You are on page 1of 166

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Dante Aligijeri
BOANSTVENA
KOMEDIJA

PAKAO

www.balkanelite.org

Stranica 1

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Dante Aligijeri
BOANSTVENA
KOMEDIJA

PAKAO

www.balkanelite.org

Stranica 2

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Sadraj
DANTE ALIGIJERI ...................................................................................................................................... 5
Bio-bibliografski podaci ....................................................................................................................... 5
BOANSTVENA KOMEDIJA .................................................................................................................... 11
NASLOV, NASTANAK I OSNOVNA STRUKTURA .................................................................................. 11
STRUKTURA DANTEOVE BOANSTVENE KOMEDIJE .......................................................................... 12
PAKAO ............................................................................................................................................... 14
ISTILITE........................................................................................................................................... 16
RAJ ..................................................................................................................................................... 18
SADRAJ BOANSTVENE KOMEDIJE .................................................................................................. 20
JEZIK I STIL BOANSTVENE KOMEDIJE ............................................................................................... 22
FILOZOFIJA I POETIKA BOANSTVENE KOMEDIJE ............................................................................. 23
PEVANjE PRVO ....................................................................................................................................... 26
PEVANjE DRUGO.................................................................................................................................... 30
PEVANjE TREDE ...................................................................................................................................... 34
PEVANjE ETVRTO ................................................................................................................................. 38
PEVANjE PETO ....................................................................................................................................... 43
PEVANjE ESTO ...................................................................................................................................... 47
PEVANjE SEDMO.................................................................................................................................... 50
PEVANjE OSMO ..................................................................................................................................... 54
PEVANjE DEVETO ................................................................................................................................... 58
PEVANjE DESETO ................................................................................................................................... 62
PEVANjE JEDANAESTO ........................................................................................................................... 66
PEVANjE DVANAESTO............................................................................................................................ 69
PEVANjE TRINAESTO.............................................................................................................................. 74
PEVANjE ETRNAESTO........................................................................................................................... 78
PEVANjE PETNAESTO ............................................................................................................................. 82
PEVANjE ESNAESTO ............................................................................................................................. 86
PEVANjE SEDAMNAESTO ....................................................................................................................... 90
PEVANjE OSAMNAESTO......................................................................................................................... 94
PEVANjE DEVETNAESTO ........................................................................................................................ 98
www.balkanelite.org

Stranica 3

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESETO .......................................................................................................................... 102


PEVANjE DVADESET PRVO ................................................................................................................... 106
PEVANjE DVADESET DRUGO................................................................................................................ 110
PEVANjE DVADESET TREDE .................................................................................................................. 114
PEVANjE DVADESET ETVRTO ............................................................................................................. 118
PEVANjE DVADESET PETO ................................................................................................................... 122
PEVANjE DVADESET ESTO .................................................................................................................. 126
PEVANjE DVADESET SEDMO................................................................................................................ 130
PEVANjE DVADESET OSMO ................................................................................................................. 134
PEVANjE DVADESET DEVETO ............................................................................................................... 139
PEVANjE TRIDESETO ............................................................................................................................ 143
PEVANjE TRIDESET PRVO..................................................................................................................... 147
PEVANjE TRIDESET DRUGO ................................................................................................................. 151
PEVANjE TRIDESET TREDE.................................................................................................................... 155
PEVANjE TRIDESET ETVRTO ............................................................................................................... 160
RENIK ................................................................................................................................................. 164
IZBOR IZ LITERATURE O DANTEU......................................................................................................... 166

www.balkanelite.org

Stranica 4

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

DANTE ALIGIJERI
Bio-bibliografski podaci
Delo Dantea Aligijerija, jednog od najvedih svetskih pisaca, ne moe se razumeti ako se ne
uzme u obzir i istorijsko-kulturni kontekst doba u kome je iveo. Naime, njegovo delo nastaje u onom
periodu srednjeg veka kada se ved pomalja nova i otvorenija civilizacija, ali jo opstaju krute
dogmatske i skolastike eme. Krajem XIII i poetkom XIV veka sve su uoljiviji znaci obnove
politikog, intelektualnog i filozofskog ivota. Filozofija je jo uvek verna skolastikim i teolokim
postavkama toga doba, ali poinje da ukljuuje i svetovne i racionalistike elemente. Istoriografija,
iako i dalje objanjava istorijska kretanja uticajem provienja i onostranog, sve vie se oslanja i na
dogaaje, strasti i kontraste svakodnevnog ivota, kao podsticaj ili objanjenje za istorijska
dogaanja. Politika doktrina je jo u okvirima eme dvostruke univerzalne vlasti i raspravlja o
problemima odnosa crkvene i svetovne vlasti, odnosno pape i cara - dok u politikom ivotu, pored
dotadanjih institucija drave, dodue na stazi dekadencije, ali priznatih zbog modi i tradicije - nastaju nove dravne strukture - optine, odnosno gradovi drave.
Na mesto pisaca doktrinarne knjievnosti dolaze novi pesnici. Umesto uenog jezika
skolastiara, oni uvode novi narodni jezik i stvaraju umetniku disciplinu sposobnu da obuhvati
ogromno bogatstvo ideja i osedanja u originalnu formu, lepravu, lepu, a istovremeno iskovanu na
osnovama klasike. Dante je jedan od najznaajnijih tvoraca tog novog talasa kojim se zavrava srednji
vek i otvara prostor renesanse.
Jedno od najvedih dela svetske knjievnosti Boanstvenu komediju mogao je da napie samo
um nadahnut nama nepoznatim prosvetljenjem. Ima ih koji misle, ak, da je Dante Aligijeri doiveo
sve to je napisao u svom velianstvenom delu. Poto pesnici doivljavaju svet na sebi svojstven
nain, verujemo da je i Dante proiveo Boanstvenu komediju bar u svome nadumnom svetu snova.
Bilo kako bilo, ovaj sjajni Firentinac imao je i svoj ovozemaljski ivot, o kome su podaci esto dosta
uopteni i ne ba uvek pouzdani, ali su dovoljni, naroito kada je re o periodu njegovog firentinskog
ivota.
Najvedi italijanski i jedan od najvedih svetskih pisaca rodio se u Firenci negde izmeu 15. maja
i 15. juna 1265. godine u porodici plemenitog gradskog i gvelfskog1 porekla. U vreme Danteovog
1

Gvelfi (od nemake rei Welfen), partija osnovana u Nemakoj, posle smrti Henrika V, kao podrka
naslednicima Gvelfa od Bavarske sa naklonodu ka politici sporazumevanja sa papom, stvorena je kao
opozicija partiji Gibelina koja je nastala u to vreme. Meutim, u vreme Fridriha Barbarose ona je oznaavala
partiju pristalica pape odnosno anticarsku partiju. Kasnije, sa novim politikim promenama, imena gvelfa i
gibelina oznaavala su pripadnike dve suprotstavljene politike grupe u bilo kom gradu ili u razliitim
gradovima. Gibelin (od stare nemake rei Wibeli, a to je bilo ime jednog dvorca Hoentaufena u Franakoj)
u Nemakoj su bili pristalice Hoentaufena protiv bavarskih vojvoda. U Italiji u poetku su to bile pristalice
carske politike protiv papa, ali od XIII veka to je bio naziv za bilo koju politiku grupu koja je protivnik gvelfa.
Radi razumevanja dogaaja u Danteovom ivotu treba jo znati da su se firentinski Gvelfi kojima je pripadao
Dante podelili na dve stranke: na Bele, na elu sa porodicom erki, i Crne, koje je predvodila porodica
Donati.

www.balkanelite.org

Stranica 5

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

roenja porodica, istina, nema ba sjajan status. Njegovo pravo ime je Durante, a Dante je deminutiv
tog imena. Njegov ukundeda Kadagvida poginuo je u krstakim ratovima u pohodu imperatora
Korada III, ali je ostavio iza sebe sina Aligijera I, koji je imao dva sina: Bela i Belinonea. Belinoneov
sin Aligijeri II bio je Danteov otac. Njegova uspomena je zatamnjena verovatnom injenicom da se
bavio zelenatvom. Danteova majka, koja se zvala Bela i bila, po svemu sudedi, iz porodice Durante
delji Abati, umrla je neposredno po njegovom roenju, tako da ga je odgajala madeha Lapa di
Kjarisimo Dalufi. iveo je u lepoj slozi sa dva polubrata i dve polusestre.
Njegovo vaspitanje bilo je najbolje kakvo se moglo stedi u to doba, a ukljuivalo je mnogo
kolskog religioznog obrazovanja, aristotelovske logike i vie latinskih klasika. Dante je bio ozbiljan i
inteligentan i bistrog uma, pa je uio bolje od drugih. Proao je kroz tri perioda obrazovanja:
retoriko-gramatiko, filozofsko-knjievno i filozofsko-teoloko.
Posle detinjstva, u kome je tugovao za majkom, pohaao je kolu u franjevakom manastiru
Santa Kroe i tu upoznao Bruneta Latinija, koji ga je poduavao i savetovao. Ubrzo je poeo da se bavi
poezijom i sprijateljio se sa pesnicima onog doba, a posebno sa Gvidom Kavalkantijem. Mladost je
proveo uedi mnogo, boredi se u bitkama i proivljavajudi ljubav. Odluujudi po njega bio mu je susret
sa Beatriom iz roda Folka Portinarija, koja je dala svetlost njegovoj sudbini i ulila mu duhovnost koju
nije mogla da uniti gorina ivota. Sreo ju je prvi put 1274. godine, kada je imao devet godina, a
drugi put posle novih devet godina 1283. godine i to je bilo presudno za njegov ivot pesnika.
Beatrie se kasnije udala, za Simonea dei Bardi.
Borio se, kao konjanik, 1299. godine u bici kod Kampaldina protiv Aretinaca. Oenio se, poto
ga je otac na to ugovorom obavezao, 1277. godine emom di Maneto Donati i imao decu Jakopa,
Pijetra, Antoniju (koja se zamonaila pod imenom Beatrie) i, moda, ovanija, koji je verovatno bio i
njegov prvenac. Neki tvrde da je imao ak sedmoro dece.
Izmeu 1295. i 1304. godine aktivan je u politikom ivotu. Posle pada tribuna ana del Bela i
sitno plemstvo je moglo da uestvuje u politikom ivotu ako je upisano u neki ceh, pa se Dante
upisuje u ceh lekara i apotekara. Od novembra 1295. do aprila 1296. bio je lan Specijalnog saveta
narodnog veda. Takoe 1295. godine izabran je u Savet mudraca z a izbor gradskih priora, a 1296. i u
Savet stotinu odabranih. Firenca ga 1300. godine alje kao svog izaslanika u San iminjano, pa je
posle te uspeno obavljene misije iste godine izabran i za jednog od est gradskih priora sa
mandatom od est meseci, a bio je, meu njima, prvi prior od 15. juna do 15. avgusta te godine.
Dante je aktivno uestvovao u borbi protiv politike pape Bonifacija VIII i njegove elje da
vlada i toskanskim gradovima, koji su tada bili samostalne komune. Pesnik Aligijeri istakao se kao
borac protiv politike ekspanzije i aneksije koju je vodio papa podstiudi unutranje razdore da bi
ostvario svoj cilj i svrstavajudi se na stranu crnih gvelfa. Nasuprot papi, Dante se zalagao za mir meu
zavaenim strankama i za odbranu slobode Firence. U vreme kada je bio prior izbaene su iz grada
voe i vienije linosti zavaenih stranaka, a meu njima i Danteov prijatelj, pesnik Gvido Kavalkanti.
U to vreme u Firenci su bila dva suprotstavljena tabora: pristalice porodice erki, koje su se
nazivale Belima, i pristalice porodice Donati, koje su se nazivale Crnima. Oko Crnih su se okupljali
www.balkanelite.org

Stranica 6

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

bogati graani, a oko Belih siromaniji slojevi. Crni su koristili pomod pape Bonifacija VIII. Dante se
prikljuio umerenim Belima i 1301. godine, kao njihov izaslanik, iao kod pape Bonifacija VIII da umiri
papu. Meutim, papa je poslao u Firencu arla di Valoa, koji je savladao stranku Belih i naredio
povratak voa Crnih. Novi gradski naelnik Kante de Gabrijeli da ubio poeo je da se sveti svima koji
su se suprotstavljali stranci Crnih, pa i Danteu koji je 27. januara 1302. godine, u odsustvu, osuen na
kaznu od 5.000 fjorina, na izgnanstvo iz Toskane i na izbacivanje iz javne slube. Poto Dante nije
platio kaznu, on je ved 10. marta iste godine osuen na doivotno izgnanstvo i smrt na lomai ukoliko
bude uhvaden. Optuili su ga, bez dokaza, da se bavio korupcijom, kao i da je protivnik pape i arla di
Valoa. Dante je 8. juna 1302. godine u crkvi San Godenca u Muelu meu Belima i Gibelinima koji su
se spremali da napadnu Firencu. Ubrzo se, meutim, razoarao i odvojio od stranke Belih pre bitke
kod Lastre, gde su ovi potueni. Od tada je Dante, kako i prilii pesniku, stranka za sebe, ali i izgnanik
do kraja ivota. Prvo utoite naao je kod Skaligera u Veroni, a 1306. godine bio je u Luniani kod
markiza Moroela Malaspine. Posle 1308. i ustolienja Henrika Luksemburkog za cara, Dante se
ponadao da de modi da se vrati u Firencu.
Posle etrdesetodnevnog opsedanja Firence Henrik Luksemburki je odustao i vratio se u
Pizu. Spremao je novi pohod na Firencu, ali ga je smrt u tome omela. Dante 1315. godine odbija
ponuenu amnestiju, smatrajudi je poniavajudom. Zato mu je potvrena kazna progonstva uz
konfiskaciju svih dobara i smrt na lomai, a dodatno je ta kazna proirena i na njegove sinove. Oko
1316. godine Dante se nalazi kao gost kod Kangrandea dela Skala u Veroni. Ne zna se tano kada je iz
Verone otiao u Ravenu kod Gvida Novela da Polenta. Vradajudi se iz Venecije, iz jedne misije za
Novelov raun, razboleo se. Umro je u nodi izmeu 13. i 14. septembra 1321. godine u Raveni, gde je
i sahranjen uz velike poasti u odori pesnika i velikog filozofa (ovani Vilani, Hronika Firence IX, 136),
u kapeli blizu crkve koja se tada zvala San Pjer Maore, a kasnije crkva Svetog Franje.
O samom Danteu najlepe, moda, pie T. Karlajl u svojoj knjizi O herojima (SKZ, Beograd,
1903).
Za mene je to vrlo dirljivo lice: moda najdirljivije od svih koje poznajem. Usamljen, slikan
kao na praznini, s prostim lovorom, obavijenim oko Glave; besmrtna tuga i bol, poznata pobeda, koja
je takoe besmrtna - sve to pokazuje celu istoriju danteovu. Ja mislim da je to najsumornije lice koje
je ikad iz stvarnosti naslikano; jedno sasvim tragino lice, koje srce potresa. Tu su kao osnovne crte
blagost, nenost, mala ljubaznost kao u deteta, ali sve to kao da je smrznuto u otru protivrenost, u
samoodricanje, usamljenost, u ponositu, oajnu tugu. Jedna blaga eterika dua Gleda tako strogo,
neumoljivo, otro kao iz kakve tamnice od debelog leda! Zajedno s tim to je neka tiha tuga, tiha i
prezriva; usna je dignuta kao u nekom boanskom preziranju stvari koja mu srce Grize - kao da je to
samo neka jadna, beznaajna stvar, kao da je on, kojega ona ima modi da mui i davi, vedi od nje. To
je lice jednog oveka koji potpuno protestuje i koji celog ivota vodi borbu protiv sveta bez predaje.
Sva ljubav pretvorena je u gnev, u neumitni gnev, lagan, jednak, tih kao gnev kakvog boga! A i oko, i
ono gleda kao zaueno, kao pitajudi: zato je svet takav? To je Dante; tako gleda on, taj glas deset
dutljivih stoleda" i peva nam svoju tajanstvenu pesmu koja se ne da odgonetnuti".

www.balkanelite.org

Stranica 7

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

O Danteovom karakteru takoe svedoi i jedno pismo firentinskoj upravi, pisano kao odgovor
na predlog uslova pod kojima se moe vratiti, a koji predviaju da se opravda i plati kaznu. On u
njemu ponosno odgovara: Ako se ne mogu drukije vratiti nego da priznam da sam kriv, ja se nikada
nedu vratiti - nunquam revertar.
Da bismo bolje razumeli Dantea, odnosno njegov kaakter, citirademo jo jednom T. Karlajla.
Za Dantea nije bilo vie zaviaja na ovom svetu. On je lutao od zatitnika do zatitnika, od
mesta do mesta, dokazujudi svoje sopstvene Gorke rei - kako je teak put. Come e quro calle. Bedni
nisu milo drutvo. Dante, siromah i prognan, sa svojom ponositom, ozbiljnom prirodom, sa svojim
sumornim raspoloenjem, nije bio ovek koji de se miriti s ljudima. Petrarka pria o njemu, kada je
boravio u dvoru Kan dela Skale, da sug prekorili jednoga dana zbog njegove sumornosti i dutljivost i
da on nije ponizno odgovorio na to. Dela Skala bio je meu svojim dvorjanima, s lakrdijaima i
budalama koji su ga slatko veselili; okrenuvi se Danteu, on mu ree: Zar to nije udno da je ova
sirota budala tako zanimljiva, dok vi, mudar ovek, sedite tu iz dana u dan, i nemate ba niim da nas
zanimate"! Dante odgovori gorko: Ne, to nije udno, Vae Visoanstvo treba da se seti poslovice
'Slini se drue - kad je tu zabavlja, mora biti i onoga koji se zabavlja!" Takav jedan ovek sa svojim
ponosom i dutljivodu, sa svojim sarkazmima i mukama, nije bio stvoren da uspe na dvoru. Postupno
je njemu postalo jasno da za njega nema vie odmorita, ili nade na sredu na ovoj zemlji. Zemaljski
svet odbacio ga je da luta, da samo luta; nikakvog ivog srca nije bilo da ga sad ljubi; za njegove
alosne nevolje nije bilo vie nikakve utehe na zemlji.
Dante je u izgnanstvu napisao vedinu svojih dela. Skoro sva, takozvana manja (opere minori)
Danteova dela napisana su pre Boanstvene komedije. Bez obzira na odrednicu manja, radi se o
veoma znaajnim delima, o brojnim proznim i poetskim ogledima, u kojima je Dante, izmeu ostalog,
eksperimentisao i sa raznim tehnikama pisanja, temama i stilovima, piudi kako na narodnom tako i
na latinskom jeziku.
Novi ivot (Vita nouva) jedno je od najznaajnijih Danteovih dela, idealistika storija o
njegovog ljubavi prema Beatrii. Ovaj roman, sastavljen od stihova i poglavlja u prozi, pisan je izmeu
1283. i 1289. godine. Re je, u izvesnom smislu, o ljubavnom romanu sa proznim delovima - izmeu
kojih su umetnuti soneti i kancone -u kome se opisuje Danteova ljubav prema Beatrii. Sa devet
godina, pripoveda Dante, on susrede Beatriu. Ponovo ju je video kao osamnaestogodinjak, 1283.
godine, i tada pie prvu pesmu za nju. Posle njene smrti 1290. godine njegova ljubav raste i stvara
kult Beatrie i on se zavetovao da nede vie pisati o njoj dok ne bude u stanju da napie ono to
nikada nije reeno ni o jednoj eni.
Rime (Rime) su Danteov kanconijer nastao istovremeno ili posle Novog ivota, u kome on
peva o ljubavi prema Beatrii i drugim enama, ali i o moralnim i filozofskim pitanjima. U Rimama se
nalaze i mnogi stihovi iz Danteovog mladalakog doba koji nisu nali mesto u Novom ivotu. Rime se
mogu podeliti na tri dela: Mladalake rime i 'polemika', Kamene rime i Filozofske rime i rime
izgnanstva. Mladalake rime sa-stavljene su od Danteovih mladalakih stihova pisanih delom na
toskanski nain a delom u novom stilu i polemike sa Forezeom Donatijem pisane u stihovima.
Kamene rime, napisane oko 1296. godine, sastavljene su od niza kancona i sekstina posvedenih eni
www.balkanelite.org

Stranica 8

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kojoj je dato alegorijsko ime Petra (ital.pietra = kamen), sa jasnom aluzijom na njenu bezosedajnost i
odbijanje ponuene ljubavi. Ovde se, za razliku od novog stila, Dante iskazuje drugaijim
osedanjima, koja idu od strasne telesne ljubavi gotovo do mrnje. Filozofske rime i rime izgnanstva
sainjene su od filozofskih pesama i pesama u kojima utehu zbog svog nezasluenog izgnanstva
Dante trai u sopstvenom moralnom integritetu i istoti. Tu se nalazi jedna od paradigmatinih i
najuzvienijih Danteovih pesama Tri ene u moje srce su dole u kojoj pesnik razgovara sa tri ene
proterane zbog svog visokog morala: to su Boja pravda, Ljudska pravda i Zakon.
Gozba (Convivio), delo doktrinarnog karaktera, napisano je u izgnanstvu, izmeu 1304. i
1307. godine, a ostalo je nedovreno, verovatno zbog istovremenog obimnog rada na Boanstvenoj
komediji. Knjiga je trebalo da ima petnaest rasprava (jednu uvodnu i etrnaest kao komentar za isto
toliko pesama), ali je Dante napisao samo etiri, ukljuujudi i uvodnu. Delo je, a to je veoma znaajno,
pisano na tzv. vulgarnom, odnosno narodnom jeziku, to Dante opravdava sa mnogo loginih,
kulturnih, sociolokih, sentimentalnih i drugih razloga. On tu potvruje da narodni jezik moe
potpuno da zameni latinski jezik. ,Danteova namera je bila - kako tvrdi poznati italijanski istoriar
knjievnosti Franesko de Sanktis - da od vulgarnog jezika uini ono to je bio latinski: ne jezik
'naroda', nego trajan i nepokvarljiv jezik uenih ljudi... Taj je idealni italijanski govor uzvien po tome
to se odvaja od lokalnih elemenata, gde preteu dijalekti i pribliava se velianstvu i dostojanstvu
latinskog jezika..."
O pisanju na vulgarnom jeziku (De vulgaria eloquentia) takoe je nedovreno delo nastalo
istovremeno sa gozbom, ali na latinskom jeziku. Ono se nadovezuje na Gozbu i razvija temu iz nje o
dostojanstvu i prirodi vulgarnog jezika. Dante pokuava da odredi mogudi knjievni jezik blizak
knjievnom idealu uzviene poezije kome su teili svi pesnici trinaestog veka poev od takozvane
sicilijanske kole. Dante je smatrao da nijedan od tadanjih etrnaest italijanskih dijalekata ne
ispunjava taj ideal i da nedostaju potrebni istorijski i politiki uslovi da bi takav jezik mogao da se
razvije. Politika usitnjenost, odnosno podela na gradove - drave nije omogudavala naputanje
koncepta optinskih jezika, svedenih samo na lokalnu i dnevnu upotrebu, odnosno nije bilo mogude
okupljanje svih intelektualnih snaga italijanskog prostora na jednom mestu koje bi u tim uslovima
stvorile jezik zasnovan na latinskom fundusu, zajednikom svim italijanskim narodnim jezicima,
oplemenjen na planu leksike i graenja rei, prilagoen pisanju i o najuzvienijim temama, sa
gramatikim pravilima kao u latinskom jeziku. Taj jezik namenjen samo pisanoj knjikevnosti Dante
naziva illustre (slavan, potovani), jer bi to bio jezik italijanskog dvora ako bi se naao vladar koji bi
ujedinio tadanju Italiju, i donosio bi slavu, odnosno potovanje onome ko ga upotrebljava.
O monarhiji (De monarchia), delo za koje se ne zna tano u kom periodu Danteovog ivota je
nastalo, pisano je u tri knjige na latinskom jeziku. U prvoj Dante dokazuje da je monarhija savren
oblik vladavine, u drugoj objanjava kako je monarhija bila ostvarena u Rimskom carstvu, a u tredoj
raspravlja o odnosu carstva i crkve, cara i pape. Smatra da je monarhija potrebna za ostvarenje mira,
pravde i slobode, da je otelotvorenje monarhije u Rimskom carstvu bilo boja volja i da car ne zavisi
od pape, ved direktno od Boga, a da ta dva vodia ljudi moraju da delaju zajedniki i u slozi da bi
ovek imao mir na zemlji i blaenstvo na nebu. Zbog tih teza delo je bilo proglaeno za jeretiko i
1329. godine javno spaljeno po nalogu kardinala Bertranda del Poeta.
www.balkanelite.org

Stranica 9

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Poslanice (Epistole), pisane na latinskom jeziku u raznim vremenskim periodima, ini trinaest
pisama slavnim, ali i drugim linostima tog doba, a namenjenih i iroj publici.
Ekloge (Egloge) nastaju kao odgovor na jednu pesmu na latinskom koju je Danteu 1319.
godine, dok je boravio u Raveni, uputio ovani del Vergilije, gramatiar koji je predavao u Bolonji, a
kojom ga poziva da napusti narodni jezik i da peva na latinskom. Dante mu je odgovorio alegorijskom
eklogom, u kojoj kae da se nada da de zasluiti pesniki lovor svojim delom na narodnom, vulgarnom
jeziku. Del Vergilije mu je napisao novu eklogu a Dante mu je odgovorio istom merom. Kroz Del
Vergilijeva pisma se provlai slava koju je Dante ved uivao zbog svog dela, a u Danteovim se
sagledava njegov vrsti stav u pogledu narodnog jezika, kao i njegovo sjajno znanje latinskog.
Prigovor na vodu i zemlju (Questio qe aqua et terra) je delo u kome Dante prepriava svoju
tezu iznetu na jednoj raspravi u Mantovi na temu da li je voda na nekom delu via od kopna. On je tu
svoju tezu (qe situ forma aque et terre - Mesto i oblik vode i kopna) definitivno odbranio u Veroni
1320. godine pred veronekim klerom u crkvi sv. Elena, dokazavi da je vodena povrina uvek nia od
kopna. Ovaj dokument nema neki veliki znaaj u Danteovom opusu, ali govori o njegovom raznolikom
interesovanju i irokoj kulturi.
Boanstvena komedija (La divna Comedia) je delo koje je Dante pisao od 1307. godine pa do
pred samu smrt. Pakao i istlite je zavrio pre 1314. godine. Originalni naziv dela bio je samo
Komedija, a Dante ga je tako nazvao jer su u srednjem veku jo bili nejasni pojmovi o klasinoj drami.
Naime, pesme koje bi alosno poinjale a sredno se zavravale nazivane su komedijama, a one koje bi
se i alosno zavrile tragedijama. Naziv boanstvena" dali su joj potonji itaoci.
Najkradi sadraj Boanstvene komedije je slededi: Na dan Jubileja, dok papa Bonifacije svima
pokazuje svoju mod i dok se hridani okupljaju oko njega, Dante luta po mranoj umi. Spasava ga
Vergilije, koji ga vodi da razgleda pakao i istilite, a posle toga se sa Beatriom penje u raj i dopire do
lica bojeg. Alegorijski, Dante je dua, Vergilije - razum, Beatrie - milost, ljubav. Drugi svet odslikava
etiki i moralni aspekt naeg sveta. On kazuje kakav bi ovaj svet morao biti prema zahtevima filozofije
i morala; on je svet pravde i mira, svet boji. Dante je dua, ne samo individualno ved i kao kolektivno
bide, kao celokupno oveanstvo. Cela Boanstvena komedija je podeljena u tri dela: Pakao, Raj i
istilite, sa po trideset tri pesme, s tim to prvi deo, odnosno Pakao, ima i uvodnu pesmu; dakle
trideset etiri pesme (ima i onih koji tvrde da je, verovatno, jedanaesto pevanje neko kasnije
umetnuo, ali dokaza za to nema). Prema srednjovekovnoj simbolici struktura se bazira na svetom
broju 3 da bi se izrazilo sveto Trojstvo kao ivotni princip sveta (otuda i sumnja da bi teko sam Dante
umetnuo jednu pesmu u Pakao i sa brojem trideset etiri pokvario taj princip). Zemlja je centar sveta,
Bog je u najvioj, a Lucifer u najnioj taki. Bog je izvor svetlosti i ivota, a Lucifer je tama i izvor smrti
i zla. Sva tri dela (Pakao, Raj i istilite) pisana su u tercinama, a u poslednjem stihu imaju re
zvezda" da bi podsetili na jedini pravi cilj, na tenju ka svetu svetlosti.
Danteova Boanstvena komedija, ta sveta poema, obeleila je ne samo italijanski treento
(XIV vek), ved je prerasla svoje vreme i postala blago, po mnogima do sada neprevazieno, sveg
oveanstva.
www.balkanelite.org

Stranica 10

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

BOANSTVENA KOMEDIJA
NASLOV, NASTANAK I OSNOVNA STRUKTURA
Dante je svoje delo nazvao samo Komedija o emu svedoi u svom poznatom pismu
Kangrandeu dela Skali, dredi se tadanjih shvatanja da su tragedije dela koja ponu tragino i
tragino se zavre a komedije dela koja tragino poinju, a zavravaju se sredno: ...Na poetku ona je
zastraujuda i smrdljiva, jer govori o paklu, ali ima dobar kraj, poeljan i prijatan, jer govori o ivotu,
ali ga, kao sastavni deo naslova izdanja, uvodi prireiva Ludoviko Dolde, a 1555. godine u Veneciji
tampa ovani Gabrijele olito de Ferari.
Poema se sastoji od 14.233 stiha u jedanaestercu i rimovanim tercinama, koje su lanano
povezane. Podeljena je na tri dela: Pakao, Raj i istilite, sa po trideset tri pesme, s time to prvi deo
odnosno Pakao ima i uvodnu pesmu, dakle trideset etiri pesme, odnosno ukupno sto pesama.
Bazirana je na broju tri (simbol Svetog trojstva) i savrenom broju deset. Simetrina je i unutranja
podela: Pakao ima devet krugova i predvorje, to ini deset delova. istilite ima devet delova (plaa,
pretistilite i sedam pojaseva), plus zemaljski raj, to takoe daje zbir deset. Raj ima devet neba,
plus Empirej, to opet ini deset. Svaki od tri dela poeme zavrava se reju zvezde. Svaka esta pesma
u tri dela poeme govori o politici, ali u sve irem smislu (prvo na nivou Firence, pa Italije, i na kraju na
nivou Carstva). Due grenika razvrstane su u tri grupe, kao i due pokajnika i due blaenih. Tri zveri
ometaju pesnika na poetku puta. Tri vodia ga vode na njegovom putu.
To je pria u prvom licu o putovanju kroz tri onozemaljska kraljevstva, zapoetom, kako neki
smatraju, na Veliki petak 7. ili 8. aprila, odnosno po drugima 25. marta 1300. godine, na dan prvog
jubileja. Dante ima trideset pet godina i gubi se u umi, a tri zveri ga spreavaju da iz nje izae.
Pomae mu Vergilije, kao simbol razuma, i vodi ga dobrim delom puta. Na tom putu Dante susrede
vie od petsto linosti.
Dante je poeo da pie Pakao oko 1306-1307. godine (moda i 1304), a zavrava ga oko 13091310. istilite pie posle 1308, sve do 1315, a Raj posle 1316, pa skoro do 1321. godine.

www.balkanelite.org

Stranica 11

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

STRUKTURA DANTEOVE BOANSTVENE KOMEDIJE


Tri onozemaljska kraljevstva u Boanstvenoj komediji imaju strukturu usaglaenu sa
shvatanjima grkog astronoma, matematiara i geografa iz II veka nove ere Klaudija Ptolomeja. On je
tvorac takozvanog Ptolomejevog planetarnog sistema, koji je zasnovan na geocentrinoj teoriji:
Zemlja predstavlja odreenu nepokretnu taku - centar celokupnog Sunevog sistema, planeta,
zvezda i kometa, koji se oko nje i okrede. Taj sistem se odrao sve do Kopernika, odnosno do XVI
veka.
Dakle, polazedi od geocentrine koncepcije sveta, Dante predstavlja Zemlju kao nepokretnu
sferu u sreditu sveta, podeljenu na dve hemisfere. U sredite severne, nastanjene sfere Dante
smeta Jerusalim, i to na jednakoj udaljenosti od njenih krajnjih granica, uda Ganga i Herkulovih
stubova. Dijametralno suprotno, u okean june nenastanjene polulopte, postavlja breg istilita, a na
njegov vrh zemaljski raj. Nastanak ovog brega, kao i simetrine paklene provalije, vezuje se za
Luciferov pad iz raja, kada se strovalio u sredite Zemlje. Zemlja je okruena sa devet koncentrinih
sfera, koje se okredu jedna unutar druge i sve zajedno u desetoj sferi. Ova deseta sfera je
nepokretna; to je nebo Empirej, boravite Boga, anela i blaenih. Devet neba su po redu: Mesec,
Merkur, Venera, Sunce, Mars, Jupiter, Saturn, Zvezdano nebo i Prvo pokretno nebo. Prvih sedam
neba ima u sebi odgovarajudu planetu (u ptolomejskoj koncepciji Mesec i Sunce su smatrani
planetama). Osmo nebo je ispunjeno nepokretnim zvezdama sa sazveima, a deveto, potpuno
transparentno, naziva se Prvo pokretno nebo, jer svojim brzim kretanjem prenosi rotaciju na nia
neba i regulie je.

www.balkanelite.org

Stranica 12

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Prikaz strukture Boanstvene komedije

www.balkanelite.org

Stranica 13

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PAKAO
Provalija pakla ima oblik konusa ili levka sa uim delom u sreditu Zemlje. Ivice tog levka
imaju urezane ogromne horizontalne stepenike, koji formiraju devet koncentrinih krunih ravni na
kojima se kanjavaju razni gresi. Te ravni, odnosno pakleni krugovi, sve su ue idudi ka sreditu
Zemlje. Njihove obale, koje su se obruile zbog zemljotresa koji je pratio Hristovu smrt, omogudavaju
silazak iz jednog kruga u drugi. Geometrija prvog onozemaljskog kraljevstva bazira se na trojnoj
podeli grenika: neumereni, nasilnici i varalice. Neumereni su smeteni u gornji pakao, izmeu reka
Aheronta i Stiksa, od drugog do petog kruga, i tu su razvratnici, prodrljivci, tvrdice, rasipnici, srditi i
lenjivci. Nasilnici se nalaze u sedmom krugu, podeljenom na tri pojasa: nasilnici protiv blinjega
svoga, nasilnici protiv sebe samih i nasilnici protiv Boga. Varalice se nalaze u osmom krugu,
podeljenom na deset zlih jaruga. Tu su podvodai, zavodnici, laskavci, simonijaci, vraevi, arobnjaci,
varalice, licemeri, lopovi, zli savetnici, sejai nesloge i krivotvorci. U devetom krugu su izdajice. Ovaj
krug je podeljen u etiri pojasa, na Kainu, Antenoru, Tolomeju i Judeku. Tu su izdajnici rodbine,
izdajnici otadbine, izdajnici gostiju i izdajnici dobrotvora. Na dnu, u sreditu devetog kruga, Lucifer
sa tri eljusti melje Judu, izdajnika Hrista, odnosno crkve, zatim Bruta i Kasija, izdajice carstva. To
ukazuje da je najgora izdaja dve najvede vlasti: crkvene, odnosno duhovne i carske, odnosno
svetovne. Van ove podele su straljivci smeteni u predvorju pakla, dobri koji nisu krteni, pa su u
Limbu, odnosno prvom krugu, a jeretici su u estom krugu. Raspored kanjenih grenika sledi
preciznu logiku. Svako je veno kanjen u krugu koji odgovara najteem poroku meu onima koje je
imao. Svaka kazna je dvojaka, odnosno grenik je kanjen duevno (lien je mogudnosti da vidi Boga) i
fiziki. Odnos izmeu kazne i greha je strogo proporcionalan i ta proporcija je utoliko veda ukoliko se
dublje silazi u pakao.

www.balkanelite.org

Stranica 14

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Pakao

www.balkanelite.org

Stranica 15

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

ISTILITE
Na istilite, visoki breg koji se die iz mora, Dante stie kroz dugi podzemni hodnik koji polazi
od Luciferovih nogu. Meutim, due tu stiu amcem kojim upravlja jedan aneo, a polazite im je
ude reke Tibar. Plaa na ostrvu sa bregom istilita i prve padine brega su pretistilite. Tu su grenici
koji su se pokajali tek u smrtnom asu: iskljueni iz crkve, lenjivci, rtve nasilne smrti i nemarni
vladari. Zatim due ispataju svoje grehe u sedam krugova (oholi, zavidne due, srditi, duevno lenji,
tvrdice, rasipnici, prodrljivci i razvratnici). Gresi i odgovarajude kazne sve su manji to se ide blie
vrhu istilita. I tu je kazna moralna (patnja zbog nemogudnosti da se vidi Bog) i fizika, srazmerno
poinjenom grehu. Ali, due se iste ne samo kaznom, ved i kroz molitve ivih i kroz posmatranje
pozitivnih primera na poetku i na kraju svakog kruga. Na poetku su to prizori koji podstiu na dobro
i hvale vrlinu suprotnu poinjenom grehu, a na kraju prizori kanjenog greha. Za razliku od pakla, gde
razni demoni imaju razliite uloge u paklenim krugovima, u istilitu aneo pokazuje oidenim
duama prolaz ka slededem krugu, ka vrhu i konanom oidenju od greha. Due prolaze kroz sve
krugove, za razliku od pakla gde su stalno u istom, i, ako je potrebno, zadravaju se u svakom da bi
ispatale grehe koje su poinile. Na vrhu, u umi zemaljskog raja, due zavravaju svoje idenje od
greha uranjajudi u vode Lete i Evnoje koje izviru iz zajednikog venog izvora: prva brie sedanje na
greh, a druga oivljava sedanje na uinjeno dobro. U Edenu, odnosno u zemaljskom raju, Vergilije,
simbol razuma, oprata se od Dantea i njegov vodi postaje Beatrie, simbol milosti i ljubavi, koja de
voditi Dantea u raj.

www.balkanelite.org

Stranica 16

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

istilite

www.balkanelite.org

Stranica 17

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

RAJ
U raju je boravite blaenih dua. One su rasporeene u tri osnovne kategorije: svetovnu (na
prva tri neba blia Zemlji, Meseevom, Merkurovom i Venerinom - due onih koji nisu ispunili zavet,
due onih koji su radili za dobro da bi zasluili zemaljsku slavu i due onih koji nisu odoleli ljubavnoj
elji), aktivnu (Sunevo, Marsovo i Jupiterovo nebo - due uenih ljudi, due onih koji su se borili za
veru i due onih koji su voleli pravdu) i kontemplativnu (Saturnovo nebo - kontemplativne due).
Postoji hijerarhijski red u savrenstvu dua i to savrenstvo je utoliko vede ukoliko je vie nebo na
kome se nalaze. Samo na prvom nebu i na Empireju due se pojavljuju pred Danteom u ljudskom
obliku, a na ostalima su one predstavljene svetlima razliite jaine, odnosno one su tu predstavljene
kao ista sutina. Na Zvezdanom nebu Dante vidi trijumf blaenih dua, odnosno Hristov trijumf, a na
Prvom pokretnom nebu vidi Boga u sreditu aneoskih hijerarhija koje imaju zadatak da prenose
pokret i svetlost na pojedina neba. Aneli prve hijerarhije, serafimi, kerubini i aneli prestolja nalaze
se na odgovarajudim nebesima, odnosno na Empireju, Prvom pokretnom nebu i Zvezdanom nebu.
Aneli druge hijerarhije, odnosno aneli poglavarstva, modi i gospodarstva borave na Jupiterovom,
Marsovom i Sunevom nebu, a aneli trede hijerarhije, odnosno aneli kneevi, arhaneli i aneli su
na Venerinom, Merkurovom i Meseevom nebu. Veno boravite izabranih dua je na nebu Empirej,
u ogromnom amfiteatru koji formira Rajsku ruu otvorenu kraj bojeg prestola - izvora svetlosti i
blaenstva. Kada je pesnik stigao u sredite Rajske rue, Beatrie ga preputa svetom Bernardu koji
mu objanjava raspored blaenih dua. On moli Bogorodicu da pomogne Danteu kako bi mogao da
vidi Boga u njegovoj sutini. Molba je usliena i pesnik proivljava osedaj blaenstva.

