet patrijar{ija, u odnosu na mitropolita svake ograni~ene
oblasti i univerzalno, za episkopa Rima kao protosa (prvog)
me|u patrijarsima. Ovo razlikovawe nivoa ne umawuje svetotajinsku jednakost svakog episkopa ili sabornost svake
pomesne Crkve.
208
210
214
javio za prevaru do sada, a sada joj preti skora{wa dugotrajna kazna zatvora.
Na sudu i pred tu`ila{tvom pomenuta Tatjana se poziva
da je {titi Patrijarh Pavle i visoki zvani~nici Crkve,
~ime kompromituje samu SPC. Kada je sada uhapse kao ovejanog prevaranta, a ona je verou~iteq pri ovoj crkvi, bi}e to
jo{ jedna sramota za celu na{u Crkvi i za vi{e svet{enstvo u SPC, jer se ta}no ne zna ko je to {stiti iz Crkve da
vr{i prevare vernika, jer svoje naivne `rtve regrutuje samo
iz Crkve, gde se prima, sa svojom majkom Olgom, ~esto za
doma}ina hramovnih slava, pa joj vernici veruju da je do bar
i ispravan vernik.^eka}u 15 dana na odgovor od Svetog
Arhijerejskog Sinoda ili na izvr{ewe predlo`enih radwi,
a onda }u, ako od ovog mog pisma ne bude nikakvog efekta,
isto staviti javnosti na uvid preko Interneta, kao sasvim
ispravan na~in borbe protiv zloupotreba u SPC, jer nas je
tako u~io Gospod Hristos i sveti apostol Pavle: One koji
gre{e pokraj pred svima, da i ostali imaju straha (1 Tim.
5.20), kao i Izbacite zloga izme| vas samih (1. Kor. 5, 13)
30. septembar 2008. godine
U sinovskoj odanosti
Protojerej dr @arko Gavrilovi}
217
218
DRUGI DEO:
PISMA PATRIJARHU SRBSKOM
GOSPODINU PAVLU
1) PISMO PATRIJARHU PAVLU O FAKSU IZ AMERIKE
WEGOVOJ SVETOSTI ARHIEPISKOPU PE]KOM,
MITROPOLITU BEOGRADSKO KARLOVA^KOM I
PATRIJARHU SRBSKOM G. G. PAVLU
BEOGRAD
VA[A SVETOSTI,
re dva meseca dobio sam telefaks iz Amerike, koji prila`em uz ovo pismo, a koji se odnosi na Va{u Svetost u
kome se pored ostalog tvrdi da Vam je majka Hrvatica, da
ste izmenili Simvol vere, da povla~ite poteze u Crkvi pod
velikim uticajem bezbo`nika. Ne mogu da verujem da je sve ovo
istina, ali kada su ovome narodu mogli da podmetnu neprijateqskog vojnika kao do`ivotnog cara u ovom narodu sve je mogu}e, jer kako re~e pokojni Ra{kovi} Srbi su lud narod. Mo`da sam i ja takav, po{to iz takvog naroda poti~em i, naro~ito, zato {to Vam o svemu ovome pi{em izigravaju}i neku belu
ovcu. Da ste zaista pod velikim uticajem raspolu}enih i obezbo`enih srpskih politi~ara svedo~e mnoge ~iwenice, a me|u
wima bi}u slobodan da navedem samo neke: Va{ potpis na Dejtonsku vizu g. Slobodanu Milo{evi}u kojim ste mu dali dva
glasa u odnosu na pojedine ~lanove srpske delegacije tako da
najve}i srpski izdajnik dobija Va{ blagoslov da mo`e da presu|uje u sudbonosnim stvarima za opstanak srpskog naroda.
Sada se ~uje da Sveti arh. sinod SPC tra`i ostavku tog
istog ~oveka koga je vi{e crkveno rukovodstvo SPC, dobrim
delom i u ve}ini ustoli~ilo Milo{evi}a na vlasti a meni koji sam ga kritikovao pretili su ra{~iwewem. Vi ste, Va{a
Svetosti, posle velike materijalne pronevere u Zavodu za izradu sve}a, postavili kao direktora PUO sina poznatog srpskog boq{evika i krvnika Dragog Stamenkovi}a. Da bruka bude jo{ ve}a postavili ste za na~elnika ekonomskog odeqewa
219
znate da je biv{i patrijarh German izabran voqom komunista i UDB-e, a ne voqom Izbornog sabora, pa bi wegov
izbor morao biti neva`e}i, a sve sve{tenoradwe koje je on
kao patrijarh obavio mogle staviti pod znak pitawa? O tome
je pisao o. Justin Popovi}.
b) 42. pravilo Svetih apostola isti~e da episkop,
sve{tenik ili |akon koji se predaje igri i pijanstvu, ako to
ne prestane ~initi po upozorewu, da se svrgne. A slo`i}ete
se da kod nas ima episkopa, sve{tenika i |akona alkoholi~ara prema kojima se ne primewuju kanoni.
v) Pravilo 70. Svetih apostola, pravila 10. i 11. [estog
vas. Sabora trulskog, kao i pravilo 1. ^etvrtog vas. sabora
zabrawuju pravoslavnim episkopima i sve{tenicima, kao i
vernicima op{tewe sa Judejima i neznabo{cima, ~ak i zajedni~ke molitve i trpeze, a pravilo 94. [estog vas. Sabora
odlu~uje svakog hri{}anina koji se zakliwe neznabo`a~kom
zakletvom, a ako to ~ini klirik, da se svrgne. Na{i
episkopi i sve{tenici na ekumenskim konferencijama
skoro redovno prisustvuju zajedni~kim molitvama, trpezama, dru`e se i op{te sa Judejima i neznabo{cima, vrlo su
prisni sa bezbo`nicima i komunistima, sa wima su na zajedni~kim sednicama parlamenta, na zajedni~kim ru~kovima i
ve~erama, ~ak hvale bezbo`ni~ke ustave i zakone, veli~aju
komuniste. I danas je mnogima u Crkvi pre~i vo|a socijalista nego sto @arka Gavrilovi}a.
g) Pravilo 50. Svetih apostola zabrawuje episkopima i
sve{tenicima da vr{e jedno pogwurewe i ko ne izvr{i tri
pogwurewa prilikom svete tajne kr{tewa, da se svrgne. A
kod nas uobi~ajeno da se ne vr{i ni jedno pogwurewe nego
samo polivawe.
d) Pravilo 14. [estog vas. Sabora zabrawuje da se prezviteri postavqaju pre 30., a |akoni pre 25. godine `ivota.
Sabor SPC (SBr. 17., oktobra 1884.) modifikuje taj kanon
tako da se prezviter ne sme postavqati pre 25., a |akon pre
21. godine `ivota. Da li na{i episkopi po{tuju ovo pravilo? Ja sam rukopolo`en i postavqen na parohiju u 23. godini `ivota.
}) Pravilo 80. [estog vas. Sabora ukazuje da ako sve{teno
lice ne u|e u crkvu u toku tri nedeqe, da se svrgne. Kod nas
227
Sabora SPC (SBr.110. od 21. H 1892.) zabrawuje sve{tenicima da sede pred kafanom, a naro~ito za vreme bogoslu`ewa.
Mogao bih Vam navesti sijaset primera, ranije i sada,
sve{tenika koji umesto u crkvu na liturgiju idu u kafanu,
neki i ne slu`e liturgiju pod izgovorom da nema vernika.
Kako }e ih i biti ako on samo jednom izneveri ma i jednog
vernika koji se spremao za pri~e{}e, a nije pri~e{}en zato
{to je wegov sve{tenik probdeo u kafani. Me|u takvim
sve{tenicima ima i miqenika nadle`nog episkopa. A ima ih
koji ne izlaze iz kafane.
q) Pravilo 42. Svetih apostola zabrawuje da se sve{teno
lice predaje igri ili pijanstvu, pa ako po upozorewu to
neprestanu, da se svrgnu.
Kod nas, bogami, ima episkopa koji su zavisni od pi}a, a
kamoli sve{tenika. A oni su nadglednici sve{teni~kog
rada.
m) Pravilo 36. Svetih apostola da ako neki klirik uvredi sve{tenika ili |akona, da se odlu~i. A episkop `i~ki
Stefan pronosi mnoge neistine i uvrede za mene, a kada sam
konkurisao na katedru Apologetike na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu tvrdio da imam vanbra~nu `enu i decu i
tra`io od episkopa Amfilohija i proto|akona Pribislava
Simi}a koji je tada bio dekan da to ustanove.
n) Pravilo 53. Svetih apostola ka`e da ako se sve{teno
lice gnu{a mesa i vina u prazni~ne dane, a to ne ~ini radi
askeze, da bude svrgnuto. Poznato nam je kako je sada i sa
mirskim i sa mona{kim sve{tenoslu`iteqima.
w) Pravilo 5. Svetih apostola ka`e da episkop ne izgoni svoju `enu.