www.balkanelite.org

Stranica 18

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Raj

www.balkanelite.org

Stranica 19

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

SADRAJ BOANSTVENE KOMEDIJE


Sadrajem Boanstvene komedije dominiraju red i enciklopedijski pristup svojstveni
srednjovekovnoj kulturi. Delo ima vrstu idejnu i konceptualnu strukturu; Dante snano povezuje sve
elemente biblijske vizije ljudske istorije: Bog, najvede dobro, i Satana, najvede zlo, suprotstavljeni su
ak i u smislu fizikog boravita u svetu. Pad Lucifera, tog nekada najlepeg bojeg anela koji se
pobunio protiv Boga, odredio je svu bududu sudbinu ljudskog roda sa zavoenjem Eve, ljudskim
grehom i otkupom putem Hristove rtve i stvorio paklenu provaliju u kojoj se kanjava onaj to nije
odoleo porocima i izazovima zla. Taj pad je takoe izazvao i stvaranje brega istilita kao instrumenta
okajanja greha. Tako su onostrana kraljevstva koja je stvorilo hridanstvo vrsto povezana sa
ljudskom sudbinom, kao i sa nadljudskom sudbinom stvaranja, a zatim pobune anela. ovek je u
sreditu stvaranja i istorije. Bog ga je stvorio kada je stvarao svet, predodredivi ga za veitu sredu.
Prognan na zemlju zbog Adamovog greha, ovek je sredite sukoba izmeu dobra i zla, dok oko njega
i zemlje na kojoj ivi krue nebeske sfere. Bog je uzeo oveje oblije i kroz Hristovo stradanje okajao
pragreh. I politika istorija je boje delo: po bojoj volji je stvoreno Rimsko carstvo pod znakom orla,
da bi se u ujedinjenom i mirnom svetu lake irila boja re. Ovaj antropocentrizam naglaava
dostojanstvo oveka odgovornog za slobodan izbor izmeu dobra i zla, a tri onostrana kraljevstva
ispod i iznad njega tu su da ga kazne, okaju i prue mu blaenstvo.
Dante silazi u jedno od tih kraljevstava u prolede 1300. godine, odnosno u godini jubileja.
Godinu jubileja ustanovio je Mojsije tako to su svakih pedeset godina putani na slobodu Jevreji u
ropskom statusu, zemlja vradana starim vlasnicima i opratani dugovi. Katolika crkva je nastavila tu
tradiciju opratanja i oslobaanja, pa 22. februar 1300. nazvala jubilejom, jer je data velika
indulgencija, odnosno veliki oprotaj grehova. Papa Bonifacije VIII je utvrdio da se svakih sto godina
proglaava jubilej sa optim oprotajem svim vernicima koji poseduju, pod odreenim duhovnim
uslovima i odreeni broj puta, glavne rimske bazilike. Kasnije su druge pape odreivale i druge
vremenske periode za jubileje.
Dakle, Dante se, poto je umrla Beatrie - ena koja ga je vodila ka ljubavi prema nebeskim
stvarima - gubi u velikoj i mranoj umi, simbolu neznanja i zablude. Tu susrede Vergilija, koji
predstavlja razum, a koga je Beatrie poslala da mu pomogne da savlada prepreke u vidu pantera,
odnosno pohote i poude, lava, odnosno oholosti i vuice, odnosno pohlepe. Vergilije mu je objasnio
da de morati da putuje kroz tri onostrana kraljevstva. Dante sa Vergilijem silazi u pakao, veliku
provaliju iji je ulaz blizu Jerusalima i koja se protee do zemljinog sredita, u kome je Lucifer.
Provalija u obliku levka ima devet krugova u kojima grenici ispataju grehe. to je greh, vedi grenik
je dublje smeten, odnosno dalje je od Boga. Pesnici putuju kroz sve delove pakla do Lucifera, zatim
prolaze kroz sredite zemlje i izlaze na drugu zemljinu hemisferu da ugledaju zvezde.
Tu stiu, na barci koju vozi aneo, do brega istilita, mesta gde dospevaju due dostojne
odlaska na nebo posle ispatanja i pokajanja. Dante se uspinje, sa Vergilijem, uz breg, gde posle
predistilita idu uz istilite koje ima sedam pojaseva kao simbol sedam glavnih grehova, a redosled
im je obrnut od rasporeda koji imaju u paklu. Blai grehovi se ispataju na vedoj visini odnosno blie
www.balkanelite.org

Stranica 20

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Bogu. U svakom pojasu se nalaze grenici koji ispataju odreeni greh, a na kraju svakog pojasa je
aneo koji brie sa ela znak, slvo P, simbol greha (sedam slova P simbolizuju sedam glavnih
grehova, a slovo P je poetno slovo latinske rei peccata - gresi). Te znake plamenim maem
urezuje aneo na ulazu u istilite. Ovde, za razliku od pakla, grenik nije osuen na veno ispatanje
greha i nije vezan uvek za isto mesto, ved se krede kroz istilite, zadravajudi se da ispata u onim
pojasevima u kojima se ispata neki od grehova koje je poinio. I kada se izbrie svih sedam P, stie
se na vrh gde se nalazi zemaljski raj, odreen za oveka koji ga je izgubio zbog Adamovog greha. Na
vrhu se Dante oprata od Vergilija, simbola zemaljske nauke, jer se oistio od greha, a i zato to
Vergilije, poto nije verovao ni u Hrista koji je doao niti u dolazedeg Hrista, ne moe u raj. Njegovo
veno mesto je u Limbu. Zato se u zemaljskom raju pojavljuje Beatrie, simbol ljubavi, boje i
teoloke nauke i otkrovenja. U zemaljskom raju Dante posmatra, zajedno sa Beatriom, simbolini
prizor koji obuhvata najznaajnije trenutke ljudske istorije. Zatim uranja u vodu reke zaborava
grehova, u vodu Lete, a potom i u vode Evnoje da osvei sedanje na dobra dela. Tek tada moe da
krene ka zvezdama i sa Beatriom se penje u raj.
Njih dvoje prolaze kroz rajska neba. Due u raju nisu rasporeene kao u paklu i istilitu, jer
stepenovanje zasluga je u suprotnosti sa rajskim blaenstvom koje podrazumeva puno uivanje, punu
slobodu i osloboenje od bilo kakve elje. Dakle, sve due se nalaze na desetom nebu, Empireju,
rasporeene u obliku rajske rue oko Bogorodice, ali, kao i kod dva prethodna sveta - a i da bi ih
Dante bolje video i da bi njegov uspon bio postepen - one mu se pojavljuju iz neba u nebo. Na
osmom nebu Dantea ispituju sveti Petar i sveti Jovan o tri teoloke vrline. Poto je pokazao da
potpuno shvata i prihvata veru, nadu i ljubav, prelazi preko Prvog pokretnog neba u Empirej, a tu ga
ne vodi vie Beatrie ved sveti Bernard. On tu posmatra tajanstvenu Rajsku ruu. Sveti Bernard moli
Bogorodicu da oslobodi Dantea bilo kakve smrtne senke i tako pesnik moe da se priblii Bogu, da
razume najvede tajne vere - duboko jedinstvo stvorenog sveta, jedinstvo tri boanske linosti u
jednoj, spajanje boanskog i ljudskog u Hristu, sve dok se na vrhuncu ekstaze, izvan sebe, ne izgubi u
Bogu i potpuno uklopi u harmoniju univerzuma stopivi se sa ljubavlju koja pokrede Sunce i ostale
zvezde.

www.balkanelite.org

Stranica 21

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

JEZIK I STIL BOANSTVENE KOMEDIJE


Jezik Boanstvene komedije ima za osnovu toskanski, odnosno firentinski dijalekt, i to
iskoriden u svim elementima, pa su u upotrebi svakodnevne a ne samo akademske rei, narodni
izrazi, argon, kao i neke rei svojstvene iskljuivo toskanskom, odnosno firentinskom dijalektu.
Dante koristi i arhaine oblike firentinskog dijalekta, a upotrebom sinonima iri njegovu osnovu.
Ukljuuje galicizme i neologizme, odnosno rei koje je sam iskovao. Koristi oko petsto latinizama,
posebno kada je ton kazivanja svean ili uen, odnosno kada se oslanja na klasine forme, a takoe i
kada govori o plemenitim osobama ili zbivanjima. Iz drugih toskanskih i italijanskih dijalekata Dante
koristi samo one rei koje su se ved tradicionalno upotrebljavale u poeziji.
Dante pokazuje svoj veliki talenat u originalnom koridenju svakodnevnih rei i u nijansiranju
znaenja. Njegova kreativnost posebno dolazi do izraaja pri kovanju rima, imajudi u vidu da su se
drugi tadanji pesnici vezivali za ustaljene rime tog vremena. Stilski je vrlo razliit, ved prema potrebi
kazivanja. Moe se redi da koristi veliku skalu stilova - od traginog do kominog, od poniznog do
sveanog, od grotesknog do narodnog.
Kroz svoj plurilingvizam i pluristilizam Dante uspeva da pokae stvarne mogudnosti vulgarnog,
odnosno narodnog italijanskog jezika. Taj jezik je uao u upotrebu tek koju deceniju ranije, a pre
Dantea koriden je samo za ljubavnu liriku, sa ponekim izuzetkom u stihovima fra Gvitonija, u
doktrinarnim pesmama Gvinicelija i Kavalkantija, u religioznoj i didaktikoj poeziji i u nekim proznim
delima.
Dante je zasluan i za ime trede poetske kole trinaestog veka (ostale dve su sicilijanska i
toskanska), odnosno za dolce stil nuovo (slatki novi stil), koji on pominje u istilitu, XXIV pevanje,
stih 57, kroz usta Bonaunte iz Luke: ...pa slatki novi stil nije mogao da nas raduje... Osnovna i jedina
prava tema ovog stila je slavljenje ljubavi prema plemenitoj eni koja moe da prui blaenstvo
mukarcu. Ta ljubav je poduhovljena, unutranja i iskljuuje spoljne dogaaje, a izraava se kroz
uzvien i elegantan govor.
Dante se s pravom smatra ocem italijanskog jezika, jer, iako nije prvi koristio narodni jezik za
pisanje, on ga je osposobio da se na njemu moe napisati bilo koje knjievno delo. Pojava Danteovog
dela znaila je pobedu toskanskog dijalekta, koji postaje zajedniki jezik svih Italijana. Ostali do tada
korideni dijalekti ostaju samo lokalni dijalekti. Instrument te pobede bio je trijumfalni uspeh
Boanstvene komedije postignut kod iroke publike. To je nova publika koju je Dante stvorio za sebe i
za potonje pisce, a koja nije bila vie ograniena samo na uske akademske krugove. Ugled ovog dela i
njegovo kapilarno irenje kod italaca svih drutvenih slojeva i u raznim geografskim regionima doveli
su do jezike unifikacije savremenog italijanskog jezika, iji je, u stvari, osnov bio jezik Boanstvene
komedije.

www.balkanelite.org

Stranica 22

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

FILOZOFIJA I POETIKA BOANSTVENE KOMEDIJE


Samo izvanredan um i pesnika mod mogli su da objedine u jedno delo tako irok i
raznorodan svet. Danteov genije je uspeo da prevazie mehanizam tradicionalne simbolikoalegorijske forme doba u kome je iveo i da na pesniki nain otelotvori ideale vere, morala, nauke,
politike. U njegovo vreme poezija se jo nije mogla osloboditi alegorije, pa je hridanstvo, kako tvrdi
sjajni italijanski istoriar knjievnosti Franesko de Sanktis,u ime spiritualnog boga objavilo rat ne
samo idolima, nego i poeziji, koja se smatrala kao zabava i vetina; trailo je golu istinu... Stoga se
poezija prihvatala samo kao simbol i odeda istine: alegorija je bila neka vrsta putne isprave, pomodu
koje se poezija mogla pojaviti meu ljudima. Bilo je pesnika koji su se nazivali uenim pesnicima, za
razliku od narodnih, oni koji su figurativno ili direktno pesnitvom izraavali uenost.
Danteova vizija ivota i sveta je toliko iroka i sloena da on ne oblikuje umetniki jedan
simbol, jedno stanje svesti ili bida ved ivot u celini i u njegovom raznorodnom iskazu. Danteova
poetska dua pronala je nain da izrazi sva osedanja, sve prirodne pojave, sve udnje duha. On je
pesnik drame i lirskog naina kazivanja, pesnik kominog iskaza i realizma, pesnik osedanja i
neizrecivih pojmova. On zna da nas vodi jednako ubedljivo kroz paklene krugove i najmranije slike,
preko prostora nade u istilitu do rajskih vizija svetlosti. Kratkim potezima slika likove i duevna
stanja i u tome pokazuje vrhunsko umede sintetizovanja i mate.
U filozofskom smislu Dante smatra da je postojbina due nebo, odakle ona silazi u nas.
Dolazedi od Boga, ona ne zna nita, ali ima dve osobine: razum i tenju, odnosno sposobnost da
prima ono to joj se svia. Dua tei ka dobru, ali ne zna da razlikuje dobro. Neznanje raa zabludu,
zabluda raa zlo. Zlo, odnosno greh, nalazi se u materiji, odnosno u ulnom uivanju. Dobro se nalazi
u duhu, a najvie dobro je Bog, odnosno isti duh. ovek mora da se bori protiv tela i priklanja Bogu.
Zato mu je dat razum, iz koga se raaju slobodna volja i moralnosti njegovog ponaanja. Dobro i zlo
se razlikuju pomodu filozofije; ona je put ka dobru i moralnosti, a moralnost je etika. Za filozofiranje
je potrebna ljubav, odnosno tenja, a prava sreda se postie kontemplacijom istine. Biti filozof znai
odupreti se strastima i zadovoljstvu, pobediti sebe samoga, sauvati duevni mir. oveanstvo je
zapalo u ropstvo ula zbog greha praroditelja, a razum i ljubav nisu bili dovoljno jaki da ga spasu. Bog
je zato uzeo ljudsko oblije u liku Hrista i iskupio ljudski greh svojim stradanjem na krstu, odnosno
spasao je oveanstvo. Zahvaljujudi toj rtvi razum je dobio vrednost zbog vere, ljubav zbog milosti,
dok se uz filozofiju vezuje teologija. Spasenjem oveanstva svaki je ovek stekao mod da se spasi uz
boju pomod. Voen razumom i verom, ohrabren ljubavlju i milodu, on moe da se oslobodi ula i da
se uzdigne sve do Boga, do najvieg dobra. ovek se u zemnom svetu nalazi u jednom od tri stanja o
kojima govori moral: stanje greha, stanje kajanja i stanje milosti. Pakao je slika zla, odnosno poroka.
Raj je slika dobra i vrline. istilite je prelaz od jednog do drugog stanja kroz pokajanje. A svako od
nas nosi u sebi i svoj pakao i svoj raj.
Spasenje drutva ide istim putem kao i spasenje pojedinaca. Drutvo koje ivi u anarhiji i
neslozi rob je materije, jer ivi u zabludi i neznanju. Kao to ovek ne moe idi ka spasu ako ne pobedi
www.balkanelite.org

Stranica 23

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

telo, tako i drutvo ne moe iveti u slozi dok se ne pokori jednom vladaru koji de obezbediti
vladavinu zakona, odnosno razuma.
Na ovim filozofskim osnovama Dante objedinjava sve znanje svoga doba iz metafizike,
morala, politike, istorije, fizike, astronomije, etike, retorike, lingvistike itd.
Sveta pesma, odnosno Boanstvena komedija, univerzalno je delo koje ne pripada jednoj
generaciji niti jednoj naciji. To je delo neprevaziene dubine koncepcije, neverovatna harmonija
forme, iskrena ispovest jednog oveka, a istovremeno i opteljudska, ime se uzdie do plana
univerzalnosti. U ovom delu pesnik silazi u tamu ljudskog greha i stie do svetlosti osloboenja od
njega, a na svome putu kroz tri zagrobna carstva on obuhvata nebo i zemlju, vreme i venost,
boansko i ljudsko. To je traganje ljudske due za apsolutnom sredom, slobodom, mirom i konanim
prosvetljenjem.

www.balkanelite.org

Stranica 24

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PAKAO
(PEVANJA)

www.balkanelite.org

Stranica 25

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE PRVO
Uvodno pevanje u celu Boanstvenu komediju
Dante ima trideset pet godina i zapoinje svoje putovanje 25. aprila 1300. godine. Ovaj
datum nije izabran sluajno. Papa Bonifacije VIII je tu godinu proglasio jubilarnom i dao veliko
opratanje grehova, a 25. april je datum kada je Bog, po srednjovekovnom predanju, stvorio svet, dok
je Isus Hristos, razapet na krstu, istoga dana iskupio svet. Pesnik je zalutao u gustu umu (umu
greha). Uspeva udom da se izbavi iz nje i krede put brega (dobra) obasjanog suncem. Ali, na putu mu
se ispree panter (pohota), lav (oholost) i vuica (pohlepa). Tada mu se ukazuje pesnik Vergilije2 koji
ga hrabri i nudi mu se za vou obedavajudi mu spas posle dugog putovanja kroz tri kraljevstva onoga
sveta. Sa Vergilijem treba da proe Pakao i istilite, a Beatrie, njegova mladalaka ljubav, odvede
ga kroz Raj do spasa.
Na pola naeg ivotnog puta
naoh se u umi gde tama prebiva,
jer noga sa staze prave zaluta.
Ah, teko je redi muninu to skriva
ta ikara umska gusta
na koju i pomisao strah izaziva!
Tako je muna da je ala smrt pusta,
al da bih kazo ta se tu zgodi,
o drugom de zboriti moja usta.
Ne znam ta bi da noga tamo hodi,
san veliki me je tako obuzeo
Da zaboravih kuda pravi put vodi.
Ali, kada sam u podnoje brega3 dospeo,
tamo gde bi kraj onoj dolini4
gde mi srce prekri straha veo,
ugledah mu pleda u visini
obasjana zracima5 planete6
to predvodi ostale u svakoj tmini.
Tada se smiri, ba kao dete,
strah to je svu nod kroz jezero srca plivao,
a ja je proveo pun mune sete.
I kao onaj to se zadihao
dok je isplivao, pa na alu
u opasnu vodu se zagledao,
tako dua moja, izmiudi jo valu,
okrenu se da gleda to gazite

12

15

18

21

24

Publije Maro Vergilije, 70-19. pre n. e., rimski pesnik. Njegovo najpoznatije delo je spev Eneida". Dante uzima
Vergilija za vou kao predstavnika prosvetljenog ljudskog uma kakvim ga je smatrao srednji vek.
3
Breg dobra i vrline.
4
Dolina greha.
5
Boji zraci.
6
Pesnik pod planetom podrazumeva sunce.

www.balkanelite.org

Stranica 26

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

gde niko iv ne izae na obalu.


Opustih umorno telo to odmor ite,
pa nastavih put po plai pustoj
tako da se penjah na vie uporite.
Ali, tamo na toj stazi strmoj,
panter laki, ta ivotinja ljuta,
skoi u koi pegavoj i crnoj;
i ne sklanjae mi se nikako sa puta
ved mi se tako na njemu isprei sav
da htedoh da se vratim vie puta.
Bejae ranog jutra pozdrav
i sunce se die sa onim zvezdama
to bejahu sa njime kada boja ljubav
pokrenu one stvari lepe u nama,
pa dobru da se nadam razlog se javi
od te zveri sa divnim pegama,
od jutra i prolednog dana to se plavi,
ali ne toliko da strah me ne ukoi
kada preda me lav se pojavi.
inilo se da ka meni kroi
uzdignute glave i od gladi pun besa,
reko bih: uplaile se i nebeske oi.
i vuica to s mravosti stresa
sve poude kojih je sita ta strava,
zbog koje mnogo je tunih do nebesa,
a toliko me uplai njena pojava
kada na nju pogled pade da poe da istie
nada iz mene da du stidi do vrhunca plava.
Kao to onaj koji rado stie
srce ima puno tuge i jada
kada vreme doe da bogatstvo izmie,
tako i mene rastui betija sada
to prilazedi poe da me ganja
tamo gde sunca nije, ved samo hlada.
Dok sam silazio nie kroz granja
preda me neko se pojavi
naoko slab od dugog dutanja.
Kada ga videh u toj pustoj stravi,
-Smiluj mi se - doviknuh njemu ma ko da si, senka ili ovek pravi!
Odgovori: Ved nisam ovek u mnogo emu,
a roditelji moji lombardijskog su soja
iz Mantove poreklom u svemu.
Za Julija7 se rodi dua moja,
iveh u Rimu u doba dobrog Avgusta8,
7
8

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

Gaj Julije Cezar, 100 - 44. pre n. e., rimski imperator.


Avgust Gaj Julije Cezar Oktavijan, 63. pre n. e. - 14. n. e., okupljao genijalne pisce i obezbeivao im ivot, a
meu njima Vergilija, Tit Livija i Ovidija.

www.balkanelite.org

Stranica 27

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

U vreme lanih bogova svih boja.


Pesnik bejah i pevahu moja usta
o pravednom Anhij 9 to doe iz Troje
poto Ilion10 gizdavi proguta vatra gusta.
Ali, zato se vrada u jade svoje?
to se ne vine na brega blagi prizor
koji je poetak i uzrok radosti bilo koje boje?
Dakle, ti Vergilije jesi, ti li si izvor
iz koga pregrt rei tee kao lava? postienog ela bi moj odgovor.
Ti to si pesnicima uzor i slava,
nagraeni su moja velika ljubav i uenje,
jer tvoj spev i mene prosvetljava.
Ti si moj uitelj i moje divljenje,
ti si onaj to me nauiti znao
lepom stilu to proslavi i moje tvorenje.
Pogledaj skota to me nazad naterao,
slavni mudrae odbrani me od gada ljuta,
od njega sam se sav prepao.
Valja ti se drati drugog puta odgovori kada vide moju suzu da sija ako eli pobedi s tog mesta smrknuta!
Jer ta zver zbog koje u tebi strah klija
ne dozvoljava da proe ni dua jadna,
ved ljude zaustavlja i redom ubija.
A tako je zlobna i tako gadna
da nikada pohotu svoju ne zadovolji,
ved posle jela jo vie je gladna.
Sa mnogim zverima se pari po volji,
a jo vie de ih biti dok ne bude dan vienju
Hrta11 s kojim de crdi u bolu i nevolji
Taj ne uiva u novcu i dragom kamenju,
ved mudrosti, ljubavi i vrline sledi glas,
a bide siromah po svome roenju.
Ponienoj Italiji donede spas,
za koju od rana padoe devica Kamila,
Evrijalt, Turn i Niz12 u onaj as.
Svuda de je goniti njegova sila,
dok je u pakao ne vrati,
odakle se zavist i pojavila.
Shvatam i mislim da ti se najvie isplati

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

Anhij - trojanski voa, voleo Afroditu koja mu je rodila Eneju.


Ilion je naziv za Troju.
11
Hrt - postoji proroansgvooHrtu koji de dodi i spasiti Italiju proteravi vuicu u pakao. Ne zna se na koga je
Dante mislio uprkos mnogim tumaenjima, ali Hrt simbolizuje Danteovu nadu da de biti slomljena papska
vlast i Italija oslobodena od tude vlalavine.
12
Linosti iz Eneide. Kanilaje mlada ratnica poginula u borbi sa Trojancima. Evrijalt i Niz su dva prijatelja koji su
poginuli u nodnom juriu. Turn je poginuo u dvoboju sa Enejom.
10

www.balkanelite.org

Stranica 28

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

da me sledi, a bidu ti voa pravi


odavde kroz prostor venih sati,
gde de uti krike oaja na javi,
videti drevne u bolu sene
to vape da ih druga smrt muka izbavi;
i videde one zadovoljne iako uz muke plamene,
jer se nadaju da de i oni stidi
bilo kada meu one due blaene.
Bude li hteo, zatim, njima pridi,
doekade te dua dostojnija od mene tada,
s njom de put nastaviti, a ja du otidi,
jer onaj car to tamo gore vlada,
poto bejah protivan njegovom zakonu,
nede da ja u grad mu doem ikada.
Carstvo mu svuda, ali tu je na tronu,
tu mu grad i visoko prestolje,
blago onome koga odabere za blaenost onu
A ja njemu: Pesnie, molim te, bolje
u ime Boga koga nisi upoznao
vodi me van ovoga zla i nevolje
tamo gde si ti meni rekao,
da vidim Svetoga Petra elim sada
i te jadnike koje si mi opisao.
On krenu, a ja za njim pooh tada.

www.balkanelite.org

114

117

120

123

126

129

132

136

Stranica 29

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DRUGO
Danteovo strahovanje
Pada vee i Dante se boji tekog puta. Seda se da su Eneja i Sveti Pavle ved posetili
ovozemaljska carstva, ali da im je pomogao Bog u njihovoj misiji. On, meutim, ne zna da li je
dostojan da kao Eneja ue u podzemlje ili kao Sveti Pavle u raj. Vergilije ga ohrabruje i, kao dokaz
nebeske podrke, kae mu da ga je poslala Beatrie, koja je umrla deset godina ranije. Ta
blagoslovena ena je sila ak do pakla, na molbu Device Marije i nagovor Svete Lucije. Dante je
ohrabren i odluuje da poe sa Vergilijem.
Dan je nestajao u zagasitoj tmini
oslobaajudi sve to je ivo umora
na zemlji ovoj, a samo ja jedini
spremah se gde me eka borba najgora
na munome putu i tekoj muci
to pamdenje nepogreivo opisati mora.
O muze, o uzviena duo, budite mi pri ruci,
o pamdenje to si zapisalo ono to se dogodi,
sada neka se uju tvoji plemeniti zvuci.
Upitah: Pesnie, to me tvoja ruka vodi,
da li sam dovoljno jak ne bih znao,
pa ti prosudi dok se na put teki ne ishodi.
U drugi svet da je siao
Silvijev roditelj13,jo za ivoga tela,
ti si meni ispriao.
Pa ako je, misledi na uzviena dela,
naklonjen njemu protivnik svakog zla14 bio,
i kakva de mu biti potomstva cela,
nikada umni ovek ne bi pomislio
da dostojan nije bio izbora najvieg neba, ved esto
da ba uzvienog Rima i carstva bude otac mio,
a uistinu treba redi da za sveto mesto
taj Rim i to carstvo bejahu odabrani
i da tu je naslednika Svetog Petra presto.
Na tom putu gde slave mu se dani
uo je stvari to su uzrok bile u svemu
da pobeda njegova i papska vlast budu izatkani.
Kasnije Sveti Pavle krenu njemu

13
14

12

15

18

21

24

27

Silvijev otac je Eneja, osniva Rima, kasnijeg sedita papa.


Protivnik zla svega = Bog.

www.balkanelite.org

Stranica 30

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

da bi tu veru osnaio
to je poetak puta spasenju. emu
bih ja tamo iao? Ko bi to dopustio?
sebe ni Enejom ni Pavlom svetim
ne smatram ni ja ni iko drugi, ma ko bio.
Zato krenem li tim putem, strepim
da ne bude to uludo previe,
mudar si, razumede bolje nego u reima lepim.
kao onaj to ono to je hteo brie,
pa zbog nove misli menja nakanu
i da pone to je hteo nede vie,
tako i ja stadoh na tmurnu stranu
brega, jer sam, razmiljajudi, od odluke odustao
koja isprva bi jasna kao na dlanu.
Ako sam dobro tvoju re razabrao"
uh velikodunog gde progovara duu tvoju strah je savladao
to esto takve prepreke nam stvara
da nas od asnog poduhvata odvrada lako
kao ivotinja to se privia kad oko vara.
Da se rei toga straha tako,
redi du ti to dooh i to uh svuda
U prvi as kad mi bi ao tebe jako.
Bejah meu onima to im nema kuda15
kada me pozva ena tako lepa i blaena16
pa zatraih da mi zapoveda i vodi me svuda.
Njene oi su sjale kao zvezdana mrena,
pa aneoskim glasom poe tako draga
svoju priu da zbori - tiha i snena.
Oh, mantovanska duo blaga,
ija slava jo svetom se krede
i trajade dok je svetu i veku traga,
moj prijatelj koji se ovde sluajno ne srede
spreen je da u pustom kraju
koraa, pa od straha napred nede
po onome to sam o njemu ula u raju.
Kasno sam mu u pomod pola, mnim,
i bojim se da izgubljen luta u oaju.
Sada kreni, pa leporejem tvojim

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

15

Vergilije se nalazi u Limbu meu pravednicima, ali nehridanima. On u Limbu nije podvrgnut mukama, osim
enji, ali ni ne uiva u blaenstvima.
16
Blaena i lepa ena" = Beatrie.

www.balkanelite.org

Stranica 31

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i onim to de da ga spase, ja te molim,


uini da budem uteena sasvim.
Ja sam Beatrie to ti ovako zborim;
dolazim odande gde bih da se vratim ponovo,
ljubav me pokrenula putem ovim.
Kada izaem pred lice gospodovo
hvalidu pred njim esto delo tvoje.
Zaduta onda, a ja poeh svoje slovo:
Oh, vrla gospo, zbog koje
ljudski rod vedi je od stvorenja sviju
to u najuem krugu neba stoje17,
tvoje zapovesti takvu ugodnost za me kriju
da i najbre izvrenje se ini kasno,
tvoje du elje ispuniti, samo neka liju.
Ali, kai mi kako si ti tako lasno
bez straha sila u ovo sredite18
sa visina u koje povratak eli strasno?
Vidim da tvoja dua da sazna ite,
" redi du ti ukratko - ona odvrati
zato se ne plaih dodi na ovo stratite.
Treba se samo one stvari bojati
koja moe oveka zlom da umori,
a ostale nije tako strano upoznati.
Bog me takvu u svojoj milosti stvori
da vaa nevolja ne moe nita meni
niti plamen tog pakla moe da me sagori.
Na nebu bi ao jednoj plemenitoj eni19
zbog tih prepreka koje ti pomenu
pa su i boji nalozi bili ublaeni.
Do Lucije20 ona tada s molbom krenu i ree:
Potrebna si svome vernom
i preporuujem ti ga ba u ovom trenu.
Lucija, protivnica svemu okrutnom,
krenu i doe na mesto gde sam bila
sedela sa Rahilom drevnom.21
Ona ree: Beatrie, hvalo boja, mila,

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

17

Po Danteovom shvatanju Zemlja se nalazi u sreditu sveta i u sreditu devet pokretnih neba, a gledano sa
Zemlje, prvo i najmanje je meseevo nebo, pa stih treba tumaiti kao: od svega to se nalazi na zemlji.
18
Sredite(( = pakao iji je jedan deo i limb.
19
Plemenita ena = Bogorodica
20
Lucija, koju je Dante veoma potovao zbog sopstvene bolesti oiju dobivene od itanja, predstavlja
hridansku milost koja prosvetljuje
21
Drevna Rahila, biblijska linost, ena je Jakovljeva.

www.balkanelite.org

Stranica 32

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

to ne pomogne onome ko te je toliko voleo


da se vinuo iz prostog sveta nitavila?
Zar ne uje njegov pla neveseo?
Zar ne vidi smrt sa kojom se bori
na reci22 od koje slabiji je okean ceo?
Na svetu se takvo bide jo ne stvori
to tako hita za sredom ili zlu da utee
kao ja poto ona te rei izgovori.
Dooh sa mesta to moja blaena dua stee,
uzdajudi se u tvoje rei potene
koje su ast tebi i onome ko ih u kada ih izree.
Poto te rei izgovori rastuene,
plaudi, sjajne oi okrenu nevesela,
pa da doem time pouri mene
i dooh kao to je ona htela,
pa sam te od divlje zveri oteo
koja ti je prilaz bregu omela.
ta je dakle? Zato si od oklevanja zanemeo?
Zato kukaviluk cveta u tvojim grudima?
Zato nisi odvaan i smeo
kada o tebi na nebesima
tri blaene ene23 brinu da te brane,
a ja ti toliko obedavam reima?
Kao to nodni mraz povijati stane
cvede i latice to se otvore veselo
kada sunce opet jako grane,
tako i ja vratih snagu u svoje telo
i hrabrost se u meni takva probudila
da progovorih kao iskren ovek zacelo:
Oh, ti to mi pomoe milostiva si bila
i ljubazan ti koji si odmah posluao
te istinite rei koje ti je uputila
Ti si tvojim reima sada znao
takvu elju da probudi u srcu mome
da sam se prvom naumu opet predao
Sad hajde, ista je elja u srcu mome i tvome,
ti Voa, ti gospodar, ti uitelj budi meni.
Tako mu rekoh, a kada on krenu, u trenu tome
i ja stupih na strm i teak put kameni.

22
23

105

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

138

142

Reka je zlo i greh, a ovo dvoje su modniji od okeana.


Tri blaene ene su Bogorodica, Lucija i Beatrie.

www.balkanelite.org

Stranica 33

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TREE
Paklena vrata i predvorje: Straljivci
Pesnici stiu pred vrata pakla nad kojima stoji ua-san natpis, koji je uplaio Dantea. Ulaze u
predvorje pakla gde se nalaze due straljivaca, koji nisu bili ni verni Bogu niti protiv njega. Dante je
hteo da se zaustavi, ali ga Vergilije podstie da nastave, jer ti nesrednici nisu dostojni da od njih
ostane sedanje na zemlji. U prolazu Danteu se, ipak, uini da je prepoznao duu pape Delestina V24.
Pesnici stiu, potom, na obalu reke Aheronta25 gde Haron26 prevozi proklete due. Haron prvo odbija
da preveze Dantea, jer je iv, ali ga Vergilije opominje da je to nebeska volja. Dante gubi svest u toj
strahoti.
KROZ MENE SE IDE U GRAD BOLAN I PROKLET27,
KROZ MENE SE IDE U VENU MUKU PAKLENU,
KROZ MENE SE IDE MEU IZGUBLjENI SVET.
PRAVDA MOG UZVIENOG TVORCA POKRENU;
BOJA MOD ME STVORI ZA KAPIJU OVOM JADU
UZ PRVU LjUBAV I MUDROST UZVIENU28
PRE MENE NE BI STVARI U OVOM GRADU
TO VENE NE BEHU, PA I JA VENO TRAJEM.
VI TO ULAZITE - OSTAVITE SVAKU NADU!
Te rei to zrae mranim sjajem
videh iznad jednih vrata,
pa rekoh: Uitelju,one me plae, priznajem."
A on de meni kao osoba to sve shvata:
Ovde treba sumnju odbaciti pre svega;
neka te malodunost ne hvata.
Mesto o kome zborih, evo, sada njega,
tu de videti ljude u velikoj stravi,
to su izgubili blagodeti uma svevinjega.
A kada svoju ruku na moju stavi
i razvedri lice, utei me tada,
pa me uvede u svet podzemni pravi

12

15

18

21

24

Delestino V je izabran za papu 1294, ali se posle pet meseci odrekao vlasti, Dante mu je to zamerio, posebno
zato to je na njegovo mesto doao papa BonifaciJe VIII
25
Aheront - reka u donjem svetu. U Aheront se ulivaju reke Stiks (sa svojim rukavcem Kokitom - rekom plaa) i
Piriflegetont (reka vatre). Aheront se uliva u jezero Aherusiju. Ove reke ine prepreku koju treba da
savladaju due umrlih pre nego to stignu u Hadovo carstvo.
26
Haron - laar u podzemnom svetu koji je u svojoj barci prevozio preko reke Stiksa due mrtvih za jedan obol
(sitni novac u staroj Grkoj).
27
U srednjem veku obino su ispisivani natpisi iznad gradskih vrata, pa je i Dante stavio natpis iznad ulaza u
pakao.
28
Mod, mudrost i ljubav - atributi svetog trojstva: Boga oca, Boga sina i Svetog duha.

www.balkanelite.org

Stranica 34

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Tu su uzdasi, pla i gomila jada


odjekivali u vazduhu bez ijedne zvezde
da i mene odmah suza savlada.
Razni jezici, strani urlici tu jezde,
rei pune bola, govor pun gneva,
glasovi mukli i otri tu se gnezde
i pljesak ruku u huci to muno seva
u tom vazduhu bezvremenom
poput peska koji na vihoru leti ko pleva.
A ja sa glavom svom smetenom
rekoh: Uitelju, kakvi se to glasovi uju?
Ko su ti ljudi u bolu pometenom?
A on de: Na taj nain tuguju
alosne due bida onih
to ni pokudu ni pohvalu ne zasluuju.
Zajedno su sa onim jatom zlih
anela to boju re ne ue,
ali ni protiv nje ne bi hor neodlunh
Nebo ih progna da mu lepotu ne rue,
ni duboki pakao ih ne prima
da se njima ne pohvale proklete due.
Rekoh: ta je to tako teko njima
da tako plau, da li ko zna?
ri: Redi du ti jednostavnim reima.
Takva dua smrt ne moe da spozna,
ivot njen slepi takva je nesreda
da sve je bolje nego ta sudbina grozna.
Svet ne eli da je se iko seda;
milost, kao i pravda, od nje lice krije,
ne govorimo o njoj, kreni u iskuenja veda.
d ja, kada se osvrnuh, videh barjak da se vije
stalno u brzom talasanju
kao da nikakav odmor za njega nije,
a za njime hrli u oajanju
toliko dua to ih je smrt pokosila
da izbrojati niko nije u stanju.
I kada mi se neka dua poznatom uinila,
videh i poznah i onu senu
to je kukaviki visok in odbila29.
Shvatih i bih siguran u trenu
29

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

Misli se na papu Delestina V

www.balkanelite.org

Stranica 35

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

da je to bilo jato kukavica to cvili,


koje nema ni milost boju-ni onu paklenu.
Ti nesrednici to nikada ivi nisu bili,
bejahu goli, a njih su podbadali
rojevi muica i osa koji su tu gnezdo svili.
Lica su im krvlju iarali
to je, pomeana sa suzama,
kapala do nogu gde su je crvi sisali.
A kada se okrenuh drugim daljinama,
videh ljude na obali velike reke u tmini,
pa rekoh: Uitelju, ta je tim duama,
ko su i ta ih to takvima ini
Da ele tu vodu da prebrode,
kako razabiram u ovoj pomrini?
A on de: Razumede sve, moj rode,
nai koraci zastanu
na tunoj obali Aherontove vode.
Tada postien oborih pogled u stranu,
bojedi se da mu ne dosadim dok me vodi,
pa sve do reke moja re ne planu.
Evo gde ka nama na unu brodi
starac, sa vlasima belim od starosti,
viudi: Teko vama, due grene, ko vas rodi!
Ne nadajte se nebeskoj milosti:
dolazim da vas na drugu stranu vozim,
u svet vene tame, leda i ognjene jarosti.
A ti to si dua iva, mnim,
odlazi od tih leeva!
Ali,kada vide da ne odlazim,
ree: Kroz druge luke i preko drugih puteva
idi de na onaj svet, ovuda nede prodi:
lakim de brodom do onostranih krajeva.30
A Voa njemu: Harone, nebeske su modi
odluile da ovako bude sada,
okani ga se u tvojoj zlodi.
Obrazi vunasti se smirie tada
kormilaru movare nemile
iz ijih oiju seva vatrena kaskada.
Ali, duama umornim i golim to su vapile,
zacvokotae zubi i promenie boju
30

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

Dantea de, kao i sve one koji de se spasiti, preuzeti aneo na udu reke Tevere n odneti na osgrvo istilita.

www.balkanelite.org

Stranica 36

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kada ue te rei to su pretede bile:


rugale su se Bogu i ljudskom soju,
roditeljima svojim, mestu, vremenu i semenu
iz koga su nikle, klele sudbinu svoju.
Zatim stupie na obalu kamenu
due uplakane kraj te zle bare
to eka svakoga ko nede bojem znamenu.
Haron, demon s oima to are,
mig im dajudi, u un ih zbija poput stada,
Svaku koja okleva udara veslom ko magare.
Kao to u jesen lide opada sa grana,
list po list, celo pleme,
sve dok se na zemlju ne sloi tada,
tako se Adamovo zlo seme
baca redom, na znak, sa one litice,
kao to ptice na zov zvuku streme.
Tako se voze preko vode prokletnice
i pre nego to se un na drugoj obali stvori,
na onoj prvoj ved ekaju nove due nesrednice.
Sine moj - Uitelj mili prozbori
svako ko Boga razljuti, pa iz ivota ode,
svako takav zavri u ovakvoj mori;
i svi ele na onu stranu vode,
jer boja pravda ih tako gazi
da se strah u elju pretvara, rode.
Tu dobra dua nikada ne prelazi,
pa ako se Haron na tebe esti,
njegove rei su ti dobar znak, pazi!
Posle toga poe se tresti
mrani predeo, tako da od strave,
kada se toga setim, znoj me onesvesti.
Iz suzne zemlje vetar se die iznad glave
i blesak rumene svetlosti je zavladao,
tako da mi zamree ula, nesta jave,
i ja padoh kao ovek koga je san savladao.

www.balkanelite.org

102

105

108

111

114

117

120

123

126

129

132

136

Stranica 37

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE ETVRTO
Krug prvi: Limb31
Straan udar groma budi Dantea. Nae se pored Aheronta u prvom krugu Pakla. Ue sa
Vergilijem u Limb i pita ga ta se deava znajudi takoe da on mnogo pati, jer se nalazi u Limbu,
svome odreditu posle smrti, gde su smetene nekrtene due ili oni koji su umrli prerano, kao i oni
koji su umrli pre nastanka hridanstva. Te due nisu posebno kanjene, ali ive u stalnoj i oajnoj elji
da vide Boga. Dante i Vergilije, zatim, susredu etiri velika pesnika antikog doba: Homera, Horacija,
Ovidija i Lukana. Sa njima Dante ue u grad opasan sa sedam zidova i tu vidi drevne pravednike koji
nisu mogli da se spasu, jer nisu bili krteni. Dante na kraju naputa to mirno mesto i nastavlja put.

Iz dubokog sna povrati me meu ljude


teak udar groma da sam se prestraio
kao ovek koga silom sada bude,
pa sam unaokolo odmoran pogled bacio
i uspravivi se, svuda sam zagledao
da upoznam mesto na kome sam bio.
Istina je da sam bio stigao
na rub doline pod kojom je ponor plaan
iz koga je veni vapaj odzvanjao.
Bio je dubok, maglovit i straan,
tako da nita ne mogah da vidim tamo
gledajudi u njega, toliko bi taman.
Sada, u svet slepi, siimo onamo
- ree pesnik, bled kao da je smrt sreo
"Ja du prvi, a ti za mnom samo.
Ja koji primetih da je tako pobledeo
rekoh: Kako du kada strah ispunjava grudi
tebi koji mome strahu treba da si veo?
A on de meni: Muka onih tamo ljudi
to su dole, a ne strah kako se tebi prikazuje,
bledilo i saaljenje u meni budi.
Hajdemo, jer dugo jo ima da se putuje.
Tako on krenu i tako me uvede
u prvi krug to ponor opasuje.
Tu, po onome to uh, ne bi druge bede,
ni plaa, ved samo su uzdasi
veni vazduh mogli da tresu i cede.
Tako bi, jer su bol bez muenja ti siromasi
osedali - ta gomila nepregledna
dece, ena i mueva to ih krst ne spasi.
31

12

15

18

21

24

27

30

Limb je u rimokatolikoj teologiji mesto u kome do poslednjeg suda borave due pravednika koji su umrli pre
Hrista i dece koja su umrla nekrtena.

www.balkanelite.org

Stranica 38

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

A dobri uitelj de meni: Tvoja re jo nijedna


da me pita ko su te due to jecaju?
Hodu da zna da su to bida edna,
pre nego dalje krenemo, a zasluge ako imaju
dovoljno nije, jer nisu krtenja imali,
to je deo vere koju takvi kao ti poznaju.
Oni su pre hridanstva postojali,
a takav sam i ja sam bio,
pa Boga nisu kako treba potovali.
Zbog toga, ne zato to je neko neto skrivio,
izgubljeni smo i zato patimo sada
bez nade da nam se ukae Bog mio.
Veliki bol mi srce obuze kada
videh da mnogi ljudi zasluni
U Limbu su razapeti izmeu enje i nenada.
Reci mi, uitelju, reci mi gospodaru tuni",
- poeh ja da bih se utvrdio u veri
koja svlada svaku sumnju i naum runi:
zar niko nikada izaao nije po meri
zasluge svoje ili tue da blaen bude ikada?
A on shvativi moj naum prikriveni, odmeri
odgovor: Bejah nov sred ove kude jada
kada videh da neki modnik dolazi
krunisan znakom pobede tada.
Videh da sa senom praroditelja32 izlazi
i onom Avelja33 sina njegovoga i Noja34 sama,
pa Mojsija35 to je zakone umeo da izdaje i pazi;
sa senom kralja Davida36 i senom patrijarha Avrama37,
Izraela38 sa ocem i porodom to ga ima
i sa Rahilom39 za koju toliko uini i senama
mnogih drugih, a onda ih uini blaenima.
I treba da zna da pre tih sena
nema nijedne ljudske due meu spasenima.
Razgovor nas ne zaustavi ni trena,
ved smo kroz umu i dalje prolazili,
kroz tu umu sena i gorkog pelena.
Jo nismo bili dug put prevalili

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

32

Sena praroditelja - Adam, prvi ovek po Bibliji.


Avelj - drugi sin Adama i Eve. Ubio ga je brat Kain ij ljubomore, jer je pomislio da Bog vie voli Avelja.
34
Noje - biblijski praotac, sin Lameha. Napravio barku koja je trebalo da od potopa spasi njega i njegovu
porodicu i poveo je i po jedan par od svih ivotinja. Pristao je na planini Ararat i postao praroditelj novih
ljudskih rasa.
35
Mojsije (XIII v. pre n. ere ?) - oslobodilac i zakonodavac izrailjskog naroda.
36
David (oko 1015? - 975? pre n. e.) - drugi jevrejski car. Poznat po dvoboju sa Golijatom koga je ubio ij pradke.
37
Avram (XIX vek pre n. e.7) - jevrejski praotac iz Ura Haldejskog, jedna od najkrupnijih biblijskih linosti.
38
Izrael - ime dato jevrejskom praocu Jakovu posle njegove borbe sa anelom, a takoe i ime jevrejskog naroda
koji vodi poreklo od Jakova-Izraela.
39
Rahila - prema Bibliji, druga kdi Lavanova, ena praoca Jakova.
33

www.balkanelite.org

Stranica 39

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

od moga sna, kada vatru moje oi spazie,


iji su plamenovi onu tamu prosvetlili.
Od nje nismo bili udaljeni previe
da ne bih razaznao bar jednim delom
kakav astan svet na tom mestu die.
Ti to si ast nauke i umetnosti, duom i telom,
ko su ti to toliku ast imaju
se razlikuju od drugih na svetu celom?
don de meni: To asno ime koje jo znaju
svetu u kome ivi i ti,
pribavilo im je milosti to se takvima daju.
u tom asu neki glas zagrmi:
"Ukaite poast velikom pesniku u ovaj as:
otiao je, pa se vrada naoj osami.
Kada se smiri i utihnu taj glas,
videh etiri velike seni da se pribliavaju,
ni tune ni vesele, spram nas.
Uitelj prozbori u tom paklenom oaju:
Vidi onoga to ma u ruci ima,
pa kao kralj ide, a ostali ga ne zadravaju.
To je Homer, pesnik nad pesnicima;
drugi je to dolazi satirik Horacije;
Ovidije tredi, a Lukan za njima.
Ali, poto u svima srce pesnika bije,
kada pohvalu meni onaj glas objavi,
ast mi ukazuju i nikom krivo nije.
Tako videh da se skupi, ko na javi,
lepa kola najvedeg meu svima,
koji kao orao nad drugima slavi.
Poto su malo razgovarali majstori rima,
okrenue se meni sa pozdravima,
pa se i moj uitelj nasmei sa njima:
i jo vedim me obasue poastima,
jer me njihovo pleme tada ugosti,
pa sam esti bio meu takvim umovima.
Tako odosmo do one svetlosti
govoredi o stvarima koje su sada za dutanje
kao to ih je trebalo redi u onoj okolnosti
.
Stigosmo pred neki zamak, plemenito zdanje,
opasan zidovima sedam puta je bio,
pod zatitom jedne reice manje.
Preosmo je kao da joj je tok presuio;
kroz sedam kapija prooh sa mudracima:
stigosmo na travnjak sve i io.
Na njemu ljudi asnih i ozbiljnih ima,
sa izgledom dostojanstvenim jako:
malo su zborili blagim glasovima.
Povukosmo se na jednu stranu zamka tako
www.balkanelite.org

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

Stranica 40

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

na mesto otvoreno, svetlo i visoko,


da je mogao da se vidi od njih svako.
Tamo nad zelenilom moje oko
vide duhove najvedih velikana to ih ima,
da se time i sada ponosim duboko.
Videh Elektru40 sa mnogim drugovima,
meu kojima prepoznah Hektora41 i Eneju 42
naoruanog Cezara43 sa sokolovim oima.
Videh, na drugoj strani, Kamilu44 i Pentesileju 45
pa sam i kralja Latina ugledao 46
sa derkom Lavinijom - gde se greju.
Videh Bruta47 to je Tarkvinija48 prognao,
kao i Lukreciju, Juliju, Marciju i Korneliju;49
i Saladina50 koji je usamljen ostao.
A kada podigoh malo pogled oiju,
videh uitelja onih to znaju51
kako seda u filozofsku familiju.
Svi mu poast ine, svi ga gledaju:
ugledah i Sokrata i Platona52
to blii su od drugih njegovom sjaju;
i videh Orfeja53 i Cicerona54,
Diogena,Anaksagoru i Talesa55,
Empedokla, Heraklita i Zenona56;
Demokrita57 to smatra da iz atoma je sva smesa
i Diskorida58 to znao je bilju tajnu da otkrije,

117

120

123

126

129

130

135

138

40

Elektra - majka Dardana, osnivaa Troje.


Hektor - trojanski heroj, sin Prijamov, branilac Troje, koga je ubio Ahil.
42
Eneja - trojanski heroj, sin Afrodite i Anhiza.Posle pada Troje stigao je u Lacio, u dananjoj Italiji, oenio se
Lavinijom, kderkom kralja Lacija, i otuda potie predanje o boanskom poreklu Rimljana.
43
Pesnik misli na rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.
44
Kamila - mlada ratnica poginula, u borbi protiv Trojanaca.
45
Pentesileja - kraljica Amazonki, koju je ubio Eneja.
46
Latin, kralj Lacija, ijom kderkom Lavinijom se oenio Eneja.
47
Lucije Junije Brut (VI v. pre n. e.) - po predanju odigrao odluujudu ulogu u Jba-civanju Tarkvinija Oholog,
poslednjeg rimskog kralja, i u zavoenju republike.
48
Tarkvinije Oholi - sedmi i poslednji kralj Rima.
49
Lukrecija se ubija kada ju je obeastio sin Tarkvinija Oholog. Julija je kdi Cezareva i ena Pompejeva. Kornelija
je slavna mati brade Grah. Marcija je ena Katonova.
50
Saladin je egipatski sultan (1137 - 1193).
51
Uitelj onih to znaju - pesnik misli na Arisgotela
52
Sokrat, grki filoJof, roen u Atini 469. pre n. e. Platon, grki filozof, nastavlja Sokratove doktrine, roen 427.
pre n. e.
53
Orfej - antiki peva, sin nimfe Kaliope i Apolona.
54
Marko Tulije Ciceron (106 - 43. pre n. e.) - rimski politiar i govornik.
55
Diogen, Anaksagora i Tales - antiki filozofi.
56
Empedokle, Heraklit i Zenon - antiki filoJofi.
57
Demokrit, grki filozof, za koga je Dante naao kod Cicerona da on dokazuje da je svet nastao sluajnim
susretom atoma.
58
Diskorid - grki lekar iz I veka, koji je napisao veliko delo o lekovitim biljkama.
41

www.balkanelite.org

Stranica 41

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Seneku i Linosa,59 pesnika od grke krvi i mesa,


pa Ptolomeja i Euklida60, oca geometrije,
Hipokrata, Galena i Avicenu61,
Averoesa, tumaa Aristotelove filozofije62.
Opirno da opiem ne mogu svaku senu,
jer moram da urim zbog duge prie moje,
pa mi esto rei ne slede svaku promenu.
Od estorice nas dva ostalo je:
mudri voa drugim putem sada vije
sa mirnoga mesta ka vazduhu drhtav to je,
pa se naoh tamo gde ni traka svetla nije.

141

144

147

151

59

Seneka - latinski pisac (4. pre n. e. - 65. posle n. e.), bavio se filozofijom i poezijom. Linos - grki muziar i
pesnik.
60
Ptolomej (1007-178? g.) - egipatski astronom. Euklid je slavni aleksandrijski pisac Elemenata geometrije
iveo oko 300. g. pre n. e.
61
Hipokrat (470 - 356. pre n. e.), Galen iz Pergama (131 - 201. n. e.) i Avicena (Abu Ali el Husein Ibn Sina, 980 1037. n. e., iranski lekar), tri su poznata lekara i pisca medicinskih dela.
62
Averoes - slavni arapski filozof iz Kordove, tuma Aristotelovih dela.

www.balkanelite.org

Stranica 42

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE PETO
Krug drugi: Razvratnici
Na ulazu u drugi krug pakla stoji sudija Minos63 koji svakoj dui odreuje mesto muenja
uvrdudi rep onoliko puta koliko eli da nesrednik sie. Minoseli da sprei Dantea da ue, ali ga
Vergilije odvrada od toga. Pesnici ulaze u drugi krug pakla gde se nalaze razvratnici u venoj oluji.
Danteu je omogudeno da razgovara sa dvoje slavnih ljubavnika antikog doba - Paolom i Franeskom.
Paolo plae dok Franeska govori o njihovoj traginoj ljubavi. Dante je potresen i onesveduje se.
Tako sioh iz prvog kruga nesrede
u drugi manje prostran gde tuga
bolnija je, pa jauke izaziva vede.
Tu strani Minos rei kao kuga:
na ulazu grehe odmerava;
sudi i vrtedi repom kazuje broj kruga.
Kada dua u kojoj nesreda roenja spava
pred njega doe, pa se ispovedi,
taj znalac grehova oznaava
koje mesto u paklu joj sledi;
uvije rep toliko puta
koliko krugova nie njen greh zavredi.
Pred njega bezbroj dua zaluta
i redom dolazi da uje presudu;
ispovedi se, kaznu uje, pa dole odluta.
Oh ti to se nae na ovom stranom sprudu,
ree Minos kada vide mene tada
prekidajudi posao na svome sudu,
pazi kako ulazi i kome veruje pun jada:
neka te ne zavarava irina kapije!..."
A moj de mu voa: to vie sada?
da mu zaprei sueni put dobro nije:
tako eli onaj to kada eli
moe to hode, ne pitaj vie, bolje ti je.
U taj tren poeh zvuk neveseli
da razbiram i naoh se na onoj strani
gde me potrese pla vasceli.
Stigoh na mesto gde ne svetle dani
to rie kao more u oluji,
kada ga tuku vetrovi raznostrani.
Paklena oluja tu veno bruji,
nosi due u svome vrtlogu,

12

15

18

21

24

27

30

63

Minosje legendarni kralj Krita, sin Evrope i Zevsa, Pasifajin suprug, mudar zakonodavac. Sa Eakom i
Radamantom sudija u podzemnom svetu. Vergilije ga je u Eneidi smestio u poddemlje kao jednog od trojice
sudija, dok ga je Dante predstavio kao demona koji sudi na ulazu u pravi pakao.

www.balkanelite.org

Stranica 43

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

bije ih i vrti u svojoj struji.


Kada na urvine stave nogu,
uju se krici, pla i stenjanje,
kletve svakojake upuduju bogu.
Razumeh da su na takvo stanje
osueni oni to im je bilo
od razuma jae telesno uivanje.
Kao to vorak iri svoje krilo
zimi u jatu irokom i gustom,
tako te zle duhove olujno ilo
baca tamo amo u vijanju pustom;
nikada im ni zraak utehe ne sine
Da se nadaju odmoru, a nekmoli oprotaju kom.
Pa kao to dralovi pevaju alosno kroz visine
letedi u dugome nizu du neba plava,
tako videh da dolaze uz krike njine
seni noene olujom to ne jenjava,
i zato rekoh: Uitelju, ko su ove sene
to ih crni duh tako kanjava?
Prva o kojoj eli da uje od mene,
ree mi, carica se zvala
za mnoge narode onovremene.
Bludu se je do te mere odala
pa je pohotu ozakonila
da spere sramotu u koju je pala.
Predanje kae da je to Semiramida64 uinila
koja nasledi Nina65 kome bi ena:
sada sultan vlada zemljom to je njena bila.
Druga je ona66 to se zbog ljubavi ubi ojaena
i ne bi verna Sihejevom67 pepelu;
tu je i Kleopatra68 raspaljena.
Jelenu69 vidi koja, s vatrom u telu,
toliko zla dozva, pa Ahilova70 tamo je sena
koji se za ljubav borio pred smrt neveselu.
Vidi Parisa71,Tristana;72 i toga trena

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

64

Semiramida je asirska i vavilonska kraljica kojoj legenda pripisujeosnivanje Vavilona i njegovih visedih vrtova.
Prialo se da je ivela u nedopustnvoj ljubavi sa sinom, pa je takav odnos dozvolila zakonom.
65
Nino, asirski kralj, oenjen Semiramidom.
66
onai = Didona ili Elisa, kdi Muta, kralja grada Tira, i sestra Pigmaliona. Poto je njenog mua Siheja ubio
Pigmalion, pobegla je i otila da osnuje Kartaginu. Tamo ju je, prema Vergilijevoj Eneidi, Javeo trojanski
izbeglnca Eneja, a zatim je, po nareenju bogova, napustio. Oajna, Didona se popela na lomau i izbola
noem.
67
Sihej, Didonin mu.
68
Kleopatra, legendarna egipatska kraljica, bilaje Cezareova i Antonijeva lju-bavnica. Zarobio ju je Oktavijan,ali
je ona pustila da je ujede zmija otrovnica da ne bi morala uestvovati u Oktavijanovom trijumfu.
69
Jelena je spartanska kraljica, uvena po lepoti, Ledina kdi, Kasgorova i Polu-ksova sestra, jedna od junakinja
Ilijade. Bila je Menelajeva, ena koju je oteo Paris, to je izazvalo pohod na Troju i Trojanski rat.
70
Ahil, trojanski junak, zaljubio se u Parisovu sesgru Poliksenu, ali je bio ubijen na dan venanja, iz zasede.

www.balkanelite.org

Stranica 44

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

vie od hiljadu sena mi je pokazao


to ih od ivota rastavi ljubav snena.
Poto sam moga uitelja sasluao
kako nabraja ene iz davnine i vitezove,
saalih se tako da zamalo u nesvest nisam pao.
Zaustih: Pesnie, uj rei ove,
rado bih razgovarao sa ono dvoje
to se ini da na vetru lako plove.
A on meni: Kada dou blizu ruke tvoje,
ti ih zamoli im budu na tvojoj strani,
U ime ljubavi to ih vodi, i dodi de oboje.
im ih vetar ka nama nakani,
prozborih: O, due oalodene,
doite da razgovaramo, ako to bog ne brani.
Kao to golubice udnjom privuene
uzdignutih krila u gnezdo milo bi sletele,
doletevi kroz vazduh eljom noene,
tako su iz jata, gde i Didona bee, izletele
te due prilazedi nam kroz vazduh pun more,
toliko su moje rei ljubav plele.
Oh, blaga duo i mili stvore
to kroz vazduh pun tamnoga nemira
poseduje nas to svetu okrvavismo odore,
da nam je prijatelj kralj svemira,
molili bismo ga da te mirom obraduje,
jer si se saalio na grehe naega hira.
O onome to dua vam eli da kae i uje
sluademo i zboriti sa vama
Dok vetar, kao sada, miruje.
Zemlja gde sam roena i ja sama
tamo je gde Po ka moru pristaje
Da se smiri sa svojim pritokama.
Ljubav kojoj se plemenito srce brzo predaje
obuze njega zbog lepote moje, koje
nesta, tako da i sada u meni bol traje.
Ljubav to nikome ko voli ne prata to je,
pa i mene takvom snagom zavrti
da, kao to vidi, jo ne naputa srce moJe.
Ljubav nas dovede do smrti:
Kaina73eka onoga ko nas ubi.
Tako nam rekoe u taj as krti.
Poto sam razumeo njihov udes grubi,

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

71

Parisje u grkoj mitologiji drugisin Prijama i Hekabe, Enonin mu. Oteoje Jelenu, MenelaJevu enu, jer, kada je
trebalo da dodeli nagradu najlepoj izmeu boginja Here, Atene i Afrodite, dao je Afroditi jabuku sa
natpisom najlepoj poto mu je obedala ljubav Jelene iz Sparte.
72
Trisgan i Izolda, na putu za dvorac kralja Marka, popili su magini ljubavni napitak namenjen kralju i njegovoj
bududoj eni Izoldi i osgali vezani do smrti uprkos svim preprekama na koje su nailazili.
73
Kaina je prvi pojas devetog kruga pakla u kome se nalaze izdajice roaka.

www.balkanelite.org

Stranica 45

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

pognuh glavu i dugo stajah u seni


sve dok pesnik ne ree: ta ti bi?
Kada se oglasih, rekoh: Jao meni,
koliko slatkih misli, koliko elje u srcima,
navede njih na taj korak izgubljeni!
Zatim prozborih okrenuvi se njima
ovim reima: Franeska, tvoje muke
tugu i saaljenje bude u mojim grudima.
Reci mi: uz uzdahe, te slatke zvuke,
kome si i zato ljubav dala,
kako su vam se u tajnoj elji splele ruke?
A ona de meni: Nema vedeg ala
od sedanja na doba to sredom zrae
u vreme jada: to tvoj uitelj zna, vala!
Kako je poela i rasla sve jae
ljubav naa, ako eli toliko da zna,
ispriadu kao bide to zbori i plae.
itali smo jednoga dana iz dokolice ba
o Lanselotu74 kako ga je ljubav muila:
sami smo bili, ne sumnjajudi u udes na.
Vie puta vatra oka nam se ukrstila
dok smo itali i bledela nam lica toga dana,
ali samo na jednome mestu tela su nam popustila.
Kada proitasmo da na eljeni osmeh usana
poljubac spusti taj vitez zaljubljeni,
ovaj to me nede napustiti nijednoga dana,
na usne mi poloi poljubac ostradeni.
Kao Galeot75 pisac knjige provodadija je bio:
toga dana vie nismo itali zaneseni.
dok je jedan duh to govorio,
drugi je plakao tako da od jada
ko da sam umro ja sam se onesvestio
i pao ko to mrtvo telo pada.

111

114

117

120

123

126

129

132

135

138

142

74

Lanselot, jedan od legendarnih vitezova Okrugloga stola na dvoru kralja Artura, u iju enu inevru je bio
zaljubljen.
75
U starom francuskom vitekom romanu koji su itali Galeot je pomaga lanselotove i inevrine ljubavi.

www.balkanelite.org

Stranica 46

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE ESTO
Krug tredi: Prodrljivci
Kerber, pas sa tri glave i repom i kosom nainjenim od zmija, bdi nad prodrljivcima, koji su
potopljeni u blato i ibaju ih kia, sneg i grad. Vergilije mu baca u usta blato i dok ga on prodire uvodi
Dantea u njegovo tuno kraljevstvo. ako, jedan Firentinac, o ijoj linosti znamo samo iz Danteovog
kazivanja (bilo je neosnovanih pokuaja da se on poistoveti sa pesnikom akom del Anguilarom),
otkriva mu bududu sudbinu Firence u vreme borbe izmeu Crnih i Belih (divlja stranka nazvana tako,
jer su se njeni pripadnici doselili iz okoline i ostali prosti, iako su se obogatili trgovinom), kada je pala i
krv 1. maja 1300. god. Iako su kolovoe Crnih prognane iz grada 1301. godine, ved 1302. godine
pobedili su Crni uz pomod pape Bonifacija VIII, koji je pozvao Karla Valoa, brata francuskog kralja, da
umiri Firencu. Meu onima koji su tom prilikom prognani nalazio se i Dante. Posle razgovora sa
akom Dante pita Vergilija da li de muke osuenih biti vede posle Sudnjeg dana i dobija potvrdan
odgovor, jer to je neto savrenije, ono utoliko vie oseda i bol i radost.
Povrativi svest koja je nestala
pred jadom devera i snaje
zbog ega me je tuga ophrvala,
nova muenja i nove muke raje
videh ma gde da pogledam vie,
ma gde da krenem, ma gde noga da staje.
U tredem sam krugu, krugu kie,
to vena, prokleta, ledena i teka pada;
koja se ne menja i kunim smradom odie.
Veliki grad, prljava voda i sneg sada,
keoz mrani vazduh, sve to lije;
zemlja je natopljena smradom toga jada.
Kerber okrutna ivotinja da udnije na svetu nije,
iz tri grla pseda tu na svet laje,
te due potopljene u gadosti najodvratnije.
crvene mu oi, brada crna prljava je,
veliki trbuh i kande ravne otrici;
grebe, kou dere i erei duu to nesredna je.
Pod kiom psedi zvue im krici,
jednom stranom tite drugu stranu tela;
esto se okredu jadni muenici.
Kada nas primeti, Kerber otvori drela,
taj odvratni crv pokaza nam zube gadne;
uzdrhtala mu je telesina cela.
Moj voa rairi tada ruke hladne,
pa zemlje zagrabi pune ake svoje
i njome napuni eljusti gladne.
Kao pseto koje laje to gladno je,
pa se smiri kada zalogaj baci pred ludu,
jer samo da dere ono namerno je,
tako su bile pretvorene u poudu
te obrazine demona Kerbera koji tako urlie
www.balkanelite.org

12

15

18

21

24

27

30

Stranica 47

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

na te due da ele gluve da budu.


Po senama smo gazili to cie
pod tekom kiom i tragove ostavljali
preko nitavila to na ljude lie.
Ti duhovi su na zemlji leali
osim jednog koji se uspravi da sedne
kada vide da smo tuda koraali.
Oh, ti koga drugi vodi sred ove strave ledne,
ree meni, moe li me prepoznati,
rodio si se pre moje smrti bedne.
Rekoh: Nevolja zbog koje tvoja dua pati,
moda me spreava da te se setim i na tren,
da li sam te ikada video ne mogu znati.
Reci mi ko si ti na takvo mesto osuen,
na takvu kaznu da ako od nje vede ima,
sigurno nema odvratnije za bilo koju sen.
A on meni: Tvoj grad ispunjen zavistima,
do te mere da se aa preliva jako,
ivot mi je ispunio vedrim uivanjima.
Vi graani ste me zvali ako:
zbog moje sklonosti ka prodrljivosti,
kao to vidi,pod kiom se muim ovako.
A nisam jedini osuen zbog te gadosti,
jer ovde jesu duhovi svi ti
zbog slinog greha. I re vie ne izusti.
Ja odgovorih: ako, zbog tvojih muka ja du liti
suze, jer zbog njih i ja patim,
ali, reci ako zna, ta de to biti
sa graanima zavaenog grada, da shvatim,
ako jo pravednih ima meu njima
i to je tolika nesloga tamo zatim?
A on meni: U dugim nesporazumima
krv de pasti i divlja strana, ko oluja,
prognade drugu sa mnogim ponienjima.
Zatim de pobednika struja,
za tri godine doiveti da je druga prevlada
pomodu onoga koji jo izmeu dve strane leluja.
Ova de, potom, dugo da vlada
dredi drugu podjarmljenu to bolje ume
da pati i da bude poniena tada.
Dvojica su pravednika, ali ih niko ne razume:
oholost, zavist i lakomost: tri su bile
varnice to su zapalile nesporazume.
Tu prekinu jadikovke svoje nemile;
ja mu rekoh: Jo elim da me poui, eto,
da bi mi tvoje rei jo toga otkrile
.

www.balkanelite.org

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

75

78

Stranica 48

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Farinata i Tegjajo76 to su bili asni prokleto,


Jakopo Rustikui, Arigo, Moska77 i drugi koje znam,
a hteli su da rade poteno sve to,
reci mi gde su i pomozi da ih upoznam,
jer velika me elja da saznam obuzima
da li ih raj ljubi ili truje pakao sam?
On odgovori: Oni su meu nesrednicima:
zbog drugih grehova nalaze se tamo nie,
aKo sie videde se sa svima.
Ali, kada zemaljski svet pone oko tebe da se nie,
molim te da druge podseti na mene:
vie ti nedu odgovarat niti redi ita blie.
Izokrenue se oi te sene:
jo me malo pogleda, pa glavu savi
i pade s njome meu druge slepce izmuene.
A voa meni ree: Ne nadaj se vie ovoj glavi
dok se aneoska truba ne zauje kroz beznae
i neprijatelj njihov se ne pojavi:
svako de svoj grob tada da nae,
svoje telo i svoje lice opet de da ima
i saznade kakva de vena kazna da ga snae.
Tako proosmo sporim koracima,
kroz prljavu smesu tela i kie,
bududi ivot ne pominjudi reima;
pa rekoh: Uitelju, da li de jo vie
da rastu muke njihove posle velike presude,
Da li im se isto ili manje zlo pie?
A on meni: Nauka tvoja neka ti bude
odgovor: da to su stvari savrenije,
one vie bol osedaju, vie za dobrim ude.
Iako taj prokleti svet stanje savrenije
da dostigne nikada modi nede,
on mu se nada najiskrenije."
Razgovarali smo idudi ivicom tog puta nesrede
vie nego to se vidi iz stiha mog,
pa stigosmo do mesta gde se silazi u zlo vede:
tu smo sreli Plutona78, neprijatelja velikog.

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

115

76

Farinata delji Uberti je u estom krugu meu jereticima, a Tegjajo delji Adimari u sedmom krugu meu
sodomitima.
77
Jakopo Rustikui je u sedmom krugu meu sodomitima, Arigo nije identifikovana linost, jer ga Dante
pominje samo ovde, a Moska Lamberti je u osmom krugu meu onima to su sejali razdor. Dante ih, kao i
Farinatu i Tegjaja, pominje s potovanjem zbog njihovih graanskih vrlina.
78
Pluton je u klasinoj mitologiji bog bogatstva, ali ga je Dante pretvorio u demona uvara kruga u kome se
nalaze oni koji nisu umeli s merom da upravljaju

www.balkanelite.org

Stranica 49

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE SEDMO
Krug etvrti: Tvrdice i rasipnici
Silazak u krug peti: Naprasiti i lenjivci

Pluton, straar etvrtoga kruga, ljuti se kada vidi Dantea i Vergilija, pa priziva sotonu. Vergilije
ga je smirio i uveo Dantea da mu pokae kako su kanjeni rasip-nici i tvrdice. Oni su osueni da veno
jure svojim polu-krugom tako da se na jednom i drugom kraju tog svoga polu-kruga sastaju, pa se
vradaju natrag valjajudi teke terete. Pri svakom susretu prebacuju jedni drugima greh zbog koga
pate. Pesnici, zatim, razgovaraju o boginji srede. Sreda je, po Danteu, nebeska, aneoska inteligencija,
neumoljivi izvrilac boanske volje, kojoj ljudi ne mogu da izmaknu. Ona nije ni slepa ni prevrtljiva.
Dante i Vergilije idu dalje i silaze u peti krug u movaru Stiks, koja okruuje uareni grad Dis. U
gornjim delovima i na povrini movare kanjeni su naprasiti, a u njenim dubinama, pod povrinom,
dave se lenjivci.
Oh, Sotono, oh, Sotono, kralju demona!79
poe Pluton hrapavim glasom da bui,
a sveznajuda mudra glava ona
poe da me tei: Neka te ne mui
tvoj strah, ma kolika bila njegova snaga,
hod niz stenu nede ti zaustaviti taj to hui.
Zatim se okrenu gubici onoga vraga
i ree: Duti, prokleti vue;
tvoj bes neka ide bestraga.
Ne idemo bez razloga tamo gde vatra pakla sue,
to se hode tamo gde Mihajlo arhaneo80
uini da na oholost kazne se srue.
Kao to jedra koja je vetar razapeo
smotana padnu kada se jarbol slomi,
tako pade na zemlju taj vrag ceo.
Mi se naosmo u krugu etvrtome
hodedi po toj bolnoj strmini
koja sve zlo sveta nosi u prtljagu svome.
Ah, pravdo boja! Ko sabra u toj koliini
nove muke i jade koje sam video
i zato nam na greh toliko patnji ini?
Kao to se nad Haribdom 81 talas beo
lomi sa onim na koji nalede,
tako se i ovde vrtloi svet uveo.
Tu videh gomile ljudi najvede

12

15

18

21

24

79

Ovaj uzvik se razliito tumai. Za ovaj prepev posluili smo se jednim od tumaenja Natalina Sapenja (La
Divina Commedia, Vol. I, Infemo, La Nuova Italia, editrice, U ristampa, maggio 1970).
80
Arhaneo Mihailo je kaznio pobunjene anele.
81
Haribda je opasan vir u Mesinskom tesnacu izmeu june Italije i Sicilije. Ako se on izbegne, esto se naleti na
stenu Scilu u blizini, pa je tako nastala poslovica: Nadi se izmeu Scile i Haribde. Stari G rci su Scilu i
Haribdu smatrali nemanima koje vrebaju mornare.

www.balkanelite.org

Stranica 50

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kako sa jedne i druge strane, uz urlike,


snagom grudi valjaju terete povede.
Kada tvrdice nalete na rasipnike,
svako se okrene i, viudi, krene na stranu drugu:
Zato uva? i Zato baca zlatnike?
Posle se vradaju po mranome krugu,
svako ka suprotnoj strani leti
jedan drugome upudujudi porugu;
Zatim se, kada stignu, okrenu drugoj meti
i svojim polukrugom krenu ka drugoj strani.
A ja sa bolom koji me raspameti
rekoh: Uitelju moj, ko su ovi ljudi oiani82,
sada mi objasni da li su svi bili popovi
ti to su sada levo od nas poreani?
Svi su bili slepci, moj uitelj proslovi,
po atanju uma u prvome ivotu,
nikada sa merom nisu troili ljudi ovi.
Vrlo jasno i glasno kazuju svoju golgotu
kada na dve take kruga se sudaraju,
take to razdvajaju njihovu sramotu.
Ovi to kose na glavi nemaju popovi su bili, pape i kardinali,
koji su znali u tvrdiluku da preteraju.
rekoh:,, Uitelju, kada vidim taj svet propali,
trebalo bi da prepoznam, u krugu ovome,
neke koji su se tim gresima okaljali.
A on meni: Zalud se nada tome,
ivot njihov, to ga greh blati,
zamraio je lik greniku svakome.
Veno de se na dva kraja sudarati:
jedni de stisnutih pesti, a drugi bez kose,
iz groba, sudnjega dana ustati.
Tvrdiluk i rasipnitvo raj ne donose,
zato su ovi na kavgu osueni
i nedu rei troiti na njih napose.
Sada moe videti, sinko, jao meni,
prolaznost blaga to ga Sreda moe dati
i zbog kojeg su ljudi esto zavaeni,
jer sve zlato to se pod mesecom moe sabrati
ilije sabrano bilo, ovim umornim duama
dovoljno nije, niti bi ih moglo obradovati."
Uitelju, rekoh mu, zanima mene sama,
koje ta Sreda o kojoj si mi zborio,
kada dri sva dobra sveta u kandama?
A on meni: O, lude kakve vas je svet stvorio,
82

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

Ljudi oiani = bez kose, tj. sa tonzurom. Tonzura je religiozna ceremonija kojom se obeleava ulazak
jednoga laika u kler i koja se sastoji u odsecanju pramena kose sa temena pri emu ostaje oiani krug oko
koga je kosa.

www.balkanelite.org

Stranica 51

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

koliko neznanja u vama ima!


Objanjenje upamti kada ga budem izgovorio.
Onaj ija je mudrost nad svima
stvori neba, i voe odredi za nebo svako,
i da svaki deo svetli drugim delovima
deledi svetlost svima podjednako,
pa i za zemaljska dobra sva
upravnicu i vou odredi, tako
pretae prolazna dobra za koja svet zna
sa naroda na narod, sa oveka na oveka,
uprkos protivljenju ljudskoga uma;
zato jedan narod vlada, drugi ropstvo eka,
prema odluci koju ona odmeri,
skrivenoj ko u travi zmija neka.
Vae znanje uzalud se sa njom meri,
ona odluuje, sudi i kraljevstvom upravlja
kao i bogovi drugi u istoj srazmeri.
Veno ona svoje promene obnavlja:
boja volja joj nalae brzinu,
pa se promena srede esto mnogima javlja.
To je ona koju su na krst, vaistinu,
razapeli i oni to treba da je slave,
a upuduju joj kletve i pogrdu njinu;
ali, ona to ne uje sred blaenosti prave:
sredna je sa drugim prastvorovima,
svoj toak okrede i uiva blaene glave.
Sada siimo ka jadnijim prostorima:
ved zalaze sve zvezde to su se javljale
kada tebi pooh, dosta sa oklevanjima!
Proosmo krug stigavi do druge obale
nad vrelo koje kljua, pa se izliva
u jarak koji su njegove vode prokopale.
Tu tamniji od grimiza taj tok biva:
mi smo silazili po tekoj stazi
dok nas je pratila ta voda siva.
Taj tuni potok to silazi,
movaru Stiksje stvoriio
to se u dnu zlih obala nalazi.
A ja videh u tom glibu, jer sam paljivo motrio,
blatnjave ljude, koji su se sudarali,
svaki je ponien i nag bio.
Oni su se ne samo rukama udarali,
ved glavom, grudima i nogama,
pa zubima jedan drugome meso kidali.
Dobri uitelj ree: Sine, u ovim duama
naprasitost je sve nadvladala previe,
a elim, takoe, da uverim i tebe sama
da i pod tom vodom ima sveta koji die,
www.balkanelite.org

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

117

Stranica 52

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

pa uzdasima mehure stvara na povrini


kao to vidi kuda god pogleda vie.
Utonuli u memlu zbore: 'Tako se ini
sa nama to smo lenstvovali na svetlosti
sa duama ogrezlim u lenjoj maglini;
zato patimo sada u ovoj kaljavosti.
Ne mogu da izgovore nita jasno,
pa im pesmu glas lomi kao kosti.
Tako obiosmo to blato uasno
u luku izmeu obale suve i movare,
gledajudi te ljude to gutaju blato masno:
zatim stigosmo u podnoje jedne kule stare.

www.balkanelite.org

120

123

126

130

Stranica 53

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE OSMO
Krug peti (nastavak): Naprasiti i lenjivci
Dva svetla se pojavljuju na kuli na obali Stiksa da najave dolazak Vergilija i Dantea, dok tredi
plamen iz grada Disa potvruje da je obavetenje primljeno. Ti znaci, koji podsedaju na tadanje
vojne obiaje, najavljuje bar-ku demona Flegije83 koji prevozi dva pesnika. Usred movare na barku je
navalio Filipo Arenti84,83 jedan firentinski naprasnik, ali ga Vergilije odbija. Poto su izali iz barke,
demoni pokuavaju da im, na kapiji, spree ulazak u grad Dis. Vergilije nastoji da razgovara sa demonima, ali su mu oni zalupili vrata grada. Vergilije hrabri Dantea objanjavajudi mu da de dodi boji
poslanik da im pomogne.
Kaem, nastavljajudi, da ranije podosta
nego to smo u podnoje kule stali,
pogled nam ka njenom vrhu uperen osta zbog dva plamika to su zablistali
i jednog drugog koji s njima razgovara
iz takve daljine da smo ga jedva ugledali.
A ja se okrenuh moru sveznajudeg dara85,
pa rekoh: ta ovo znai? Ko su ovi
to te vatre pale i ta im ona druga odgovara?
A on de na to: ta nose ti gnusni valovi
ved moe da primeti i sam,
ako ti vidik ne zamagljuju isparenja i otrovi."
Nikad tetiva nije odapela strelu, znam,
tako brzo kroz vazduh laki leti
kao to videh da amac brz ko plam
dolazi kroz vodu ka naoj meti
sa samo jednim veslaem u unu tom
koji je vikao: Tu si, rode prokleti!
flegijo, Flegijo, zalud grmi ko grom,
ree moj gospodar, ovoga puta
bidemo sa tobom samo dok putujemo movarom.
Kao onaj koji sazna da je prevara ljuta
njemu uinjena, pa onda zbog toga ali,
tako Flegija u ljutnji uduta.
Moj voa tada sie u un mali,
pa i mene uvede u tom trenu,
a barka se dublje u vodu uvali86.

12

15

18

21

24

27

83

Flegija je zapalio hram u Delfima, jer mu je Apolon osramotio kder. Dante ga je pretvorio u demona koji
prevozi due preko movare i simbolino pred-stavlja bes koji ne preza da se usprotivi i boanstvu.
84
Filip Arenti, poznat po tome to je svoga konja potkovao srebrom, bio je Danteov protivnik i pristalica Crnih
u Firenci, dok je Dante pripadao Belima.
85
More sveznajudeg dara - Dante misli na Vergilija.
86
U vodu uvali - Barka je dublje utonula u vodu kada je Dante uao, jer je on bio iv ovek i imao telesnu
teinu, za raaliku od bestelesnih dua koje je ta barka prevozila u donjem svetu.

www.balkanelite.org

Stranica 54

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

im voa i ja uosmo u nju,


stara barka zagazi tom vodom
dublje nego kada vozi duu bilo koju.
Dok smo prolazili tim mrtvilom,
preda me iskoi sva blatnjava dua neka
i ree: Ko si ti to dolazi u asu preranom?
A ja njemu: Ako sam tu, nedu ostati doveka,
ali, ko si ti tako nakazno blatan?
Odgovori: Vidi da plaem bez leka.
Rekoh mu: Plai tako jadan,
due prokleti, ostani tu,
jer sam te prepoznao, ba si gadan.
On na to prui ruke ka unu,
ali ga oprezni voa gurnu sred blata
govoredi: S ostalima ostani i ti, psu!
Zatim me zagrli oko vrata,
poljubi u lice i ree: Duo ponosita,
ona to te rodi blagoslovena bi toga sata!
Ovo je bila u svetu osoba naprasita,
ne bi dobrote nikakve u toj seni,
pa je njena dua ovde sva ljutita.
Mnogi to na zemlji misle da su kraljevi roeni,
ovde de ko svinje udi u blatni pakao,
a potomcima de ostati u najgoroj uspomeni."
A ja na to: Uitelju, ba bih se obradovao
da ga vidim da tone u toj movari
pre nego to je un bude preao.
On odgovori: Pre nego li kraj ovoj bari
bude video, zadovoljan de biti;
pravedno je da ti se elja ostvari."
Malo zatim videh kako srditi
duhovi mue onoga tamo tako
da jo Bogu ne mogu dovoljno zahvaliti.
Svi su vikali: Filipa Arenta muite jako!
A Firentinac taj i sebe samoga
zubima je jo kidao kroz taj pako.
Tu ga ostavismo, dosta o njemu zaboga,
ali tada zauh takav lelek bola
da sam samo zurio put zvuka onoga.
Dobri uitelj ree: Puta je manje od pola,
pribliavamo se Disu gradu
punom prokletih dua i avola.
A ja: Minareta87 u tom jadu
ved jasno razaznajem u dolini,
rumena kao da vatri boju kradu.
87

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

Minareta" - Pesnik aludira na kule i utvrenja grada, a naJiva ih tako da bi im dao znaenje graevina
podignutih u ast avola, a ne Boga.

www.balkanelite.org

Stranica 55

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

A on mi ree: Vena vatra u toj tmini


to gori, na njih baca iskre arke,
kao to vidi, u toj paklenoj dubini.
Mi, pak, stigosmo u duboke jarke
to su taj grad beznadno opasali,
zidine mi se uinie gvozdene, bez varke.
jo smo dosta dugo putovali
dok ne stigosmo tamo gde laar, nama kao svima:
"Izaite viknu na cilj ste pristali".
Videh vie od hiljadu, nad vratima,
onih to su s neba pali, kako zbore
gnevno: Ko je taj to pravo ima
da bez smrti eta kroz mrtvo more?
A mudri voa dade znak njima
da eli da tajno govore.
Tada oni prestadoe sa povicima
i rekoe: Ti doi, a onaj neka odlazi
to se usudio da eta po mrtvim kraljevstvima.
Sam neka se vrada i gazi,
neka proba ako zna, a ti ostani sada,
ti koji si ga dopratio po toj mranoj stazi.
Pomisli, itaoe, kako sam neutean bio ja
u zvuku prokletih rei,to tuda luta,
da sam se uplaio da se nedu izbaviti nikada.
O dragi voo, vie od sedam puta,
ti mene zatitio i izbavio jesi
iz velike opasnosti to mi bi nametnuta.
Ne ostavljaj me rekoh, tako samog ti,
pa ako napred ne moemo put ceo,
bolje da se natrag vratimo mi.
A taj gospodin koji me je doveo,
ree meni: Dolazak na nau metu
niko nede zaustaviti, Bog je tako hteo.
Ali, tu me ekaj, duu tvoju umornu i svetu
ti okrepi i dobrom nadom nahrani,
Jer te ja nedu ostaviti u donjem svetu.
Ode i tu me ostavi po strani,
blagi otac, u neizvesnosti tada,
Da li de se vratiti ili su mi dani odbrojani.
Ne mogah uti ta im ree, mada
dugo sa njima stajao nije,
kada jurnue unutar grada
ti nai protivnici i zalupie kapije
pred mojim gospodarom koji osta vani,
pa se okrenu i ka meni krenu sve sporije.
Pogledom u zemlju naniani
obeshrabren, pa prozbori kroz uzdisaje:
Bolna mesta da vidim ko li mi brani?
www.balkanelite.org

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

117

120
Stranica 56

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

A meni ree: Neka te ne baca u oaje


moja ljutnja, jer ja du savladati iskuenje
uprkos onome ko grad uva, ma ko da je.
Ta njihova drskost nije novo inadenje;
ved su je pokazali na kapiji manje tajnog kova.88
Zato i danas bez brave eno nje.
Video si na njoj mrtva slova89,
a ved kroz nju neko ka nama silazi
bez pratnje, du paklenih krugova,
zbog koga de otvoriti vrata ti vrazi.