Sada se kod nas episkopi ne `ene, ali jednoga dana mo`e
nekome pasti na pamet da se poziva i na ovaj kanon.
o) Pravilo 51. Svetih apostola isti~e da ako se episkop,
sve{tenik ili |akon uzdr`ava `enidbe, vina i mesa radi
gnu{awa i osude drugih, a ne radi askeze, da se popravi ili
svrgne. Poznato Vam je kako je u na{oj Crkvi.
p) Pravilo 29. Svetih apostola ka`e da ako ko kupi
novcem, ili omogu}i takvu kupovinu, sve{teni~kog ~ina, da
se svrgne. Sli~no je i 30. pravilo istih. Pravilo 2. ^etvrtog
vas. sabora isti~e da ako neko za novac rukopolo`i, odliku229
251
ugo sam se razmi{qao da li da Vam pi{em u vezi pozivawa moga imena i prezimena, bez ikakvog epiteta, od
strane Va{e Svetosti na zakazanom i odr`anom sastanku Beogradskog sve{tenstva 24. februara 1998. godine u
sali Patrijar{ije. Prozivku moga imena u~inili ste Vi,
Va{a Svetosti, sa neta~nom optu`bom da sam ja pisao u sredstvima javnog informisawa kako je Va{a Svetost, u po narod
kriti~no - najkriti~nije vreme, oti{ao u bolnicu i sa ste u
ku~nom pritvoru. Kako ova tvrdwa ne odgovara istini, a
du`ni smo da se slu`imo samo istinom, pre svih Va{a
Svetosti, jer slu`e}i se istinom mi na najboqi na~in
slu`imo i Bogu, pored slu`ewa u veri i qubavi, pa sam
~ekao da pro|e Vaskr{wi post, Vaskr{wi praznici i moja
Krsna slava - Sveti vm~. Gregorije, da bi se qutwa u meni
sti{ala i da bi sti{ala velikoponosna razmi{qawa o svojim gresima.
Zato, Va{a Svetosti, ako za Boga znate, da po tre}i put
tvrdite ne{to za mene {to nije istina?! Da li smatrate da
sam ja najgori sve{tenik u Va{oj Arhiepiskopiji, ruglo Crkve
i slabazan vernik? Pa ako tako mislite, zahtevam od vas da
me, potezom pera, li{ite sve{teni~kog ~ina.
Ovo su te{ke re~i s moje strane. Ali te{ka je optu`ba koja
me bezrazlo`no tereti; te{ko je i vreme u kome se srpski
narod na{ao, dobrim delom, voqom vladaju}ih bezbo`nika
kojima mnogi iz Crkve verno slu`e, vernije nego samom
Gospodu. Dakle, niko od svetovnih ili crkvenih glavara ne
prima ni trunku krivice za stradawe svog naroda. A znamo
da su rane qute i duhovno metastaziraju}e, krivicom i nas
252
255
6.
256
258
263
264
Da li znate da ste sa ovom, meni nerazumqivom, zabaranom da govorim o Svetom Savi Srbima u Be~u razqutili one
koji su me `eqno o~ekivali u Be~u, pa ste ra`alostili i
mene, pa ste, verujem, oneraspolo`ili i Svetog Savu?! Vi
koji sedite na tronu Svetog Save, na ovaj i sli~an na~in
radite protiv svetosavqa i Svetog Save.
Pa, ako ste meni zabranili da govorim u Be~u na dan
Svetog Save, trebalo je da tamo po`aqete nekog masona,
roterijanca, ekumenistu, pervezwaka, kako i ~inite, {to
imate obi~aj da ~inite, {to ste ~inili i {to }ete i daqe
~initi, ako ostanete i dawe na tronu Svetog Save.
O svemu tome istupi}u javno da ka`em narodu narodu
istinu, u to budite sigurni. Ja sam ~ovek i sve{tenik koji se
samo Boga boji, a od qudi nikoga, koje uva`avam toliko
koliko su kao i ja Bo`ija slika i prilika. Pre svega imam
dosta da ka`em o fabrici sa kojom ste zakqu~ili ugovor da
lijete zvona za Hram Svetog Save, fabrici koja je, za vreme
Prvog svetskog rata, pretapala na{a opqa~kana crkvena
zvona za topovsku xulad upotrebqenu protiv Srba, ~ime
uvodite stranu instrumentalnu muziku pod okriqe
Pravoslavqai ~inite `alost stotinama hiqada srpskih
`rtava obe{enih, silovanih, ubijenih od Austrijanaca. Ima
dosta da se ka`e o tome kako ste i koje sve{tenike
favorizovali, nagra|ivali, a koji su slu`ili Boga i
mamonu.Vi me, zbog ove moje kriti~ke re~i, mo`ete kazniti,
pa ~ak i ~in mi oduzeti. Ali ono {to mi ne mo`ete oduzeti
jeste moja vera u Boga, moje ispovedni{tvo Gospoda Hrista,
moja pohvala Svetog Save. Dato Vam je da radite {ta ho}ete,
ali verujem da ne}ete mo}i dokle ho}ete.
Celiva svetu Desnicu i moli Arhijerejski blagoslov
Gre{ni rab Bo`iji,
265
Unapred zahvalan
Protojerej Dr @arko Gavrilovi}
266
~elu, ba{ zato {to metastaziraju}e probleme srpskog naroda u Crkvi i dr`avi ne razre{avate, niti, uz du`no
po{tovawe prema Va{em ~inu, podnosite ostavku na polo`aj
Patrijarha srpskog, kome niste dorasli. Barem bi to sada
bilo bezbolno, kada su bezbo`nici postavili u zasedi
svoga ~oveka da Vas zameni.
Sve se vi{e potvr|uju Spasiteqeve re~i iz 23. glave
Matejevog jevan|eqa, pa nije na odmet da se prisetimo nekih
od wih: Te{ko vama kwi`evnici i fariseji, licemjeri, {to
zatvarate Carstvo nebesko pred qudima; jer vi ne ulazite
niti pu{tate da u|u oni koji bi htjeli. Te{ko vama
kwi`evnici i fariseji, licemjeri, {to jedete ku}e
udovi~ke i la`no se molite dugo; zato }ete ve}ma biti
osu|eni (Mt. 23,13-14). Koristim ovu priliku da Vam ka`em
da }u razmotriti mogu}nost da prvom prilikom kada novinari budu zatra`ili intervju od mene obavestim na{u
javnost o zloupotrebama u Crkvi, kra|ama, favorizovawu
nesposobnih sve{tenika, kupovini parohija, kao i o Va{em
izboru za Patrijarha SPC.
Celiva sv. Desnicu i moli za Arhijerejski blagoslov, jo{
uvek protojerej gre{ni rab Bo`iji,
@arko Gavrilovi}
270
272
6.
273
274
276
Patrijarha, |akon Neboj{a Topalovi}, slu`benika u Kabinetu. To su bile kwige: Srpski pravoslavni posni kuvar, na
kome je napisana posveta mojom rukom: Wegovoj Svetosti
Patrijarhu srpskom GG Pavlu, uz najboqe `eqe i ~estitawe
Krsne slave, Vrbica - Lazareva Subota, 27. aprila 2002. godine @arko Gavrilovi}, protojerej, s.r. A na kwizi Slovarica - Srpski pravoslavni bukvar, kwiga prva, stajala je
posveta: Wegovoj Svetosti Patrijarhu srpskom GG Pavlu, u
znak ~estitki Krsne slave - Vrbica, 27. aprila 2002. godine
@arko Gavrilovi}, protojerej.
Me|utim, ve} slede}eg ponedeqka, 29. aprila 2002.
godine, dakle prvog radnog dana po prijemu ovih kwiga i
pisma pozvao me telefonom oko 14,05 ~asova, {ef Kabineta
Wegove Svetosti proto|akon Momir Le~i}, i saop{tio mi da
je poku{ao da preda Wegovoj Svetosti kwige sa posvetom i
koje sam mu poklonio i pismo koje sam mu uputio i preko wega
tra`io blagoslov da se ove dve kwige mogu prodavati u crkvama i manastirima SPC. Ali, na moju veliku `alost,
Patrijarh nije hteo niti `eleo da primi poklowene kwige,.
~ak ni pismo kojim sam tra`io blagoslov da se te kwige prodaju po crkvama, uprkos tome {to je proto|akon, kako mi je
sam rekao, obrazlagao da bi trebalo da te kwige primi.
Pismo, koje je bilo u belom, neadresiranom kovertu, je
stavqeno u kwigu Kuvara, bez koverta, {to zna~i da je
pro~itano, ali koverat nije vra}en
Bio je to veliki {ok za mene i dokaz, ako ne primitivizma, a ono velike mr`we prema meni, ispoqene od strane mog
nadle`nog episkopa, kako glasi u famoznom Saop{tewu
Svetog arh sinoda od 6. februara 2002. godine. Stoga mi je o.
Momir Le~i} preporu~io da po{aqem nekoga da te vra}ene
mi kwige preuzme Me|u nama se razvio kra}i dijalog:
Pa zar u vreme kada nema skoro nikakvog uxbenika iz
veronauke, kada Crkva skoro ne ~ini ni{ta ili dovoqno da
se do|e do pravog i stru~nog uxbenika za veronauku, kada su
verski sekta{i preplavili na{u zemqu sa bogatom wihovom
literaturom, da ne uzme tu Slovaricu namewenu za decu,
odnosno porodici i {koli i time, decu i qude dobre voqe
zakine Vaskr{wu radost, Patrijarh odbija ~ak i da vidi {ta
ja to pi{em. Ja sam u~inio {to sam mogao, ali nije vredelo,
278
brata svoga koga vidi, kako mo`e qubiti Boga, koga ne vidi?
(1. Jov. 4,20). Sve, pa da sam ja Wegovoj Svetosti i smrtni
neprijateq, kunem se Bogom `ivim i svojim spasewem da to
nisam, on je du`an, ne samo kao Prvojerarh nego i kad bi bio
sasvim obi~an hri{}anin, da voli ne samo bli`we svoje, ne
samo pot~iwene sve{tenoslu`iteqe sa kojima bi morao da
bogoslu`i u miru i qubavi (Mat. 5, 23 25), nego bi, da je
dosledan sledbenik Gospoda Isusa Hrista, morao da voli
~ak i neprijateqe svoje, po u~ewu samog Gospoda: Qubite
neprijateqe svoje, blagosiqajte one koji vas kunu, ~inite
dobro onima koji vas mrze i molite se Bogu za one koji vas
vre|aju i gone (Mat. 5, 44).