123

126

130

88

Na kapiji manje tajnog kova... eno nje. - Pesnik misli na vrata pakla iz tredeg pevanja. S neba zbaeni
pobunjeni aneli, postali su avoli i pokuali su da se odupru Hristu kada je silazio u limb zatvarajudi pred
njim paklena vrata. Ta su vrata ostala otvorena od prolaska Hrista.
89
Mrtva slova" - Natpis nad vratima pakla iz tredeg pevanja.

www.balkanelite.org

Stranica 57

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DEVETO
Krug esti: Na vratima grada Disa - jeretici
Vergilije je uzrujan zbog nedolaska nebeskog izaslanika, pa govori sam sa sobom. On se
uzdrava da ne bi svoj nemir preneo na Dantea, pa smiruje Dantea objanjavajudi mu da je on ved
jednom tuda proao i da poznaje put do dna pakla. Na jednoj kuli grada Disa pojavljuju se Erinije ili
Eumenide, kderi Aheronta i Nodi, koje su bile odreene da slue Prozerpinu, kraljicu venog plaa.
One prizivaju Meduzu90 protiv dvojice pesnika. Vergilije poziva Dan-tea da sakrije lice da ga Meduzin
pogled ne bi skamenio, a zatim da pogleda u daljinu, na povrinu Stiksa, gde se pojavio nebeski
oslobodilac. On otvara vrata Disa, grdi avole i zatim se vrada odakle je i doao. Dante i Vergi-lije
ulaze u esti krug u kome su kanjeni jeretici.
To bledilo to od straha u meni proklija
kada videh vou da se vrada nemirno,
nagna njega da svoj nemir suzbija.
Stade kao ovek koji oslukuje mirno,
jer nije mogao daleko da vidi u tom mulju,
kroz maglu gustu i nebo neprozirno.
Ipak morademo da pobedimo tu rulju
poe on, ako ne... takav ako se ne bi ponudio:
Dolazak mu ekam ko da sam na vrelom ulju!
Shvatih dobro da je on sakrio
Drugim reima ono to poe da zbori,
poto ovima je drugi smisao bio,
ali manje me ne uplai ni to to izgovori,
jer odala ga je re isprekidana,
da moda postoji znaaj jo gori.
Na dno ovog tunog bezdana
da li je siao ikada iko iz prvoga kruga
kome je beznae kazna odabrana?
Tako zapitah: Retko bida druga,
na to mi odgovori, budu meu nama
i prou du ovih paklenih jaruga.
Istina je da mi je ved znana ova tama
kada me prokle Erihta91 okrutna
to vrada due u tela sama.
Kratko vreme mi je dua bila iz tela odsutna
kada me ona nagna, meu te zidine,
da izvuem jednu duu iz Judina kruga mutna.
To je mesto najdublje, mesto najvede tmine
i najdalje od neba, koje sve pokrede:

12

15

18

21

24

27

90

Meduza je bila jedna od tri Gorgone, jedina koja je bila smrtna. Persej joj je odsekao glavu koju, je rtvovao
Ateni. Ta glava mogla je pretvoriti u kamen svakoga koje pogleda.
91
Erihta, tesalska arobnica koja je znala da vrada due u njihova tela.

www.balkanelite.org

Stranica 58

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

dobro znam put, neka te nita ne brine.


Ova movara ije toliko smrdi smede,
okruuje grad gde od bola due jee,
u koji niko, pa ni mi, bez srdbe, udi nede.
Nisam upamtio ta mi jo ree,
jer pogled mi je pao tada
na vrh visoke kule to uaren pee,
gde su se uspravile iznenada
tri paklene furije krvlju obojene,
koje su imale ensko dranje i tela mlada,
a zelenim hidrama oko pasa behu optoene;
zmije i guje umesto kose njine
oko groznog ela im zapletene.
A on koji je dobro poznavao dvorkinje
kraljice veno planog puta
ree mi: Eno Erinija to svakoga kinje.
Megere gde levo stoji smrknuta;
Alekta na desnoj strani plae,
Tizifona je u sredini- Tad zaduta.
Svaka je noktima grebla grudi sve jae,
udarala se akama i vikala da se sve ori,
pa se ja privih uz pesnika od straha to se zae.
Doi Meduzo, u kamen ga pretvori!" vikale su, dole gledajudi tada,
Tezej92 se tu ved nekanjen stvori."
Okreni se i oi svoje zatvori sada,
jer ako bi Gorgona93 videla tvoje zene,
ti se vratio ne bi, iz ovoga sveta, nikada."
Tako uitelj ree, pa on sam mene
okrenu i ne behu mu dovoljne moje ruke,
ved i svojima pokri moje one mrene.
Kome razum plovi kroz zdrave luke
neka mu um nauk ovaj razabere
pod velom pesme to ima udne zvuke.
Ved je povrh vala visokih preko mere
stizala grozna buka puna jeze
da su obe obale poele da trepere.
Bee kao kada pone da veze
besni vetar u sudaru dve toplotne struje,
pa rui nezaustavno umske breze,
lomi granje, valja i napreduje;
silno praan on sve obori
dok stada i pastire u beg nateruje.
Podie ruke i ree: Sada otvori
oi i pogledaj onu penu staru
92
93

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

Tezej je otiao u poddemlje da otme Proderpinu, ali je tamo bio zarobljen, pa je doao Herkul da ga izbavi.
Gorgone su bile, u grkoj mitologiji, tri sesgre udovita sa zmijama oko glave. Zvale su se Meduza, Eurijala i
Stena. Prva je smrtna (Dante nju podrazumeva u ovom stihu), a druge dve su bile besmrtne.

www.balkanelite.org

Stranica 59

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

tamo gde dim najcrnji gori.


Kao to abe, kada vide aru
neprijateljice zmije, kroz vodu polete
dok se ne skriju u evaru,
tako videh kako bee siluete
mnogih dua pred jednim to je peice
prelazio Stiks, a bile su mu suve pete.
Skidao je gusto isparenje to mu oblivae lice
levu ruku upotrebljavajudi esto
i jedino to mu je smetalo sred one izmaglice.
Razaznah da je to glasnik to ga nebeski presto
posla, pa se okrenuh uitelju, a on znak dade u tiini
da poklonim mu se kada stigne na nae mesto.
Ah, kako pun prezira mi se uini!
Doe pred kapiju, pa da je otvori palicom, ode,
bez otpora njegovoj silini.
O, izgnanici s neba, prezreni narode,
zapoe on na tom stranom pragu,
otkuda toliki prkosi da se u vama rode?
Zato se opirete, troedi snagu,
volji iji cilj nikada spreen ne moe biti,
a patnje je uvedavala vama i svakom vragu?
emu slui sudbini se protiviti?
Va Kerber94, znate vi da zato
vrat i bradu oderane uvek de nositi.
Onda se vrati kroz ono blato,
a ni rei nam ne uputi, ved je liio
na oveka koga mori drugih briga jato,
pa ne brine o onome ko je pred njim bio;
mi uosmo u nedra onoga grada,
jer nasje svetim reima smirio.
Uli smo bez ikakvoga jada,
a ja, koji sam eleo da razgledam
kakvo stanje unutar tvrave vlada,
im uoh poeh da zagledam
videh veliko polje to se prostire
puno bola i muka sedam.
Kao to u Arlu95 gde Rona96 sporije nadire,
kao to u Puli97 kraj kvarnerske puine
gde Italiju granie talasi to se tu smire,
grobovi zemlju neravnom ine,
tako je bilo sred ovih paklenih stena,
samo to je sve bilo jo punije gorine.
Jer meu rakama gori vatra plamena

75

75

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

117

94

Kerber se usprotivio Herkulu kada je doao u podzemlje, ali ga je Herkul savladao i vodio na lancu.
Arl je grad u Francuskoj.
96
Rona je reka koja iza grada Arla lravi deltu i uliva se u Lionski zaliv.
97
Danas nema vie tragova pomenutim grobljima kraj Pule.
95

www.balkanelite.org

Stranica 60

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

zbog ega su grobnice bile tako uarena lika


da nijednom zanatu ne trebaju takva gvoa eena.
Svi poklopci bili su podignuti, i vika
ula se, a uz nju jauci hudi,
kao da potiu od nesrednika i muenika.
A ja: Uitelju, ko su ti ljudi
koji, sahranjeni u te grobove,
putaju krike bola od kojih cepaju se grudi?
A on meni: Jeresijarsi98 su spodobe ove
sa sledbenicima svih sekti, ima ih vie sada
no to misli da je stalo pod te pokrove.
Svoj sa svojim u grobu se jada,
a grobnice im gore sa manje ili vie vrelina."
Zatim, poto na desnu stranu okrenu tada,
proosmo izmeu muenika i visokih zidina.

98

120

123

126

129

133

Jerisijarsi su osnivai i voe jeretikih sekti.

www.balkanelite.org

Stranica 61

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DESETO
Krug esti (nastavak): Jeretici i epikurejci
Dante saznaje od Vergilija da su na tom mestu kanjeni epikurejci, koji su po tadanjim
tumaenjima, pored onoga da su sledbenici filozofa Epikura, bili protivnici tumaenja o besmrtnosti
due. Njihovi grobovi de, posle Sudnjeg dana biti, kao i grobovi jeretika, zauvek pokriveni. Dua
Farinate delji Uberti99 prepoznaje Dantea kao Firentinca i razgovara sa njim o politikim prilikama u
Firenci. Njihov razgovor je, nakratko, prekinuo dolazak due Kavalkantea dei Kavalkanti100, koji je bio
otac pesnika i filozofa Gvida Kavalkantija, najboljeg Danteovog prijatelja iz mladosti. Posle razgovora,
Kavalkanteova dua pada u svoj grob, a Dante nastavlja da pria sa Farinatom, koji prorie Danteu da
de biti prognan. Dante pita Farinatu kako to da due u Paklu znaju ta de biti u dalekoj bududnosti, a o
bliskoj bududnosti i sadanjosti znaju samo ono to im kau novodoli. Farinata mu to tumai.
Moj uitelj krenu tajnom stazom
izmeu muenika i zidina grada,
a ja za njime tim bogazom.
Oh, uzviena vrlino, to me vodi sada
kroz krugove grenika! - rekoh, -Priaj meni
i ispuni moje elje kojih mi je dua rada.
Ti u grobovima to lee ojaeni
mogu li se videti? Svi su pokrovi
podignuti i niko ne uva te seni.
A on meni: Svi de se zatvoriti okovi
kada iz Jozafata101 stignu u ovo skrovite
njihova tela koja im jo uvaju zemni grobovi.
Ovde imaju svoje greno grobite
Epikur102 i njegovi sledbenici, jer ih je zavetovao
da ue da dua sa telom ide na gubilite.
Zato na to to si me zapitao
na ovome mestu odgovore de dobiti
kao i na elju koju si mi skrio.
A ja: Dobri voo, nemam ta kriti,
ved dutim da bih manje zborio
kao to si me tome uio i ti.
O Toskane, to iv hodi kroz pakao nemio
i govori tako uljudno i glasno,

12

15

18

21

99

Farinata delji Uberti,jedan od najpoznatijih voa Gibelina, koji su bili protivnici stranke Guelfa u Firenci, to su
joj pripadali i Danteovi preci, uestvovao je u bici kod Montapertija (1260) u kojoj su Gibelini (Crni) do nogu
potukli Guelfe (Bele). Farinata se Jatim vratio u Firencu gde je i umro, a posle smrti je osuen kao jeretik.
100
Kavalkante dei Kavalkanti je bio otac pesnika Gvida Kavalkantea. Poto je imao isto miljenje kao i Farinata o
smrtnosti due, stavljen je u isti grob sa Farinatom kao jeretik, iako su oni bili politiki protivnici, odnosno
Kavalkante je bio Guelf. Inae, Gvido je bio Farinatin zet.
101
Jouafat je dolina kraj Jerusalima gde de se dogoditi Sudnji dan.
102
Epikur sa Samosa, grki filozof (341 - 270. pre n. e.), zastupao atomistiku filozofiju prirode, senzaualistiku
teoriju saznanja i hedonistiku etiku koja ideal dobroga ivota vidi u duevnom miru i zadovoljstvu.

www.balkanelite.org

Stranica 62

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

zastani tu gde si do sada bio.


Tvoj govor otkriva sasvim jasno
da si se rodio u gradu plemenitom
kome sam ja, moda, dojadio uasno.
Te rei iznenada odjeknue u trenu tom
iz jednog od grobova, pa se pribih blie
uz svoga vou, sav obuzet strahom.
A on mi ree: Kakva te mora stie?
Okreni se, vidi tamo je Farinata ustao:
iz groba se do pojasa on die.
Ja sam ved u njega gledao,
a on se uspravio grudima i elom
kao da je Pakao prezirao.
Voa me rukom brzom i smelom,
izmeu grobova, ka njemu pokrenu
govoredi: Budi umeren u govoru celom.
Kada sam stao uz tu urnu paklenu,
on me pogleda skoro podozrivo:
Ko su tvoji preci? - pitanjem me prenu.
Ja koji nita nisam skrivo,
rado mu rekoh sve to je hteo uti,
a on na to vee svoje podie ivo,
pa ree: Bili su oni protivnici ljuti
meni, precima mojim i mojoj stranci iz onih dana
da sam ih morao dva puta silom maknuti.
Vratila se ta stranka prognana,odgovorih - oba puta u ono doba,
to nikada nije nauila vaa strana.
U tom asu iz otvorenoga groba
druga sena do brade izviri,
verujem, kleedi na kolena oba.
Svuda oko mene stala je da viri
kao da eli da vidi sa mnom jo koga,
pa ostavi bez nade, sva se uznemiri
i plaudi ree: Ako ti ved sred ovoga
slepoga zatvora hodi snagom svoga uma,
reci sin gde mi je? Zato si bez sina moga?
Odgovorih: Ne dolazim snagom moga nauma:
onaj to tamo eka mene vodi onome
koga Gvido nije potovao sred zemaljskih uma.
Te rei i kazna njegova pri tome
otkrie mi jasno ime ovo,
pa zato bejah potpun u odgovoru svome.
On naglo skoi i viknu: Tvoje slovo
ta znai? Nije potovao? Zar iv vie nije?
Zar svetlost ne ljubi oko njegovo?
Kad je primetio da mi je
odgovor zastao kao da oklevam, on pade
www.balkanelite.org

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

Stranica 63

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

natrag i ne pojavi se vie iz tame to ga krije.


Ali, onaj drugi velikoduni, to znade
da me tu zadri, nita nije pomerao,
nit vrat pokrenu, nit bok, nit vrh brade,
ved nastavljajudi tamo gde je stao:
Ako to - ree - nisu nauila moja plemena,
tee mi pada nego ovaj grob zao.
Ali, nede prodi ni pedeset meseevih mena,
a ti de se i sam uveriti
koliko je teka ta vetina paklena103.
Dabogda se u svet ivih ti mogao vratiti,
pa reci mi: Zato su Firentinci toliki
protivnici moga roda u svoj svojoj biti?
Na to ja njemu: Klanica i pokolj onoliki,
kod Arbije104 to se zacrveni od pira krvavoga,
ine da je u Firenci protiv vas narod svekoliki.
On uzdahnu i glavu strese trena toga:
Tu nisam jedini bio- ree - a zacelo
ni sa drugima tamo bez razloga.
Ali, bio sam jedini, tamo gde se plelo
zlo da se Firenca sa zemljom sravni,
koji je za njen spas zaloio duu i telo.
Eh, dabogda vam se smirio rod slavni, zamolih ga - objasni mi jednu moru to me truje,
to me mui, jedan moj izazov davni.
Izgleda da vi vidite, kako se uje,
bududnost i ta de ona da nam podari,
ali sadanjost va um ne razlikuje."
Mi vidimo samo udaljene stvari,
kao dalekovida osoba neka,
bog nam samo jo to ostavi u stvari."
to je blizu skriva nam tama preka,
pa ako nam drugi o tome ne daju glasa,
nita ne znamo o svetu ivoga oveka.
Razumede da de onoga asa
naa svest da nestane i posivi
kada bududnost zatvori vrata spasa.
Tada, kao oni to se osedaju krivi,
rekoh: Kai onome to je u grob pao
da njegov sin jo ivi,
a to sam na njegovo pitanje oklevao
razlog je u tome to sam razmiljao
o ovoj stvari koju sam sada razabrao.
Moj uitelj me je tada natrag pozvao,
pa ko je jo sa njime u toj paklenoj vrei -

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

103

Koliko je teka ta vetina paklena" - U smislu: uvidede i sam koliko je teko vratiti se u otadbinu.
Kod Arbije, tj. u bici kod Montapertija.

104

www.balkanelite.org

Stranica 64

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

upitah duha, bi li mi rekao.


Ree mi: Vie ih od hiljadu ovde lei,
tu je Fridrih Drugi105 kraj Kardinala106,
a o drugima ne bih izrekao sud neki tei.
Tada je dua ta u tami nestala,
pa ja ka pesniku krenuh razmiljajudi
o reima tim to mi prorekoe mnogo zala.
On krenu, pa tako hodajudi
ree meni: Zato si tako pometen?"
I ja dadoh mu odgovor zadovoljavajudi.
Upamti to si uo u taj tren
da de protiv tebe biti. - mudrac mi zapovedi.
A sada sluaj dobro. - i podie prst smotren:
Kada bude kraj one iji sjaj vredi
i to sve vidi i na sve pazi107,
ona de tvoj ivotni put da odredi."
On zatim krenu levom nogom da gazi,
posred grada naputajudi te zidine,
du staze koja nanie silazi
ka smradu to se irio iz doline.

117

120

123

126

129

132

136

105

Fridrih II Hoeitaufen (1194 - 1250), kralj Sicilije i nemamki car, koji je vodio neprekidne borbe sa papstvom.
Kardinal je Otaviano delji Ubaldini (kardinal od 1294). Iako se vie godina borio za papu protiv Fridriha II, u
dui je bio Gibelin.
107
I to sve vidi i na sve pazi = Beatrie.
106

www.balkanelite.org

Stranica 65

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE JEDANAESTO
Krug esti: Jeretici
Podela donjeg pakla prema poinjenim grehovima

Na ivici donjeg pakla, ali jo u krugu jeretika, grob je pape Anastazija, za koga je Dante, po
tadanjem pogrenom miljenju, mislio da je jeretik. Dva pesnika sedaju kraj tog groba da se malo
priviknu na smrad i Vergilije koristi tu priliku da Danteu objasni kako su smeteni grenici u Paklu.

Po ivici visoke strme obale, ije


urvine ini stenje rasuto kruno,
stigosmo do dua muenih jo okrutnije.
A tu, zbog uasnog smrada to kuno,
iz dubokog bezdana, isparava,
zaklon da naemo bilo je nuno
iza poklopca velikog groba gde se oitava
ovakav natpis: Papa Anastazije108,
to Fotina s pravog puta zavede, ovde spava.
Treba da silazimo sporije
da se njuh svikne, malo po malo,
na teki smrad, pa de biti podnoljivije.
Tako Uitelj ree, a ja: Meni je stalo rekoh - dok ne naviknemo na isparenja,
da ne gubimo vreme. A on: I meni je to na um palo.
Sinko moj, u ponoru ovoga stenja poe da zbori - tri su kruida109 ko ile,
svaki manji to si dublje sred kamenja.
Svi su puni prokletih dua to cvile,
a zbog ega samo baciti pogled treba
da razume ta su Bogu skrivile.
Svakoj zlobi to izaziva gnev neba
cilj je nepravda, a takva namera
silom ili prevarom blinjega vreba.
Poto je prevara uroena ljudska mera,
Bogu je odvratnija, pa zato varalice kanjava
vedim bolom i dublje ih u pakao tera.
U prvom krugu kazna se nasilnicima odmerava,
ali, poto nasilje u sebi trojstvo nosi110,

12

15

18

21

24

27

108

Anastazije II bio je papa krajem petoga veka. Poto je srdano primio Fotina, akona iz Soluna, koji je
smatrao da je Isus prirodno zaet i roen, rimski kler je prigovarao papi da naginje Fotinovom shvatanju.
109
Unutar okruglog strmog ponora nalaze se tri kruga (sedmi,osmi i deveti), koji ine poslednji deo pakla. Kao i
prethodni, i ovi krugovi postaju sve ui to se nie silazi, pa ih Dante naziva kruidima".
110
Nasilje u sebi trojstvo nosi - Nasilje moe biti uinjeno prema tri vrste osoba: protiv Boga, sebe samoga i
protiv drugih, pa je Jato iJvrena i ova raspodela grenika na tri pojasa u istome krugu.

www.balkanelite.org

Stranica 66

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

iz od tri pojasa taj krug obeleava.


Bogu, sebi i blinjemu svome nasilje se nanosi,
kaem, njima i njihovome imanju,
kako de jasno uti da nasilnik prkosi.
Smrt ili rane silnik je u stanju
da nanese blinjemu i onome to on ima,
da uiva u paleu, pljakama i razaranju.
Zato u pojasu prvom sudi se razbojnicima,
ubicama, tetoinama i onima to rane zadaju;
za svaki greh eta je odreena njima.
Ljudi na sebe ruku didi znaju,
i na svoje imanje, zato u drugom pojasu
treba za svoje grehe uzalud da se kaju,
svi to ruku digoe na se, ma ko da su,
svi to imanje raspu ili prokockaju,
pa plau umesto da ive radosno u tom asu.
Nasilnici i Boga napadaju,
odriudi ga se, i njega samog kunu,
grehom protiv prirode i Svevinjega vreaju,
pa zato u najuem pojasu u vatri trunu
pod peatom njegovim Kaor111 i Sodoma112
i oni to bogohuljenjem diu bunu.
Prevara to svakog vrea i dovodi do sloma,
moe da se ini protiv osobe poverenju sklone,
kao i one to ne veruje munji varaliinog groma.
Ovaj poslednji nain, izgleda, da ubija one
ljubavne veze to priroda stvara,
pa u krug osmi mora da potone
svako ko je licemer, laskavac i ko magijom ara,
ko lae, krade kao i razni simonijaci113,
podvodai, prevaranti i slina fukara.
Sa nainom prvim ona se ljubav odbaci
koju priroda stvara, kao i ona to se potom raa
i posebnim poverenjem sijaju njeni zraci.
Zato u najniem krugu beznaa,
u sreditu sveta u kome Dis stoluje,
izdajice takve vena kazna pogaa.
A ja: Uitelju, dobro razlikuje
tvoja misao i objanjava jasno
ovaj ponor i narod to tu jadikuje.
Ali, reci mi, oni to u movari kukaju glasno,
oni to ih vetar iba i kia tue
i to se reima vreaju uasno,

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

111

Kaor je bio fraicuski grad iji su sganovnici bili zelenai.


Sodoma je grad koji je Bog unitio vatrom zbog grehova njegovih stanovnika, a po njemu su dobili naziv
sodomiti, protivprirodni grenici.
113
Simonijaci su oni koji daju ili dobijaju svete sgvari a novac odnosno ine Simonov greh, po haldejskom
arobnjaku Simonu, koji je, po legendi, hteo da kupi od apostola tajnu pravljenja uda
112

www.balkanelite.org

Stranica 67

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

zato nisu u gradu gde vatra sue


kanjeni, ako se Bog na njih ljuti?
Ako se ne ljuti, to im namede paklene obrue?
A on meni: ta ti to um sluti
Ree - kada obino ne ini tako,
i kuda sada eli da se zaputi?
Bide da se seda rei svakako
sa kojima tvoja Etika114 zbori
o tri stvari koje nebo ne eli nikako,
o neumerenosti, zlobi i besu to ga tvori
divljatvo? I kako neumerenost tada
Boga manje vrea i manje se kori?
Ako dobro shvati ovu pouku sada,
pa se seti ko su bili oni muenici
to kaznu trpe izvan grada,
videde dobro zato su ti jadnici
razdvojeni od ovih i zato boja slava
blau kaznu odreuje njihovoj krivici."
O sunce, to svaki vid prosvetljava,
zadovoljava me kada sumnje razveje moje,
pa mi je to drago kao i kada me znanje ispunjava.
Ali, jo neto neka objasne rei tvoje, rekoh - o zelenatvu kai to tako da vrea ume
boju dobrotu i raspri sumnje to mi se jo roje.
Filozofija - ree - onoga ko je razume
ui, u mnogim knjigama,
da priroda poetak ima sred ume
bojeg uma i u njegovim vetinama,
pa bude li tvoju Fiziku115 itao,
nadi de ved na prvim stranicama
da vaa umetnost, koliko je ko znao,
sledi prirodu kao ak uitelja ba,
jer je ona boja unuka, tako je Bog dao.
Iz njih dve, ako se ti seda
poetka Geneze116 tamo slovi,
da crpimo ivot i napredak na.
A poto zelena drugim putem plovi,
prezire prirodu i sledbenicu njenu,
on drugom nadom sredu lovi.
Za mnom sada niz stazu kamenu,
jer sazvee Ribe ved svoju svetlost alje,
dok Veliki Medved bdi nad Kaurom117 u tom trenu,
zato niz ovu strminu podi demo dalje.

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

114

Tvoja Etika - Dante je dobro poznavao Aristotelovu Etiku


Vergilije upuduje Dantea na Aristotelovu Fiziku.
116
Prema Genezi ovek treba da radi i u znoju lica svoga jede hleb svoj.
117
Kaur je severo-zapadni vetar, pa se Veliki Medved nalazi na pravcu ovog vetra.
115

www.balkanelite.org

Stranica 68

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVANAESTO
Krug sedmi: Nasilnici
Pojas prvi: Nasilnici protiv blinjega svoga
Pesnici silaze u sedmi krug. Put je strm. uvar kruga je Minotaur118, simbol estoke
bestijalnosti. Idu du vrletne urvine koja je nastala posle zemljotresa izazvanog u trenutku smrti Isusa
Hrista. Tu su kentauri119 iji voa Hiron120, na Vergilijevu molbu, odreuje Nesa, jednog od kentaura,
da prenese Dantea na drugu obalu reke Flegetonta121. U toku prelaenja, Nes pokazuje pesnicima
tirane potopljene do ela u reku vrele krvi, ubice potopljene samo do vrata i tako redom sve manje
grenike koji su zato i sve manje potopljeni u Flegetont.
Mesto na kome smo silazili niz hridi
strmo je bilo i po onome to tu hui
tako uasno da niko to ne bi eleo da vidi.
Kao to onaj odron koji se srui
iza Trenta 122u Adia123 od potresa nastade
ili zato to su popustili zemljini obrui,
pa od vrha brega odakle on pade
sve do ravnice takva je urvina
da niko ne moe da sie u te jade,
takva je do ponora ovde bila strmina,
a ivicom tog odrona eta
ona kritska strvina124
to je u lanoj kravi125 zaeta,
Pa kada nas vide, ujede se od jada
kao neko koga bes iznutra reeta.
Moj mudrac doviknu njemu tada:
Zar misli da je kralj Atine pred tebe stao,
onaj od ije ruke ti na zemlji nastrada126?
Sklanjaj se ivotinjo, ovaj nije doao
zato to ga tvoja sestra tu zaputi,
ved da bi vae muke razabrao.
Kao to se bik otrgne kada udarac ljuti

12

15

18

21

118

Minotaur je udovnte, pola ovek, pola bik, sin Pasifajnn. Mnnos, Pasnfajin mu, zatvorio ga je u lavirint.
Kao hranu daval i su mu sedam mladida i sedam devojaka koje je grad Atina morao svake godine davati kao
danak. Ubio ga je Tezej.
119
Kentauri su divlji ljudi koji su iveli izmeu Peliona i Ose, u Tesaliji, a kasnije predstavljani kao fantastina
udovita - pola ljudi pola konji.
120
Hiron, sin Saturnov i Filirnn, predstavljan je kod antikih pesnika kao voa kentaura.
121
Flegetont je reka kljuale krvi.
122
Trento je grad u severnoj italijanskoj pokrajini Trento Alto Adie.
123
Adie je reka kraj koje lei grad Trento.
124
Ona kritska strvina" = Minotaur.
125
Lana krava" - Minosovaena Pasifaje zaelaje Minotaura sa bikom zavukavi se u vetaku kravu.
126
Onaj od ije ruke ti na zemlji nastrada" - Dante misli na Tezeja, sina kralja Atine, koji je ubio Minotaura.

www.balkanelite.org

Stranica 69

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

njemu smrtnu ranu nanese,


pa tamo amo skae ko ludak sumanuti,
tako videh Minotaura da se trese.
A voa meni viknu: Tri ka prolazu,
lake je prodi kada ga bes zanese.
Tako krenusmo niz strmu stazu
dok nam je kamenje izmicalo
pod stopama naim u tom bogazu.
Dok sam razmiljao, on ree: Misli li pomalo
na ovaj odron to ga je uvala
ona betija iji sam bes smirio malo?
Znaj da kada me je sudbina poslala
prvi put ovde u donji pakao,
ova urvina tada nije postojala,
ali, malo pre, ako sam dobro razaznao,
nego to je doao onaj to veliki plen
od Disa iz prvog kruga je ubrao127,
zatresao se tako strano onaj kamen
da pomislih da je svemir pao
u ljubavni zanos, taj ljubavni plamen,
koji je, misle neki, svet u haos ved vradao.
U taj as se kamen stari, kao lava,
ovde i tamo odronio i survao128.
Pogledaj u dolinu, jer se pribliava
krvava reka u kojoj kljua onaj to je
nad blinjim znao da se iivljava.
Oh, slepa srdbo i ljutino koje
nas mamuzate u kratkome ivotu, pa jao,
u venome ovako ispatamo grehe svoje!
Videh iroki jarak to je opasao
u velikom luku celi prostor turi
kao to je to moj voa rekao,
a u podnoju urvine, kraj jarka, Kentauri
su trali jedan za drugim, naoruani strelama,
kao to se na zemlji u lovu juri.
Videdi nas da silazimo, svi stadoe, pa ka nama
trojica se izdvojie sa lukovima
i ranije izvaenim strelicama,
a jedan viknu iz daleka: Recite nam svima
na koje muke dolazite niz tu strminu?
Odgovarajte da strele ne polete ka vaim grudima!
Moj uitelj ree: Odgovor demo dati, uistinu,
samo Hironu kada se pribliite nama,

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

127

Onaj ... iz prvog kruga je ubrao - Isus Hristos koji je od grada Disa (od Lucifera) oteo due (veliki plen) izj
Limba, prvog paklenog kruga.
128
U haos vradao ... ovde i tamo odronio i survao - Po Empedoklovom uenju, u svetu vlada borba razliitih
elemenata, a kada se ti elementi sjedine, nastaje haos. Tako se i Vergiliju, kada je osetio potres prilikom
Hristovog silaenja u Limb, uinilo da se elementi sjedinjuju u ljubavi i da nastaje haos.

www.balkanelite.org

Stranica 70

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

a ti si zbog naglosti zasluio nesrednu sudbinu."


Zatim me taknu i ree: To se Nesov glas prolama.
On je umro za lepu Dejaniru129,
di je uspeo da osveti sebe sama.
onaj u sredini to razmilja u miru
veliki je Hiron uitelj Ahila, drue;
Tredi je Folo, sklon besu i hiru.
Na hiljade oko jarka krue
gaajudi strelama due koje u krvi
potonu manje nego to grehom zaslue."
Tim hitrim ivotinjama mi priosmo prvi;
Hiron vrhom strele bradu je sklonio
otkrivajudi eljusti kojima snano mrvi,
i kada je velika usta razotkrio
ree drugovima: Jeste li primetili da sve to je
takao onaj pozadi, on je i pomerio?
Tako mrtvi ne ostavljaju tragove svoje.
A moj dobri voa ved se pribliio grudima
gde dve razliite prirode srasle stoje,
pa odgovori: iv je jedini meu nama svima,
treba da mu pokaem ovu dolinu leleka;
nuda ga vodi, a ne elja za uivanjima.
Neko130 sa pevanja aleluje doe izdaleka,
pa mi slubu ovu ishodi;
nije lopov niti sam ja crna dua neka.
Molim te zarad vrline to vodi
korake moje ovom divljom stazom,
Daj nekoga tvoga da s nama brodi
i da nam pokae mesto sa gazom,
a onda ovoga nosi na pledima,
jer duh nije da lebdi nad ovim jazom.
Hiron se okrenu na desno ka kentaurima,
pa ree Nesu: Okreni se i vodi im budi,
sklanjaj s puta svakoga kentaura pred njima.
Sa vernim pratiocem nagle dudi
Krenusmo du obale gde se crvenela reka vrela
u kojoj su grenici vritali ko ludi.
Videh ljude potopljene do ela,
a veliki kentaur ree: To su tirani, puni zala,
to im je dua tua imanja i krv htela.
Oplakuju bezdune grehe sred ovoga kala.
Tu su Aleksandar131 i okrutni Dionisije132

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

129

Za lepu Dejaniru - Kentaur Neso je pokuao da ugrabi lepu Dejaniru, enu, Herkulovu, ali ga je Herkul
smrtno ranio otrovnom strelom. Meutim, Neso se sam osvetio, tako to je, pre smrti, dao Dejaniri koulju
natopljenu svojom otrovanom krvlju, za koju je reeno da de se u nju zaljubiti svako ko je obue. Dejanira je
obukla tu koulju Herkulu koji joj je bio neveran, a on se otrovao i umro.
130
Neko = Beatrie.

www.balkanelite.org

Stranica 71

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

zbog koga je Sicilija godinama muke imala.


Eno ono elo to kosu crnu vije
Acolino133 je, a do njega onaj plavi
Obicio134 je, kome, nema ta da se krije,
nesin na svetu zemaljskom poradi o glavi.
Onda se okrenuh pesniku koji mi ree:
Za njime ti sada, a ja du iza tebe po ovoj stravi.
Malo dalje kentaur, kraj te krvi to tee,
pokaza svet utonuo do grla135 to tu je
izvirivao iz vreline to pee.
Pokaza senu to izdvojena svoju sudbu oplakuje,
rekavi: Taj136 probode u bojem hramu
srce koje se jo kraj Temze potuje."
Zatim videh ljude kroz kljualu skramu
to su glavu i prsa drali na povrini137
i prepoznah mnoga lica utonula u tamu.
Ona krv to je pekla vrelinom
postajala je sve plida i plida sada
i najzad se primakosmo gazu onom.
"Kao to vidi da na ovoj strani opada
ta krv iz koje kljuali mehuri zrae,
ree kentaur, znaj da dalje od ovog jada
na drugoj strani njeno dno tone jae
sve dok ne dostigne onu dubinu
na kojoj svaki tlaitelj mora da plae.
Boja pravda ovde sudi tiraninu
Atila138, to na zemlji bi je bio svima,
sudi i Piru139 i Sekstu140. Na ovu tminu
i suze osueni su u vrelim virovima
Rinijer iz Kometa i Rinijer Paco141, pirati,
koji su onoliko pljakali po drumovima.

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

131

Po vedini komentatora, radi se o Aleksandru od Fere u Tesalijn, uvenom tiraninu iz etvrtog veka pre nove
ere, ali ima i onih koji veruju da je re o Aleksandru Velikom.
132
Dionisije je okrutni tiranin iz Sirakuze, umro 367. pre n. e.
133
Acolino da Romano (1194 - 1259), zet Fridriha II, okrutni tiranin u severnoj Italiji.
134
Obico II dEste (umro 1293)bio je markgrof u Ferari, za koga se tvrdilo da ga je udavio sin Aco.
135
... Svet utonuo do grla ..." - Due koje su potopljene samo do grla, za raaliku od tirana koji su potopljeni do
ela, due su ubica.
136
Taj- Pesnik misli na Gvida de Monforta, namesnika arla I Anujskog u Toskann. On je da bi osvetio smrt
svoga oca Simona koji je ubijen po nalogu Edvarda I, kasnijegengleskog kralja, za vreme mise u Viterbu,
probo Edvardovog bratanca Henrika. U Londonu su, na najvedem mostu podigli pokojniku kip sa posudom,
u koju su stavili njegovo probodeno srce.
137
...Nad povrinom - To su due ranitelja, kvarilaca i razbojnika.
138
Atila, kralj Huna (umro 453), nazivan Bi boji. Godine 452. spalio je Italiju sve do Rima.
139
Pir II (oko 318 - 272. pre n. e.), epirski kralj. U pohodu na Italiju iznenadio Je Rimljane slonovima i odneo
pobedu uz teke sopstvene gubitke, pa se svaki tako preskupo pladeni uspeh naJiva Pirova pobeda.
140
Gusar Seksg, sin Pompeja Velikog.
141
Rinijer Korneto i Rinijer Paco bili su uveni razbojnici u Danteovo doba, prvi iz Mareme, a drugi ij doline reke
Arno. OvaJ drugi je, po nalogu Fridriha II, opljakao prelate rimske crkve.

www.balkanelite.org

Stranica 72

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Zatim se okrenu i preko reke vrati.

www.balkanelite.org

139

Stranica 73

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRINAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas II: Nasilnici
protiv sebe samih (samoubice i raspikude)
Poto ih je Neso napustio, dva pesnika su se zaputila kroz udnu umu sa iskrivljenim deblima
na kojima ive Harpije142,iz kojih se uju uzdasi. Dante, na nagovor Vergilija lomi jednu granicu i
drvo, u kome je zatoena dua Pjera dela Vinje143, prvo se ali, a zatim pria kako je, kao rtva zavisti
na dvoru Fridriha II, iako pravedna prema ljudima, postala nepravedna prema sebi i Bogu inedi
samoubistvo. Objanjava da, posle Sudnjega dana, samo due samoubica nede modi da se vrate u
svoja tela. Zatim, Dante susrede Lanu iz Sijene144 i akoma iz Sant Andree145, rasipnike i samoubice.
Na kraju, od jednog Firentinca samoubice Dante saznaje uzrok nesrede svoje domovine.
Jo Neso nije pregazio reku
kada, iako tamo nijedna staza nije vodila,
mi stigosmo u umu neku.
Ne bi zelenog lida, ved mu je boja tamna bila,
ne bi vitih grana, ved vornovatih i krivih,
ne bi voda, ved otrovnih ila.
Takvih estara gustih, bodljikavih i sivih
ne nalaze ni one zveri to izmeu Kometa146
i eine147 bee od mesta pitomih i tihih.
Tu gadne Harpije svijaju gnezda prokleta
zbog kojih Trojanci napustie Strofade148
kada im najavie da de ih stidi glad kleta.
Krila imaju iroka, vratove i glave ljudske,
da ti se zgade,
noge sa kandama i trbuh perjem obrastao,
Na drvedu kuknjavom kazuju udne jade.
A dobri uitelj: Pre nego to krene u taj pakao,
znaj da se nalazi u drugome pojasu,
tako ree meni, i tu de biti dok ne bude stigao
do uarene peare na zlu glasu;
zato gledaj dobro, pa de videti takvo stradanje
da mi na re ne bi poverovao u ovom asu.

12

15

18

21

142

Harpijesu u grkoj mitologiji tri udovita sa enskom glavom i telom ptice, s krilima i kandama. One grabe
decu i due smrtnika. O njnma se peva i u Eneidi, a jedna od njih prorekla je Trojancima glad.
143
Pjer dela Vinja je bio kancelar Fridriha II, uven kao zakonodavac, upravnik, pisac latinskih govora i poslanica
svoga gospodara protiv rimske kurije, a n kao pesnik italijanskih ljubavnih pesama. Godine 1248. pao je u
nemilost i bio zatvoren i oslepljen, ali se u tamnici ubio.
144
Lano iz Snjene je, rasuvi svoje imanje, dobrovoljno krenuo u smrt u okraju kod mesta Pjeve al Topo, 1287,
gde su Aretinci potukli Sijeneze.
145
akomo da Sant Andrea iz Padove, rasipnik i samoubica.
146
Korneto, gradid utoskanskoj Maremi, nekadamovarnoj i pokrivenoj ikarom.
147
eina, reka u blini Livorna u Italiji.
148
Strofade, ostrva u Jonskom moru. Tu su Harpije maltretirale Enejinedrugove.

www.balkanelite.org

Stranica 74

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Ja sa svih strana zauh jadanje,


a nigde onoga ko je tako zavapio,
pa zbunjen stadoh na to jecanje.
Voi se uinilo da sam pomislio
da su glasovi u onom granju
dolazili od nekoga ko se tamo skrio.
Zato ree: Ako odlomi granicu manju
sa nekoga od tih stabala, videde potom:
dobro razabrati nisi bio u stanju."
Tada pruih ruku, pa akom
otkinuh granicu sa velikog trna,
a drvo viknu: Zato lomi granicu na stablu mom?
Zatim ga obli krv crna,
pa nastavi: Zato me kida ti?
Zar ti je dua manja od zrna?
Ljudi smo bili i mi svi,
ali i da smo bili zmije,
trebalo bi da ima vie samilosti!
Kao kada sirovo drvo plamen vije,
pa na Jednoj strani gori, a na drugoj piti
zbog vazduha to iz njega bije,
tako su iz stabla ranjenoga to vriti
izlazili krv i rei, pa ispustih granicu
i stajah kao ovek koga strah niti.
Da sam mogao ranije da razvejem njegovu nevericu,"
odgovori mudrac moj, u ono to je znao,
ranjena duo, kada je itao moju pesmaricu149
ne bi on ruku na tebe digao,
ali, stvar je toliko neverovatna sada
da sam ga na to naveo, iako mi je ao.
Reci mu ko si ti bio, a neka ti naknada
bude, kada se on gore vrati po bojoj volji,
da sedanje na tebe on obnovi tada.
A stablo: Tvoj slatki govor me tako odobrovolji
da nedu dutati, a vi nemojte zameriti, jao,
ako potraje due pria o mojoj nevolji.
Ja sam onaj to je drao
oba kljua Fridrihova srca i njih sam,
zakljuavajudi i otkljuavajudi, tako blago okretao
da sam jedini to i sada sve njegove tajne znam.
Visoku slubu verno sam sluio, asti mi,
pa sam izgubio san i zdravlja plam.
Bludnica zavist iji pogled uvek bdi
149

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

... Moju pesmaricu. - Po nekim tumaenjima, Dante aludira na epizodu o Polidoru, poslednjem sinu
Prijama, kralja Troje, koga je, prema Vergilijevoj Eneidi, ubio Polimestor, kralj Trakije, da bi se domogao
blaga sa kojim je on, po elji svoga oca, doao njemu. Druga tumaenja kau da bi smisao ovih Danteovih
stihova (45 - 48) bio: ... da sam mogao da ga uverim mojim reima i mojim rimama u ono to sada vidi, ne
bih ga naveo na ovakav gest.

www.balkanelite.org

Stranica 75

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

nad carskim dvorovima, ta pokvarena


propast od koje boluju dvorovi svi,
sve uzbuni protiv mene, ta zloda neuvena,
pa me oklevetae kod cara do te mere
da mi, zbog preanje asti, dua bi ranjena.
Dua moja zbog klevetnika i nevere,
nadajudi se da de u smrti nadi spasenje,
ini nepravdu protiv sebe i svoje vere.
Kunem se u svoje udno korenje
da gospodara nikad nisam mogao izdati,
to je astan bio i ukazao mi poverenje.
Ako neko od vas u svet ivih se vrati,
neka popravi ono to uini zavist meni,
i klevetu spere zbog koje mi dua pati.
Voa poduta, pa ree: Reci ovoj seni,
ne gubi vreme, da ti kae, as sada je,
sve to bi eleo da zna tvoj duh blaeni."
A ja njemu: Ispunjena jadom dua moja je,
ti pitaj ono to misli da treba da znam,
jer od bola re mi u grlu zastaje!
On zato nastavi: Ako eli da ovaj ovek i sam
uini to to si sada zamolio,
due zatoeni, ti reci nam,
molim te, kako ti se duh svio
u to stablo, sred te vornovate kude,
i da li se iko ikada toga oslobodio?"
Tada silno dunu ono kvrgavo prude,
pa se taj vetar u glas pretvori:
Ukratko du objasniti kako je to mogude.
Kada gnevna dua telo otvori,
pa se od njega odvoji, svojom voljom,
Minos je u sedmi krug obori.
Padne u umu, ali ne na mestu odreenom,
ved tamo gde je sluaj baci prvo,
pa klija kao zrno ita na tlu tom.
Mladica postane, a zatim divlje drvo.
Harpije mu onda lide kidaju zubima,
bol zadaju i izranjave telo svo.
Kao i druge due, podi demo ka naim telima,
ali ne zato da se spoje sa naim duama,
Jer nije pravo da se ima to se samom sebi uzima.
Mi demo tada, u ovim alosnim umama,
da ih poveamo, svako na trn najljudi,
kraj neprijateljskih dua na kvrgavim granama."
Stajali smo kraj stabla, ekajudi
da nam jo o neemu zbori,
kada se zau zvuk zagluujudi
kao to biva s onim to se u lovu stvori,
www.balkanelite.org

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

Stranica 76

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

pa uje hajku i vepra koga strah mori


dok se iza njega besni lave ori.
I eto dve prilike s leve strane, u gori,
bee izgrebane i potpuno nage,
lomedi granje i ibljak najgori.
Onaj prvi ree: Jo nema moje smrti drage!
A onaj drugi to je za njime kasnio
viknu: Lano, nisi tako, iz sve snage,
u bici kod Topa150, jurio.
A onda, kao da mu daha nestade,
sasvim se u jedan grm skrio.
Iza njih je kroz paklene jade
jurio opor brzih i krvoednih pasa
kao to hrt puten s lanca juriti znade.
Onoga u grmu doepa se razjarena masa,
pa ga rastre na bezbroj komada
i od tela ne ostade ni traga ni glasa.
Uze me pod ruku moj voa tada
i povede do grma koji je uzaludno plakao
zbog svojih rana i svoga jada.
O akomo iz Sant Andree, grm je uzdisao,
to mene sebi za tit postavi?
Kakve sam grehe zbog tvog grenog ivota ja imao?
Voa kraj njega stade i pitanje postavi:
Ko si ti to iz tolikih rana
zbori bolne rei kroz veo krvavi?
A on nama: O due, dole s onih strana,
da vidite okrutno nedelo
kada kidaju lide s mojih grana,
skupite ga u podnoje moje neveselo.
Iz grada sam to svetoga Jovana slavi
umesto Marsa151, pa de on, zacelo,
uvek ratnom mukom da ga mlavi.
I da njegov kip nisu ostavili
na mostu to se preko Arna 152plavi,
oni to su kasnije grad obnovili
iz pepela koji je Atila153 ostavio,
uzalud bi sav trud uloili.
Ja sam se u svojoj kudi obesio."

114

117

120

123

126

129

132

135

138

141

144

147

151

150

Pjeve del Topo, mesto u okrugu Areco u Italiji.


Firenca je promennla svoga sveca zatitnika. Nekada je to bio rimski bog rata Mars, a onda je to postao sveti
Jovan Krsgitelj, abog ega pesnik kae da de je Mars uvek muiti.
152
Arno je reka koja tee kroz Firencu.
153
Firentinski hroniari iz Danteovog doba pominju da je Atila unitio Firencu. Verovatno ga meaju sa gotskim
kraljem Totilom, koji je opseo Firencu 542. godine.
151

www.balkanelite.org

Stranica 77

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE ETRNAESTO
Krug sedmi (nastavak) -Pojas III:
Nasilnici protiv Boga, hulitelji
Pesnici stiu do peare na koju padaju ognjene pahuljice. Tu su kanjeni hulitelji, koji lee na
leima, sodomisti koji neprestano tre i zelenai koji sede pogureni. Meu bogohuliteljima je i
Kapanej 154, kanjen zbog preziranja bogova. Vergilije, zatim, objanjava Danteu poreklo paklenih
reka i otkriva mu da je statua Starca na Kritu ustvari simbol ljudske istorije, a da iz njegovog tela, osim
glave, teku suze koje upija zemlja i od njih nastaju sve reke i jezera u Paklu.
Ljubav prema rodnoj grudi me je podstakla
da prikupim lide rasuto po stazi
i vratim ga samoubici to zaduta sred pakla.
Stigosmo tamo gde se prelazi
iz drugog pojasa u tredi i vidi ta ini
strano umede kojim pravda grenike gazi.
Da bih dobro opisao stvari u toj nigdini,
kaem da stigosmo u ravan bez ijednoga duba,
pustu bez ijedne biljke na povrini.
Nju opasuje uma bolna i gruba
kao to tu umu onaj jarak opasuje:
stadosmo kada stigosmo do ruba.
Suv i gust pesak tlo pokrivao tu je
kao onaj pesak to bee u pustinji155
kojom je Katon156 morao da putuje.
Osveto boja, ono to videh u paklenoj krinji
veliki de strah da izazove u svakome
ko bude itao ta u njoj grenike kinji.
Videh ete golih dua u oaju u kome
bedno one kukaju sve zajedno, a ipak
svaka je drugaije kanjena u pesku onome.
Neki su leali na zemlji nauznak,
neki su tamo zgrbljeni sedeli,
a neki neprestano trali, pak.
Bilo je vie onih to su naokolo leteli,
a manje onih to su tamo leali,
ali su se zato u mnogo vedi bol spleli.
Nad peanim predelima su padali

12

15

18

21

24

27

154

Kapanej je bio jedan od sedam grkih kraljeva koji je opsedao Tebu. Dok je juriao na zidine, hulio je na boga
Zevsa izazivajudi ga da spase grad. I Zevs ga je ubio munjom na gradskim zidinama.
155
... U pustinji... - Uporeuje pesak pakla sa onim peskom u Libijskoj pustinji kojim je gazzio Katon dok je
vodio ostatke Pompejeve vojske.
156
Katon - Marko Porcije Katon Mlan, nazvan i Katon Utiki (95 - 46. pre n. e.), rimski aristokrata, politiar,
optimat, vatreni republikanac, praunuk Katona starijeg. Energnno se suprotstavio Cezaru i posle njegovog
dolaska na vlast izvrio samoubistvo.

www.balkanelite.org

Stranica 78

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

rojevi ognjenih pahulja po duama svima


kao kada se,bez vetra, sneg na Alpe svali.
Kao to je Aleksandar157 u vrelim predelima
Indije video da na prostranstvo svo
kia plamenih jezika pada u jatima,
pa naredio da gazi mnotvo plameno to,
jer se tako gasi bolje, cela njegova armada,
pre nego to se nova ognjena kia srui na tlo,
tako ovde veni ar nije prestajao da pada,
pa se pesak palio kao iskra na kremenu
udvostruujudi bol onim grenicima sada.
Neprestano su bedne ruke, na smenu,
otresale ar to ga je ognjena maska
neprestano slala na peanu arenu.
Ja poeh: Uitelju, ti to te nijedna staza adska
ne zaustavi, osim kada su demoni okrutni
izali pred nas na vrata gradska158,
ko je onaj veliki to ne mari za ar zloslutni,
ved lei pun prezira i ljutine
kao da ga se ne tie ovaj oganj mutni?
A taj isti primeti u paklu one vreline
da se o njemu raspitujem kod voe moga,
pa viknu: Ko iv to sam bio i mrtav sam sred tmine.
Da Zevs izmori kovaa svoga
od koga rasren uze vatrenu strelu svoju
kojom mi probi srce asa onoga
ili ako izmori i sve druge kovae u znoju
u Monibelu159, toj crnoj kovanici,
viudi: "Dobri Vulkane160 pomozi osvetu moju!"
kao to uini kod Flegra161 u bici
i da me svom snagom prostreljuje,
ne bi mogao da uiva u osveti radosnici.
Tada moj voa progovori poput oluje
kako ga nikada nisam uo do tada:
O, Kapaneju, ba zato to se ne smiruje
tvoja oholost, ti si kanjen sada,
a nema kazne vede od one koju
tvoj bes moe tebi samome da zada.
Zatim se okrenu, smirivi ljutnju svoju,

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

157

Kao to je Aleksandar- Kao toje Aleksandar Veliki, prilikom jednog pohoda u Indiju video da pada vatrena
kia, pa naredio da vojnici tapkaju po tlu tako da gase vatru pre nego to se razgori
158
... Vrata gradska ... - Vrata grada Disa.
159
Monibelo - Vulkan Etna.
160
Vulkan je rimskn bog vatre i kovake vetine, snn Jupitera i Junone, Venerin mu. Odgovara grkom bogu
Hefeegu.
161
U bici kod Flegra, kada su se pobunili Giganti, Vulkan je pomogao Zevsu. U rimskoj mitologiji Zevsu odgovara
Jupiter, koga Dante i imenuje u origi-nalnom tekstu. Odluili smo se, ipak, prilikom prevoda, za nama blie
grko ime ovoga antikog boga.

www.balkanelite.org

Stranica 79

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

pa ree meni: On je bio jedan od sedam kraljeva


to su Tebu162 hteli da osvoje u boju.
Na Boga je hulio, pa i sada na njega prezirom seva,
ali, kao to rekoh i njemu, to bogohuljenje
na prsima mu, ko ukras neki, sagoreva.
Sada za mnom poi i sluaj upozorenje
da ne gazi po pesku punom ara,
ved neka ti se noga du ruba ume penje.
Dutedi dospesmo tamo gde se otvara
tok reice, u onim mranim umama,
ije rumenilo jo u meni jezu stvara.
Kao to potoid istie iz vrela Bulikama163,
iju vodu zatim zahvataju grenice,
tako se i ona razliva po onim pearama.
Dno njeno, obale i njene ivice
bili su od kamena, pa sam razabrao
da se tu moe predi mimo one eravice.
U svemu onome to sam ti pokazao
od kada smo proli kroz kapiju
iji je prag svako proao,
nisu mogle da vide stvar vaniju
oi tvoje od ove reice to gasi
sve plamenove koji nad njom biju.
Tim reima moj se voa oglasi,
pa ga zamolih da mi jo te hrane stavi u usta
i glad, to je u meni izazvao, ugasi.
Na sred mora lei zemlja pusta,
ree on, koja se Krit zove sada,
pod ijom vladom164 svet proive doba zlatousta.
Tamo je planina to je nekada
bila bogata vodom i zelena, po imenu Ida,
a danas je naputena drevna gromada.
Rea165 od nje kolevku svome sinu sazida,
pa naredi, da bi bolje skrila
njegov pla, da mu roblje vikom zaklon zida.
Unutar planine Starina se uspravila
okrenuta licem ka Rimu, to kao ogledalo blista,
a leima ka Damjeti166 pokraj Nila.

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

162

Teba, nekadanja prestonica Beotije, danasje grad Tiba u Grkoj. Teba je slavna po legendi o Edipu i o
Sedmorici protiv Tebe. Razorio ju je Aleksandar Veliki.
163
Bulikamo je sumporno vrelo kod Viterba. Iz potoka to iznjega istpe zahvatale su vodu grene ene po
srednjovekovnom predanju. Meutmm, verovatnnje je da se radi o enama koje su tu moile lan i konoplju.
164
... pod ijom vladom ... - Misli se na vladavinu Saturna kada je jo trajalo zlatno doba: ili, u hrndanskom
smislu, stanje nevinosti.
165
Rea je Saturnova ena koja je, poto je Saturn prodirao svoju decu, krila maloga Zevsa tako da su sluge, na
njenu zapovest, udarale u svoje instrumente kada bi mali Zevs zaplakao, da ga Saturn ne bi otkrio.
166
... Ka Damjeti ..." - Okrede lea ka Damjeti koja se nalazi u Egiptu, odakle dolaJi civiliJacija,, a gleda ka
Rimu gde je nada oveanstva.

www.balkanelite.org

Stranica 80

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Glava mu je od zlata ista,


ruke i grudi od srebra bela,
u pojasu sva bakrena je njegova bista,
a nadole od gvoa mu trupina cela,
osim desne noge, koja je od gline,
na koju je vie oslonio teinu tela.
Svaki deo je imao raspukline,
osim onoga od zlata, iz kojih su suze lile,
pa tonule u podzemne dubine.
Te suze su ovde dotekle i stvorile
Aheront, Stiks i Flegetont, reke hada
koje teku kroz jaruge nemile,
sve donde gde nema vie pada,
pa stvaraju Kokit167 to Pakao plavi;
videde ga kada tamo stignemo, ne o njemu sada.
A ja njemu: Ako se ovaj potok pravi
u gornjem svetu i iz njega tee,
kako to da ga videh tek u ovoj stravi?
Ti zna da je ovo mesto kruno", voa ree,
pa iako si veliki put proao
idudi na levo gde sve veda vatra pee,
jo nisi celi krug obiao
i ne bi trebalo uenje da te obuzima
zato to si novu stvar ugledao.
A ja njemu: Uitelju, mene zanima
gde je Flegetont, a gde Leta168? Ima rei koje
o drugoj, a za ovu kae da se odsuza nadima.
Zaista me veseli pitanje tvoje,
odgovori, ali, bar je kljuanje crvene vode
moralo da ti kae da Flegetont to je.
Letu de videti kada se iz ovoga jarka ode
tamo gde dua ide, oidena, da zaboravi
poto je okajala svoje grehe, moj rode.
Zatim ree: Vreme je da se put nastavi
kroz umu. Neka ti noga samo staje po
rubovima kamenima to ih vatra ne plavi,
a nad njima svaki plamen nestaje."

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

138

142

167

Kokit je reka plaa u Donjem svetu, rukavac reke Stiksa to se zajedno sa Flegetontom, rekom vatre, uliva u
Aheront, a ovaj u jeaero Aherusiju. Ove reke ine prepreku koju treba da savladaju due umrlih pre nego to
sgignu u Hadovo carsgvo.
168
Leta je reka u podzemnom carstvu ije vode donose zaborav duama umrlih.

www.balkanelite.org

Stranica 81

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE PETNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi (nastavak):
Nasilnici protiv prirode
Meu sodomistima koji tre du nasipa pod vatrenom kiom, Dante prepoznaje Bruneta
Latinija169, koga slavi kao svoga biveg uitelja. Bruneto mu predskazuje novo izgnanstvo. Zatim
upoznaje jo dve due koje su tamo kanjene - Priscijana170 i Franeska dAkorsa171. Na kraju, Bruneto
Latini preporuuje Danteu svoja dela i pridruuje se gomili koja neprestano tri pod vatrenom kiom.
Ili smo du obale od kamena
dok nas je zasenjivala rena para,
tako da je titila vodu i nasip od plamena.
3
Kao to Flamanac nasipe stvara
izmeu Visenta172 i Bria173 u strahu od mora
da se odbrani od njegovih udara
6
i kao to Padovanac uz Brentu174 mora
da titi svoju zemlju i gradove
pre nego to se sneg otopi sa Korukih gora,
9
tako je neko stvorio nasipe ove,
samo ih ovako visoke i debele niko nije sagradio,
ma ije da behu ruke majstorove.
12
Ved sam toliko daleko od ume bio
da nisam mogao da je vidim vie
ni da sam se okrenuoda bih je potraio,
15
kada nam u susret ispod one vatrene kie
dooe mnoge due, pa sve one tad,
idudi po onome nasipu, poglede u nas upiljie,
18
kao u vee dok sija mesec mlad,
i u nas one su zurile netremice
poput krojaa starog kada konac u iglu da udene je rad. 21
Dok su me gledale te grene duice,
jedna me prepozna i skutove moje
uhvati viudi: Kakvo udo sred ove tmice!
24
A ja, kada ka meni prui ruke svoje,
zagledah se u tu duu, koju pee vatra grozna,
pa iako njeno lice uasno spreno je,
27
to ne sprei moj um da je prepozna
169

Bruneto Latini, roen oko 1220, a umro 1294.godine, fplozof, pisac i poznati politiar. Bio je Gvelf i Danteov
uitelj, ne u uobiajenom smislu rei, ved ga je podsticao na uenje i dao mu dobre savete. Samo je Dante
zabeleio da je Bruneto Latini bio sodomist.
170
Priscijan- uveni latinski gramatiar i uitelj gramatike u Carigradu poe-tkom VI veka.
171
Franesko dAkorso, profesor graanskog prava na univerzitetu u Bolonji.
172
Visant, selo blizu Kalea u Francuskoj.
173
Bri, grad u Belgiji
174
Brenta, reka u severnoj Italiji.

www.balkanelite.org

Stranica 82

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i, nadnevi ruke nad obraz njen uareni,


odgovorih: jor Bruneto, vi tu, da li to ko zna?
A on: Sinko moj, moe li, blago meni,
Bruneto Latini s tobom malo da se vrati
i nakratko ostavi drutvo ovih seni?
Rekoh mu: Samo izvolite, moete ostati
koliko elite i sa vama du sesti sada,
ako nema nita protiv ovaj to me prati."
Oh, sinko, ree, ako neko iz ovog stada
stane na tren, sto godina zatim mora stajati,
pa od vatre ne moe kretanjem da se titi tada.
Zato, idi dalje, ja du iza tebe hodati,
a kasnije ono drutvo ja du stidi,
koje de veno svoj greh oplakivati.
Nisam smeo sa moga puta sidi
Da s njim uporedo hodim, ved sam smerno
Drao pognutu glavu ne mogavi mu pridi.
makakva sreda ili kob,u ovo carstvo neizmerno,
pre smrti te dovodi u ovu grozotu
i ko je taj to ti put pokazuje verno?
Tamo gore, dok jo uivah zemaljsku dobrotu,
odgovorih, izgubih se u dolini nekoj
pre zrelog doba u mome ivotu.
Tek jue ujutru okrenuh lea ravnici toj,
a ovaj se pojavi dok sam se vradao
i povede me u spas po stazi ovoj.
A on meni: Ako bude znao
da sledi svoju zvezdu, dodi de do slave,
kao to sam to za zemnoga ivota razabrao.
A da mi tako rano smrt ne doe glave,
videdi koliko ti je nebo sklono,
ja bih ti potpora bio za stihove prave.
Ali, nezahvalno pleme ono,
taj rod to se iz Fijezola175 u drevno doba ispilio
i ija surovost i neotesanost jo zvone ko zvono,
mrzide te samo zato to si dobro inio
i u pravu de biti, jer kraj oporih trnjina
da raste smokva slatka, nikakav dar ne bi bio.
Poznata je slepoda njina,
puni su tvrdiluka, zavisti i oholosti,
gledaj da se oslobodi takvih osobina.
Tvoja sudbina de sa toliko asti da te ugosti
da de obe strane eleti da te imaju,
ali de jarac od trave morati da se oprosti.
Neka se fijezolanske betije iskomadaju
175

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

Legende o postanku Firence, koju su navodno osnovali Rimljani, govore da su grad naselili stanovnici
Fijezola, kada je ovaj gradid kraj Firence sruen u doba seobe naroda, a njegovi sganovnici se pomeali sa
osgacima Rimljana.

www.balkanelite.org

Stranica 83

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

meusobno, a da diraju biljke nede biti pravo,


ako na njihovom ubritu jo proklijaju
one u kojima vaskrsava seme zdravo
onih Rimljana176 koji se ved tamo bili
kada je nastalo to leglo nezdravo.
"Kada bi se moji zahtevi ispunili,
odgovorih, iz ljudskoga roda i gornjega sveta
vas jo ne bi prognali i izbacili,
jer ste u mome sedanju ivi i u meni cveta
draga i oinska vaa slika potovana,
kao kada ste u doba vaih zemnih leta
uili mene kako se stie do veno slavnih dana,
a toliko je cenim da sve dok ivim
neka se o njoj slua sa mojih usana.
To to kaete da du da doivim
uvam zajedno sa drugim proroanstvima
da mi protumai ona kojoj se divim177.
Neka je toliko znano vama i svima
da, samo ako mi savest nije pogoena,
podnedu svaki naum koji sudbina prema meni ima.
Takva bududnost nije meni prvi put predviena:
zato neka me kolo srede kua
po volji, ne brine me pretnja njena.
Moj uitelj se, na stranu gde je ona dua,
tada unazad okrenu, pa mene gledajudi,
ree: Ko pamti, taj dobro slua!
Svejedno, nisam prestao da zborim hodajudi
sa jor Brunetom, pa upitah ko su njegovi
najpoznatiji i najugledniji drugovi u toj zloj kudi.
A on meni: ,Dobro je znati ko su ovi
to su sa mnom, ali bolje da se nita ne zbori
o mnogima, jer malo vremena ima da se slovi.
Uglavnom su to bili ljudi u svetenoj odori
i pisci veliki i veoma slavni,
a zbog istog greha pakao ih ovde mori.
Priscijan je u onom jatu glavni,
a Franesko dAkorso dua je ona druga,
Pa ako bi pogledao taj svet ogavni
video bi i onoga to ga je Sluga svih sluga178
s Arna do Bakiljonea179 preneo gde je otegao
sramne udove, pa tri sred ovog paklenog kruga.

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

176

... Onih Rimljana... - Dante se hvali da je njegovo poreklo rimsko, a ne od stanovnika Fijezola koji su naselili
Firencu.
177
... Ona kojoj se divim..= Beatrie.
178
... Spuga svih sluga ... = Papa.
179
... S Arna do Bakiljonea ... - Andreu Mocija, Firentiica n biskupa, papa Bonifacije VIII je 1295. premestio iz
Firence u Viencu, kroz koju tee reka Bakiljone. Na zlom glasu zbog svoga ivota, on je tu umro 1296.
godine.

www.balkanelite.org

Stranica 84

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Sada ne bih vie sa tobom iao


niti govorio, jer sam upravo opazio
da se iz peska novi dim podigao.
Dolazi svet s kojim ne bih bio:
neka moj Trezor180 bude na umu tvome;
u njemu jo ivim, nita ti vie ne bih traio.
Zatim se okrenu, pa polete nalik trkau onome
to u Veroni zbog zelene oje181
leti niz polje, ali je izgledao u juriu tome
kao onaj to pobeuje, a ne onaj izgubio to je.

180
181

117

120

124

Bruneto Latin preporuuje Danteu svoje glavno delo Trezor.


... Zbog zelene oje ... - U Veroni su se odravale, u srednjem veku kao to je to bio obiaj i u mnogim
drugim gradovima, trke, a pobednik je Ja nagradu dobijao zelenu oju.

www.balkanelite.org

Stranica 85

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE ESNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi (nastavak):
Nasilnici protiv prirode
Tri Firentinca - Gvido Gvera, Tegjajo Aldobrandi i Jakopo Rustii182 su prepoznali u Danteu
svoga sugraani-pa i ele da uju od njega novosti, nadajudi se da de on da opovrgne glasine o
korupciji koje je u Pakao doneo Firentinac Guljelmo Borsijere183. Dante, naalost, potvruje takve
vesti i oni odlaze rastueni. Dvojica pesnika stiu do ivice ponora i Vergilije baca u njega ue iji jedan
kraj dri pozivajudi udovite Geriona. Gerion se odaziva i penje do Dantea i Vergilija. O ovom
udovitu de biti rei u narednom pevanju.
Stigoh do mesta gde se uje
voda kako u slededi krug pada
ko zvuk pela kada u konici zuje.
Tri senke se odvojie od stada
koje je prolazilo, pa potrae
pod vatrenom kiom onoga hada.
Prilazedi nam, one povikae:
"Stani ti za koga bismo, po odelu,
rekli da si iz zemlje nae!
Avaj, kakve im rane videh svud po telu,
nove i stare, vatrom ispeene!
Kada se setim, i sad osetim muku neveselu.
Na njihove povike, moj voa, ispred mene,
okrenu se, pa mi ree: Stani sred ovoga dima,
sa njima ljubazna re neka krene.
I da vatra uarenim gromovima
ne pee ovo mesto, rekao bih ti
da bi bilo bolje da ti pouri njima.
Kada smo stali, oni su nastavili
staru jadikovku, pa kada su se na naoj strani
nali, u kolo su se uhvatili
kao to borci goli i namazani
merkaju gde da dohvate protivnika
pre nego to se jedan na drugoga nakani;
tako su oni, kruedi, sen svoga lika
unosili meni u lice, pa su se vratovi
i noge stalno kretali kod tih prilika.
Jedan ree: Ako ovi bedni peani smetovi
prezir izazivaju prema nama i naim molbama,

12

15

18

21

24

27

182

Gvido Gvera VI iz porodice grofova Gvidi bio je jedan od glavnih stubova stranke gvelfa u Fnrenci. Bio je
mnogo hvaljen zbog hrabrosti i vntetva. Tegjajo Aldobrandi je uzaludno savetovao Firentincima da ne ulaze
u bitku sa Sijeneanima kod Montapertija, koju su Firentinci, potom, izgubili. Jakopo Rustni je bio hvaljen
zbog esgitosti i hrabar ovek, ali nije mogao da nzae na kraj sa svojom enom.
183
Guljelmo Borsijere je bio ugldeni graanin Firence, koji je esgo mnrio svoje zavaene sugraane.

www.balkanelite.org

Stranica 86

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kao i nai aavi i spreni likovi,


zarad nae zemne slave, reci nama
ko si ti i kako te svet zove,
tebe to kroz pakao sigurno gazi stopama.
Ovaj ije vidi da pratim tragove,
iako je go i sav koe oguljene,
bio je vedi nego to misli sred jare ove.
Bio je unuk Gvaldrade184, dobre ene,
Gvido Gvera se zvao i mnogo je uradio u ivotu
mudrodu i maem pre ove muke paklene.
Ovaj drugi to gazi kroz uarenu golgotu,
Tegjajo Aldobrandi se zove i za ivota je uinio
da njegove rei cene kao najvedu svotu.
A ja koji sam se sa njima namuio
bejah Jakopo Rustii i svakako
rtva moje ohole ene ja sam bio.
da sam mogao od vatre da se titim nekako
meu njih bih se bacio i siao
i verujem da bi mi to voa dozvolio lako,
ali, poto bih se ja sav ispekao,
strah moju dobru nameru zaustavi,
iako sam elju da ih zagrlim imao.
Zatim rekoh: Ne prezir, ved bol pravi
i tako veliki vae stanje izazva u meni,
da de mnogo vremena trebati da me ostavi,
im moj gospodar ree za vae seni
rei iz kojih sam razabrao
da ste takvi kakvima ste mi predstavljeni.
Iz vaeg sam grada i dobro sam znao
vae delo i vaa imena asna,
s ljubavlju ih izgovarao i potovao.
emer pakla naputam zarad voda slasna
koje mi je obedao moj voa to sa mnom hodi,
ali pre toga treba da siem do dna uasna.
Neka dua tvoja jo dugo vodi
telo tvoje, odgovori sen ona ista,
i neka tvoja slava i posle tebe brodi;
reci da li potenje, da li plemenitost blista
U naem gradu kao to je obiaj vladao
ili su sasvim nestali iz grada nekada ista,
Jer Guljelmo Borsijere, koji je nedavno stigao
Da sa nama pati i eno ga sa drugovima,
mnogo nas je svojim reima razoarao.
Novodolice i laka zarada s njima
U tebi su rodili oholost i neumerenost pravu,
Firenco, tako da ti se srce cepa u grudima.
184

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

75

Gvaldrada je baka Gvida Gvere, na glasu po svojim vrlinama.

www.balkanelite.org

Stranica 87

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Tako povikah i podigoh glavu,


a to se uini kao odgovor onim senima
Poput rave istine kada izae na javu.
Ako je tebi tako lako u drugim prilikama,"
odgovorie sva trojica, da zadovolji druge,
sredan si da to ti na umu to i na usnama!
Ali, ako uspe da napusti ove paklene jaruge
i opet ugleda lepih zvezda boju,
pa bude hteo redi:"Bejah sred one tuge,
prozbori tada i o nama re koju.
Zatim krug otvorie i njihove noge u beanju
hitre behu kao krila u ptijem soju.
Ni amin da izgovori niko ne bi bio u stanju
tako brzo kao to su oni nestali, pa da poemo poele moj voa na ovome putovanju.
Ja ga sledih i malo smo mogli da idemo
kada se um vode zau tako blizu
da smo jedva uspevali da se ujemo.
Kao ona reka185 to ka Monvizu186
tok svoj ima na levom boku,
ka istoku, u Apeninskom nizu,
to se zove Akvaketa187, pa niz strminu duboku
sa visine u dolinu putuje
i kod Forlija188 gubi ime u svom toku,
pa iznad San Benedeta del Alpe189, odjekuje
i niz jedan vodopad se stropotava
tamo gde hiljadu voda kako pada moe da se uje,
tako tamo gde je bila neka strmina vrtoglava
zausmo onu vodu krvavu do uasa
kako pada tako buna da zaboli glava.
Bejah vezan jednim uetom oko pasa
sa kojim sam nekada mislio
da ulovim arenog pantera vitkog stasa.
Poto sam ga sa pojasa otkaio,
onako kako mi je voa naloio,
dadoh mu ga, poto sam ga u klupe svio.
On ga je onda desnom rukom uhvatio,
pa ga je, stojedi dalje od ivice,
u onaj duboki ponor bacio.
Neto novo de se zbiti sred ove tmice,
pomislih u sebi, jer pogledom

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

185

... Ona reka... - Reka Montone u italijanskoj pokrajini Romanji, nad opatijom San Benedeto, pada niz
strminu i ima svoj tok, jer tee direktno u more, za razliku od drugih reka u blizini koje se sve ulivaju u Po.
186
Monvizo je vrh u Alpima visok 3.848 metara.
187
Reka Montone tee do grada Forlija pod imenom Akvaketa, a od Forlija gubi ime i tee kao Montone.
Ustvari, Akvaketa je jedna od tri alpske bujice koje tvore reku Montone.
188
Forli je grad u italijanskoj pokrajini Emilija-Romanja, koji lei kraj reke Montone.
189
San Bepedeto del Alpe je manastir odnosno opatija u italijanskoj pokrajini Emilija-Romanja.

www.balkanelite.org

Stranica 88

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

voa je ue pratio netremice.


Ah, kako oprezni moraju biti ljudi redom
kraj onih koji ne vide samo ta dela zbore,
ved i misli itaju u umu tvom.
A on meni: Brzo de dodi gore
to to ekam, a ti bi da otkrije u mislima;
brzo de ti se ukazati stvorenje najgore."
Uvek ovek istinu koja privid lai ima
treba da krije sve dok je to mogude,
jer de, inae, laov ispasti u oima svima,
ali ovo sada svako od mene ude
zarad ovih rima, kunem se itaocima,
eledi da moje delo traje kroz vekove budude,
da videh sred onog tekog dima
kako se neka prilika navie penje,
grozna da i najhrabrijem zastane dah u grudima,
kao to izranja mornar koji je koristio ronjenje
Da oslobodi sidro kada se ono zakai
o greben ili neko drugo morsko stenje,
pa prua ruke dok noge gri kao plivai.

www.balkanelite.org

117

120

123

126

129

132

136

Stranica 89

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE SEDAMNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi:
Nasilnici protiv prirode i zanata (zelenai)
Na ivici ponora poj avljuj e se Gerion190, uvar dubokog pakla. Dok se Vergilije pogaa sa
njime da ih odnese, na leima, do dna pakla, Dante prepoznaje neke zelenae po porodinom grbu
koji se nalazi na torbama to im vise oko vrata. Oni sede oko ivice ponora, pod vatrenom kiom, i
uzalud se tite rukama. Dante, poto ih je napustio, penje se sa strahom na lea Geriona i dok ga
Vergilije vrsto dri, stiu do osmog kruga.
Evo zveri sa repom kao to ima korpija
koja preskae brda, lomi oruje, svaki zid obori,
evo zveri to svet smradom obavija!
Tako poe moj voa da mi govori
i znak joj dade da nam prie blie,
sve do puta mramornog u onoj mori.
I gnusna ona slika licemerja se die,
pa pokaza svoju glavu i svoje grudi,
ali do ivice ponora njen rep ne stie.
Lice je imala kao to imaju poteni ljudi,
tako je bila glatka koa njene glave,
ali celo telo zmijsko me zaudi:
dve kande je imala do pazuha dlakave,
lea, grudi i bedra cela
prekrivale su ploice i kvrge poput trave,
sa toliko boja utkanih u tkivo tela
da ni Tatari ni Turci nisu tako tkali boje,
niti je Arahna191 takav vez plela.
Kao to amci na obali stoje,
delom u vodi, delom na obali, pa mi
se uini kao dabar koji repom rtve svoje,
u zemlji prodrljivih Nemaca, mami,
jer tako je ta grozna ivotinja stajala
na kamenom rubu koji opasuje pesak sami.
Po vazduhu je tako repom mahala,
vijudi svoje ralje otrovane,
da je kao neka korpija izgledala.
Voa ree: Ne treba da se stane,
ved put na da se nastavi kroz predele ove,
put zle betije to lei s one strane.

12

15

18

21

24

27

30

190

Geriona, mitskoga kralja, prikazivali su stari pesnici kao udovite sa tri glave i tri tela. On je kod Dantea
simbol prevare i uvar osmoga kruga, u kome su kanjene varalice. Danteov Gerion ima jedno telo, ali tri
prirode. Ima, takoe, ovekoliko lice, zmijsko telo, lavlje ape i raljast rep kao kor pija.
191
Arahna je bila slavna zbog svoga veza, pa se takmiila u vezu sa Minervom, koju je pobedila jednim radom
to je prikazivao Zevsove ljubavi, a Minerva ju je za kaznu pretvorila u pauka.

www.balkanelite.org

Stranica 90

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Zato krenusmo dole nadesno i nove


korake po rubu nainismo, deset ravno,
da izbegnemo uareni pesak i plamenove.
A kada stadosmo pred ono bide ogavno,
videh neto dalje, na pesku onom,
ljude to sede na rubu gde je grotlo tavno.
Tu de voa: U pojasu ovom,
da bi svoje iskustvo ti stekao,
idi i vidi kako im je u aru tom.
Budi kratak dok bude razgovarao,
a ja du, u meuvremenu, da zborim sa monstrumom
da nas na svojim pledima ponese kroz pakao.
Tako sam opet poao krajnjim rubom
tog sedmoga kruga, sasvim sam,
Do gomile koja je sedela na muilitu svom.
U oima im je goreo vreli plam,
rukama su na sve strane mahali svi
da se zatite od bola to zadaje uareni kam:
isto tako leti rade psi,
as njukom, as repom kada ih grizu
buve, muice i obadi zli.
Pogledah neke u lica, kada prioh blizu,
na koja je vatrena kia lila,
nikoga ne prepoznah, ali u tom nizu
videh da je svaka sen oko vrata nosila
torbu odreene boje, sa odreenim znakom,
pa se inilo da je oku njihovom ona bila mila.
A kada sam meu njih stigao korakom,
na jednoj utoj torbi videh znak plavi,
to je bio nalik nekom lavu opakom.
Zatim moj pogled dalje nastavi,
pa vide drugu torbu krvavo-crvene boje,
sa guskom beljom nego to je maslac pravi.
A jedan to je krmau imao kao obeleje svoje,
plavu i skotnu na torbi beloj,
ree meni: ta radi sred jaruge moje?
Odlazi, a poto si jo iv u raci ovoj,
znaj da de moj sused, Vitaliano192 se zove,
sedeti uskoro na levoj strani mojoj.
Meu Firentincima jedini sam iz Padove,
oni mi esto ui paraju svojom vikom:
Neka doe vitez to je nadmaio sve vitezove
i tri jarca nosi u grbu svom!
192

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

Plava svinja u belom polju je grb padovanske porodice Skrovenji, a ovde se Danteu javlja Reginaldo delji
Skrovenji, poznati zelena, koji se ciniki raduje to de posle svoje smrti kraj njega sesti i njegov sused
Vitaliano del Ponte, naelnik u Vienci 1304, a u Firenci 1307. Ruga se i Firentincima koji pate Zajedno sa
njim, jer oekuju viteza to je nadmaio sve vitezove", u stvari strahovitog zelenaa, na ijem su grbu tri
jarca - ovanija dei Bujamonti iz Firence.

www.balkanelite.org

Stranica 91

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Tu on iskrivi usta svoja, pa se isplazi


kao bik kada oblizuje njuku jezikom.
A ja u strahu da jo budem na toj stazi
i naljutim onoga to me je opominjao,
napustih due koje boja pravda gazi.
Naoh vou moga kojije ved uzjahao
na pleda one divlje zveri,
da mi ree: Skupi svu hrabrost koju bude imao.
Sada se samo ovako silazi u paklene dveri:
uzjai napred, da ja budem u sredini
tako da rep ne moe na tebe da se nameri."
Ko onaj to oseda ta mu groznica ini,
pa mu nokti postanu sasvim bledi
i drhti kada oseti hlad u blizini,
tako me govor moga voe tada zaledi,
ali stid me obuze,pa sam se ponaao
kao sluga koji hrabrog gazdu sledi.
Na ona grozna pleda sam uzjahao
i htedoh redi: Zagrli me snano, ama!
Ali, glas me je od straha izdao.
A, onaj koji mi je ved pomogao u muka ma
drugim i tekim, im sam se popeo
obgrli me i vrsto stegnu rukama,
pa ree: Gerione, odmah da si poleteo;
sputaj se u irokim krugovima i lagano,
misli na ivoga oveka koji je na tebe seo.
Kao to brodid izlazi iz luke polagano,
pa unazad brodi, tako se neman otisnula,
a kada je osetila more prostrano,
tamo gde behu grudi, repom je mahnula,
pa opruivi ga kao jegulja, zapliva,
grabedi kandama vazduh smrdljiv ko vodka trula.
Mislim da ni Faetona193 iva
vedi strah ne obuze kada je uzde ispustio,
zbog ega vatreni trag nebo jo skriva,
niti sirotoga Ikara194 kada je osetio
da gubi perje, jer se vosak topi pod toplotom
dok mu je otac vikao: Loim putem si se zaputio!,
kao to moj bee kada ne videh u grotlu tom
nita osim vazduha, samo tama
i lea nemani u nitavilu onom.
Ona je letela lagano sasvim sama,
kruedi silazila, a to sam znao

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

193

Faeton, sin Helija (Sunca), dobio je jednom doputenje da upravlja oevim kolima, ali nije znao da njima
upravlja, pa se sruio pogoen Zevsovom munjom, poto je sagoreo sazvea, a trag tog dogaaja je Mleni
put.
194
Ikar, sin Dedalov, poleteo je vetakim krilima, koja su bila slepljena voskom, ali se vosak poeo topiti kada je
Ikar, uprkos oevoj zabrani, hteo da prie blie Suncu, pa je pao i poginuo.

www.balkanelite.org

Stranica 92

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

po vazduhu to je odozdo duvao ka nama.