Patrijarh bi morao da isijava qubav iz sebe pogotovu zbog
toga {to je Prvojerarh, kao prvi i najbli`i sledbenik
Gospoda Hristu, pozvan da voli sve kao {to je Gospod nas
voleo, jer episkop bi morao da bude vidqivi lik nevidqivog i odsutnog Hrista, kao {to je i On bio vidqiv
pokazateq lika Boga Oca, najlep{i lik Bo`iji me|u qudima, budu}i da je episkop prvi pozvan da nam bude svima
primer u qubavi, krotosti i svetosti. Nema svetosti bez
qubavi, jer i |avoli veruju, i drhte) jak. 2, 19).
Ka`u da je Patrijarh svetac koji hoda po zemqi. Ka`u i
la`u, jer nema svetiteqa u ovom svetu, budu}i da se svaki
~ovek mo`e pogorditi na minut pred smrt. Osim toga, da li
mo`e, da li uop{te sme neko ko je svetac da mrzi ma koga,
pogotovu starog, islu`enog i u borbi istro{enog sve{tenika
sa ateizmom u Dr`avi i nepravdama u Crkvi, da ne ka`em
te`u kvalifikaciju?! Zapita li se iko od onih koje sam ja ,
sa razlogom, kritikovao, da sam im time pomagao da sagledaju sebe u tu|em ogledalu, da vide sebe tu|im o~ima, {to sam
im govorio istinu Hrista radi i za dobro Crkve i naroda,
~ak i za dobro wih samih, pre svega zbog wih samih, da sam
im ja time najve}i prijateq? Ne re~e li umni i sveti
Vladika Nikolaj da nam neprijateqi mogu biti ve}i prijateqi od samih prijateqa koji nam laskaju i ulaguju se,
povla|uju}i na{im slabostima i gresima, pa nam tako prijateqi mogu mogu biti neprijateqi. Za to ovaj, uistinu sveti
Bo`iji sluga, uzvikuje: Sa~uvaj me Bo`e od prijateqa, a od
neprijateqa i sam }u se sa~uvati ?!Mo`e li ma ko, posebno
280
281
283
286
TRE]I DEO:
PISMA POJEDINIM ARHIJEREJIMA
1) PISMO EPISKOPU ZAPADNOEROPSKOM LAVRENTIJU,
O PUTU U AUSTRIJU, LINC TRO[KOVI,
SITUACIJE U AUSTRIJI
BEOGRAD , 8. januar 1980. godine
VA[E PREOSVE[TENSTVO,
288
291
eparhiju, bez da ste spasili ijedan putir ili diskos, suprotno Va{im prethodnicima: Petru Zimowi}u, Platonu
Jovanovi}u, Savi Trlaji}u i drugima koje na{a Crkva proglasi za svece. A {ta }e biti sa Vama?!Zadr`avam pravo da
ovo pismo objavim u vreme koje bi za na{u Crkvu bilo svrsishodno.
Gre{ni sluga Bo`jeg oltara,
Protojerej @arko Gavrilovi}
Patrijar{ija - Kabinet Wegove Svetosti
Wegovom Preosve{tenstvu
Episkopu slavonskom Gospodinu Lukijanu
Prilog: Moderna simonija
294
dobijam ili neredovno ili nikako. Piso bih Vam odmah. Ali,
evo pisa}u bar sada.
@elim da pi{em kao ~ovek ~oveku. Namera mi je prvenstveno da odgovorim makar na neka od va{ih pitawa.
Oprostite ako oma{im, propustim.
Najpre ono o pomiwawu Bas u emisiji na BKTV. Priznajem
da sam pogre{io prema Vama, i izviwavam se. Mogu Vam re}i
kako je do{lo do toga. Va{i ku}ni prijateqi su mi preneli
da ste Vi autor teksta koji je sve{tenik @ika Totorovi}
poslao crkvenom sudu kao svoj odgovor wemu (u dva maha), u
kojem (tekstu) se ja klevetam za nemoral. Vi dobro znate da
sam Vas uvek iskreno cenio. To znaju svi. I ~itao sam Va{e
kwige, u koristio za apologetiku u Bogosloviji. Qut sam bio
{to ste poverovali klevetnicima, tako opako. ^udio sam se
{ta bi od Va{eg nau~nog pristupa stvarnosti, gde se informacije strogo, makar koliko je mogu}e za na{e organe saznawa, proveravaju. Jo{ vi{e sam se ~udio kako niste pomislili da mo`da klevetnici ne klevetaju i u dva smera! Kako
ste mogli zamisliti da taj koji pquje mene pred Vama i o.
@ikom ne kleveta i Vas? Klevetnik je klevetnik, i on ne
kleveta selektivno. [ta su ti isti Va{i ku}ni prijateqi
ispri~ali o Vama! Nisam heto no da ih slu{am ni da im verujem.
@ao mi je {to ste klevetu protiv mene sada li~no vi
izneli u Va{em pismu. Ona poti~e od Va{ih prijateqa, koji
su poku{ali, i uspeli, da me zbace sa funkcije urednika
Pravoslavqa, Pravoslavne presa, a kada sam izabran za
episkopa preduzeli pravu klevetni~ku ofanzivu, jer sam
raskinuo wihovo slu`ewe nenarodnom re`imu...
Molim za opro{taj u srcu, a na delu slobodno se svetite
ako smatrate to za korisno.
Ep. Atanasije
299
Ako ste hteli da me kritikom ispravite, mogli ste to elegantno posti}i: da me pozovete kod sebe na razgovor, savet
ili, ~ak, nare|ewe. Sve bi to boqe razumeo, mo`da ~ak i
poslu{ao Vas, u svakom slu~aju cenio bi taj Va{ gest dobre
voqe, nego {to ste pokazali ovako arogantan Va{ stav prema
meni pred tolikim narodom. Ne zbog mene, nego naroda radi
da se ne sablazni. No, ja nisam gord, kako bi neko pogre{no
zakqu~uo, iako sam dostojanstvem sve{tenik koji smerno
kora~a Bo`ijim i svojim putem u `ivotu, bore}i se hrabro,
}ute}i molitveno u izolaciji od strane Crkve kojoj pripadam, stameno stoje}i na svome raspe}u, koje je uzrokovano
od mojih i tu|ih, prijateqa i neprijateqa, pa se zato molim
Bogu da Vam Bog da smirewe i trpeqivost, qubav i
po{tovawa zaslu`an odnos prema, barem po godinama, starijem svom sastradalniku.
Da ste me posavetovali da ne pi{em tako britko i o{tro,
jer da nije vreme, mo`da bih Vas i poslu{ao, ili osporio
Va{e tvrdwe, jer smo u~ili istu bogosloviju, kod istih profesora, prizna}ete da nisam bio gori u~enik u bogosloviji
od Vas. Ipak, mislim da znam ~istotu Va{eg srca i Va{e
dobre namere, koje nisu uvek u skladu sa Va{im episkopskim
pona{awem, jer sve vi{e iska~u iz normalnog pona{awa,
ulaze}i u nervozu, viku, neki ~ak ka`u i u tu~u, {to se kanonima na{e Crkve o{tro `igo{e. Podsetimo se 27. pravilo
Svetih apostola koje ka`e: Zapovedamo da se svrgne
episkop, ili prezviter, ili |akon, koji bije verne kada
sagre{e, ili neverne kada zlobe, i kroz to ho}e da ih zastra{e, jer nas tome nikako Gospod nije nau~io. Naprotiv,
kad su Ga bili, nije uzvra}ao bijewem; kad su Ga psovali nije
vra}ao psovkom, kad je trpio nije pretio (1. Petr. 2, 23).
Sve{teno lice ne sme nikoga da bije, ni na koga da vi~e,
prema svakome da se o~inski ophodi: blago i s qubavqu,
kako bi svima bio sve i sve pridobio za Hrista (sr. 1. Kor. 9,
18-23). Zar nije greh da me, pod stare dane, navodite na
razmi{qawe da je nemogu}e na}i danas pravog Bo`ijeg slugu
u SPC? Moram da ka`em da nikad ni u snu nisam pomislio da
}u s Vama do}i do nekog nesporazuma, a Vi tako bagateli{ete
moju muku, moju borbu za pravoslavqe, mene koji se ose}a
usamqen u odbrani vere i nacije, koji sam ostao sam samci303
jat na braniku vere i nacije, kao {to je to nekada bio prorok Ilija protiv proroka Valovih.
Sve {to sam do sada radio i napisao, ~inio sam to u najboqem uverewu da slu`im Bogu i Hristovoj crkvi kako najboqe
umem i mogu, Crkvi koja je Hristova nevesta, a ne episkopska pr}ija, iako je episkopalna, budu}i da bi episkopi trebalo da u svome `ivotu i u~ewu izobra`avaju odslikavaju
`ivi lik Hristov pred vernima i nevernima, ponajprije svojim uzornim `ivotom. Zato sveti apostol Pavle u~i da se za
episkopa biraju samo primerni vernici, uostalom kao i za
druga sve{tena lica primerni u svemu, pre svega u svom
moralnom `ivotu. Ali episkop treba da je bez mane, jedne
`ene mu`, trezven, mudar, po{ten, gostoqubiv, kadar da
pou~ava, ne pijanica, ne ubojica, ne lihvar, nego krotak,
miroqubiv, ne srebroqubac, koji svojim domom dobro
upravqa, ima poslu{nu decu sa svakom skromno{}u.... (1.