Ved sam sa desne strane sluao
vrtlog koji je pod nama hujno uborio,
pa sam zato glavu nadole sagao.
Pri naginjanju jo vie sam se uplaio,
ali kada videh vatre i uh jauke plane,
sav drhtedi jo jae sam noge skupio.
Zatim videh sred rupe mrane
ono to pre silaska nisam video
i muke kakve samo pakao moe da zane.
Kao to sokolu koji je dugo leteo
ne ulovivi nikakva plena ni ptice tako,
sokolar kae: Avaj, ved si sleteo!"
kada umoran, sa visina gde leti lako,
pravedi sto krugova, soko je krila sloio
dalje od gospodara, uvreen i zlovoljan jako,
tako nas je Gerion na dno spustio
uz stene u strmoj klisuri,
pa, im se nas rasteretio,
on, kao strela, dalje odjuri.

www.balkanelite.org

117

120

123

126

129

132

136

Stranica 93

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE OSAMNAESTO
Krug osmi - Prva zla jaruga: Podvodai i zavodnici
Druga zla jaruga: Laskavci
Gerion ostavlja dvojicu pesnika u osmom krugu pakla u kome ima deset zlih jaruga. Te su
jaruge koncentrino poreane oko dubokog bunara, koji se nalazi u sredini okrugle poljane. Od ivice
poljane do bunara vode mostovi preko svih jaruga. U svakoj zloj jaruzi kanjeni su grenici jedne
vrste. U prvoj su podvodai i zavodnici ena. Tu Dante prepoznaje Venedika Kadanemika195 i
Jasona196. Zatim pesnik prelazi u drugujarugu gde meu grenicima vidi Alesija Interminelija 197 i
Taisu198.
Mesto zlih jaruga sred pakla postoji
svo od kamena i sivkaste boje
kao i zidina to oko njega stoji.
Usred polja u kome toliko zlo je
nalazi se bunar irok i dubok, prava kuga,
o kome du kasnije redi to je.
Onaj pojas izmeu bunara usred kruga
I okolnih strmina krunog je oblika
I podeljen na deset zlih jaruga.
Kao to nama izgleda slika
mnogih jaraka to tvrave opasuju
Da im tite zidine od napasnika,
tako su te jaruge to bunar okruuju
izgledale, i kao to s praga tvrava
preko jaraka mostidi vodu premoduju
tako su od podnoja stenja koje dolinu opkoljava
ili grebeni preko jaruga i mea
sve do ruba bunara gde im se put zavrava.
Na tom mestu,sa svojih lea,
Gerion nas zbaci, pa pesnik levo kroi,
a ja za njime smrknutih vea.
Na desnoj strani nove patnje videe moje oi,
nove muke i nove avole
to ih prva jaruga za grenike sroi.
Na dnu su bile due grene i gole:
s ovu stranu sredine jedna gomila ka nama eta,
s onu druga naporedo s nama, bre,koraa nadole,

12

15

18

21

24

27

195

Venediko Kadanemiko del Orso bioje voa Gvelfa u Bolonji. Umroje 1302. go-dine. Opisuju ga kao nasilnog
oveka.a Dante gaje, verovatno, upoznao za vreme svojih studnja u Bolonji.
196
Jason, u grkoj mitologiji tesalski junak, sin Esona, kralja Jolka. Stric Pelija mu je uskratio pravo da nasledi oca
na prestolu osim u sluaju da vrati zlatno runoi izKolhide, pa je on poao sa Argonautima da izvrn taj
zadatak. Doneo je zlatno runo i doveo arobnicu Medeju kojom se oenio.
197
Alesio Intermineli bio je na glasu kao laskavac.
198
Taisa je bila uvena grka hetera, poznata iz Terencijeve komedije Evnuh"

www.balkanelite.org

Stranica 94

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kao to su Rimljani zbog mnogo sveta


u svetoj godini jubileja, preko mosta, smislili
da jedna gomila drugoj ne smeta,
pa su jedni ka zamku okrenuti bili
i ka Svetom Petru ili u koloni svojoj,
a drugi, suprotno, ka brdu odlazili199.
I s ovu i s onu stranu na grozoti kamenoj
videh rogate avole sa velikim bievima
koji su ih okrutno tukli u jaruzi toj.
Ah, kako su pod prvim udarcima
beale due i nijedna nije ekala
druge i trede udarce po leima.
Dok sam iao kraj te jaruge pune kala,
jednog videh i odmah rekoh: Znam,
ovoga sam video i pre ovih zala.
Zato sam stao da ga prepoznam,
pa se i moj voa zaustavio
i pristao da se vratim i neto pitam.
A onaj bievani je pomislio
da se skrije, sputajudi pogled, ali uzalud, jer tada
ja rekoh: O ti to si pogled spustio,
ako me tvoj izgled ne vara sada,
ti si Venediko, po prezimenu Kadanemiko,
ali ta te je dovelo sred ovoga hada?
A on meni: Da se ispovedam nisam sviko,
ali tvoj me na to goni govor mio,
jer me seti na svet koji sam voleo onoliko.
Ja sam bio onaj to je Gizolabelu200 ubedio
da se Markizovim201 eljama poda lako
ma kako ruan pomen tome bio.
Nisam jedini iz Bolonje koga ovde mue tako,
jer na ovom mestu ih toliko ima
da takvo mnotvo ne ivi svakako
ni izmeu Savene i Rena202 u naim krajevima
i ako eli potvrdu toga u ovom plau,
seti se lakomosti koja je bila draga nama svima.
Dok je govorio, udarac bia se zau
i glas jednog demona: Nema ovde ena

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

199

..... A drugi, suprotno, ka brdu odlazili - U prvoj jaruzi kanjeni su podvodai i zavodnici. Jedni se kredu tako
da dolaze gledaocima u susret (du spoljnog bedema), a drugi (oni to idu du unutranjeg bedema) idu
uporedo sa gledaocima, ali brim korakom. Dante se ovde seda kako su 1300. godine prilikom proslave
jubilarne godine, u Rimu uredili kretanje ogromnog broja hodoasnika, tako da su preko mosta na Tibru
jedni ili prema Svetom Petru, imajudi pred sobom zamak Sant Anelo, dok su na drugoj strani mosta ili
oni koji su se vradali, gledajudi pred sobom brdo Monte anikolo ili Monte ordano (tumaenja su razna).
200
Gizolabela je bila sestra Venedika Kadanemika, koju je on nagovorio da se ne odupre markizu Obicu dEste
(moda je bio u pitanju i neki drugi markiz, razna su tumaenja).
201
Markiz je verovatno Obico dEste, postoje razliite verzije.
202
Savena i Reno su reke izmeu kojih lei Bolonja.

www.balkanelite.org

Stranica 95

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

da ih podvodi, odlazi podvodau!


Ja se pridruih mome voi kraj onih sena,
zatim smo malo ili, pa dospeli
tamo gde jedan greben tri iz stena.
Lako smo se uz njega popeli
i desno krenuli niz njegove hridi,
pa napustili te grenike koje su svi prokleli.
Kada smo stigli tamo gde se vidi
prolaz da bievani mogu da prolaze,
voa ree: Stani, dalje ne idi,
neka te njihov pogled opazi,
ranije im nisi video lika,
jer su naporedo s nama ili po stazi.
Sa staroga mosta gledali smo gomilu zavodnika
koja je dolazila k nama sa druge strane
i koju je, takoe, ibao bi krvnika.
A moj uitelj i bez pitanja stane
da zbori: Vidi onog velikog to je k nama poao
i ne doputa da mu zbog bola ni suza kane:
jo je kraljevsko dranje zadrao!
To je Jason, koji je Kolhima203
umom i srcem zlatno runo uzeti znao.
On stie na ostrvo Lemnos 204 putujudi morima,
gde je smela enska ruka ved bila
nemilosrdno odsekla glave svim mukarcima.
Tu je milovanjem i uz laskanja mila
Hisifilu205 prevario onako mladu,
koja je ranije i sama druge ene prevarila.
Ostavio ju je zatrudnelu u jadu,
i zbog toga je na ove muke osuen bio,
a time je i Medeja206osvedena u ovom hadu.
S njim je ko god se takvim prevarama bavio,
i to neka bude sve to treba da zna
o prvoj jaruzi i onome ko se u njoj skrio.
Ved nas je tamo odveo korak na
gde je uska staza na drugi bedem izbila,
a koji slededem luku slui kao uporite ba.
Tada se u drugoj jaruzi zaula sila
zavodnika, to kuka i hukde od strave,
dok se dlanovima sama udara ta gomila.

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

203

Kolhi su stara etnnka zajednica gruzijskog porekla, koji su u pometku prvog milenijuma pre nove ere iveli
na obalama Crnoga mora.
204
Na strvu Lemnos su ene poubijale sve mukarce. Njih je kaznila boginja Venera, zbog njihove bezbonosti,
da smrde kao koze, pa su, iz osvete, pobile sve mukarce, jer ovi nisu hteli da budu sa njima.
205
Hisifila je jedina ena sa osgrva Lemnosa koja je spasila oca prevarivi druge ene tako to im je rekla da ga je
ubila.
206
Medeja je mitska arobnica koja se udala za Jasona, ali ju je on ostavio zbog druge ene. Osvetila mu se
koljudi njegovu i svoju decu.

www.balkanelite.org

Stranica 96

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Obale su bile sasvim buave


od pare koja sa dna stie,
a u oi i nos donosi mirise nezdrave.
108
dno je duboko, pa se tamo nie
ne vidi ako se na vrh luka ne stane,
tamo gde se greben najvie uzdie.
111
Tu smo stigli, pa u jaruzi sa te strane
videh ljude potopljene u izmetu,
koji iz ljudskih nunika, mnim, tu pane.
114
I zuredi oima u tu jarugu prokletu
videh jednog tako umazanog govnima
da se nije znalo je li pop ili pripada obinom svetu.
117
On viknu: Zato me gleda takvim oima
vie nego druge to ovde grehe ispataju?
A ja njemu: Jer mislim da meu svima
120
ved sam video tebe kose suve u zemaljskom kraju
i ti si Alesio Intermineli iz Luke207
zato me vie od ostalih tvoje seni zanimaju.
123
A on tada udarajudi se po glavi od muke:
Tu sam dospeo, jer sam laskao bezmerno
i uvek voleo laskanja zvuke."
126
Na to de voa: Napred pogledaj smernoree, - da vidi, tamo put one strane,
lice koje treba da zapamti verno,
129
lice one ene, prljave i raupane,
to se grebe govnavim noktima,
pa as une, a as ustane.
132
To je Taisa, kurva koja je ovim reima
svome ljubavniku - kada zapita: Jesam li po volji
tebi i mio? - odgovorila: Neizmerno, u srcu i mislima!
I tu neka nam se na pogled zaustavi i zadovolji.
136

207

Luka, grad u pokrajini Toskani u Italiji.

www.balkanelite.org

Stranica 97

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DEVETNAESTO
Krug osmi (nastavak): Treda zla jaruga: Simonijaci
U tredoj su jaruzi simonijaci, koji trguju crkvenim dobrima i slubama. Dante se obruava na
simonijake i hvali boju pravdu. Simonijaci su kanjeni tako to vise strmoglavce u malim bunarima iz
kojih im vire noge, a mui ih vatra koja im lie stopala. Papa Nikola III, iz kude Orsini, kada je uo
Dantea da dolazi, pomislio je da je to Papa Bonifacije VIII, koga je oekivao. Kada je uo da nije tako,
otkriva Danteu da posle Pape Bonifacija VIII tamo treba da stigne i Papa Klement V. Dante vrlo otro
govori protiv pohlepe papa. Vergilije je zadivljen time i vrada Dantea na most koji stoji nad etvrtom
jarugom.
O Simone208 vrau, o njegovi bedni sledbenici,
to boje stvari ,koje u namene dobre i svete
moraju da budu upotrebljene, pohlepni bezbonici,
za srebro i za zlato vi te svetinje prodajete,
pa zato neka se sada o vama zasvira u trubu,
jer treda jaruga je mesto za vae due proklete.
Ved smo stigli do trede jaruge i na rubu
stajali onog dela grebena sred kaljuge zarazne,
koji nad sredinom nadvisuje jarugu grubu.
O mudrosti svevinja, modne su tvoje vetine razne,
koje pokazuje na nebu, na zemlji i u paklu,
i tvoja vrlina svima pravedne deli kazne!
Videh na kamenu olovno-sivom, po strani i po dnu,
rupe ko bunaride, sve iste, ni ire ni due,
svaku videh jednake veliine i okruglu.
Nisu mi izgledale ni vede ni ue
od posuda u mom lepom San ovaniju209
koje pri obredu krtenja popovima slue.
Jednu od njih,da spasim ivot detetu, palom u nju,
razbio sam ja pre nekoliko godina
i lae ko misli da sam imao nameru drugaiju.
Iz svake rupe, iva je istina,
visili su stopala i noge grenika
do bedara, a unutra bila je njihova telesina.
Plamenovi su lizali oba stopala nesrednika,
pa je tako snano trzala glenjeve svaka hulja
ne bi li pukle veze od pruda tih jadnika.
Kao to gore stvari masne od ulja,
pa plamen samo po povrini gori,

12

15

18

21

24

27

208

Simon je Simon Mag, koji je, prema Bibliji, hteo da kupi dar udotvorsgva.Po njemu je dobila ima simonija,
prodaja svetenikih inova i indulgencija u srednjem veku. Indulgencije su oprotajnice grehova u
rimokatolikoj crkvi, a od koliine novca date za oprotajnicu zavisili su ovekova sudbina i mesto na nebu.
Zbog ovoga se Luter pobunio protiv rimske crkve.
209
Dante uporeuje upljine na dnu i stranama jaruge sa udubinama krstionice u crkvi San ovani u Firenci i
brani se od sumnji izreenih prema njemu kada je razbio jednu od tih udubina u koju je palo dete koje je
spasavao od davljenja.

www.balkanelite.org

Stranica 98

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

tako i njih ovde od prstiju do peta vatra ulja.


Ko je onaj, uitelju, to se vie bori
i trza od svojih sapatnika, rekoh - i najcrveniji plamen ga mori?
A on meni: Ako eli, sada je prilika
da te blaom stranom dole spustim,
pa de sve uti od tog grenika.
A ja: elim ono to se tebi ini milim,
ti si gospodar i zna da sledim ko po crti
tvoju volju, a zna i sve to mislim."
Tako tada stigosmo na bedem etvrti,
pa po levoj strani smo sili
na dno buno i tesno gde se tolika muka vrti.
Dobri uitelj, pre nego to smo prili
bunaru iz koga je onaj onako nogama mahao,
ne spusti me, ved me nosio i tako smo ili.
Ma ko da si to si u bunar naglavce pao,
tuni due, zabijen tu kao kolac, poeh da zborim, bi li glasa od sebe dao?
Ja sam stajao kao kada neki sveti otac
ispoveda ubicu koji je glavu u rupu ved stavio210,
pa ga zove da odgodi as kada de biti mrtvac.
A on viknu: Jesi li se i ti u bunar zabio,
Jesi li najzad stigao, Bonifacije211?
Za nekoliko godina spis me je prevario.
Zar ti ono blago vie milo nije
zbog koga si lepu enu ugrabio,
pa si je opljakao poput lije?
Stajah kao onaj koji nije shvatio
misao izreenu, pa, ko dete osramodeno,
ne zna ta bi jadan odgovorio.
A Vergilije ree: Neka mu ovako bude uzvradeno:
Nisam taj za koga misli da je bio.
Ja odgovorih kao to mi bi reeno.
Na to je duh noge sasvim zgrio,
pa uzdiudi glasom planim
ree meni: Dakle, ako sam dobro shvatio
da ti je stalo, u ovim ponorima mranim,
da sazna ko sam, pa si siao niz litice,
onda znaj da sam nosio plat i titulu s njim,
a doista bejah sin medvedice212

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

210

... Koji je glavu u rupu vek stavio - U srednjem veku su pladene ubice naglavce zakopavali u zemlju, pa bi
oni, poto im je glava ved u jami, traili svetenika da ih ispovedi pre nego to budu zatrpani, da bi time jo
malo odloili izvrenje kaJne i produili svoj ivot.
211
Dante je ovde na vispren nain odredio mesto u paklu jo ivome papi Bonifaciju VIII. Poto je uo Danteove
rei, pomislio je papa Nikola III u svojoj rupi da to govori Bonifacije i da je spis, tj. proroanstvo o njegovoj
smrti pogreilo za nekoliko godina, jer je Bonifacije umro 1303. godine, a razgovor se vodi 1300. godine.

www.balkanelite.org

Stranica 99

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

tako pohlepan da medvedide okoristim


sam gore mnogo stekao, pa ovde dopao eravice.
Drugih ima ispred mene u bunarima istim
koji su pre mene bili simonijaka rugoba
sa telima, meu stenama, sada ukljetenim.
I ja du dole pasti kada bude doba
da stigne onaj za koga sam mislio da ti si
kada sam te onako pitao iz ovog groba.
Ali, mnogo due telo moje naglavce visi
u vatri to lie tabane nego to de njega pedi,
toliko due da ti to zamisliti u stanju nisi,
jer de iza njega stidi grenik vedi,
pastir jedan213, bez zakona, sa zapada,
toliko grean da de nad obojicom ledi.
Novi Jason iz knjige Makabejaca214 bide ta nakarada,
i kao to njemu kralj njegov bi naklonjen,
tako de i kralj Francuske biti ovoj sklon tada.
Ne znam bejah li previe drzak u taj tren
kada mu uzvratih na nain ovakav:
Reci mi koliko blaga Gospod na uzvien
zatrai od Svetoga Petra ili poklon kakav
da bi mu predao kljueve svetih vrata?
Samo: Sledi me!, bi njegov zahtev sav.
Ni Petar ni drugi nisu ni srebra ni zlata
traili od Matije kada su ga izabrali
da zauzme mesto vrlo grenoga brata.215
Pa ba su ti dobru kaznu odabrali,
i dobro uvaj novac zlo sticani
zbog koga ti onako hrabro na arla216 navali.
I da mi potovanje ne brani,
ono prema kljuevima uzvienim u vlasti
koje si drao dok su ti tekli zemni dani,
ja bih mogao i tee rei kasti,
jer vaa pohlepa rastuuje svet mio,
uzdiudi zle, a gazedi one koji imaju asti.
Vas je, pastire, Bogoslov217 primetio

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

212

... Sin medvedice Papa Nikola Orsini je bio iz rimske porodice Orsini koju su u ono vreme zvali de filiis
Ursae(ursa, lat.: medvedica, meka, pa Orsini znai sin medvedice). Veliki plat je papski plat.
213
... Pastir jedan ... - Papa Klement V, bio je papa od 1305. do 1314. Dante ga optuuje daje bio beJ
zakona", odnosno da je postupao van svih etikih verskih Jakona.
214
Knjiga Makabejaca - Druga knjiga Biblije Makabejaca u kojoj se kae da je Jason stekao poloaj velikog
svetenika tako to ga je kupio od kralja Antioha.
215
Greni brat - Juda na ije je mesto rebom izabran Matija.
216
arl I Anujski je odbio ruku jedne papine nedake, pa ga je ovaj toliko zamrzeo zbog toga da ga je liio asti
rimskoga senatora i namesnika crkve.
217
Sveti Jovan Bogoslov u svojoj Apokalipsi ima viziju korumpiranog paganskog Rima, koju Dante prenosi na
hridanski Rim. U XII poglavlju on govori o Rimu kao velikoj bludnici" ... onoj to sedi na vodi kako kae
Dante u ovom pevanju. ... Sedam glavapredstavlja sedam breuljaka na kojima je sagraen Rim, a ...

www.balkanelite.org

Stranica 100

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kad je video onu to sedi na vodi


i da se kurva sa kraljevima, kada je shvatio:
onu to se sa sedam glava rodi
i koja je deset rogova nosila na glavi
sve dok joj je mu potenom stazom znao da hodi.
Takav kao vi Boga od srebra i zlata pravi
i kakva je razlika izmeu pagana i vas
osim to vi stotinu, a on jednoga slavi.
O Konstantine218, koliko je zla donelo meu nas
ne tvoje preobradanje, ved to si dao darove
koje prvi bogati papa primi u onaj as!
I dok sam mu govorio rei ove,
ne znam da li je jako grio
od grie ili besa svoje udove.
Mislim da je moj voa zadovoljan bio,
jer videh da mu lice paljivo prati
zvuk istinitih rei koje sam govorio.
Zatim me sa obe ruke uhvati
i na grudi svoje snano privi,
pa se, putem koji smo doli, vrati.
Nije umor osedao, ved uz kamen ivi
odnese me lako na vrh grebena
to sa etvrtoga vodi na peti bedem sivi.
Tu se paljivo oslobodi svoga bremena,
lagano, jer greben bio tako kamenita strmina
da bi i kozama bila teka ta staza kamena.
Tu se, preda mnom, otvori nova udolina219.

108

111

114

117

120

123

126

129

133

deset rogova ... deset je kraljeva koji de vladati Rimom. Meutim, mnogi komentatori smatraju da su to, u
stvari, metafore za sedam sakramenata i deset bojih zapovesti iz kojih je crkva crpla snagu dok je papa
(njen mu) iao stazom potenja. Naime, pape su nazivane muevima crkve, pa tako i izraz "lepa ena u 56.
stihu ovog pevanja oznaava crkvu.
218
Crkva je poela da se korumpira kada je imperator Konstantin, u znak zahvalnosti papi Silvestru koji ga je
izleio od lepre, dao dominaciju nad Rimom. Tek u XV veku je Lorenco Vala dokazao da se radi samo o
legendi.
219
...Udolina ... - Dante, esto, jaruge naziva dolinama.

www.balkanelite.org

Stranica 101

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESETO
Krug osmi (nastavak) - etvrta zla jaruga:
Vraevi i arobnjaci
Muke na koje su osueni vraevi i arobnjaci (oni su izoblieni tako da im je glava okrenuta,
pa im je lice na leima) izazivaju samilost kod Dantea, ali mu Vergilije zato upuduje ustre zamerke.
Meu kanjenima u ovoj zloj jaruzi nalaze se Amfiaraj, Tirezija, Aruns, Manto, Evripil, Mikele Skoto,
Gvido Benati i Azdente220. Potom dva pesnika nastavljaju svoje putovanje.
O novoj kazni sada bih da spevam stihove
i otelotvorim pevanje po redu dvadeseto
prvog dela speva gde opisujem paklene krugove.
Ved sam bio spreman da ukleto
pogledam otvoreno dno jaruge
gde suze kvase prostranstvo prokleto.
Videh svet koji pun tuge
hodi dutke i plaudi kao to ovim svetom
kredu se povorke procesija, tihe i duge.
Pogledah bolje, i u bunaru paklenom
videh da ima telo udesno izoblieno
svako od njih od brade ka trupu svom.
Nad krsta svakome je lice nadneseno,
pa je unazad morao da hoda svako,
jer napred da vide njima je zabranjeno221.
Moda se zbog paralize tako
neko od njih izokrenuo nezgodno,
ali u to ne mogu da poverujem lako.
Neka ti Bog podari, itaoe, da bude plodno
tvoje itanje, a sada i sam prosudi
mogah li da ne patim kada rodno

12

15

18

21

220

Amfiaraj je kao vra, predvideo da de poginuti pred Tebom, pa se sakrio pre bitke, ali ga je izdala ena Erifila.
Za vreme borbe otvorila se, pod njim, provalija, pa su mu Tebanci dovikivali podrugljivo rei navedene u
pevanju. Tirezija je bio Tebanski vra, koji je oinuo ibom dve zmije u toku parenja, pa se pretvorio u enu.
Posle sedam godina naao je te dve isge zmije u istom poloaju i oinuo ih ibom, pa tako povratio svoj
izgled mukarca. Aruns je bio slavni tebanski vra, pozvan u Rim u doba graanskih ratova izmeu Cezara i
Pompeja i prorekao je Cezarovu pobedu. Mantoje bila Tirezijina kdi, koja je pobegla iz domovine posle oeve
smrti, beedi od Kreontove tiranije. Legendu o postanku Mantove Dante je preuzeo od Vergilija, Ovidija i
drugmh. Evripil je bio vra u vreme kada su svi mukarci iz Grke otili u rat protiv Troje, a u zemlji ostala
samo deca. Mikele Skoto je bio poznat po svojim prevodima Avicene s arapskog i hebrejskog jezika, a bavio
se astrologijama i tajnim naukama. O tome se mnogo prialo u doba dok je bio u slubi Fridriha II. Gvido
Bonati, rodom ij Forlija, bio je poznati astrolog XIII vekp. Azdente je bio, u stvari, nadimak obudara
Benvenuta, koji je iveo u Parmi u drugoj polovini XIII veka i bio poznat kao vra.
221
... Jer unapred da vide njima je iabranjeno- Greh je videti ono to Bog neKe da ljudi vide, pa poto su
vraevi hteli da vide daleko unapred, sada moraju da gledaju unazad i tako su, zauvek, odvradeni od svoga
cilja.

www.balkanelite.org

Stranica 102

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

pleme nae videh takvo i da su ti ljudi


tako uvrnuti da su suze svima
padale medu guzove umesto na grudi.
Plakao sam naslonjen grudima
na otru liticu, a moj voa, u trenu tom,
ree: Nisi valjda slian njima?
Samo kada ne plae nad ovom gomilom,
ti si samilostan, jer ko je bezumniji, da li zna,
od onoga koji ima saaljenja nad kaznom bojom?
Digni glavu, digni da onoga ugleda
pred kojim se, na oigled tebanske raje,
otvori zemlja, pa ona povika:"Kuda propada?
Zato naputa bitku Amfiaraje?"
A on se nizbrdo kotrljao tada
do Minosa222 koji svakoga hvata, ma ko da je.
Gle, na mesto pleda stoje grudi tog gada,
jer je hteo unapred stvari da predvidi,
pa unazad gleda i natrake hoda sada.
Tireziju koji je izmenio izgled, vidi,
on je od mukarca postao ena
i sve udove imao takve da ih se stidi.
Zmiju to sa zmijom je spletena
morao je ibom da proganja
da mu se vrati mukost izgubljena.
Onaj to se na njega trbuhom naslanja Aruns je iz lunijskih planina223, gde ore
Kararski seljak 224iz nizine, a tu mu je imanje,
meu belim mramorom imao pedinu gore
za svoje boravite iz koga je mogao da bludi
njegov pogled u zvezde i more.
A ona to je prekrila grudi,
koje ne vidi, s raspletenim kosama
i rutava je da ovek poludi,
Manto je bila to je lutala mnogim zemljama,
pa se skrasila tamo gde sam se ja rodio
i zato sluaj ko je bila ta dama.
Kada se njen otac225 sa ivotom rastavio
i grad Bahusa226 u roba se pretvorio,
njen je korak dugo svetom kruio.

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

222

Vidi napomenu 1) udvanaestom pevanju.


... Lunijskih planina ..." - Luni je stari etrurski grad izmeu dananjnh italijanskih pokrajina Toskane i Ligurije.
U Danteovo doba bio je ved u ruevinama.
224
... Kararski seljak... - Karara se nalazi blizu starog etrurskog grada Lunija i poznata je, jo iz rimskoga doba,
po svom mermeru. Kararski seljaci, koji su iveli u dolini ispod rudnika, odlazili su da u okolini rudnika, gde
jo nije bilo toliko iskopina, a bilo je neto mrave zemlje, gaje svoje proizvode.
225
... Njen otac- Tirezija.
226
... I grad Bahusa ..." - Teba je bila sveti grad Bahusov koji je pao u ropstvo tiranina Kreonta, posle smrti
Eteokla i Polinika.
223

www.balkanelite.org

Stranica 103

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Gore u lepoj Italiji lik jednog jezera se skrio


u podnoju Alpa s nemakom granicom u dodiru,
zovu ga Benako227, nad Tirolom228 sjaj je svio.
Bezbroj je izvora, mislim, to izviru
izmeu Garde, Val Kamonnke229 i Apenina
koji u pomenuto jezero uviru.
Na sredini je mesto gde bi pastir iz Trentina,
Onaj iz Bree i onaj to iz Verone230 stie,
mogao da blagosilja kada bi tamo stupila noga njina.
Lepa i jaka tvrava Peskijera231 se uzdie
i onima iz Bergama i Bree232 se opire,
tamo gde se obala sputa nie.
Tu se izliva sva voda to uvire
u krilo Benaka i tu ne moe stati,
pa se rene vode niz zelene panjake ire.
Kada voda pone tako proticati,
to nije vie Benako, ved se Mino zove,
sve do Governola gde de u Pou nestati.
Ne tee dugo kada stigne do ravnice nove
u kojoj se razliva i pretvara u movaru,
koja, esto, leti ima usahle ritove.
Okrutna devica, prolazedi kroz pustaru,
vide zemlju usred one barske vode,
nenastanjenu i pustu u evaru.
Tu, da bi izbegla drutvo ljudi, ostade kraj vode,
sa slugama da svet vradbinama hrani,
tu poive, tu sa sveta dua njena ode.
Zatim se ljudi, unaokolo rasejani,
skupie na mestu okruenom
movarom koja je mogla da ih brani.
Izgradie grad nad grobnicom njenom,
I zbog nje, koja je to mesto izabrala, bez vraa233,
grad Mantovu nazvae njenim imenom.
Nekada je tu ivela svetina mnogo jaa,
pre nego to Kazalodijevu glupost tada
Pinamontijeva prevara234 iskoristi i nadjaa.

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

227

Benako - naziv za jezero Garda u severnoj Italiji.


Nije jasno da li Dante misli na pokrajinu Tirol ili nekadanji zamak Tirol kraj Merana, sedite tirolskih grofova
229
Val Kamonika - Dolina u Italiji uz reku Oljo dugu 81 kilometar u pravcu sever - jug Kamonijskih i Bergamskih
Alpa.
230
... Pastir iz Trentina, onaj ij Bree i onaj to iz Verone stie- Nasred jezera se nalazi jedno mesto na osgrvcu
Dei Frati (danas Leki) gde se uzdie crkvica. Tu se dodiruju dijeceze tri biskupa - iz Trenta, Bree i Verone, pa
sva trojica imaju jurisdikciju nad tim mestom.
231
Peskijera - Gradid Peskijera na obali jezera Garda.
232
... I onima iz Bergama i Bree se opire..i - Peskijeru su sagradili Verone-ani kao tit protiv Bergama i Bree,
a tu otie reka Mnno iz jezera Garda.
233
... Bez vraa ... - U znaenju: ne pitajudi nikakvog vraa, kao to je tada bio obiaj.
228

www.balkanelite.org

Stranica 104

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Zato te opominjem da ako uje ikada


da se drugaije o poreklu moga grada zbori,
istina ne sme zbog lai da strada.
A ja: Uitelju, tvoji su mi odgovori
tako jasni i toliko verujem u re tvoju,
da su svi drugi isto kao i ugalj kada sagori.
Reci, meu svetom to je ovde u velikom broju,
vidi li nekoga vrednog pomena iz tvojih usta,
jer samo na to obradam panju moju.
Tada mi ree: Taj to mu brada gusta
pada niz mrka pleda bavio se vradbinama
kada je Grka ostala bez mukaraca, pusta
i kada ih je tek malo ostalo u kolevkama,
pa je sa Kalhasom u Aulidi235 dao
znak da se presee ue barkama.
Evripil se zvao, sve o njemu sam napisao
u mome uvenom epu, u jednom delu,
to dobro zna, jer si ga celoga itao.
Onaj drugi to je tako mrav u telu,
bio je Mikele Skoto, to je zaista
tajnu arobnih vetina znao celu.
Vidi Gvida Benatija, vidi Azdenta neista,
koji bi voleo da se samo koom i pagama
bavio, ali sada je kasno za tog antihrista.
Vidi one jadnice to su napustile rad sa tkaninama,
igle i preslice, pa poele da vraaju
i vraale votanim lutkama i travama.
sad poi236, jer ved Kain pod Seviljom ide kraju
obe hemisfere, sa trnjem, imaj na umu,
i sputa se ka morskom raju.
A nodas bio je pun mesec na drumu,
ega se seda, jer ti je koristan bio
vie puta kroz onu gustu umu.
I dalje smo ili dok mi je tako govorio.

99

102

105

108

111

114

117

120

123

126

130

234

... Pinamontijeva prevara..." - Pinamonte dei Bonakolsi je nagovorio grofa Alberta da Kazalodija, koji je
vladao u Mantovi, da protera svoje protivnike iz grada. Meutim, taj dogaaj je izazvao takvo
nezadovoljstvo da ga je Pinamonte iskornstno i preuzeo vlasg u gradu. Drao je vlast od 1272. do 1291.
godine.
235
...Sa Kalhasom u Aulidi ..." - On i Kalhas dali su u Aulidi znak za polazak brodovima.
236
... A sada poi- Po narodnom verovanju uliku meseca vidi se Kainovo lice sa snopom trnja. Dante eli da
kae da se mesec nalazi na horizontu, koji razdvaja dve zemalljske hemisfere i zalazi u okean kod Sevilje.
Poto je mesec prethodne nodi bio pun, a sada zalazi, znai da je sunce izalo pre jedan sat i da je otlrilike 6
sati ujutru, odnosno jutro drugoga dana od kako su pesnici poli u pakao.

www.balkanelite.org

Stranica 105

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET PRVO


Krug osmi (nastavak) - Peta zla jaruga: Varalnce
U petoj jaruzi nalazi se crna smola koja kljua i u kojoj se kuvaju varalice odnosno
podmitljivci, koji za novac ili neku drugu korist izdaju interese zajednice ili svoga go-spodara. Oko
jaruge pune kljuale smole obilaze avoli sa kukama da dohvate svakoga ko se pomoli iz te vreline.
Pesnici vide kako jedan avo nosi na leima nekog grenika iz Luke, baca ga u smolu, a ostali demoni
ga odmah hvataju i rugaju mu se. Vergilije trai od avola da omogude pesnicima da prou bez
problema. Zlorepi, voa tih avola, daje im pratnju od deset avola, ali ih upuduje sa lanim
obavetenjem ka nepostojedem mostu.
Tako s mosta na most, zboredi,
o onome to za moju pesmu vano nije,
stigosmo na vrh, pa tu stojedi ostali smo da vidimo dno nove provalije
zlih jaruga i u njoj jadnike to vrite;
zadivljen videh je mranu da nema mranije.
Kao to je zimi venecijansko brodogradilite
dim kljuale smole celo obavio,
jer trulo drvo katran za zatitu ite
kada ne moe vie da plovi, pa je neko naumio
da novi brod gradi, a neko samo zapuava
pukotine na brodu koji je ved plovio,
i neko na pramcu, neko na krmi klinove ukucava,
neko vesla pravi, neko uad upreda,
neko jedra sprema za mora plava,
tako je kljuala gusta smola gde god se pogleda,
ne zbog vatre, ved po volji bojoj
i lepila se za sve strme obale odreda.
Video sam smolu ,ali ne videh u njoj
nita osim mehura koji su izbijali kao iskrice,
dok se masa nadimala, pa splanjavala u jaruzi toj.
Ja sam stajao i dole gledao netremice
kada moj voa ree: Gledaj, gledaj tamo! pa me povue dalje od litice.
Okrenuh se kao ovek koji eli samo
da vidi ono od ega bi da bei, ma ta da je,
i koga nagli strah svlada, pa, kao to znamo,
uprkos elji da vidi, bei i ne staje;
tako sam crnog avola iza nas ugledao
kako uz greben tri ka nama i ne posustaje.
Jao, kako je samo divlje izgledao
i koliko mi se okrutan uinio
sa rairenim krilima, lakonog i zao!
Njegovo koato i uzdignuto rame je objaio
neki grenik sa obe svoje noge,
a on ga je vrsto za glenjeve uhvatio.
www.balkanelite.org

12

15

18

21

24

27

30

33

36
Stranica 106

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Sa naeg mosta ree: O, Zlokande237 mnoge,


evo jednog od stareina grada Svete Zite238, evo vama!
Zagnjurite ga da se ja, posle vae kazne stroge,
vratim u onaj grad koji sam napunio varalicama
I u kome su varalice svi sem Bonture239,
grad gde ne postaje da zahvaljujudi parama.
Dole ga baci, pa se du one klisure
vrati tako hitro kako za lopovom nikada
psi puteni s lanca ne mogu da jure.
Onaj potonu, pa izroni sav umazan smolom tada,
ali gomila demona to se pod mostom skriva
povika: Ovde nema mesta Svetom Licu240 sada:
ovde se drugaije nego u Serkiju241 pliva!
Ako ne eli da te dohvatimo kandama,
ti znaj da iz smole ne sme da se ispliva.
Zatim su ga boli mnogim vilama,
govoredi: Skriven treba da plee tu,
tako da ako moe, jo neto zgrabi prevarama.
Isto tako kuvar nalae svome pomodniku
da u kotlu potapa meso viljukama
da ne bi isplivavalo na povrinu.
Uitelj ree: Meu ovim stenama
ti se sakri da ne bi saznali oni
da se nalazi ovde sa nama,
bez obzira na to kako me budu vreali demoni,
ne boj se, jer su stvari poznate meni
poto sam ved bio tu gde je mesto sotoni.
Zatim pree s onu stranu, po steni,
pa kada je na obalu estu stigao,
trebalo je hrabrosti da se od straha ne skameni.
Sa estinom i besom kao pas zao
kada krvoedno poleti na ubogoga,
koji prosi tamo gde je na putu zastao,
izletee avoli ispod mostida toga
i uperie u njega sve one vile dvozube,
ali on povika: Dalje od duha moga!
Pre nego to me ubodu vae vile grube
neka istupi jedan od vas da me uje,
pa neka se onda odlui hodu li vilama na zube.
Svi povikae: Zlorepi, tu je!
Na to jedan izae dok je avolji rod stajao
i prie mu govoredi: Kakva korist to mu je?

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

75

78

237

Dante je nazvao avole koji uvaju petu zlu jarugu Zlokande.


Grad Svete Zite je grad Luka u Italiji gde je ta svetica ivela u XIII veku.
239
Re je o Bonturu Datiju, voi narodne stranke u Luki na poetku XIV veka, koga Dante ovde ironino izuzima,
jer je bio, po svedoenju savremenika, najgori od svih u gradu u kome je vladala korupcija.
240
Serkio je reka koja tee blnzu grada Luke u Tirensko more.
241
Svetim licem nazivali su stanovnici Luke staro raspede u bazilici Svetoga Martina.
238

www.balkanelite.org

Stranica 107

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Misli li, Zlorepi, da bih ovde doao


da me vidi - ree moj uitelj uno
"i da se vaih vila ne bih bojao
da to boja volja i sudbina ne trae odluno.
Pusti me da proem, jer sledim nebesku elju jasnu
da drugome pokaem ovo mesto muno.
Tako mu oholost na to splasnu
da mu vile padoe na tlo:
Neka ne bude ranjen! - izree naredbu glasnu.
A voa de meni: O ti to skriven
si meu stenama mosta,
vrati se meni sada brzo.
Ja na to krenuh njemu hitro dosga,
ali krenue napred avolji sledbenici
da miljah da od dogovora nita ne osta.
Tako sam video da su se bojali vojnici
kada su posle predaje izlazili iz Kaprone242
videdi da su oko njih onoliki protivnici.
Pribih se sasvim do seni one
moga voe i nisam pogled skidao
sa onih zlih sluga sotone.
Kada su spusgili vile, jedan je drugog zapitao:
Hode li da ga ubodem u krsta?
Drugi odgovori: "Ja bih u tome uivao!"
Ali onaj demon to je kroz isparenja gusta
zborio sa mojim voom brzo se okrenu
i ree: Trapavko243, zapui usga!
Zatim nam ree: Ne moete niz ovu stenu
da idete dalje, jer se esti luk slomio
i sruio u dubinu paklenu.
Ali, ako vam je put i dalje mio,
idite samo po ovome bedemu spasa
do drugog mosta koji se jo nije sruio.
Jue, pet sati kasnije od sadanjeg asa,
hiljadu i dvesta ezdeset i est godina de se biti244

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

242

Poto su vojnici Pize, kojom su vladali Gibelini, Jauzeli tvravu Kapronu kraj Pize, Gvelfi su je opseli i zauzeli
je leta 1289. godine. U vojsci koja je opsedala Kapronu nalazio se i Dante u firentinskoj konjikoj eti.
Kaprona se predala na re, uz odreene uslove, ali je Dante video strah na licima vojnika koji su izlazili iz
tvrave.
243
Trapavko je upozoren, jer je brzopleto mogao da otkrije lukavu prevaru koju je Zlorepi pripremio. Naime, on
je objasnio Danteu i Vergiliju da ne mogu dalje, jer je mosg preko este jaruge sruen. Zato bi trebalo da idu
du bedema kako bi doli do drugog mosta nad esgom jarugom, ali im tu sprema prevaru, jer su i drugi
mostovi srueni nad estom jarugom, pa de pesnici morati da siu na dno este jaruge (u XXII pevanju), a
zatim de morati da se penju na slededi, sedmi bedem (u XXIV pevanju). Ovom i ostalim avolima je Dante
dao fantastina imena, oko kojih se mue i komentatori i prevodioci.
244
... 1266 godina de se navriti - Ovaj most kao i svi mosgovi nad estom jarugom su srueni od potresa
prnlikom Hristovog silaenja u limb, a da bi mu pesnici bolje poverovali, Zlorepi navodi i datum kada je most
sruen. Raunica je slededa: ako je Hrist u svojoj 34. godini umro 25. aprila u tri popodne, onda je 26. aprila
1300. godine u deset sati pre podne prolo tano 1266 godina, manje pet sati.

www.balkanelite.org

Stranica 108

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

od kada se sruio ovaj most to vodi preko uasa.


Neke od mojih avola sa vama du uputiti,
da neko iz smole ne izviri oni de da paze,
idite s njima, vama ne smeju zlo initi.
Napred Palokrili i Gazimraze
pa nastavi da nabraja, i ti Psino.
Desetorica sledite Bradokovrdavog du staze.
Zubonja neka poe, poi i ti Zmajino,
Svinjozubi takoe i Psoder njemu blie,
Rioludi kreni, pa i ti Zlaavolino.
Pretraite svu vrelu smolu koju plamen lie,
neka mirno idu pesnika dva
do slededeg mosta koji se iznad jaruge die.
Avaj, uitelju, ta to vidim sada ja? rekoh. Hajdemo dalje bez pratnje, sami,
ako put zna, meni ne treba ona.
Ako si oprezan, kao uvek, zar u ovoj ami
ne vidi kako zube svoje pokazuju
i mrte obrve pretedi nam u tami?
A on de meni: Neka te time ne zastrauju,
pusti ih neka samo ree, po svom obiaju,
jer to ine zbog onih to u smoli jadikuju.
Krenue tada ka levome kraju,
svi isplazie jezik izmeu zuba
prema svome voi245 kao da mu znak daju,
a na to njegova stranjica zatrubi kao truba.

245

114

117

120

123

126

129

132

135

139

... Prema svome voi ..." - Mnsln se na Bradokovrdavog.

www.balkanelite.org

Stranica 109

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET DRUGO


Krug osmi (nastavak) - Peta zla jaruga (nastavak):Varalice
Pesnici idu bedemom izmeu pete i este zle jaruge u pratnji deset avola i vide kako se
grenici diu iz vrele smole da se ohlade, ali zaranjaju natrag im vide avole. Meu njima Dante vidi i
varalicu Dampola di Navaru, ali ga vide i demoni, pa ga jedan od njih izvlai na obalu. Dampolo pria
Danteu o svom sapatniku Mikeleu Zanki, a zatim vara avole obedavajudi im, ako ga malo ostave na
miru, da de izvesti na povrinu sedam varalica. Meutim, on ih vara. Dva pesnika nastavljaju put sami.
Ved sam video konjicu kada kolane pritee
i krede na juri ili kroi paradnim korakom,
a ponekada i konjanike kada bee,
videh na vaoj zemlji trkae u kasu lakom,
o Aretinci, i ete vojnika,
sudare na turnirima i u dvoboju lom,
as uz trube, as uz zvona sa zvonika,
as uz doboe ili sa zamka signale,
uz mnogo naih i tuih obiaja i navika,
ali nikada da su takve gajde zasvirale
da konjicu ili peake pokredu zvucima,
niti brod znacima sa neba ili obale.
Deset demona je ilo i mi sa njima:
jao divljeg li drutva! Ali, sa svecima
u crkvu se ide, a u krmu s pijancima.
Ipak u smolu sam gledao oima
da bih video kako izgleda jaruga
i koji svet gori u njenim nedrima.
Kao to delfini mornarima znake daju
izbacujudi lea na povrinu, u luku,
da svoj brod na vreme spasavaju,
tako sada, da bi olakali svoju muku,
neki grenici su lea pomaljali na povrini,
pa ih skrivali dok pljesne rukom o ruku.
I kao to iz vode u nekoj barutini
vire abe sa glavom napolju napola,
a noge i telo skrivaju u dubini,
tako svuda vire grenici puni bola,
ali kada Bradokovrdavog sred paklene vree
vide, zarone i prekrije ih kljuala smola.
I videh jednoga, jo mi se od toga srce stee,
koji je zaostao kao to se deava
da jedna aba zaostane, dok druge bee.
A Psoder kada ga vide da isplivava,
dohvati ga i izvue sa slepljenim vlasima
nalik na kou vidre kada se presijava.
www.balkanelite.org

12

15

18

21

24

27

30

33

36
Stranica 110

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Znao sam ved imena svim avolima,


zapamtio sam ih kada su birani da pou s nama
i pazio kada su se dozivali po imenima.
O, Rioludi, dohvati ga kandama
i oderi sa njega svu kou njegovu!
- prolomi se avolja galama.
A ja: Uitelju, ispuni molbu ovu,
da sazna ime tog nesrednika
koji je pao u ruku avolovu.
Moj voa ode do onog grenika,
upita ga odakle je, a on kroz onu vrelinu:
U kraljevstvu Navare246 roen sam! - povika.
Moja majka me dade za slugu vlastelinu,
jer me je rodila sa bitangom nekom
koja je unitila i stradila imovinu.
Tebalda, dobrog kralja, sluio sam potom
i tu mi je varanje postalo mana,
i zato ispatam u ovom paklu vrelom."
A Svinjozubi, kome su sa svih strana
virili zubi iz usta kao nekoj svinji,
pokaza mu kako de mu koa biti odrana.
Mi je dospeo u ape zle make da ga kinji,
pa ga Bradokovrdavi rukom dohvati:
Stanite, ja du ga nabosti, moj je kukavac sinji.
Zatim se on mome voi obrati:
Pitaj, - ree - ako jo eli ti
da zna vie, jer de ga ostali odrati."
Dakle, voa ree: Kai, jo ima li
nekog Latina ispod tog katrana?
A on odgovori: Maloas bi
u toj smoli jedan sa tih strana:
kamo srede da me jo prekriva vrela smesa,
ne bih se bojao da de mi koa biti odrana!"
Suvie smo ekali! - viknu Zubonja pun besa
i zakai miicu onog jadnika vilama,
pa otkinu sa nje vedi komad mesa.
Zmajina je ved hteo da ga dohvati kandama
za noge, kada se njihov desetar okrenu
i sve oinu pogledom ko zlim munjama.
Kada je malo smirio tu rulju paklenu,
onoga to je jo gledao svoju ruku raznetu,
zapita moj voa bez oklevanja u tom trenu:
Ko je bio taj koga si na svoju tetu
napustio da bi na obalu stupio?
A on: Najvedi prevarant na svetu,
246

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

75

78

81

... U kraljevsgvu Navare - Misli se na Dampola od Navare, sina neke plemkinje i nekog rasipnika. Bio je u
slubi kralja Tebalda, zeta Ljudevita Svetog, 1253 - 1270, ali je svoj poloaj iskoridavao primajudi mito.

www.balkanelite.org

Stranica 111

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

fra Gomita247 iz Galure je to bio


koji je drao u aci neprijatelje svoga gospodara
i sve ih je za novac, da odu, pustio.
Pusti ih da odu mirno za mnogo para,
kako on kae, a i u drugim slubama
lopov nad lopovima bi ta varalica stara.
Mikel Zanke248iz Logodora je sa varalicama, sa fra
Gomitom o Sardiniji stalno zbori,
nikada razgovora o njoj nije dosta tim protuvama.
Jao, onaj zubima kripi i od elje gori;
jo bih priao, ali mnim u strahu mom
da hode kraste da mi odere i rane otvori."
A njihov predvodnik okrenu se avolu onom
Zloavolini, koji je spremao vile proklete:
Sklanjaj se, zlokobo, pokori se voi svom!
Ako elite da vidite ili ujete,"
nastavi odmah uplaeno onaj odrani,
Toskance ili Lombardijce, dovedu varalice sve te,
ali neka se Zlokandama zla namera zabrani
tako da se oni ne boje osvete tih vragova,
a ja du, sededi na ovom mestu i strani
za mene jednog dovesti sedam novih duhova
kada, po naem obiaju, zviznem u bolu
kao to biva kada neko izae iz vrelih kotlova.
Psina na te rei njuku podie golu
i tresudi glavom, ree: uste li, ta zloda sama
ta je smislila da bi se vratila u smolu!
Tada onaj to je bio sklon prevarama
odgovori: Ba sam i previe zao
kada moje hodu da izloim jo vedim mukama.
Palokrili se na te rei nije uzdrao,
ved nasuprot drugima ree: Ako bi ti skoio,
ja ne bih za tobom tada trao,
ved bih nad smolom krila rairio:
napustimo vrh stene, neka te obala krije
da vidimo da li bi ti sam bolji od nas bio.
O itaoe, uj za novu igru za koju niko uo nije:
svi su na drugu stranu okrenuli oi,
a pre svih onaj249 to je imao namere najokrutnije.
Onaj iz Navare tada dobru priliku uoi,

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

117

120

247

Fra Gomita je sa Sardinije, pa prema tome sused Dantea i Vergilija. Sardinija je tada bila podeljena na etri
oblasti, a ovaj fratar, o kome se malo zna, tada je drao jednu od njih, Galuru na severoistonom delu
ostrva. Upravljajudi njome kao sudija, bezono je varao svoga gospodara Ugolina Viskontija, koji je Galuru
drao u vlasti od 1275. do 1296, primajudi mito. Pustio je njegove neprijatelje iz Pize na slobodu bez sudskih
formalnosgi.
248
Mikel Zanke je bio sudija i varalica sa Sardinnje, pa je kao sused fra Gomite na zemlji - njegov sused i u paklu,
gde njih dvojica stalno raspravljaju o svome zaviaju.
249
...Onaj ..." - Autor misli na avola Psinu.

www.balkanelite.org

Stranica 112

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

odbi se nogama od tla, pa u tren utee


njihovoj zloj nameri, jer u smolu skoi.
Svaki avo je osedao da ga krivica pee,
ali najvie onaj to je greku nainio:
Uhvaden si! - pa krenu kada to ree.
Ali, malo je to vredelo, jer je strah takav bio
da bra nisu od njega krila; potonu, ko klada,
grenik, a avo, letedi, nad smolom je prsa izvio:
isto tako se ponaa divlja patka kada
soko je ganja, pa ona zaroni sred movara,
a on se vrati u vis ljut i umoran tada.
Gazimraz, besan to je uspela prevara,
leteo je iza njega, eledi duom i telom
da grenik umakne, pa da tue svog drugara,
i im je varalica nestala u kotlu vrelom,
on krenu kandama na svoga sabrata,
u kotac se s njime uhvati nad jarugom neveselom.
Ali, drugi je bio pravi divlji soko, pa oko vrata
kandama zahvati druga i ta se avolja sila
stropota ba sred onog vrelog blata.
Vrelina ih je odmah razdvojila,
ali da uzlete bio je pokuaj nemogudi,
jer su se od smole slepila njihova krila.
Bradokovrdavi, sa svojima jadikujudi,
etvoricu posla odmah da lete na drugu obalu;
svi sa vilama brzo se uz kanal vrudi
rasporedie, ovde, onde, na vrelom alu,
pruie vile ka dvojici u katranu
koji su ved speeni bili u tom kalu,
a mi ih takve ostavismo i krenusmo na drugu stranu.

www.balkanelite.org

123

126

129

132

135

138

141

144

147

151

Stranica 113

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET TREE


Krug osmi (nastavak) - esta zla jaruga: Licemeri
Dante se boji da de avoli Zlokande, koje je prevario Dampolo od Navare, eleti da se osvete
njima i Vergilije se sa time slae. Zaista, avoli krenu pretedi ka pesicima, ali Vergilije uzima Dantea u
naruje i spusti se sa njime u estu zlu jarugu u kojoj Zlokande nemaju vlast. Tu su kanjeni licemeri,
pokriveni spolja pozladenim kabanicama, a iznutra nainjenim od tekog olova, jer su im rei spolja
zlatne, a kriju teret (olovo) zlih posledica lai. Razgovaraju sa Katalanom dei Katalani, bolonjskim
gvelfom, koji je neko vreme bio naelnik u Milanu, Parmi i drugim gradovima i bio jedan od osnivaa
napola vojnikog Reda blagoslovene device Marije. On otkriva Veigiliju da su svi mostovi nad estom
zlom jarugom srueni i da treba da se ide uz kameni odron da bi se iz nje izalo.
Dutedi, sami, bez druine,
ili smo jedan iza drugoga,
kao to franjevci ine.
Zbog one tue, trena toga,
o abi i miu iz basne Ezopove250
razmiljao sam iz mnogo razloga,
jer kao to sad i odmah vae za sline pojmove,
tako je slina i basna s ovim, ako se uporede
paljivo poetak i kraj basne i tue ove.
I kao to iza jedne misli druge slede,
tako se iz ove rodi misao nova
zbog koje marci straha poee da me lede.
Mislio sam ovako: Ta gomila vragova
uvreena je, uz mnogo podsmeha i tete svoje,
da de biti ljuda od sto vihorova.
Kada se bes i zloba zajedno opoje,
avo de za nama okrutnije da juri i rei
od psa kada zeca zgrabi u zube svoje.
Ved sam osedao da mi se koa od straha jei
i oslukivao ta biva za naim leima
kada rekoh: Uitelju, ako se ne bei
i ne skriva, strah mene sada obuzima
od Zlokandi, ved su iza nas u lovu,
tako ih ivo zamiljam da ih ujem uima.
A on de: Kada bih bio staklo na olovu251,
ne bih bolje tvoj spoljni lik odslikao
nego to sam ti naslutio misao ovu.
Tvoje misli i ja sam u glavi imao,

12

15

18

21

24

27

250

... Basna Ezopova - U Danteovo doba se pogreno verovalo da je re o Ezopovoj basni. Mi prisgane na
ponudu apca da ga prenese preko bare i vee se za apevu nogu, ali abac je nameravao da ga prevari,
odvue pod vodu i udavi. Meutim, grabljiva lunja zgrabi mia i odvue s njim i apca, jer je mi bio vezan za
apevu nogu.
251
... Staklo na olovu - Dante figurativno misli na ogledalo.

www.balkanelite.org

Stranica 114

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

jednake po obliku i sadrini,


da sam i ja na istu pomisao doao.
Ako bude kao to se ini, da po desnoj strmini,
moemo u novu jarugu da siemo niz odrone,
mi demo pobedi toj avoljoj druini."
Tek to je savet izrekao, kada sotone
videh da stiu sa rairenim krilima
i zamalo da nas dohvate avolje vile one.
Moj voa me uze u tim trenucima
kao majka koja iznenada probuena ustaje
i vidi da je okruena plamenovima,
pa uzima sina u naruje, bei i ne staje,
brinudi toliko o njemu tada
da samo u koulji ona ostaje
i dole, sa kose obale on sada
nauznak se spusti du onih strmih staza
to jarugu od jaruge dele sred paklenog grada.
Nikada voda nije tako tekla iz jaza
da pokrede vitlo zemaljskoga mlina
kada prie do mlinskoga ulaza,
kao to je moj uitelj du onih strmina
klizio nosedi me, ne kao druga,
ved, na grudima, kao svoga sina.
Tek to je na dno onih jaruga
stao nogama, kada se ukaza avoljem rodu
lik na rubu, ali bezopasna je ved bila ta kuga,
jer boja volja koja je Zlokandama dala slobodu
da slui u petoj jaruzi pakla
spreavala ih je da iz nje u estu odu.
Tamo naosmo grenike to sijaju poput stakla
od pozlate i hodaju u krug plaudi dok ih slama
umor i skreni su zbog kazne koja ih je takla.
Nosili su plateve sa kukuljicama
navuenim preko oiju, tako da su liili
na redovnike iz Klinija252 sa njihovim kapuljaama.
Spolja su platevi sasvim pozladeni bili,
ali iznutra sve olova i tako teka bremena
da bi se oni Fridrihovi253 laki ko slama inili.
Oh, tekog li plata za vena vremena!
Tada na levu stranu krenusmo voa i ja,
zajedno sa gomilom sluajudi jadanja njena,
ali je zbog tekog tereta koji nikome ne prija
ila tako sporo da smo na svakome koraku
stizali nove due sred onih prokletija.
Zato rekoh voi: Pokuaj u ovom mraku
252
253

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

U Kliniju, u Burgonji, nalazi se manastir benediktinskih moiaha, koji su nosiln iroke i komotne plateve.
... Oni Frndrnhovi ... - Fridrnh II je kanjenike zbog uvrede veliapstva gole oblaio u prst debele olovne
kabanice i bacao ih u vatru gde se olovo polako topilo i kanjenik je doivljavao uasnu smrt

www.balkanelite.org

Stranica 115

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

da prepozna po delu ili liku nekoga stvora


i zato, dok ide, zagledaj dobro duu svaku."
A jedan kada u rei toskanskoga govora,
viknu iza nas: Usporite bar malo,
vi to kroz tminu hitate bez odmora!
Moda de od mene uti ono do ega ti je stalo.
Tada se voa okrenu i ree: Saekaj,
pa onda sledi to bide posustalo.
Zastadoh i videh kroz taj tamni oaj
dvojicu kako se napreu da poure,
ali ih je usporavao veliki teret onaj.
Kada me stigoe poee iskosa da zure
i gledali su me bez rei u onoj mori,
zatim se zgledae sred one klisure:
Ovaj izgleda iv, bar kada zbori,
ali,ako iv nije, kako bi on mogao
da hoda, a da nije u tekoj odori?
Zatim mi rekoe: O, Toskane koji si ovde stigao
i u drutvo alosnih licemera zapao,
ko si ti da li bi nam rekao?
A ja njima: Roen sam i odrastao
kraj lepe reke Arna u velikom gradu
i telo imam koje sam uvek i imao.
Ali ko ste vi to u tekome jadu
od bola reku suza ronite niz lice
i kakav greh ispatate u ovom hadu?
Jedan odgovori meni: Pozladene kabanice
su od tako tekog olova da pod teretom
kripe kao poluge vage opteredene nemilice.
Bili smo bolonjski fratri-veseljaci254 u ivotu svom.
Ovaj je Loderingo, a Katalano255 sam ja,
imenovani za naelnike u zaviaju tvom,
kao to se oveku samcu obino da
mir da odrava, a mi smo takvi bili
da se to oko Gardinga256 jo vidi i zna.
Ja poeh: O fratri, zla koja ste poinili...,
ali zadutah kada videh na tlu
raspetog na tri koca kako cvili.
Kada taj ugleda priliku moju,

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

254

Monako-vojniki red vitezova blaene devnce Marnje se, vremenom, tako iskvario da je narod nazivao
njegove pripadnika fratrima-veseljacima".
255
Katalano dei Katalani, neko vreme naelnik u Milanu, Parmi i drugim gradovima, jedan je od osnivaa reda
vitezova blaene device Marije. Neko vremeje sa svojpm drugom Lodernngom upravljao Bolonjom, a 1266.
godine Firencom. Loderingo delji Andolo je bio, takoe, naelnik u vie gradova i glavni osniva reda
vitezova blaene device Marije. On je, 1266. zajedno sa Katallom, pozvan da upravlja Firencom. Obojica su
traili da budu osloboemp te slube, pa su i otili iz Firence.
256
Gardingo je lokalitet Firence u kome su se nalazile kude porodice Delji Uberti, koje su spaljene, iameu
ostalog i zbog licemerne intervencije Katalana i Loderinga.

www.balkanelite.org

Stranica 116

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

sav se zgri dahdudi u bradu,


a fratar Katalano, primetivi duu tu,
ree meni: Taj raspeti u ovom jadu,
savetovao je fariseje da de biti od koristi
da za narod jednoga jedinog na muke dadu257.
E pa sada, kao to vidi, go lei taj isti,
popreko na ovoj stazi da bi osetio
teinu svakoga ko ide kroz pakao neisti.
Tako je i njegov tast muen bio
u ovoj jaruzi, kao i osgali iz odbora,
koji je Jevrejima toliko zla priinio.
Zatim videh Vergilija kako se uditi mora
nad onim to je leao sa raspetim udovima,
kao na krstu na dnu paklenog ponora.
Zatim se okrenu fratru i obrati reima:
Molim te, ako moe, reci ti nama
da li na desnoj strani kakvog izlaza ima
kuda bismo nas dvojica izali iz ovih jama,
a da ne moramo da zovemo anele crnoga sjaja
da nas odnesu ka novim stazama?"
A ovaj na to: Jedan greben zle jaruge spaja,
blie nego to misli, sve ih nadvisuje
i tu se iz velikog kruga odvaja,
samo je ovde sruen i ovu ne premoduje.
Modi dete da se penjete uz odron, po ruevinama,
koji lei po strani, a na dnu poetak mu je.
Voa je stajao pognute glave s nama,
a zatim ree: Loe nas je obavestio
onaj gore to grenike ganja vilama.
A fratar: Jo sam u Bolonji shvatio
da avo ima mane mnoge, a meu njima
da je laov i otac lai bio.
Na to moj voa krenu velikim koracima,
srdit malo, sudedi po mrgodnim veama,
pa se ja rastadoh sa onim grenicima
i pooh za njegovim dragim stopama.

257

114

117

120

123

126

129

132

135

138

141

144

148

... Da za narod jednog jedinog na muke dadu - Razapeti grenik je Kajafa, veliki svetenik, ije su rei
izgovorene u vedu svetenika i fariseja zapisane u Jevanelju po Jovanu: I ne mislite da je nama bolje da
jedan ovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne." On je tako postao odgovoran raspinjanje
Hrista, a jednako su kanjeni i Kajafin tast, veliki svetenik Ana, kao i drugi uesnici veda, koje je zakljuilo da
se Hrist razapne i time prouzrokovalo propast jevrejskog naroda.

www.balkanelite.org

Stranica 117

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET ETVRTO


Krug osmi (nastavak) - Sedma zla jaruga: Lopovi
Dante je alostan to je Vergilije bio uznemiren srdbom na Zlokande iz dvadesetitredeg
pevanja, koji su ga lagali u odnosu na porueni most. Ubrzo se Dante smiri kada vidi da Vergilije nije
vie ljut. Pesnici se, s mnogo muke, penju po razvalinama este zle jaruge i dolaze na rub sedme. U
njoj su kanjeni lopovi sred mnotva zmija u stalnom pretvaranju oveka u zmiju i obrnuto. Dante
posmatra pretvaranje Vanija Fuija iz Pistoje, koji mu otkriva krau koju je poinio u bogatoj riznici
crkve Svetoga Jakoba u Pistoji. Na kraju Fui prorie Danteu izgnanstvo.
U doba izmeu januara i februara
kada sunce pod Vodolijom zrake otopljava
i duina nodi se na duinu dana obara
i slana na zemlji i povrh prvih trava
nalikuje svome belom zimskom bratu,
ali njena belina se kratko zadrava,
seljak kome zalihe hrane nestaju u vajatu,
ustaje, gleda i vidi njive svoje
kako se bele, pa se, nesredan, pljesne po vratu,
vrada u kudu i tu alosne pesme poje
kao jadnik koji ne zna kuda da se dene,
a onda opet izae i nade mu se nove roje
poto vidi da su se dogodile velike promene,
za kratko vreme, pa tap uzima i io
tera ovce iz tora na panjake zelene.
Tako je mene voa uplaio
kada ga videh da mrti elo onako,
a isto tako me je brzo iz nevolje izbavio,
jer kada do sruenog mosta stigosmo nekako,
on se okrenu meni sa blagim izrazom koji je imao
pri naem prvom susretu na ulazu u pako.
Rairi ruke, poto se posavetovao
sam sa sobom i dobro zagledao ruevinu,
pa je mene rukama otpozadi epao.
I kao to ovek koji radi i gleda u daljinu,
pa se ini kao da sve unapred proraunava,
tako je diudi mene uz strmu urvinu,
ved gledao u drugi kamen kao da neto proverava
govoredi: Na onaj tamo stani, ali pazi
i prvo proveri da li te ovaj izdrava."
Tuda nije moglo sa platem da se gazi,
jer jedva smo mi mogli, on lak, a gurao je mene,
da sa stene na stenu idemo po stazi,
a da nije unutranja strana provalije kamene

www.balkanelite.org

12

15

18

21

24

27

30

33

Stranica 118

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

bila mnogo krada258 od spoljne, idudi nanie,


ne znam on, ali ja ne bih savladao te stene.
To je zato to se kroz zle jaruge stie
do najdubljeg dela bunara idudi nizbrdo,
pa je zato od svake jaruge slededa nie,
tako da je prva obala vie, a druga nie brdo:
ipak stigosmo do vrha u tom oaju
odakle se survalo od mosta stenje tvrdo.
Dah iz pluda mi je pri svakom uzdisaju
tako nedostajao da nisam dalje mogao,
ved sam seo im stigosmo na kraju.
Ne sme biti trom i iznemogao,
ree uitelj," jer taj se jo ne rodi
to je, sededi na perju, do slave stigao,
a ko bez nje svoj ivot provodi,
moe samo takav trag na zemlji da ostavi
koji je nalik dimu na vetru ili peni na vodi.
Zato, ustani, savladaj umor nezdravi
sa duhom koji do pobede stie na kraju
ako ga teina tela ne zaustavi.
Mnogo tee stepenice tebe ekaju
pa odavde otidi nije in jedino vaan,
i ako me razume, neka te savet vodi ka raju.
Ustadoh tada pokazujudi se vrlo snaan,
iako se nisam ba tako osedao,
pa rekoh: Hajde, jak sam i odvaan.
Kroz klisuru s njim sam poao,
koja je bila stenovita, uska i tegobna,
a jo strmija od one kroz koju sam proao.
Iao sam, govoredi, kroz ona mesta zagrobna,
da zavaram slabost, kada se najednom zau
glas kojim odjeknu nova dolina grobna.
Ne razabrah ta ree u tom plau,
iako sam stigao na vrh grebena, po strmini,
ali u glasu sam mu osetio ljutnju jau.
Gledao sam nadole, ali pogled u onoj tmini
nije mogao da dopre do mranog gubilita,
pa rekoh: Uitelju, sada ti uini
da stignemo na drugu stranu strmog poprita,
jer kao to ovde ujem, a ne razumem,
tako gledam dole, a ne vidim nita.
On ree: Drugaiji odgovor da ti dam ne umem
osim delom, jer na poteno pitanje ja
odgovaram inom, a na reima sam nem.
Stigosmo du mosta tamo gde se on spaja
258

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

75

78

... Mnogo krada - Pesnik kae da je unutranji bedem, koji deln estu jarugu od sedme, nii od spoljnog, koji
deli estu jarugu od pete i to pravnlo vai za sve jaruge idudi od vrha ka dnu pakla.

www.balkanelite.org

Stranica 119

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

sa osmom obalom u paklenom sivilu


i tada mi se ova jaruga ukaza sva.
Tamo videh tako veliku gomilu
zmija raznolikih u raznim oblicima
da i sada osedam od toga strah u bilu.
Neka se Libija ne dii svojim peanim prostorima,
jer iako se helidrisi, jakule i fareje bore
sa kenhrisima i amfisbenama259 u njenim nedrima,
nikada ovakvu gamad i ovakve zlotvore
nije imala zajedno sa celom Etiopijom,
niti zajedno sa pustinjama uz Crveno more.
Spleteni sa tim okrutnim i tunim mnotvom,
trali su goli ljudi, prestraeni meu gujama,
bez nade da se skriju ili spasu sa Heliotropom260.
Ruke su im bile vezane pozadi sa zmijama
i dok su akrepi spreda u klupad bili smotani,
bubrege su im probadali repovima i glavama.
I gle, jednoga, koji je stajao na naoj strani:
na njega se ustremi i probode ga ljuta zmija
na spoju vrata sa pledima, bez mogudnosti da se brani.
Tako brzo 0 ili I ne bi ispisala ruka niija
koliko se brzo on upali, izgore i sav pretvori
u pepeo dok se stropotavao izmeu onih betija.
A kada se na tlu u prah pretvoren stvori,
pepeo se sam od sebe sabirati stane
i on se opet pojavi u preanjoj odori.
Tako kau mudraci stari da plane
Feniks261,pa umire i raa se ponovo
i vaskrsne pre nego to mu petstoto leto svane.
Za ivota travu ni zrna ne jede stvorenje ovo,
ved samo suze tamjana i amoma262 kljuca onako,
a izmeu izmirne i lavandule umire telo njegovo.
a kao onaj to padne, a ne zna kako,
da li je zbog demonske sile pao
ili zbog nevolje koju ne razume svako,
pa, unaokolo gleda, poto je ustao,
sav unezveren, jer je na velikim mukama
mnogo propatio; tako je izgledao
onaj grenik koji je sada stajao na nogama.
Oh boja modi, koliko si ti stroga
kada se sveti takvim kaznama!

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

117

120

259

Helidrisi, jakule.fareje, kenhrisi i amfisbene su imena libijskih zmija koja Dante preuzima iz Lukanovog speva
Farsalski rat.
260
Helnotrop je smaragdno-zelenn kamen kome se pripisivala mod da uini oveka nevidljivim i da ga izlei od
ujeda zmija.
261
Feniks je mitska ptica, inkarnacija egipatskog boga sunca Ra. Spaljuje se u svome gnezdu, a zatim vaskrsava
iz vlastitog pepela.
262
Amom i izmnrna su neke miriljave smole.

www.balkanelite.org

Stranica 120

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Voa ga zapita ko je on, iza toga,


a on odgovori: Stigao sam iz Toskane
pre kradeg vremena u srce pakla groznoga.
Ne vodih ivot ljudski, ved imadoh zverske mane,
kako je meni, kopiletu, pristajalo; ja sam Vani Fui263,
zver i u Pistoji sam imao jazbine na sve strane.
A ja voi: Reci mu da nas bekstvom ne mui
i pitaj zbog kakvog greha ovde prebiva,
jer sam ga znao sklonog krvi i tui.
Grenik kada to u, ne htede nita vie da skriva,
ved je pred mene licem svojim stao
i videh da mu tuni sram lik prekriva,
pa ree: Vie me boli to si me naao
u ovom emeru gde me sada gleda,
nego kada sam se od ivota rastao.
Ne mogu da poreknem to to me pita,
tu sam dospeo, jer sam bio lopua neka
i svetinje sam iz crkve ukrao, treba da zna,
a onda za to, lano, optuio drugoga oveka.
Ali, da ne bi, u mojoj muci, moglo da traje
tvoje uivanje, ako izae iz ovog leleka,
otvori ui i uj moje proroanstvo ta Je:
iz Pistoje kada Crne budu proterali,
i Firenca de promeniti ljude i obiaje.
Kada bog Mars munju iz Val Magre opali264,
okruen mutnim oblacima da mranijih nije
i kao silna i besna oluja kada navali,
na Pienskom polju bitka de da se bije,
pa de munja da rastera mutne oblake tada,
tako da svako od Belih krv prolije.
To rekoh ba da bih ti bol zadao sada!

123

126

129

132

135

138

141

144

147

151

263

Vani Fui je bio vanbrano dete. Bio je nasilan u odnosu na svoje politike protivnike i estoki pristalica Crnih
protiv Danteovih Belih, pa je u ime politike harao i porobljavao, to je Dante znao, ali nije znao da je bio
obian lopov. Naime, opljakao je riznicu crkve Svetoga Jakoba u Pistoji, a okrivio za to neduna oveka.

264

263 ... Kada bog Mars munju iz Val Magre opali ... - Vani Fumi prorie Daiteu zle dogaaje da mu se osveti
to ga je video tako poniena u paklu, a koji su se odigrali 1301. godine nadalje. Mars, bog rata, dovodi iz Val
Magre markiza Moroela Malspiiu, koji je kao munja, okruen neprijateljima (mutnim oblacima), a bitka de se
voditi na Pienskom polju. Ali, Malaspina ija je porodica, kasnije, gostoljubivo primila Dantea, rasterade,
kao munja, neprijateljske oblake.

www.balkanelite.org

Stranica 121

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET PETO


Krug osmi (nastavak) - Sedma zla jaruga (nastavak):
Lopovi
Vani Fui pokazuje ipak Bogu, a Dante to uzima za povod da se obrui na Pistoju. Zmije
kanjavaju Fuija, to je Danteu drago do te mere da bi mogao i da se sprijatelji sa zmijama. Mitsko
udovite Kako stie da ga kazni. Dante vidi neke firentinske lopove (Anjela Bruneleskija, Buoza delji
Abati i Puda ankata) koji razgovaraju sa pesnicima, ali ih prekida dolazak Danfa Donatija u obliku
zmije koji se splide sa Anjelom i Franeskom Kavalkantijem, koji, iako pretvoren u zmiju, spaja svoju
prirodu sa prirodom Buoza.
Na kraju govora, gle toga lopova,
podie ruke, ipak pokaza s obe,
pa povika: Evo ti Boe, dva ipka ova!
Tada mi postae prijateljice zmijske spodobe,
jer mu se jedna smota oko vrata
kao da kae: Nede vie govoriti rei zlobe,
a druga mu sveza ruke oko lakata,
zapletoe se tako u vor rep i glava zmije
da nije mogao da makne i nita da hvata.
Ah, Pistojo, Pistojo, zar vreme nije
da u ognju sagori i da te vie nema, sada
kada je seme tvoje jo gore nego ranije.
Ne videh ni u jednom tamnom krugu hada,
ak ni onaj265 to sa zida Tebe pade takav nije bio,
da neko protiv Boga tako huli, to ne videh nikada.
On 266pobee, a da re vie nije izgovorio
kada videh jednoga kentaura punog besa
da dolazi viudi: Gde se taj drznik skrio?
Marema267 verujem da nema u dubini svoga lesa
toliko zmija koliko je ovaj na sebi imao
sve do mesta gde mu poinje lik od ljudskog mesa.
Na ramenima, iza potiljka mu je stajao,
sa rairenim krilima, jedan zmaj
koji je sve redom vatrom napadao.
Moj uitelj ree: Ovo je Kako268, znaj,
koji je pod stenama planine Aventina

12

15

18

21

24

265

...Onaj- Kapanej ( vidi XIV pevanje).


...On ..." - Vani Fui.
267
U mooarnoj toskanskoj Maremn bilo je mnogo zmija.
268
Kpkoje, prema predanju.bio uveii kradljivacstoke.asin Vulkanov. Vergilije za njega kae da je bio pola ovek,
a pola ivotinja, pa ga je Daite predstavio kao kentaura, koji je udaljei od svojnh u sedmome krugu Jbog
krae Herkulovog stada. Lrema pnsanju Vergilija u Eneidi, Kako je sgaiovao u pedinama brda Aveitiia gde je
uoek bilo krvavih tragova ubijene stoke. Kada je ukrao stoku i Herkulu, ovaj ga je ubio mnogim udarcnma
batinom, aln je on izdahnuo ved posle prvih udaraca.
266

www.balkanelite.org

Stranica 122

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

esto lokvama krvi269 prekrivao celi kraj.


Sa svojom bradom ne hodi ta strvina
zbog pokvarene krae270 koju je poinio
nad stadom to je paslo kraj njegovih pedina.
Tada ga je Herkul, da bi ga spreio
da zlo ini, ak i sto puta batinom lupio,
ali je umro pre nego to ga je desetputa udario.
Kako je proao dok je voa govorio,
a pred nas banue neka trojica
koju ne opazih, a ni voa ih nije primetio,
sve dok ne povikae: Ko ste vas dvojica?
Na razgovor prekinue ti duhovi,
pa panju usmerismo na njih obojica.
Poznavao ih nisam, ali se dogodi da i ovi,
kao to ima sluajeva da se zbiva,
pa neko nekoga mora da oslovi,
poee da se dozivaju: Danfa271 gde se skriva?"
Ja na to, dajudi znak voi svome,
stavih prst na usta da pazi ta se zbiva.
udo nede biti, itaoe, ako mome
kazivanju ti ne bi ba poverovao,
jer i ja koji to videh, jedva verujem oku svome.
Dok sam u njih netremice gledao,
estonogi akrep se ustremio
na jednoga od njih i celog ga je obmotao.
Srednjim nogama mu je trbuh obavio,
prednjima ruke mu zatim vee,
pa mu je onda zube u oba obraza zabio,
a zadnjim nogama stao bedra da pritee
i rep mu je meu njih stavio,
pa njime bubrege poeo da stee.
Brljan se oko stabla nikada nije svio
kao to je akrep strani u tome asu
oko njegovih udova svoje udove obavio.
Zatim, nalik na vrelu votanu masu,
slepie se i smeae njihove boje u trenu tom,
pa nisu vie znali ni ko su ni ta su,
kao to se deava sa belom hartijom
kada pone da gori, pa je smee boje,
jer jo crna nije, a ni nalik belom.
Za to vreme druga dvojica ih gledaju i stoje,
pa povikae: Avaj, Anjel272lik ti se menja sada!

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

269

... Lokvama krvi ... - Pesnik misln na krv ukradene i ubnjene stoke.
... Pokvarene krae ... - Kako je, da bi prevarno Herkula, uvukao stoku, na prevaru, u svoju pedinu, vukudn
je za repove da bi zametnuo trag.
271
Danfa dei Donati (umro 1289) bio je plemid iz ugledne gvelfske porodice, kasnije jedan od voa Crnih. Jedan
zapis tvrdi o njemu da je bio lopov, aln nema kasnije potvrde toga.
270

www.balkanelite.org

Stranica 123

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Vidi da nisi on, a gubi oblike svoje.


Ved su dva bida postajala jedna nakarada,
pa se njihova dva lika pojavie
na licu jednom u koje se stopie tada.
Iz njihova etiri uda ruke se razvie,
bedra sa nogama, stomak i grudi, jao,
u nikada viene udove se pretvorie.
Njihov preanji lik je sasvim nestao,
na oba i na nikoga liili su u trenu tom,
pa, zatim, odoe lagano kroz pakao.
Kao to guter pod velikom egom,
za pasjih dana, da bi zamakao u ivicu,
pretri put, brz kao munja u trku svom,
tako bih opisao jednu ljutu zmijicu
koja se ustremila na onu dvojicu273,
a imala, kao zrno bibera, crnosivu kouljicu.
Ona zari svoju glavu otrovnicu
u pupak gde ljudi prvu hranu uzimaju,
pa pade opruena pred njega na zemljicu.
Ubodeni je pogleda bez rei u onom oaju,
naprotiv, mirno je stajao,pa zevao
kao neko koga san i groznica obuzimaju.
Zmija ga je gledala, a on nju posmatrao,
puilo se iz njegove rane, a iz usta dimila zmija
dok se dim ta dva grozna stvora meao.
Neka o sudbini Sabela i Nasidija274
duti Lukan i uje, sve u svemu,
kako de dogaaj dalje da se odvija.
Neka Ovidije o Kadmi i Aretuzi275 duti na ovu temu,
jer ako je jednog u zmiju, kroz stihove,
a drugog u izvor pretvorio, ne zavidim njemu,
poto dve prirode nikada nije, kao ove,
promenio tako da svoje oblike
zamene i svoja tela pretvore u spodobe nove.
Ovo dvoje se tako slilo, oh, gadne li slike,
da je zmija svoj rep u rave pretvorila,
a ranjeni skupio svoje noge tako, otprilike,
da su bedra sa nogama slepljena bila

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

272

Anjel je Anjelo ili Anjolo dei Brupeleski iz poznate gibelinske porodice, koja je u graanskom sukobu bila na
strani Belih oko 1300. godine, a kasnije prela na stranu Crnih. O njemu se prialo da je jo kao dete krao od
oca i majke, a kasnnje inio ozbiljnije krae.
273
... Onu dvojicu ... - Pesnik misli na Buoza delji Abati (neki komentatori misle da je u pitanju Buozo Donati)
koji je krao koristedi svoj znaajni poloaj u Firenci. Drugi je Pudo apkato, firentinska danguba i kradljivac.
274
Sabelo i Nasndijo su likovi o kojima govori latinski pesnik Lukan (roen u Kordovi39. godine nove ere) u
svome spevu Farsalija. Oni su bili vojnici koje je ujela zmija u libijskoj pustinji, pa se jedan pretvorio u pepeo,
a drugi tako naduo da mu je pukao oklop i on se pretvorio u bezoblinu masu.
275
Kadmo i Aretuza su likovn iz Ovidijevih Metamorfoza. Kadmo, mitski osniva Tebe je pretvoren u zmiju, a
Aretuza, jedna od Nereida u Dijaninoj slubi, pretvorena je u izvor.

www.balkanelite.org

Stranica 124

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

tako savreno onoga kratkoga trena


da se linija spoja sasvim izgubila.
Ravasti rep je gubila, takva bi promena,
ona sen to je nestajala i koa njena glatkija
postajala, dok je tvru dobijala druga sena.
Videh kako se ruka pod pazuho svija
i kako na ljudskoj seni biva krada i vene
onoliko koliko se produava onoj to bi zmija.
Zatim se zadnje noge, meusobno prepletene,
pretvorie u onaj ud koji ovek krije,
a na dvoje se rascepi ud druge nesredne sene.
Dok je dim lik oveka i lik zmije
novom bojom prekrivao i stvarao
zmiji dlakavu kou, a njemu stao da je brije,
ona je ustala, a onaj to bi ovek je pao,
a za to vreme su zlogledali jedno drugoga
i njihov lik se lagano menjao.
Zmija ved uspravljena povue trena toga
ka slepoonici svoju njuku, pa, malo po malo,
od vika mesa izrastoe ui iz obraza njenoga,
a iz ono mesa to je napred ostalo
i preteklo, nos je na licu izrastao
i usne se zadebljale koliko je trebalo.
Onaj to je leao njuku je ved imao
i ui uvlaio u svoju glavu sada
kao to bi i pu rogove uvukao,
a jezik koji je imao izjedna do tada
za govor teni, rascepi se, dok se onome
to je ravast imao spoji i dim presta da vlada.
Dua koja je postala ivotinja u zbivanju tome
pobee du jaruge sikdudi na sve redom,
a onaj drugi, govoredi, pljunu u besu svome.
Zatim se okrenu sa svojim novim izgledom
i ree drugome: Neka sada Buozo puzi
kao to sam i ja gmizao ispunjen bedom.
To su bile, eto, u sedmoj jaruzi
promene i mene, pa neka mi bude oproteno
ako zbog takvih stvari moje pero previe zasuzi.
Iako je oko moje bilo zamudeno,
a dua klonula, da pobegnu tako
ipak nije onim senama bilo dozvoljeno
da ja Puda ankata ne prepoznam lako,
a bio je jedini koji je meu trojicom umakao,
uspevajudi da se ne promeni nikako,
dok je drugi bio onaj zbog koga si ti, Gavile276, plakao.
276

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

138

141

144

147

151

Gavile je zamak kod Firence. Zmija koja je zamenila svoj oblik sa Buozom je Franesko de Kavalkanti, zvani
Gvero, koga oplakuju stanovnici Gavple, jer su ga ubili, pa ih je njegova porodica progonila zbog osvete

www.balkanelite.org

Stranica 125

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET ESTO


Krug osmi (nastavak) - Osma zla jaruga:
Zli savetnici
Dante se zgraava nad Firencom iji se toliki sta-novnici nalaze u paklu i priziva boji gnev.
Zatim se sa Vergilijem penje na most, pa idudi dalje, stiu nad osmu zlu jarugu u kojoj pate zli
savetnici tako to je svako od njih umotan u jedan plamen koji ih prati svuda, kao to su na svetu
svoje savete uvijali u la. U jednom dvostrukom plamenu Dante vidi zajedno Odiseja i Diomeda.
Odisej pria o svom poslednjem putovanju i svojoj smrti.
Toliko si velika, Firenco, eto ti radovanja,
da po zemlji i moru ime ti odjekuje,
pa ak i po paklu ono naveliko odzvanja!
Meu lopuama pet takvih tu je
graana tvojih da me sramota svlada,
a i tebi, zbog njih, velika slava ne sleduje.
Ali,istina se sanja kada jutro zavlada
i ti de uti, vreme nede jo dugo iriti mree,
ta ti oni iz Prata277 ele, da druge i ne pominjem sada.
Prerano nije ako ti propast ved zidine stee,
pa ako tako mora, bar da se ved zbilo, jer pramenje
kose kada mi bude seda, to de mi pasti tee
Krenusmo po stepenicama to ga naini kamenje
za koje se hvatasmo dok smo silazili;
moj voa se pope i izvue me uz ono stenje.
Nastavljajudi samotni put na kome smo bili,
izmeu kra i stena, grebena goli,
i nogama i rukama za njih smo se kaili.
Tada me je bolelo, a i sada me boli
kada se setim ta sam video u jarugama
i duh svoj, vie nego obino, koim da odoli
i ne luta, a da ga ne vodi vrlina sama,
pa dar koji dobre zvezde podarie meni
ili boja milost, ne stradim, ved posvetim vrlinama.
Kao seljak koji se odmara na breuljku, u seni,
u vreme kada sunce, koje svet osvetljava,
najmanje skriva od nas svoj lik uareni,
kao u vee, kada komarac umesto muice uznemirava,
vidi svice kako lete po dolini,
moda ba na njivi ili u vinogradu koje okopava,
tako je sva u plamenovima, u dubini,
svetlela osma zla jaruga to sam primetio
277

12

15

18

21

24

27

30

Prato - Graani grada Prata, naterani na pokornost Firencn, teko su podnosili vlast Firence i eleli su joj
propast.

www.balkanelite.org

Stranica 126

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

im stigoh na vis odakle joj se dno vidi u nizini.