Tim. 3, 2- 7). Ne znam koliko ste iskreno, u gorwim re~ima,
mogli da opravdate Va{e pona{awe prema meni, pona{awe
koje je bilo, onako uzgred non{alatno, ali u stvarnosti
osorno i prekorno, i to sve pred onolikom masom sveta!
Vi jeste episkop, dakle neko koje po pozivu, jerarhiji i
prizivu stariji od mene, pa sam Vam ja, stariji i nedostojniji protojerej, zato i pri{ao ruci i tra`io blagoslov, ne va{
nego Bo`iji, {to nisam morao. Mogao sam lako izbeci susret
s Vama, i to bih u~inio da sam znao {ta }e se desiti, ali sam
ja mislio da smo obojica stari ratnika protiv ateizma i
komunizma, koji se raduju me|usobnom susretu, iako sam ja
stariji od Vas po godinama, {koli i po slu`ewu Gospodu
Hristu i opet sam ja pri{ao Va{oj ruci, a ne Vvi mojoj.
Neprimereno je da prema meni, koji sagoreva u `aru borbe za
dobro Crkve, tako postupate. Kako tek postupati prema
drugim mawe zna~ajnim od mene? Nisam ~uo da ste tako
o{tro digli svoj glas protiv svoje sabra}e episkopa: ekumenista, masona, vatikanovaca, pedofila, koji stvarno ru{e
Hristovu crkvu iznutra, koji s Vama sede u Saboru rame uz
rame, pri~e{}ujete se iz iste ~a{e Krvqu Hristovom, o
kojima ja imam dosta ru`nih podataka i {to }u, ako me Bog
podr`i u `ivotu, svakako objaviti, i to u ~vrstoj nameri da
i time i tako slu`im na{em Bogu, istini i Crkvi.
304
ma Crkve, kako kod nas tako i u drugim hri{}anskim crkvama. Pomislite na pusto{ antihri{}anskih pravacca: ekumenizma, amoralizma, licemerja, krivoverja koje se, brzinom
po`ara i po{asti, {ire na{om planetom, posebno u
hri{}anskim zemqama i narodima, kao i u na{em narodu.
Okrenite se oko sebe i posmotrite sebe i svoju sabra}u, u
ogledalu u~ewa Svetog pisma i kanona Crkve: koliko
krivoverja, licemerja, nedoslednosti u ispovedni{tvu
Hrista, vike, galame, nemira, te{kih re~i, ka`u ~ak i batina, i to za vreme bogoslu`ewa, {~edro rasipate oko sebe.
Gde je tu qubav Hristova, koja popravqa, a ne sagoreva
prestupnika? Uzmimo kanone Crkve, izvorno u~ewe samog
Gospoda, apostola i svetih otaca, pa vidimo svi sebe same u
ogledalu Svetog pisma i Svetog predawa, u ogledalu Hrista
Gospoda, Wegovih apostola i mu~enika, pa }emo videti
koliko smo dostojni svoga ~ina, umesto {to se glo`imo ko je
u pravu i ko kakav ~in ima. Samo je Gospod Bog u pravu. Eda
li }e ma koga od nas spasiti wegov ~in ili wegovo sledovawe Gospodu verom i delom? Nas ne}e spasiti na{ ~in,
nego celomudren i po{ten `ivot, pravoslavna vera i
~uvawe dogmata Crkve, verno sledovawe Hristu.
Episkop nije crkva u Crkvi, nego vidqivi sto`er nevidqivog Hrista koji personifikuje Hrista, samo tako ako je
dostojan svoga zvawa i polo`aja. A ako je nedostojan svog
zvawa, sama ga Crkva mora odlu~iti da ne slu`i na sablazan
drugima, jer je on sebe, tim i takvim `ivotom, ve} pre toga
odlu~io od Crkve. Zar nije Gospod rekao: Ne}e svaki koji
Mi govori: Gospode, Gospode, u}i u Carstvo nebesko; no koji
tvori voqu Oca Mog nebeskog koji je na nebesima (Mt. 7, 21)?
Setimo se da je episkop bio i Nestorije i Makedonije i mnogi
drugi koji su odlu~eni od Crkve, neki ~ak i sa prokletstvom
za mawe krivice od krivica pojedinih dana{wih episkopa,
pa ga episkopski ~in nije spasao od takvog sankcionisawa.
Ja ne govorim o svima episkopima da su takvi nego o onim
nevaqalcima i najamnicima u Crkvi koji su uzurpirali svoj
polo`aj i koriste ga na {tetu naroda Bo`ijeg.
Uostalom, ~ime mo`ete pravdati episkope: pedofile,
homoseksualce, ekumeniste, vatikanovce, one koji su najamnici u Hristovoj crkvi i tvrditi da je napad na takve, napad
308
310
311
312
313
314
318
319
320
isam verovao da }u ikada imati potrebe da Vam se pismeno obratim, ma da od doga|aja sa stjeni~kim sestrama, sa ~im ja nemam ama ba{ nikakve veze, izuzev {to
sam od Vas negativno pomenut na skupu, kasno no}u pre vi{e
od godinu dana, u kancelariji ^a~anske crkve.
Sada, od kako sam o{tro nastupao protiv bogoslu`benih
novotarija u SPC na raznim tribinama, gde su me vernici i
organizatori pozivali, dosta se gneva nakupilo u meni, a
verujem i u Vama, jer su mi razli~iti glasovi stizali sa
raznih strana i od raznih osoba: da ste me vrlo `estoko
`igosali, a da me nikako niste hteli da pozovete na razgovor, ose}am potrebu da Vam se obratim ovim Otvorenim pismom. Verujem da ste quti na mene zbog mog anga`ovawa protiv bogoslu`benih novotarija koje, Vi i Vama podobna bra}a
arhijereji uglavnom iz Srbije, uvodite na mala vrata u
na{u Crkvu, i to samovoqno, neovla{}eno, protiv kanonski,
protiv dogmatski i antitipi~ki, dakle nasilno zavodite,
suprotno kanonima Crkve, Nomokanonu Svetog Save,
bogoslu`benim ustavima, Va{oj doskora{woj praksi u
Hilandaru i u SPC, zakletvi koju ste polo`ili pred bra}om
arhijerejima: da }ete ~uvati kanonsko i bogoslu`beno jedinstvo Crkve, pa je potom pogazili; suprotno svojoj re~i i
obe}awima datim dva puta u Saboru: da }ete se vratiti na
staru praksu bogoslu`ewa, pa i to pogazili te, napokon,
suprotno i odlukama Sv. arh. sabora SPC: da se bogoslu`ewe
vr{i po vekovnoj praksi. Vi i daqe, uporno i tvrdoglavo,
bogolu`ite novotarije za koje nemate kanonsko pokri}e.
Poku{ali smo: moji prijateqi, ja i mno{tvo vernika, kako
Va{e tako i drugih eparhija SPC, da Vas odobrovoqimo da
tako vi{e ne ~inite, doslovno koriste}i u~ewe Svetog
pisma i zapovesti Gospoda na{eg: Ako ti zgre{i brat tvoj...
321
(Mat. 18, 15-17), da Vam nekako prvo doturimo dobronameran glas na{e savesti, a onda i pismeno zahtevamo (ja preko
Sinoda) i usmeno preko raznih tribina i revolta naroda
Srbije, da to ne ~inite ni Vi ni Vama podobni arhijereji. Pa,
po{to ne}ete nikoga od nas ni da ~ujete, a kamo li da nas
primite u audijenciju, i po{to ste se o te na{e apele
oglu{ili, pa niste ni{ta ni marili za wih, nego ste, naprotiv, preduzeli hajku i gowewe nevinih i ~asnih sve{tenoslu`iteqa, monaha, monahiwa i vernike Va{e eparhije, koji
se dr`e vekovima ustaqene prakse bogoslu`ewa, te da ih
preme{tate, saslu{avate, pretite im kaznama i ~ak ste
po~eli da ih ka`wavate.
Moram da Vam ka`em da smo od Vas, kao Hilandarca,
o~ekivali ortodoksnost i ortopraksiju. Ovo tim pre {to je
trebalo da se potvrdite budu}i da su Vam neki pri{ivali
naziv }umurxije Hilandara, a Vi, jo{ i vi{e sa Va{im jednomi{qenicima, ispadoste komorxija Vatikana.
Tako|e smo mislili da }ete nas pravilno pou~avati
u~ewu Gospoda Hrista, Svetog Save, svetih otaca i u~iteqa
Crkve, a ne da }ete Vi gaziti kanone, dogme, vekovnu praksu
Crkve, svoju zakletvu, svoje mona{ke zavete i odluke na{eg
Sabora.
datim Gospodu; kako samovoqno i koristoqubivo rukovodite crkvenom imovinom, koja Vam je poverena na ~uvawe;
kako po{tujete: u~ewe Svetog pisma, kanone i dogme PC; kako
i koliko se pridr`avate datih obe}awa, zaveta i zakletvi,
koje ste polo`ili, za{to ne dr`ite datu re~ na Saboru da
vi{e ne}ete slu`iti liturgiju po vatikanskom obredu, da
ne}ete pretiti vernicima ili, kao {to je to slu~aj sa
episkopom {umadijskim, koji izvodi umirovqenog episkopa
Atanasija, da ga brani pred vernicima u Ven~anima, koji je
mo`da idejni tvorac ovih va{ih novotarija, kome je
u~enost udarila u glavu pa ne zna gde i na koga udara, a
episkop {umadijski izvodi stotinama udbinih policajaca
protiv svojih vernika i tome sli~no, ne obaziru}i se na
znamewa krvoto~ivih ikona u svojoj eparhiji, pojavu zmija gde
bogoslu`i neblagodatnu liturgiju i tome sli~no. A Vi, isto
tako, mirno gledate kako sve{tenici, me|u wima pomahnitali namesnik po`e{ki, tu~e svoje vernike umesto da ih
pou~ava,
Ja sam potpuno svestan te`ine ovih mojih re~i, te ne
`elim, i ne}u, da imam ulogu Lutera, Kalvina, Husa i
Cvinglija u na{oj Crkvi. Ali sam, svakako, du`an da govorim
istinu, ~ak i pred pu{~anim zrnom, makar bio i na svom
raspe}u. Ovo ~inim ba{ {to sam svestan svoje sve{teni~ke
zakletve: da }u verno slu`iti SPC, da }u u vreme i nevreme
govoriti istinu, ~uvati veru i boriti se za sveto
Pravoslavqe i Svetosavqe. I to }u ~initi dok sam god `iv,
kunem se pred Bogom `ivim i jedinim! Ja tim svojim stavom
nemam {ta da izgubim u ovom svetu, ve}, naprotiv, da dobijem: u onom ve~nom `ivotu, pa }u da ispijem svoju ~a{u
gor~ine do dna, ako mi je Gospod dosudi. Naprotiv, dobi}u
mnogo, ~ak sve od Gospoda za ovaj svoj stav i u prolaznom
`ivotu ste}i Carstvo nebesko i zajednicu s Bogom. A to je,
trebalo bi da se slo`imo, ne{to najve}e za sve bnas, a za
mene: sve {to mogu, {to ho}u i {to `elim.
Samo da znate da briga o Crkvi nije samo episkopska
du`nost, iako je prvenstveno wegova, nego i svih ostalih
klirika i blagovernog naroda Bo`ijeg, zbog ~ega sam se i
drznuo da Vam napi{em ovo Otvoreno pismo i da govorim na
pozvatim tribinama.
324
325
ozvao me preko telefona o. Jovan Blagojevi}, protojerej crkve Svetog Marka u Beogradu, i reka da su on i
o. Miodrag Popovi}, urednik Pravoslavqa, razgovarali, da bi bilo dobro za Crkvu da ja odem i razgovaram sa
mitropolitom Amfilohijem Radovi}em, koga je Svvetog
arhijerejski sinod SPC, po odobrewu patrijarha Pavla
Stoj~evi}a, ovlastio da zamewuje patrijarha, dok je on
(bole{}u) odsutan, to jest, nesposoban da vr{i du`nost
patrijarha. Bilo je to nekoliko dana kasnije kada je objavqena takva vest u maju 2008. godine.
Tra`io sam prijem, koji je Visokopreosve}eni odmah prihvatio i zakazao mi isti u svom apartmanu u Patrijar{iji, u
ve~erwim satima, posle zavr{etka samog ve~erwa u Sabornoj crkvi u Beogradu, da }e me primiti.
Kad sam do{ao kod Mitropolita Amfilohija, u svoje
vreme uzornog revniteqa Pravoslavqa i Svetosavqa, uzeo
sam blagoslov, ~estitao mu na postavqewu i, koliko se
se}am, na{ razgovor se vodio u ovom tonu:
Visokopreosve}eni, pru`a Vam se prilika da sada
razvlastite mafiju u SPC koja krade SPC, vr{i simoniju
prodaju}i parohije za novac, koja `ivi nedostojno svog
visokog duhovnog pozvawa. ^ak mnogi od arhijereja i sve{tenika `ive bludno, luksuzno i perverzno, pa da se onda,
kad o~istite SPC od mafije, okru`ite dobrim, po{tenim i
uglednim sve{tenicima, kojih, hvala Bogu, ima u Beogradu.
- Aaa, ja to ne}u raditi!
- Za{to pobogu, odgovorih ja, vide}i da Mitropolita
interesuje samo polo`aj patrijarha, a ne stawe u SPC? Zar
nije sam Gospod Hristos isterao trgovce iz hrama (sr. Mt. 21,
12; Mk. 11, 15; Lk. 19, 46), da ga ne profani{u svojim poslom,
a trgovci su, u odnosu na lopove i na{u mafiju u SPC,
po{teni qudi, jer razmewuju dobra koja nam je dao Bog, a ne
326
^ETVRTI DEO:
PISMA DR@AVNIM ZVANI^NICIMA
JUGOSLAVIJE I SRBIJE
1) PISMO MAR[ALU JUGOSLAVIJE GOSPODINU
JOSIPU BROZU TITU,
BEOGRAD, 28. jun 1962. godine
U~tiv,
@arko Gavrilovi}, sve{tenik
333
340
342
346
347
SAMOUPRAVA
4 (1159), Novi Sad
Maj 1990. godine, str. 8-9
353
na ovaj na~in izra`avamo svoje ogor~ewe i protivqewe pojavquvawem Va{e politi~ke stranke koju
stvarate od Srba, a protiv Srba, u vreme kada Srbi u
Srbiji poku{avaju da do|u do kakve takve demokratije i do
jake vlade putem organizacije jake opozicije i kada Srbi
poku{aju u drugim republikama da se politi~ki organizuju
kako ih Tu|man i islamski fundamentalizam ne bi
uni{tili.
Vi se, sa Va{im Savezom JRS, niste pojavili u vreme dok
su Ku~an i Tu|man stvarali nacionalne i nacionalisti~ke
dr`ave koje su ru{ile temeqe Jugoslavije i hteli da Srbe
sabiju u rezervat zvani u`a Srbija kao {to su u~inili
Amerikanci Indijancima kako bi ih uni{tili, ve} se
javqate sada, i to sa pozicija vlasti, te, na {tetu srpske
opozicije i vladaju}e SPS, stvarate svoju partiju kako bi
blokirali demokratski razvij Srbije i sutra je optu`ili da
u woj vlada boqe{evizam. Znate li, g. Predsedni~e, da ste
Vi tre}i po suksesivnom redu predsednik SIV koji je Hrvat
i da Hrvati preko SIV-a i daqe nastoje da cepaju Srbe i
vladaju wima kako bi produ`ili srbofobi~nu politiku
Josipa Broza? Vi ne stvarate Va{ Svez od Hrvata i
Slovenaca koji su krenuli stampedom protiv Jugoslavije
nego, zabijaju}i no` u le|a srpskom narodu, poku{avate od
Srba u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji da, na ru{evinama avnojevske i brionske Jugoslavije stvorene genocidnim
osnovama prema srpskom narodu zami{qene kao stupci i
zamku Srbima od Va{ih predaka, srbofobi~nih politi~ara,
stvorite do sada neku vrstu pete kolone u srpskom narodu
kako bi Srbi, pod sumwivim razlozima reforme (kakve i
~ije?) ponovo pohrlili u Jugoslaviju iz koje su ve} jednom
nogom iza{li Hrvati i Slovenci.
354
356
8) PISMO JAVNOSTI,
KO ]E BITI SRPSKI PATRIJARH?
^asopis Zbiqa, br. 27, BEOGRAD,
19. marta 1994. do 1. aprila 1994, str 6.
SPC koja je, uzgred da ka`emo, imala dobre odnose sa vlastima (~itaj komunistima). ^ak i verski sekta{i imaju boqi
tretman pred vlastima, jer su brojne hramove kupili, po svi
zabitim delovima na{ih gradova i sela i uspe{nije vr{e
katehizaciju od nas, nego SPC koja tek u posledwe dve
godine nalazi na predusretqivost novih qudi.
A ti verski sekta{i, dobro organizovani i pla}eni, idu po
duhovnom grobqu na{eg naroda kao razni emisari, Kri{ne i
Murte, jogini i egzoterici, zagovornici transcedentalne
meditacije, teosofije i astrologije, idu kao svetski emisari i spasiteqi, nude}i na{em narodu pravu veru, truju}i
ga i raslojavaju}i na{e porodice i narod. I umesto da Crkva
pove}a svoju aktivnost na ovom poqu, kako to ~ine druge konfesije, da sve{tenici u svakoj prilici govore omladini i
deci o veri i Hristu, sve{tenici moraju dobiti odobrewe od
vi{ih vlasti za svaki nastup u javnosti, za svaku tribinu,
skoro za svaku re~. A i xihad je u{ao u na{ narod: Kosovo,
Sanxak, Novi Pazar, delovi Bosne svedo~e o velikom
potiskivawu srba. Poznato je kako je Fikret Abdi}, kao
komunista, organizovao hoxe u Bosni, pomagao gradwu xamije
u Zagrebu.
Dakle, svuda se vernici i laici organizuju, a nas na{i
qudi vezuju slepom poslu{no{}u kako bi nam zabranili da
se me{amo u politiku koja nas je do ovih jada i dovela i to u
vreme kada nam spremaju om~u sleva i zdesna, sa Istoka i
Zapada. Nije li servilna poslu{nost isto tako greh kao i
osiona prepotentnost, kojih sam li{en, jer `elim da budem
poslu{an, ali ne servilan. Osim toga, odluka Svetog arh.
Sinoda da se sve{tenicima zabrani da pristupaju novoosnovanim politi~kim strankama suprotna je Op{toj deklaraciji o qudskim pravima, i to ~l. 6., 19., 20., 21., koju Deklaraciju je ratifikovala i na{a dr`ava, a mislim da je priznaje i SPC koja je ~lan Svetskog saveza crkava.
Stoga molim Sveti arhijerejski sinod SPC da povu~e svoju
odluku o zabrani sve{tenicima da pristupaju novoosnovanim politi~kim strankama kao nelogi~nu ili da ovu moju
molbu uputi Svetom arhijerejskom saboru na ovogodi{we
zasedawe radi kona~nog odlu~ivawa po ovom pitawu. Posle
odluke na{e najvi{e crkvene instance ja }u zauzeti svoj
364
U~tiv,
Protojerej @arko Gavrilovi}
365
367
24.
369
Unapred zahvalan
Protojerej,
@arko Gavrilovi}
371
dakle, neprijateqima srpskog naroda, od kojih je jedan i ministar Svilanovi}. Ovo tim pre {to on nema iza sebe ni
validno izborno telo, niti brojnost ~lanstva stranke koja
bi bila srazmerna wegovoj politi~koj snazi i uticaju koji
ima u vladi Jugoslavije. Uostalom, i da sve to ima, on ne bi
mogao sam da vr{i rasprodaju srpske zemqe, jer ni jedan ministar ni u jednoj civilizovanoj zemqi sveta sam ne re{ava
tako osetqivo pitawe bez uvida posebno obrazovane
dr`avne komisije. Me|utim, to pitawe meritorno ne mo`e
da re{ava ni parlamentom obrazovana komisija bez uvida i
odobrewa samog parlamenta.
Dakle, da je to pitawe i re{avala dr`avna komisija, ona
ne bi mogla pravovaqano i legalno to pitawe da re{ava i
da mewa dr`avne granice na {tetu srpskog naroda, jer je i
wen rad podlo`an verifikaciji od strane Savezne i
Republi~ke skup{tine. A kamo li da tako osetqivo pitawe
u osetqivom istorijskom trenutku re{ava sam ministar
Svilanovi}, kao nekakav autokrata, novi Brozovi}, i da tek
tako obe}a Piculi tu|u zemqu, ne zemqu svojih otaca i dedova, ve} moju, tvoju i na{u, pa Picula ode u wegovu lijepu
vrlo obradovan i zadovoqan, kako ka`e, razgovorima u
Beogradu. Ovo pitawe Svilanovi} ne bi smeo da re{ava ni
zbog toga, jer on dobrim delom pripada jednom drugom, nama
neprijateqskom narodu, pa je razumqivo {to poklawa
toliku srpsku zemqu, u kojoj i deo nacionalnog parka koji je
dragocen svakom narodu na kugli zemaqskoj. Dunav je bio
oduvek do sada prirodna granica koja je zagarantovana
Me|unarodnim pravom.
Ovim dogovorom Svilanovi}a i Picule (kakva asocijacija u ovim prezimenima!) Hrvati su dobili kopno na srpskoj
teritoriji da na wemu mogu mirne du{e da prave vojne baze
i nastave daqe osvajawe Ba~ke, Banata, Srema, Zemuna i
Beograda, o ~emu neki ekstremni Hrvati ve} danas govore i
sawaju, te takva podela i razgrani~ewe izme|u Srba i
Hrvata mo`e biti ve~ita jabuka razdora. Kada su, i po
kojim me|unarodnim aktima ti krajevi ikada pripadali
Hrvatima?!
Da li vi, gospodo Dosovci, znate {ta radite?! Kako vam se
desilo da nesrbin dr`i savezno ministarstvo, da Hrvat
374
382
a) Da se predstavim
Da se odmah razumemo: mnogi su pomislili da ja stojim iza
tih demonstracija. ^ak su me novinari: Glasa, Blic Wusa i
Svedoka o tome otvoreno pitali. Ja nisam organizovao te
demonstracije, ne stojim iza wih, ne za to {to sam engleski
|ak, kako mi neki prigovaraju, ali potpuno razumem te
demonstracije ako su bile mirne i bez vre|awa, iako ih
te{ko mogu odobriti. Pretpostavqam da su deca htela da me
po{tede zbog starosti i naru{enog stawa zdravqa, pa me
nisu ni pozvala da budem organizator ili u~esnik u tim
protestima. Ina~e da su me deca pozvala na te demonstracije, prvo bih pitao ko ih je organizovao, pa bi potom
odlu~io o svom u~e{}u u wima.
Uostalom, ja sam, za vreme svojih posle diplomskih studija bogoslovqa, slu`io u engleskim crkvama, {to je
pravoslanim sve{tenoslu`iteqima, po kanonima na{e
Crkve, dozvoqeno ako imaju antimins u kome su ugra|ene
mu~eni~ke mo{ti i ako ga je osvetio nadle`ni episkop, pa su
mo`da deca pomislila da sam ja engleski ~ovek i da se
383
umeju ~ak ni da se dovijaju danas u, za nas, {kakqivim pitawima kakvi su, oduvek i svuda, naro~ito sada, pitawa:
nacionalnog opstanka, o~uvawa vere, nacije i kulture, ono
{to vi uspe{no ~inite kada su u pitawu va{i narodi, va{a
vera, kultura i rodoqubiva svest. Se}amo se kako ste slali
svoju armadu vojnika hiqadama miqa daleko od Engleske na
Foklandska ostrva, i to na tu|u teritoriju, da za{tite svoje
vitalne interese, a nama ne dozvoqavate da sa~uvamo
Kosovo, sveti prag svake srpske ku}e i crkve.
Stoga, ako je Gospod rekao Svojim u~enicima, kojima su
apostoli branili deci da pri|u Hristu: Pustite decu , i ne
branite im da dolaze k Meni, jer je takvih Carstvo nebesko
(Mt. 19, 14), dozvolite i meni, svegre{nom pravoslavnom
sve{teniku, da i ja ka`em vama: Pustite srpsku decu da
pri|u preobra`enom i vaskrslom Hristu, a ne Hristu koga su
zatamnili i umnogome izmenili protestanti, ~ak i rimokaktolici, sa kojima vrh na{eg episkopata SPC poodavno {uruje
i koketira!
Pustite na{u decu da vole svoj narod, onako kako u~ite
svoju decu da to ~ine, jer ko ne voli sebe, ne}e mo}i da voli
ni drugog; ko ne voli svoj narod, ne}e mo}i da voli ni druge
narode sveta, pod uslovom da vlada racionalna ravnote`a
izme|u ove dve qubavi: rodoqubqa i internacionalizma,
kakva ravnote`a vlada izme|u centrifugalne i centripetalne sile u svemiru. Kao {to se ravnomernim delovawem tih dveju sila odr`ava ceo kosmos, tako se ravnomernim delovawem qubavi prema svom narodu i qubavi
prema drugim narodima sveta, odr`ava i napreduje svaki
pojedina~ni narod.
Znajte da su na{a deca, u tom pogledu, ortodoksnija, ~istija od nas starijih, i spremnija da ispovede svoju veru u `ivog
i vaskrslog Hrista, ~ak i po cenu velikog mu~eni{tva i zatvarawa u va{im i na{im kazamatima, kakav je i sada slu~aj
sa onima koji su mirno demonstrira~li protiv jeretika, pa
sada neki od wih provode svoje mlade dane (~ame) u neokomunisti~ke kaznionice bogomdane vlasti, sa kojom vrh
na{e Crkve sara|uje na {tetu sledovawa Hristu, vlasti koju
su nam opet doveli Englezi i Amerikanci, kupiv{i ih
devizama i zapadwa~kim, protestantskim {arenla`ama jo{
394
k) Zakqu~ak
Prema tome, nema zajedni~kog molitvenog op{tewa izme|u
pravoslavnih hri{}ana i jeretika, a pogotovu ne sa inovernicima nehri{}anima koji su za nas hri{}ane ravni ne400
403
15)
ti~ara koji rade ono {to im wihovi mentori, a na{i neprijateqi zapovede.
Da li ste vi, zaista, kao politi~ari istovremeno i komunisti~ka nedono{~ad, da dajete agreman i no` i poga~u u
ruke na{im neprijateqima da rade na daqem razarawu
Srbije i Srpstva po {avovima i rubovima? Sada se
priprema, u duhu Novog svetskog poretka, i cepawe regionalisawe Srpske pravoslavne crkve samo u Srbiji, shodno
voqi svetskih mo}nika, a na{ih neprijateqa da vi{e ne
ostane ni kamen na kamenu od nekada{we Srbije, da se
Srbija, kako je rekao Kol Klintonu, vojno porazi da bi prihvatila sve postavqene joj uslove, to jest, ucene. Ama, jeste li
vi qudi? Jeste li vi Srbi, Nemawi}a soj, ili potomci Vuka
Brankovi}a? Dokle }ete biti pogrbqeni i na{im neprijateqima servilni, a prema narodu osorni?! Onaj koji ne ceni
sebe, ne}e biti cewen ni od neprijateqa niti od prijateqa!
4) Ko daje pravo g. Marovi}u da se onako servilno presavija i naivno izviwava Mesi}u za na{e zlo~ine koje su
gra|ane SCG po~inili gra|anima Hrvatske pred onako
mlakim i perfidnim Mesi}evim ispri~avawem, kada
Marovi}, hvala Bogu, nije ni imao nikakve `rtve, niti je bio
napadnut, nego je vodio provatikansku, pronema~ku i
proameri~ku politiku cepawa Crne Gore od Srbije, jer nije
za wega popularno da bude Srbin nego Crnogorac, dok su
na{e Srbe Hrvati, [iptari i muslimani svuda gde su stigli
klali, kasapili, `ivim im meso otkidali, glave im na kolac
nabijali, bacalili ih `ive u livnicu Slavonskog Broda,
tukli ih maqevima, gazili tenkovima po Novskoj, prali
ulice {mrkovima od tenkovima Leopard pobijenih Srba,
isce|ene srpske krvi: u Zapadnoj Slavoniji, Kninu,
Topuskom, Sarajevu, Kosovu i Metohiji. To }e i g. Dra{kovi}
govore}i o Milo{evi}evom ([iptari }e to uzeti kao dokaz
o srpskom) genocidu nad [iptarima, {to ukoliko zna istinu,
zna da nije ta~no. Razume se da Marovi} i Dra{kovi}, tandem koji sada duva u iste diple, iako se govorilo da me|u
wima postoje nepremostive razlike, nisu teolozi, da ne zna
da niko nema prava da govori neistinu, da opro{ta zlo~ine
nanete na{im Srbima, osim Boga i samih `rtvava kojima su
407
na~ina, ako prenebregnete ovaj moj apel, da alarmiram uspavanu srpsku javnost, a ako to ne uspem: baci}u prokletstvo na
sve na{e politi~are koji, zarad svoje vlastoqubive promocije i sopstvenih interesa kao sluge i, ne daj Bo`e,
pla}enici, izdaju vitalne interese srpskog naroda u Srbiji
na{im neprijateqima.
jednoj uceni, sutran }ete podle}i svim ucenama? [ta ste vi,
g. Dra{kovi}u nama ranije govorili i radili u vezi odbrane
zemqe, a {ta danas, kada ste u{li u dru{tvu ministara
saradnika gospo|e del Ponteove, pri~ate sa pozicija
velikog ministra spoqnih poslova male dr`avne zajednice koja se, prakti~no svela na Srbiju, Srbijicu koja
izdr`ava vas Savet ministara sa buxetskim izdacima od
94%, a da samo 6% pla}a u buxet dr`avnoj zajednici Crna
Gora, i da im je to skupa i preskupa dr`avna zajednica, pa
ho}e da je napuste, a u toj Srbijici ta Crna Gora ima toliko
ministara, ambasadora, politi~kih kadrova, da Srbija ne
mo`e da digne glavu od rashoda koje pla}a drugima koji je
glo|u, a wene gra|ane more gla|u? Tako smo za vreme Broza
dotacijama, otkupom, narezom pomagali, i u Kosmeu i u Crnoj
Gori, ra|awe {iptarske dece i mortalitet na{e dece u
Srbiji, koja je tada kao i sada bila gladna; da Srbija, koja
nikako ne mo`e da postane dr`ava srpskog naroda, jo{ uvek,
i u post Titovoj i Milo{evi}evoj eri, {to je velika gre{ka
Milo{evi}a, postaje kao nekakva krava muzara od koje svi
drugi boqe `ive, na {tetu tzv. Srbijanaca.
Da li pomi{qate, g. Dra{kovi}u, da ako ovako nastavite
da, Vi i na{i politi~ari, pretite nama sa takvim
podani~kim mentalitetom, da }ete sve predati Hagu, mentalitetom koji ranije niste imali, pa {ta }e g. Dra{kovi}
raditi ako Karla del Ponte, ne daj Bo`e, sutra po{aqe
wemu zape~a}eno qubavno pismo, da li }e i onda on
sara|ivati sa Hagom ili, da li bi mi morali i sutra i wega
da predamo Hagu? On se, verovatno, sveti generalu
Pavkovi}u, mo`da i sa pravom, ako je istinit slu~aj sa
helikopterom. Ali, ja ne govorim o slu~aju, nego o principu:
da ne smemo ni pod kakvim pretwama podle}i ucenama
zapenu{ene stare dame koja na Srbima le~i svoje komplekse
ru`no}e, niti podle}i ucenama ma koga centra mo}i u svetu
i izdati na{e patriote i borce koji su nas, kad smo bili
napadnuti, branili. Zlo~ince da, ali samo zlo~ince po
na{em zakonodavstvu i ustavu, a ne optu`bu za komandnu
odgovornost, koju na{i zakoni ne poznaju. Ne}emo mi, vaqda,
svaki ~as mewati ustav i zakone po }efu neke del Pontove
koja je, koliko se ja razumem u pravo, samo dobila od nekoga
411
jom, ~esto tu|om imovinom i denacionalizacijom neobavqenom; najve}i pravdoqupci oni koji su izigravali pravdu
na svakom koraku. U Srbiji je danas najvi{e demagoga, a najmawe narodnih tribuna; najvi{e koristoqubaca a najmawe
narodoqubaca; najvi{e onih koji uzimaju svoje i tu|e, a najmawe onih koji svoje poklawaju; najvi{e ucewenih i ucewiva~a, a najmawe hrabrih i po{tenih odupira~a.
4) Moram da vam ka`em da }ete, sa politikom ucewivawa
vi, tako slabi, nedr`avotvorni i podani~ki odgajeni, te{ko
iza}i na kraj. Ucena }e sustizati uceni; vi ne}ete postoje}u
ni ispuniti, sustiza}e je slede}a ucena. Jedna ispuwena,
ra|a}e mno{tvo drugih. Onaj na{ politi~ar koji danas preda
Hagu sve optu`enike koje taj sud tra`i, sutra }e morati
povu}i i Tu`bu protiv NATO zlo~inaca koji su nas ojadili i
u crno zavili: decu nam ubijali po obdani{tima i kupatilima, putnike u vozovima i autobusima, izbeglice, koje su jednom pobegle od wihovog bombardovawa, u izbegli~kim kampovima i kolonama, u~enike po {kolama i mostovima,
seqake po wivama. A za divno ~udo oni su nam zemqu, vazduh
i vodu zagadili, narod otrovali raznim otrovima tako da je
reprodukcija stanovni{tva u Srbiji smawena za 70%. I tako
}e biti: Prvo }ete ucenom isporu~iti sve ha{ke optu`enike,
pa }ete ucenom obe}ati da povu~ete tu`bu protiv NATO-a, a
jedan drugi na{ ministar obe}ava da ne}e uslovqavati
povla~ewe na{e tu`be protiv NATO-a povla~ewem wihovih
tu`bi protiv Srbije, da je sasvim mogu}e da }e Srbija, kao
{to to `ele Vatikan i Nema~ka, dok postoji i nestane
morati da pla}a ratnu od{tetu: Hrvatima, Bo{wacima
muslimanima, Arbanasima [iptarima, Slovencima, svima,
jer je od ovih zapadnih sila progla{ena za uzro~nika, to
jest `rtvenog jarca rata u Jugoslaviji. A taj rat su pre izazvali Zapad i na{i susedi (naoru`avawe Jan{inih teritorijalaca, [pegeqevih neousta{a, {iptarskih terorista, muxahedinski muslimana od strane. Nema~ke, SAD, Engleske,
Vatikana, Saudi Arabije, Irana, Turske itd) nego {to je za
wega kriva Srbija. O Srbiji kao o tom `rtvenom jarcu dobro
bi bilo da pro~itate tekst iz Svetog pisma (4. Moj. 28, 15. 22;
29, 16. 19. 22. 25. 28. 31. 34. 38).
416
418
Poslato:
Svetom arh. sinodu SPC,
Ustavnom sudu Srbije,
Vladi Srbije,
Skup{tini Srbije i
Sredstvima informisawa javnosti (Tawugu, RT Srbije,
Glasu, Blicu, Politici, Ilutrovanoj politici,
Ve~erwim novostima i Borbi)
423
neopravdano optu`io g. Singer, da pau{alne optu`be ne prihvatam. Ostajem i sada, kao i onda, pri tome: da onaj koji me
tu`i, du`an je da navede za {to me tu`i, za koju inkriminaciju, kada je ona u~iwena ili izre~ena, za koje moje
tvr|ewe, pa }u za to odgovarati pred svim sudovima ovoga
sveta, kao iskreni i pravi vojnik Hristov, Srbin koji se ne
pla{i nikoga do Boga samoga, a i Wega ne bezrazlo`no, jer je
Bog qubav (1. Jov. 4, 8), iako me pro`ima strahopo{tovawe
pri pomisli da }emo, Vi i ja i mi svi, morati da iza|emo
pred Wega i polo`imo ra~un o svom ovozemaqskom `ivotu i
delima...
Iskreno `elim da mi ka`ete gde ja to gre{im. ^ovek sam,
a ne rimski papa, i mogu da gre{im. Pa ako gre{im, `elim i
da znam u ~emu gre{im da bi se popravio. Ali, pri tom, nemojte o~ekivati od mene da se odreknem prava da se bavim
naukom, istinom i da `igo{em neprijateqske radwe onih
koji se bore protiv nas Srba i Hri{}ana, pa ma ko to bio i
iz ma kog naroda poticao.
U ove posledwe ja ni u kom slu~aju, ne ubrajam sve Jevreje,
kao narod, kao protivnike Hrista Gospoda. Ima Jevreja pred
kojima ja mogu kapu da skinem s glave, Bog mi je u tome svedok
da tako mislim, ali u svakom narodu ima pojedinaca koji mu
kvare prosek. Uostalom, o svakom pojedincu iz ma kog naroda, svako mo`e da sudi i prosu|uje kako mu je voqa, svest i
znawe. Zbog svih ovih, Va{ih i drugih napada, morao sam da
dajem i odgovor u listu Nacional (god. II, br. 36, Beograd, 17.
januar 2002. godine, str. 16, ~iju Vam kopiju prila`em uz ovo
pismo) i da se i na taj na~in branim od neopravdanih kleveta.
A {to se ti~e incesta i wegovog prisustva u jevrejskom
narodu, ja sam rekao podatke koje je objavila medicinska
nauka. Uostalom, zar o tome nema mnogo podataka u samom
Svetom pismu Starog zaveta (slu~aj Lota i wegovih k}eri
koje su zatrudnele sa svojim ocem - 1. Moj. 19, 31-38)? Zar i
sam Frojd, kao Jevrejin, nije ustoli~io nau~nu istinu o
incestu kroz svoje u~ewe o Edipovom i Elektrinom kompleksu, a i sam je u~inio incest, da ne idem za sada daqe i
dubqe u obrazlo`ewu? Zar mo`e iko pametan da misli da
sam ja napamet govorio to {to sam kazao o incestu, da sam to
govorio bez ikakve nau~ne argumentacije? Ali, podvla~im po
431
Ju info kanalu, govore}i u dvema emisijama o homoseksualstvu i incestu, uprkos tome {to predstavnici SPC o tome
podmuklo }ute i tako izdaju Hrista Gospoda, Sveto pismo,
kanone Crkve, u~ewe svetih otaca, ostajem iako usamqen na
braniku vere i nacije pri svojim stavovima, kao i pri dosada{wem svom radu, sve dotle dok me neko, razumnim razlozima i dokazima, u tome ne razuveri, kada }u biti spreman da
korigujem svoje mi{qewe i da se kolenopreklono izvinim
svima drugima koje sam time povredio. Ina~e, spreman sam
za svoja uverewa radije umreti i glavu na paw polo`iti,
nego doveka pogrbqeno `iveti.
Znajte, gospodo draga, da sam ja neustra{ivi Hristov
vojnik, iako dosta usamqen i na mrtvoj stra`i pravoslavne
duhovnosti i, kao takav: vojnik, Srbin i uspravan ~ovek,
prinu|en da se borim za sva svoja prava i prava svoga naroda, ~ak iko sam usamqen, kao nekada prorok Ilija me|u prorocima Vaalovim (1 Car. 18, 22), da se borim dokle god
jesam i dokle slobodno di{em Bo`iji vazduh.
Drugim re~ima, ja ne mogu, a i ne `elim, da dajem ve}e za
mawe; da se odri~em ve~nih dobara u Hristu, radi prolazne
slave i zadovoqstva; da izgubim nebeski raj, u zamenu za
ovaj zemaqski pakao, kao {to to ~ine izvesni najamnici u
Crkvi i dr`avi. Mislim da }u, kao takav, biti ve}i i pouzdaniji prijateq svog i Va{eg naroda, kao i celog ~ove~anstva u celini, od onih koji po svoje mi{qewe idu kod drugog i
nikada nisu ni~iji, jba{ za to pre toga nisu ni svoji ni
Bo`iji.
Ta~nije i jasnije re~eno: spreman sam, u svako doba dana i
no}i, da po|em u suret svome raspetom Gospodu i da radije
izaberem smrt sa Hristom, nego li `ivot sa Judom, Kajafom
i Pilatom u ropstvu Novog svetskog poretka, jer je prava i
jedina sloboda u Gospodu Hristu (Jn. 8, 32 ). Radije }u, dakle,
da umrem sa raspetim Hristom, negoli da `ivim u rasko{i
i luksuzu te nove, diskriminatorske demokratije, za koju
sam se zdu{no, u svom neznawu, do sada sa drugima borio, a
sada uvi|am da je to podmetnuta zamka i {e}erlema za nejaku
i slabu decu. Iskreno mislim da ne mo`e biti ve}e pravo
mawine od prava ve}ine. Ne sme se dozvoliti i{~a{ewe
437
440
444
PETI DEO:
O NE DOPUSTIVO MALOJ PENZIJI I
RA^UNIMA INFOSTAN-A
1) PISMO MILKI PLANINC, PREDSEDNIKU SAVEZNOG
IZVR[NOG VE]A U VEZI KOMUNALIJA
BEOGRAD, 14. jun 1985. godine
PO[TOVANA GOSPO\O PLANINC,
se}am se duboko poni`enim i poti{tenim, ~ak i prevarenim, {to Vam pi{em ovo pismo. A ipak moram da
Vam ga napi{em, kako zbog sebe, tako i zbog hiqadu
drugih potro{a~a elektri~ne energije koji pla}aju neku
~udnu i nepostoje}u cenu tobo`weg utro{ka EE. Kad Vi, kao
predsednik Vlade Srbije ka`ete da ne znate kako i po
kojim parametrima to Elektrodistribucija ~ini, kako }emo
mi, obi~ni smrtnici, znati. A ona to ~ini, izgleda, po
nekakvim zakonima ameri~ke xungle i po evropskim cenama
na na{e afri~ke plate i penzije sirotiwe raje. Spadam
me|u one koji su se `u~no i `ustro borili protiv kriminalne vladavine socijalista i komunista i neko sam ko se
mnogo borio da Vi pobedite, ne sawaju}i da }u do`iveti
takvo i toliko razo~arewe i da }u morati da ustanem protiv novih dahija i kuluka koje name}ete nama, to jest na{em
narodu. Obe}avali ste nam zlatna brda i doline evropski standard kada do|ete na vlast, a sada kada ste stavili
nogu u uzengiju vlasti, uzimate za sebe zlato, a nama
ostavqate maglu i pra{inu. Srbi su se digli na ustanak
protiv dahija koji su im uzimali dvadesetak, a sada svako
preduze}e, pod Va{om vladom, di`e cenu koju ho}e, ne
vode}i ra~una o plate`noj mo}i gra|ana, uzima ne stotak
ve} hiqaditak, kakav je slu~aj i sa ra~unima za utro{ak
elektri~ne energije koji ovih dana Elektrodistribucija
Beograd dostavqa gra|anima.
Dobio sam ra~un od Elektrodistribucije Beograd od 10.
oktobra 2001. godine koji prila`em kao kopiju, zajedno sa
kopijom ~eka od penzije, a koji je potpuna katastrofa. Dug na
ra~unu je 16.337,30 dinara, iznos poreza na dug skoro koliko
i moja penzija, a anga`ovana snaga 37,18 KW, iako je tobo`e
smawena na 12 KW. I to je dug samo za dva meseca. Toliko,
447
procentualno i srazmerno penziji i platama, ne pla}aju fabrike za utro{ak EE u industrijskim zemqama Zapada.
Dao sam Predlog za ocenu ustavnosti, ovog i ovakvog
napla}ivawa utro{ka EE, ali Ustavni sud Srbije ne reaguje, kao da ga nije briga {ta ko radi u zemqi Nedo|iji, kako je
vladika Nikolaj opisao zemqu Srbiju pod bezbo`nicima.
I{ao sam u Elektrodistribuciju da mi smawe naplatu
anga`ovane snage EE, i oni su to, tobo`e, u~inili, o ~emu
imam i dokumentaciju, ali ni{ta o tome nije re{eno i meni
nije smawena anga`ovana snaga sa 37 na 12 KW.
Nije li to ponovqena nova kra|a i prekra|a zvona, da se
izrazim re~ima na{eg kwi`evnog klasika? Ko to, pod Va{im
budnim okom, krade i vr{i prekra|u EE? Nemogu}e je da Vam
to nije poznato, a ako jeste: {ta ste u~inili da to spre~ite?!
Da tragedija bude ve}a, moja penzija, iako sam dvostruki
doktor nauka, jeste ne{to oko 3.000 dinara ukupno mese~no
sa najnovijim pove}awem. A Vi, kao jednostruki doktor
nauka imate neto platu blizu 50.000 dinara, bez akcija i
transakcija, pod izgovorom, kako ste sami objasnili preko
televizije, da Vas ne bi neko potkupio. Ipak i Vi i ja
imamo jedna usta, jedan stomak, ali Vama je vlast dala
mogu}nost da zara|ujete za ~ukununuke, a meni Vi ne dozvoqavate da pre`ivim, a kamoli da normalno `ivim.
Za{to tako radite i dokle mislite tako da radite?! Do
novih izbora?! Pa vi }ete u}i u istoriju na{e politike kao
neozbiqan ~ovek, {to }e mi biti `ao. Kada smo se borili
protiv Milo{evi}a i wegovih uzurpacija na{ih prava, niste
kazali da }ete tako vladati.
Milo{evi} je preko Eletrodistribucije Srbije vr{io
kriminalne transakcije koje niste obelodanili niti ga za to
optu`ili. A morali ste za to i mnogo drugog kriminala, da ga
optu`ite u na{oj zemqi, jer je nama skrivio i o nas se
ogre{io. Umesto toga Vi ste ga mimo zakona predali na{im
neprijateqima koji su nas bombardovali, a oni su mogli, da
su hteli, da ga sni`u i nani`u na projektil iz satelita i
time oslobode na{ narod stra{nih stradawa. Milo{evi} je
krao preko Elektrodistribucije na{u muku i prenosio je na
tajne ra~une u inostranstvo. A ko to sada krade ovaj narod
naplatom nepostoje}ih ra~una, nepostoje}eg utro{ka EE,
448
450
454
Odani Vam,
Protojerej Dr @arko Gavrilovi}
457
458
459
460
461
462
463
464
465
466
467
468
469
470
471
472
473
474
Poklowewe Judeo-Masoneriji
475