33
I kao to je onaj to se osvetio
sa medvedima, video Ilijina278 kola da odlaze
kada se sa konjima ka nebu ustremio,
36
pa njegove oi nisu mogle da opaze
ba nita osim jedan plamen svetao,
koji se kao oblaak penje du nebeske staze,
39
tako se svaki plamen po jaruzi kretao
i nijedan nije otkrivao ta je skrivao,
a svaki od njih je po jednog grenika obavijao.
42
Stajao sam na mostu i gledao tada,
tako nagnut, pa da se za kamen nisam uhvatio,
i da me niko ne gurne, sigurno bih pao.
45
A voa, kada vide da me radoznalost sveg svlada,
ree: U plamenovima su duhovi neiji,
svaki je uvijen u onaj u kome gori sada.
48
Uitelju moj, - odgovorih - sada sam sigurniji
kada te uh, ali ved sam tako i mislio
da jeste i hteo sam da te pitam iji
51
plamen je onaj to se na dva dela rascepio
na vrhu tako da lii na oganj lomae
koji je Eteokla279 sa bratom spalio?
54
On odgovori: Tamo unutra, na mukama se rastae
Odisej sa Diomedom 280 i kao to su zajedno u besu bili,
tako im i u osveti dua jednog s duom drugog plae, 57
a iz njihovog plamena sada cvili
prevara sa konjem koji je vrata otvorio
plemenitom semenu iz koga su se Rimljani rodili281.
60
Tu oplakuju prevaru koju je njihov um smislio,
pa Dejdamija282 i mrtva jo Ahila oplakuje,
a i zbog Paladijuma283 njih je bog kaznio.
63
Ako neto moe od njih da se uje
278

U Bibliji se govori da se grupa deaka rugala proroku Jelisiju zbog njegove delavosti, a kada ih je on prokleo
pojavila su se dva medveda i rastrgla ih. Isti je prorok jednoga dana video svoga uitelja proroka Iliju kako
nestaje u nebu na ognjenim kolima, a on je gledao za njim ne videdi nita osim plamena (Druga knjnga o
carevima, II, 11-12).
279
Eteokla, tebanskog heroja, sina Edipa i Jokaste, prokleo je otac Edip zajedno sa bratom Polinikom tako da ne
ive nikada u slozi i da jedan ubije drugoga. Posle svoje pogibije u meusobnoj borbi njihova tela su spaljena
na istoj lomai.
280
Odisej i Diomed su, kao neprijatelji Troje, izveli vie zajednikih poduhvata. Vergilije nabraja vie njihovih
prevara, posebno onu sa uvenim Trojansknm konjem. Zato, kao to su, za ivota, zajedno bili (u besu),
zajedno se nalaze i u istom plamenu u paklu.
281
... Plemenitom semenu iz koga su se Rimljani rodili ..." - Posle Odisejeve varke sa Trojanskim konjem i pada
Troje, Eneja je pobegao i osnovao Rim.
282
Odisej i Diomed su, pomodu lukavstva, prepoznali Ahila, koga je majka Tetida skrivala u enskim haljinama
da ne bi iao u rat protiv Troje. Poto je prepoznat, morao je u rat, u kome je poginuo, pa ga je oplaknvala
mlada Dejdamija, kdi kralja Likomeda sa ostrva Sknrosa, koja se zaljubila u njega.
283
Paladijum je legendarni kip Palas Atine u Troji od koga je zavisila sudbina Pirjamovog grada,jer ga nko nije
mogaoosvojiti dok je kip bio u njemu. Taj kip su Odisej i Diomed oteli na lukav nain.

www.balkanelite.org

Stranica 127

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

iz one buktinje," rekoh, uitelju, molim te samo,


preklinjem po hiljadu puta da mi se dua obraduje,
nemoj braniti da mi ovde saekamo
dok dvorogi plamen ne doe do nas,
vidi da mnogo elim da ga neto pitamo!
Tvoja molba zasluuje pohvalu u ovaj as,
odgovori, i ja je rado prihvatam,
ali ti ne sme da pusti ni glas.
Ostavi meni da zborim, poto ja znam
ta hode, jer bi oni, ko bi ga znao,
zato to su Grci mogli da zamere nam.
A kada je plamen do nas stigao
i mome voi se uini da su mesto i doba,
on je ovako govorio, dok sam ja dutao:
O vas dvojica u jednom plamenu paklenog groba,
ako sam vas zaduio dok sam jo iv bio,
ako sam malo ili mnogo zasluan, jer sam oba
vaa imena u uzvienim stihovima284 opevao,
stanite,pa neka jedan od vas dvojice zbori
gde je umro kada je u mreu smrti upao.
Vedi vrh plamena to veno gori
poe da se talasa i umi titrajudi
ba kao plamen koji vetar vijori,
pa vrhom svojim, tamo amo lelujajudi,
kao da je neki jezik koji govori,
glas poe da puta i ree: Naputajudi
Kirku285 koja me onako zatvori,
vie od godinu dana, na ostrvu Gaeta,
pre nego to mu Eneja ime stvori,
ni nenost prema sinu, ni samilost sveta
prema starome ocu, niti ljubav moja
koja je za Penelopu trebalo da cveta,
nisu mogli da savladaju elju koja
me je vukla da upoznam svet celi
kao i vrline i mane ljudskoga soja,
pa krenuh na more, to se od pene beli,
na jednoj lai sa malo drugova
koji me napustiti jo nisu hteli.
Videh sve obale panije i sjaj alova
sve do Maroka i sprudove Sardinije
kao i sve to je na udaru valova.
Ved smo bili stari i drutvo sve umornije
kada stigosmo u tesnac uski286 do mee
gde Herkul postavi one stubove ije

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

284

"...U uzvienim stihovima" - U Vergilnjevoj Eneidi.


Kirka je kdi Helija i Okeanove kderi Perse, arobnica sa ostrva Eje, daleko na istoku gde stanuje Zora i raa se
Sunce.
286
... Tesnac uski ..." - Gibraltar.
285

www.balkanelite.org

Stranica 128

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

granice nijedan ovek nije smeo da pree;


Sevilja287 je ostala sa nae desne strane,
a na naoj levoj Sueta288i njeno zalee.
O brado - rekoh vi to ste bez straha i mane,
kroz hiljade opasnosti stigli do zapada,
za to malo ivota to jo moe da ostane
svakome od vas, nemojte vi nikada
da odustanete, sunev pratedi trag,
da svet bez ljudi ne vidimo sada.
Setite se vaeg roda koji vam je drag,
niste vi roeni da ivite kao skotovi,
ved da vas vrlinom i znanjem miluje vetar blag.
ili obuzeti moji drugovi
za putovanjem, posle tog mog malog govora,
da ih vie ne bismo zaustavili ni ja ni valovi.
Onda okrenusmo krmu prema istoku, pa du mora
poletesmo pomodu vesala u ludom letu povrh vode
skredudi neprestano put zapadnih gora.
Ved sam video sve zvezde drugoga svoda
na nodnome nebu, dok naega nesta,
jer ga je skrivalo more iza naeg broda.
Pet puta zasja i pet puta presta
meseeva svetlost to nas je osvetljavala
od kada smo krenuli put opasnog mesta,
kada se pojavi jedna planina to se uzdizala
tamna u daljini i uini mi se tako visoka
da jo ne videh takvu da je postojala.
Mi smo se razveselili, ali brzo suza kanu iz oka
kada se sa novoga kopna die vetar ludi
i udari na lau s pramca i sa boka.
Tri puta vrtlog lau zavrte i zaludi,
a etvrti put podie joj krmu u visinu,
dok pramac krenu na dole, kako nam bog presudi,
i tako svi mi potonusmo u morsku dubinu.

287
288

111

114

117

120

123

126

129

130

135

138

142

Sevilja, grad u paniji, na obali Gibraltara.


Sueta, grad na afrikoj obali, nasuprot Sevilji.

www.balkanelite.org

Stranica 129

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET SEDMO


Krug osmi (nastavak) - Osma zla jaruga (nastavak):
Zli savetnici
Pesnici razgovaraju sa drugim zlim savetnikom Gvi-dom da Montefeltrom. Dante mu pria ta
se deava u dananjoj italijanskoj pokrajini Romanji krajem XIII veka. Gvido, ne znajudi da razgovara
sa ivim ovekom, otkriva Danteu zato je proklet. Naime, on je dao zao, lo savet papi Bonifaciju VIII,
kada ga je od njega traio, obedavi mu oprotaj grehova. Ali, oveku se ne moe oprostiti greh ak i
ako mu sam papa da oprotaj, ukoliko se nije uistinu pokajao. Pesnici, zatim, odlaze na most koji se
uzdie nad devetom zlom jarugom.
Ved se plamen uspravio i zadutao
da ne bi govorio vie, pa je od nas otiao
sa dozvolom koju mu je blagi pesnik dao,
kada jedan drugi to je iza njega iao
privue poglede nae ka vrhu svoga plama
zbog nejasnoga zvuka koji je isputao.
Kao to je sicilijanski bik289 prvo zarikao u suzama
kroz pla, i to bee pravo, sve u svemu,
onoga koji ga je napravio svojim alatkama,
riudi glasom onoga muenika u njemu
tako da, iako je bio sav od bakra uta,
inilo se da to on bolno rie, pri emu
Ali, kada je naao put za kojim se vio
do vrha, pa zatreptao drhtajima
to mu je utkao jezik dok je prolazio,
zausmo: O ti kome se obradam reima,
ti to lombardijskim narejem prozbori
onome290: 'Sada idi, tvoj govor me vie ne zanima.
iako sam stigao, moda kasno, u plamenoj odori,
neka ti ne bude teko da sa mnom zbori
kada to nije meni koga vidi da gori!
Ako si i ti sada doao da gori291
u paklu iz lepe latinske zemlje gde biva
da sam grehe poinio, moe li da odgovori
da li u Romanji rat ili mir se zbiva,
jer ja potiem s brda kraj Urbina292

12

18

21

24

27

289

Sicilijanski bik je bik od bakra koga je atinski umetnik Perplo ponudio tiraninu Falaridu u Agrientu na Siciliji
napravljen tako da se jauk nesrednika spaljivanih u njemu uje kao mukanje bika. Tiranin je prihvatio
ponudu, ali je prvu probu sa bikom izveo zatvorivi ba Pernla u njegovu utrobu i zapalivi vatru pod njim.
290
... Onome ... - Misli na Odiseja.
291
... Ako si i ti sada doao da gori - Neki grenici brzo primete da je Dante iv, ali ovaj to ne primeduje, ved
misli da je i Dante stigao u pakao kao grenik.
292
Urbino je grad u italijanskoj pokrajini Marke, a u srednjem veku je bio gibelinska optina pod vladavinom
porodice Montefeltra. Govornik je Gvido di Montefeltro, urbinski vojvoda, uveni draviiki vojskovoa. Bio

www.balkanelite.org

Stranica 130

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i onoga brega sa koga se Tibar293 sliva.


Jo sam sluao stojedi nagnut iznad dubina
kada me moj voa taknu u bok moj
govoredi: Razgovaraj, evo ti italijanskog sina.
A ja spreman da odgovorim dui onoj
bez oklevanja, rekoh to sam mogao uljudnije:
O duo koja si skrivena u vatri toj,
tvoja Romanja nikada nije bila, a i sada nije
bez rata to gori u srcima njenih tirana,
ali, kada pooh, ne videh da se barjak rata vije.
Ravena294 je, kao to je bila i za tvojih dana,
tamo orao iz Polenta295 jo iri svoja krila
i njima erviniju296natkriljuje iz svoga stana.
Gradu297 ija je sudbina puna iskuenja bila,
a Francuze na krvave gomile rasturio,
u zelenim kandama dua se svila.
Psine, mlada i stara, to ih iznedri Verukio298
koje su onako loe postupile sa Montanjom,
zube otre nad gradom gde se njihov zao duh nadvio.
Gradove to se granie sa Lamoneom i Santernom299,
vodi lavid to se u belom gnezdu krije,
koji menja stranke sa letom i zimom.
A grad kome Savio300 obale mije,
kao to se nalazi izmeu brda i mora,
tako ivi izmeu slobode i tiranije.
Sada reci ko si ti, udostoji nas odgovora,
neka ti to ne bude tee nego li je bilo drugome,
neka tvoje ime dugo odjekuje sred zemaljskih gora.
Zatim plamen prasnu malo po svome,
pa je otri vrh tamo amo zalelujao,
i on progovori u dahu vatrenome:
Kada bih znao da bih moj odgovor dao

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

je uesnik mnogih politikihi vojnih dogaaja svoga doba.a na kraju se izmirio sa crkvom i stupio u red
franjevaca 1296. godine. Romanja je pokrajina u Italiji.
293
Tibar je italijanska reka koja izvire ispod planine Koronaro (prolazi kroz Rim).
294
Ravena je grad u italnjanskoj pokrajini Romanja.
295
Porodnca Polento, koja je vladala u Raveni imala je orla u grbu.
296
ervia je mali grad juno od Ravene gde je porodica Polento takoe imala vlast.
297
... Grad ... - Dante mislm na grad Forln, koji je od 1274. bio na elu gnbelinskih gradova u Romanji i kojije
od 1281. do proleda 128Z. izdrao dugu opsadu gvelfa i italijanskih i francuskih eta koje je prikupio papa
Martin IV. Tu se isgakao Gvido dp Montefeltro koji je 1. maja 1282. iJvrio juri ij opkoljenog grada i potukao
neprijatelje, a zatim unitio francusku konjicu koja je prodrla u gradu. U gradu je, neto ranije zavladala
gibelipska porodica Ordelafati, koja je imala u grbu lava sa zelenim kandama.
298
Psine iz Verukia su Malatesta i njegov sin Malatestino, gospodari Rimiiija, gvelfi i protivnici gibelina. Oni su
ubili Montanju di Parditatija, vou gnbelina.
299
Kraj reke Lamone je grad Faenca, a grad Imola na reci Santerno i njima je upravljao Maginardo Pagani da
Suzinana, koji je imao u grbu lava na belom polju i menjao partije i politiku pripadnost sa promenom
godinjih doba.
300
Savio je reka kraj grada ezena.

www.balkanelite.org

Stranica 131

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

nekome ko de se na zemlju vratiti,


svoj plamen ne bih kroz govor razigrao;
ali, poto se niko iz ovih dubina, zato kriti,
iv ne vrati, ako uh istinu u paklu ovome,
bez straha od sramote, ja du ti odgovoriti.
Bio sam vojnik, pa franjevac po izboru svome,
verujudi da du tako grehe okajati
i moje verovanje bi se obistinilo, pri tome,
da ne bi pape301, neka ga zlo prati!
koji me je na grehe preanje povratio,
a na koji nain, sada de saznati.
Dok sam ovek od krvi i mesa bio,
kao to me majka rodi, ne bejah slian lavu,
ved sam na delu na lisca liio.
Varke i kako da skrijem stazu pravu
znao sam u tanine i tako njima baratao
da mi je ta vetina celim svetom irila slavu.
Kada sam video da sam stigao
do onoga doba kada bi svako
da spusti jedra i smota uad morao,
ono to sam inio posta mi odvratno tako
da se pokajah i zamonaih sred franjevakih leja;
avaj meni bednome, to bi mi pomoglo svakako.
Ali, poglavar novih fariseja302
dok je ratovao oko Laterana303,
ali ne protiv Saracena ili Jevreja,
kao da nije imao neprijatelja osim hridana,
i nikoga ko je Akri304 osvojio
ili trgovao u zemlji sultana,
ni svetu slubu ni svete zapovesti nije cenio,
to ih je sam imao niti ue oko mog pojasa
zbog koga je mrav bio ko ga je nosio305.
Ved kao to je Konstantin306 traedi spasa
od gube, pozvao Silvestra u pedinu planine
SantOreste, tako me on pozva onoga asa
da lek naem da ga bol oholosti mine
i zatrai savet, ali ja sam samo dutao,
jer mi se uini da zbori pun pijane munine.
Ali, on tada ree: U srcu da se ti ne bi bojao,

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

95

99

301

Misli na papu Bonifacija VIII


Misli takoe na papu Bonifacija VIII.
303
Misli takoe na papu Bonifacija VIII.
304
Sv. Jovan od Akrija je bio poslednji bedem hridana u Palestini koji su Saraceni osvojili 1291. godine.
305
... Zbog koga je mrav bio ko ga je nosio ... - red franjevaca je nalagao post, pa su njegovi sledbenici bili
mraviji zbog tog
306
... Ved kao to je Konstantin- U legendi o Konstantinovom preobradanju na hridanstvo pria se da je
Konstantin pozvao papu Snlvestra, koji se z6og progona skrivao u planini SantOreste (kod Dantea Sirati, lat.
Sorakte) nedaleko od Rima, da bi ga izleio od gube. Silvestar ga je pokrstio i gube je nestalo.
302

www.balkanelite.org

Stranica 132

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

greha te razreavam, a ti mene naui


kako bih Palestrinu307 ja sada savladao.
Za otvaranje i zatvaranje neba u mene su kljui
kao to zna, ali dva su kljua sveta
to prethodnik moj nije umeo da razlui.308
Zakljuih da moe vie da mi smeta
dutanje, pa me ozbiljni razlozi nagnae tada
da kaem: Oe, nek me tvoja ruka presveta
opere od greha u koji du pasti sada:
obedaj mnogo, ali nita od toga ne ispuni ti,
pa de tvome svetom prestolu pobeda biti nagrada.
Umreh i Franjo309 doe da me isprati,
ali jedan od heruvima310, tih crnih psina,
ree njemu: Ne vodi ga, nemoj mi se zamerati.
Taj mora dole u grotlo paklenih dubina,
jer je zao savet dao, pa moja dunost od tada je
da ga za kosu odvuem do adskih vrelina,
jer oprotaja nema onome ko se ne kaje,
niti kajanje sa zlom ide pod ruku
i jedno drugome nikako ne pristaje.
Oh, jadna li mene, kakvu osetih muku
kada me dohvati govoredi: 'Moda nisi znao
da sam tako uporan da te odvedem u paklenu buku!
Minosu me je odveo, a ovaj pokaza na pakao
i osam puta zavrte repom u trenu,
pa ga je sav besan jo i ugrizao
govoredi: 'Ovaj je zreo za vatru eenu.
Zato sam ja ovde gde me vidi dopao
i hodam ovako izgubljen u plamenu.
Poto je svoju priu ispriao,
plamen ode oplakujudi svoj jad,
uvijajudi i titrajudi vrh kroz pakao.
Krenusmo dalje ja i moj voa tad,
uz greben sve do novog luka
koji premodava mesto gde je grad
onih to sejudi neslogu dopadaju muka.

102

105

108

111

114

117

120

123

126

129

132

136

307

Palesgrina (Penestrino) je posed porodice Koloia na podruju staroga grada Preneste.


... to prethodnik moj ... - Dva kljua su kljuevi raja, jedan koji ga otvara pravednima i drugi koji ga
zatvara grenicima. Pesnik misli na papu Delestina V, koji nije umeo da ceni te kljueve jer se odrekao
pontifikata.
309
Franjo je svetac ija pravila je Gvido di Montefeltro prihvatio stupajudi u red franjevaca.
310
Heruvimi su pobunjeni aneli, koji su zbog toga preobradeni u avole.
308

www.balkanelite.org

Stranica 133

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET OSMO


Krug osmi (nastavak) Deveta zla jaruga: Sejai nesloge i izme
Sa mosta nad devetom zlom jarugom. Dante vidi sejae nesloge i izme, koji su, ba zato to
su na zemlji razdvajali svojim zlim delovanjem one koji bi trebalo da budu sloni, sada iseeni i
strano osakadeni. Oni koji su uneli razdor i krivoverstvo u veru, rascepljeni'su prema veliini greha.
Onima koji su uneli smutnju meu zemaljske voe raseene su glave. Onima koji su zavadili roake
odseene su ruke, a onome ko je pobunio sina protiv oca odseena je glava. Dante razgovara sa
Muhamedom. Poto su saznali da je Dante tu, mnogi duhovi se okupljaju oko njega, a meu njima
Pjer da Mediina, iz porodice Katani, najverovatnije, koja je vladala izmeu Bolonje i Imole. On je
neumorno sejao razdor izmeu porodica Polenta iz Ravene i Malatesta iz Riminija. Zatim vidi
narodnog tribuna Kuriju i Mosku dei Lamberti za koga se raspitivao kod aka iz estog pevanja Pakla.
Poslednjeg susrede provansalskog pesnika Bertrana de Borna.
Ko bi mogao, makar i u prozi pisao,
da potanko opie svu krv i rane
koje videh sada, makar opirno priao?
Svaki jezik bi morao tu da zastane
zbog ogranienog renika i uma, ma koliki bio,
koji ne mogu da obuhvate muke u svetu satane.
Taman da se okupi sav narod to je bio
u zemlji promenljive srede,
u onoj Pulji311, a koji je krvario
zbog Trojanaca312, i duge ratne nesrede,
koji zaplenie prstenja gomile cele,
kao to pie Livio313 koji pogreiti nede,
i s njim onaj narod to oseti bolne strele,
jer je protiv Roberta Gviskarda ustao
pa i onaj ije se kosti jo bele
u eperanu314, tamo gde je svaki Puljeanin slagao,
pa i svet to je kod Taljakoca bio

12

15

311

Pulja je pokrajina u jugonstonoj Italiji iji je, danas, glavni grad Bari.
Dante pod Trojancima podrazumeva Rimljane, a ovako ih naziva, jer su potomci Eneje koji je pobegao iz
Troje.
313
Livio je rimski istoriar, roen u Padovi 59 godine pre n. e., a Dante veruje u tanost njegovog kazivanja.
Naime, Pulja (rimska Apulija) stradala je mnogo u ratovima kada su Rimljani irili svoju vlast po Italiji
(samnitski ratovi, 394 - 290. pre n. e.), a zatim u dugim punskim ratovima (264 - 146. pre i. e.), posebno u
drugom punskom ratu kada je u borbi kod Kana palo toliko Rimljana da je, po Livijevom pisanju, Hanibal
zaplenio, posle bitke, itavu gomilu prstenja skinutog sa poginulih rimskih vojnika.
314
Pesnik eli da kae: zajedno sa ostalima koji su ubijeni kod Meperana gde je svaki Puljeanin (kao napuljski
podanik) izdao, jer su Puljeani pustili Karla I Anujskogda slobodno proe u pohodu na Napulj, a takoe i sa
onima koji su poginuli kod Taljakoca (1268), gdeje Alardo di Zalerp.savetnik Karla Anujskoga, pobedio
nemake Hoentaufene bez oruja, dajudi dragocene savete.
312

www.balkanelite.org

Stranica 134

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

gde je stari Alardo bez oruja pobediti znao,


kada bi sav taj svet osakadene udove otkrio,
sve to zajedno ne bi bilo nita kao tuni
prizor strahota devete jaruge gde sam se zadesio.
Ni bure kada mu spadne duga ili deo dna polukruni,
ne raspada se kao jedan koga sam ugledao
raseenog od brade do mesta gde puta smrad kuni;
izmeu nogu sveanj creva mu je ispao,
srce, pluda i jetra su mu visili i sa svim tim
eludac u kome postaje govno sve to bi progutao.
Dok sam piljio u njega oima razrogaenim,
on me pogleda i rukama raepi raseene grudi,
pa ree: Sada vidi kako se ereim!
Vidi kako je osakaden Muhamed315 hudi!
Ispred mene Alija316 hodi plaudi
s licem raseenim od brade do perina.Tu se sudi
svima onima koje sada vidi ti,
koji su sejali razdor i sablazni na sve strane
dok su ivi bili, pa su sada ovako iseeni svi.
Demon je iza nas i zadaje nam rane
tako okrutno maem, brz poput korbaa,
svaki put kada se pred njega stane,
poto obiemo ovaj kruni put plaa,
jer nae se rane nama uvek zatvore
pre nego opet stanemo ispred njegovog maa.
Ali, ko si ti to zuri sa grebena, odozgore,
moda zato da bi kaznu izbegao
dosuenu ti zbog grehova to te more?
Jo nije mrtav niti je zbog greha doao
da ga ispata," - uitelj njemu odgovori,
ved da bi potpuno iskustvo stekao.
Ja koji sam mrtav, po paklenoj gori,
iz kruga u krug vodim ga sada,
a istina je to to moj jezik zbori.
Najmanje stotinu njih, sred onoga jada,
kada to u, oko mene u jaruzi se sjati
i od uenja na muke zaboravi tada.
Ti koji de uskoro sunce ugledati,
reci fra Dolinu317 da se snabde namirnicama
ako ne eli da ubrzo ovde s nama pati,
jer de, inae, gusti sneg da ga zaveje u pedinama

18

21

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

315

Muhamed je osniva islamske religije, roen 560. posle n. e. u Meki i umro 633. posle n. e. u Medini, pisac
Kurana. On ne vidi da je Dante iv ovek, ved misli da je grenik kao i svi drugi.
316
Alija Ebn Abi Talib, roak i sledbenik Muhameda (570. do 660. posle n. e.), nije se slagao sa Muhamedom u
nekim uenjima, pa je osnovao posebnu sektu.
317
Fra Dolino iz Novare je jeretik i uenik fra erarda Segarelija iz Parme, osnivaa jeretike sekte apostolske
brade. On se povukao u planinu Zabelo i odupirao vojsci pape Klementa V, ali je morao da se preda zbog
nestaice hrane, pa je iv spaljen 1307. godine u Novari.

www.balkanelite.org

Stranica 135

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i onima iz Novare pobedu donese time to je pao,


koju oni, svakako, ne bi lako stekli u borbama.
I dok je jednu nogu sa tla podizao,
Muhamed mi je sve to ispriao,
pa kada ju je spustio, od mene je otiao.
Jedan drugi koji je probodeno grlo imao
i nos odseen do vea nad oima,
a samo sa jednim uhom je iao,
zastade zauen da me gleda sa ostalima,
a onda je, pre svih, grlo svoje otvorio
iz koga je ikljala krv u mlazevima,
pa ree: O ti koji greh jo nisi poinio,
i koga sam ja video u zemlji Latina,
ukoliko se zbog slinosti nisam prevario,
seti se ko je Pjer da Mediina318ako se ikada vrati na lepu ravnicu
koja vodi od Verelija do Markaboa i njegovih zidina319
Obavesti u Fanu onu najbolju dvojicu,
gospodara Gvida i s njim Anolela potovanoga,
da, ako je tano proroanstvo pakla za obojicu,
bide baeni u vodu sa broda njihovoga,
zatvoreni u vredu, kraj Katolike na Jadranu,
zbog izdajstva jednog tiranina podloga.
Izmeu ostrva Kipra i Majorke, na Mediteranu,
ne vide Neptun320 da takve gadosti ikada
ine ni grki gusari ni pirati na okeanu.
Taj doravi izdajnik, vladar jednoga grada321,
koji, jedan to se ovde sa mnom mui,
ne bi eleo da vidi vie ikada,
pozvade ih da se s njima dogovori i odlui,
a onda uiniti tako da im ni molitve ni zaveti
nede trebati kada vetar sa Fokare zahui322.
A ja njemu: Pokai meni i reci, due prokleti,
ako eli da vest o tebi odnesem ivima,
ko je taj iji pogled ka gradu gorko leti?
On tada prui ruke ka eljustima
jednoga druga i usta mu otvori
viudi: On je taj323, glasa nema u ustima.

60

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

318

Najverovatnije je re o Pjeru da Mednini, uticajnom i ravom oveku iz Mediine, gradidu kraj Bolonje, koji
je stalno sejao razdor meu porodica Polenta iz Ravene i Malatesga iz Riminija.
319
... Koja vodi od Verelija do Markaboa i njegovih zidina ..." - Lombardijska ravnica koja ide od Verelnja u
Pnjemontu do zamka Markabo kod Ravene.
320
Neptun, bog mora u rimskoj mitologiji, kome u grkoj mitologiji odgovara bog Posejdon.
321
... vladar jednoga grada ..." - Vladar Riminija.
322
... Kada vetarsa Fokarezahui..." Dva ugledna graanina nzj Fana, Anolelo da Karinjano n Gvido dal
Kasero, baeni su zavezani u vredu u more i bili su ubijeni pre nego tosu stigli do brda Fokare, sa koga duva
olujni vetar, izmeu PeJara i Katolike, gradida na jadranskoj obali, pa im nede trebati molitve da spree buru.
Bacili su ih mornari na zapovesttiranina" Malatestnna koji je imao jedno oko, a vladao Riminijem.

www.balkanelite.org

Stranica 136

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Taj je prognanik, kada sumnja poe da mori


Cezara, tu sumnju odagnao, jer ga je ubedio
da gubi onaj ko je spreman, a okleva da se bori.
Oh kako mi se skruen uinio,
sa jezikom odseenim u grlu do korena,
Kurije koji je onako smeo u govoru bio.
A drugi, kome je i jedna i druga ruka bila odseena,
podiudi patrljke kroz vazduh pakleni
tako da mu je po licu ikljala krv iz vena,
povika: I Moske se seti, teko meni
koji rekoh, jadan: 'Konac delo krasi324,
a to bi zlo seme za toskanski narod unesredeni."
Ja dodadoh: I tvome plemenu smrt se oglasi.
Zato mu se bol od kazne zbog mojih rei udvostrui,
pa ode tuno kao ludak koji ne moe da se spasi.
A ja ostah da gledam onu gomilu punu ui
i videh neto to ne bih pominjao zaista,
jer nedostatak dokaza za to mene mui,
da mi savest ne nalae da ne oklevam, jer ista
sigurnost uliva kada samopouzdanje opada,
poto pod oklopom svojim nosi osedanja ista.
Videh, a ini mi se kao da gledam sada,
trup bez glave kako ide kao
to idu ostali iz tog tunog stada;
trup je odseenu glavu za kosu drao
nosedi je kao da je neku lampu nosio,
a ona nas je gledala i govorila: Teko meni, jao!
Sam je sebi tako svetiljka bio,
i bili su dvoje u jednome i jedno u dvoje:
kako to moe biti zna onaj325 koji je to naredio.
Kada je stigao pod most na kome pesnici stoje,
die ruku podiudi visoko glavu svoju
da bismo izbliza uli rei njegove koje
ovako su glasile: Sada vidi munu kaznu moju,
ti to diudi meu mrtve si poao,
pa ima li vede kazne zadate ljudskom soju?
A da bi ti o meni neto vie znao,
znaj da Bertran de Bern326 ja sam bio,

99

102

105

108

111

114

117

120

123

126

129

132

323

... On je taj- Misli se na rimskog tribuna Kurnja za koga Dante veruje da je podstakao Cezara na graanski
rat, prema Likanovom prianju. Oi je, naime, poto je prognan nz Rima, otklonio Cezarovoboklevanje kod
Rubikona,tvrdedi da svaki pripremljeni poduhvat propada ako se okleva.
324
Konac delo krasi" - Tu reenicu je izgovorio Moska Lamberti (vndi VI pevanje pakla), koji je podstakao na
neslogu porodice Amidei i Buonde monte, pa je uticao na ubistvo Buondelmontea to je bio poetak
propasti za Toskance, jer su se, posle tog ubistva, Firentinci podelili na Gvelfe i Gnbeline
325
... On ... = Bog.
326
Betrln de Born je uveni provansalski pesnnk ij druge polovine dvanaestog veka. Pria se da je podsgicao
Henrika, najstarijeg sina engleskog kralja Henrika II (1154 - 1189) na mrnju protiv oca. Henrika sina su
savremenici nazivali kraljevidem, mladim kraljem.

www.balkanelite.org

Stranica 137

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

onaj koji je kraljevida onako zlo savetovao:


Avesaloma i Davida niko nije tako zavadio
niti ikada ikome dao savete zlobnije,
ak ih ni Ahitofel327 nije vie unesredio,
nego to ja razdvojih rod da blieg roda nije,
pa sada mozak nosim odvojen tako
od kime koja se u ovom telu krije.
Odmazda se nada mnom vri ovako.

327

135

138

142

Ahitofel je savetnik kralja Davida, a Avesalom sin Davidov. Ahntofel je podsticao Avesaloma da se pobuni
protiv oca.

www.balkanelite.org

Stranica 138

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE DVADESET DEVETO


Krug osmi (nastavak) -Deveta zla jaruga (nastavak):
Sejai nesloge i izme. - Deseta zla jaruga: Krivotvorci
Vergilije zamera Danteu to se toliko zadrao da gleda sejae nesloge i izme, a on se pravda
da je eleo da tu pronae jednog svoga roaka,erija del Bela. Vergilije kae Danteu da je on i video
tog roaka ispod mosta kako preti. Dante opravdava takvo ponaanje, jer njegova smrt nije jo
osvedena, a zatim pesnici dolaze nad desetu, poslednju zlu jarugu. U njoj su krivotvorci, naime
falsifikatori metala ili alhemiari. Kanjeni su boledu, jer su u ivotu bili moralno bolesni, pa kao to
su izopaili zlato, tako je i njihovo telo izopaeno gubom i ugom. Dante govori sa Grifolinom iz Areca
i Kapokijom iz Sijene.
Toliki svet i grozne rane razne
oi su moje tako zamaglili suzama
da bih jo gledao prizor plaan zbog kazne,
ali Vergilije ree: Zato stoji nad dubinama?
Zato ti oko neprestano viri
dole ka onim izmrcvarenim senama?
Ako eli da ih prebroji, ti se smiri,
jer nisi tako inio nad drugim jarugama,
a ova se jaruga na dvadeset i dve milje iri.
I mesec je ved pod naim nogama328;
jo mnogo treba da vidi, a ja se bojim
da je malo vremena ostalo nama.
Odgovorih: Da si, u mislima tvojim,
obratio panju na razlog zbog koga sam gledao,
moda bi mi dozvolio da jo tu stojim.
Dok sam odgovarao, voa je ved poao
i ja sam za njim krenuo
dodajudi: Ja sam se zagledao
u jamu, jer mi se uinilo da sam uo
u njoj pla seni moga soja
zbog greha koji tako kanjava pakao truo.
Tada uitelj ree: Neka misao tvoja
ne bude zaokupljena njim i njegovim jadom,
neka njega tu gde je svet muka bez broja.
Videh ga pod mostidem nad hadom
kada je pokazivao na tebe i prstom ti pretio,
a uh da je to eri del Belo329, glavom i bradom.
Ti se se tada veoma zaokupio bio

12

15

18

21

24

27

328

... A mesec je ved pod naim nogama ..." - Mesec je sa horizonta, na kome se nalazio prethodne nodi
dospeo u nadir, taku koja lei suprotno od zenita, odnosno u taku gde se nalaze dvojica pesnika, odnosno
ka sreditu zemlje, pa je to vreme oko jedan popodne.
329
eri del Belo, sinovac Danteova oca. Ubio ga je neki lan porodice Saketi, zbog sejanja razdora, verovatno,
pa je na Danteovoj porodici ostala obaveza osvete, za koju Dante priznaje da jo nije izvrena.

www.balkanelite.org

Stranica 139

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

onim to je u Otfortu330 vladao


i nisi tamo ni pogledao, pa se on izgubio."
O, moj voo, - tada sam odgovor dao,
nasilna smrt koja jo nije osvedena
ni od koga ko je za sramotu njegovu znao,
srdi ga, pa je zato njegova sena
otila, a da sa mnom ne zbori, kako mnim,
pa jo vie alim zbog kazne koja mu je namenjena."
Tako smo razgovarali putem kamenim
sve do mesta gde bi se nova jaruga videla
da je svetlije bilo u ponorima tim.
A kada je nad poslednju jarugu dospela
naa noga tako da smo mogli seni muenika
da vidimo, kojih bi puna dolina cela,
prostrelie me tako strani krici tih jadnika,
iji su vapaji bili samilodu okovani,
da sam ui zapuio da ne ujem ni krika.
Kao kada bi sva zla i bolovi bili sabrani
iz bolnice u Valdikijani331, od leta do jeseni,
pa i oni iz Mareme i sa Sardinije pridodani
i u jednu jamu bili zajedno sabijeni,
tako je bilo, takav je bio smrad,
kao da truli udovi ire taj smrad pakleni.
Siosmo po zadnjoj obali tad,
du dugog grebena, levom stranom strmine,
i ved sam mogao bolje da vidim onaj jad
na dnu gde pravda sa svoje visine,
po nalogu nepogreivog gospodara svevinjega,
kanjava krivotvorce za grehe njine.
Ne verujem da je bilo alosnije od ovoga svega
gledati u Egini svet oboleli asa onoga
kada je vazduh kuni obavio njega,
tako da i ivotinje, sve do crva sidunoga,
pomree,pa su se stari narodi,
kako tvrde pesnici iz izvora pouzdanoga,
obnovili iz mravljeg semena332 koje novi ivot rodi,
nego to je bilo alosno u onoj dolini sena
gledati kroz kakve muke ovde gomila dua brodi.
Neko je preko trbuha, neko preko ramena
svoga druga leao, a neko se vukao
potrbuke od jednog do drugog kamena.

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

330

... U Otfortu - Misli na Bertrama de Borna, gospodara Otforta.


Valdikijana, dolina reke Kijane, bila je u Danteovo doba movaran i nezdrav predeo gde su u bolnicama
primali bolesnike od groznnce i drugih bolesti. Isto su tako i toskanska Marema i Sardinnja bile movarne i
nezdrave, posebno u leto.
332
Obnovili iz mravljeg semena - Po pisanju Ovndija u Metamorfozama (VII, 523 - 660), Eak, kralj ostrva Egine,
poto je kuga koju je poslala Junona, umorila sav narod osim njega, iamolio je Jupitera da pretvori u ljude
mrave sa osgrva, pa su novi stanovnicidobili ime Mirmidonci (mravlji ljudi).
331

www.balkanelite.org

Stranica 140

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Korak po korak smo ili, a svako je dutao


gledajudi i sluajudi onaj rod napadeni
u kome niko da ustane nije mogao.
Videh dvojicu kako sede meusobno naslonjeni,
kao to se naslonjen greje tiganj sa tiganjom,
od glave do pete krastama su bili prekriveni.
I nikada ne videh da tako ustro eagijom
radi talski momak koga gospodar eka,
niti onaj koji konja uvee sprema, a udi za snom,
kao to se ovde grebu, osueni doveka,
ta dvojica zbog velikog svraba na njima,
kome nikada vie nema leka
i ljutili su kraste po svojim telima
kao to se noem iste, sa crvenperke, krljuti,
ili sa neke druge ribe koja ih jo vede ima.
O ti to nokat tvoj tako kraste ljuti,
obrati se moj voa jednom od dvojice,
da prste u kleta pretvara, daj odgovor suti,
ima li koga Latina sred ove tmice,
meu vama, tako ti nokti veito bili
na usluzi da ee tvoje krastice."
Mi smo Latini, mi koje vidi, rode mili,
obojica," - odgovori jedan koji je plakao,
a ko si ti to pita, rekao nam bi li?
A voa odgovori: Ja sam ovde siao
idudi sa ovim ivim, od kruga do kruga,
sa namerom da mu pokaem pakao.
Tada se odmae drug od druga
i drhtedi ka meni se okrenue te seni
kao i druge kad ue govor od koga odjeknu jaruga.
Dobri voa se sasvim primae meni
govoredi: Reci im to eli, pesnie mili.
A ja poeh, poto je tako hteo voa voljeni:
Neka sedanje na vas nikada ne iili
sa zemnoga sveta i iz ljudskih umova,
ved godinama u njima vi ivi bili,
recite mi ko ste i od kojih vitezova;
neka vas ta muna kazna puna jada
ne spreava da mi date odgovor na pitanja ova.
Ja sam iz Areca, - odgovori jedan tada,
a Albero iz Sijene333 me je na ognju spalio,
ali nisam zbog toga ovde sada.
Tano je da sam u ali govorio:
'Mogao bih kroz vazduh da letim lako.
Ali, on je glup i radoznao bio
333

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

114

Dua koja govori je dua Griszolina iz Areca, alhemiara, koga je za jeres optuio Albero iz Sijene. To je
uinio, jer je bio ljut to mu je Grifolino, aledi se da moe da ga naui da leti, a on to shvatio ozbiljno, nijje
tome i nauio. Grifolino je spaljen po nareenju biskupa iz Sijepe koji je voleo Albera kao snna.

www.balkanelite.org

Stranica 141

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i da mu pokaem tu vetinu eleo je svakako,


pa poto ga u Dedala pretvoriti nisam mogao,
spalio me je onaj334 to ga je kao sina voleo jako.
U poslednju od deset zlih jaruga ja sam doao
zbog alhemije koju sam za ivota praktikovao,
po presudi nepogreivog Minosa, ako nisi znao.
A ja rekoh pesniku: Da li ima, bi li rekao,
sujetnijih na svetu od ovih iz Sijene?335
ak ni Francuzima ne bih vedu sujetu priznao!"
Tada drugi gubavac, kada u mene,
odvrati na te rei: Strika izuzimam svakako,
jer je znao da troi svote umerene,
i Nikolu koji je prvi otkrio kako
s karanfilom skupim moe da se sladi
u bati336 gde njegovo seme klija lako;
i druinu s kojom onoliki vinogradi
Kaa dAana odoe i onolike ume,
a Abaljato svoj um sasvim ojadi337.
Ali, da bi znao ko te ovako sluiti ume
protiv Sijeneana, pogledaj me paljivo ti,
tako da to tvoj um dobro razume,
pa da sam Kapokiova338 sen ti de videti:
ja sam pomodu alhemije metale krivotvorio
i setide se, ako te dobro prepoznajem, oiju mi,
da sam kao majmun dobar imitator prirode bio.

117

120

123

126

129

132

135

139

334

... Onaj..." - Pesnik misli na biskupa iz Sijene.


Dante kae da su Sijeneani jo sujetniji od Francuza. Onaj drugi grennk, koji sedi kraj Grifolina, potvruje
Danteove rei govoredi ironino, da treba izuzetn Striku n Nikolu Buonsinjora. Za prvoga se ne zna tano na
koga pesnik misli, verovatno je re o Strika di ovani Salimbeni, koji je bio upravnnk u Bolonji 1276. i 1286, a
neki smatraju da je re o Striki Tolomejn, pohotnom fratru koji je bio jo iv 1294. Nikola Buonsinjori, po
nekima je to bio i Nikola Salimbeni, Strikov brat,ivjo 1311. Kau da je ovaj potonjn uveo u Sijenu obnaj da
se peku fazani na vatri od karanfnla, tada skupog zaina
336
... U bati... = U Sijenn.
337
... Abaljato svoj um sasvim ojadi ..." - Kaa dAano, je kao raspikuda i slatkoiv proderdao svoje bogatstvo
koje se sastojalo od vinograda i uma, a Bartolomeo dei Fokakijeri, zvani Abaljato, sve stradio pijudi do
besvesti. Oni su bili lanovi druine iz Sijene, sastavljene od bogatih mladih ljudi, koji su zbog raskonog
ivota, skoro svi, spali na prosjaki tap.
338
Kapokio iz Sijene je bio poznati alhemiar, koga je Dante i lino poznavao. On je spaljen 1289. u Sijeni.
335

www.balkanelite.org

Stranica 142

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRIDESETO
Krug osmi (nastavak) -Deseta zla jaruga (nastavak): Krivotvorci:
krivotvorci osoba
krivotvorci novca
krivotvorci rei
Posle prve grupe krivotvoraca iz prethodnog pevanja, onih koji su krivotvorili metale, druga
grupa krivotvoraca je ona koja se lano predstavljala, treda falsifikatori novca, a etvrta oni koji su
lagali. Krivotvorci osoba odnosno oni koji su se lano predstavljali, svoje grehe su poinili leedi, pa
sada moraju da ispataju beedi i greili su ustima, pa moraju da grizu. Falsifikatori novca su bili edni
blaga, pa su sada edni vode, a krivotvorci rei su lagali i izmiljali prevare, pa im glava gori u groznici.
Za svaki greh Dante navodi kaznu koja je u najvedoj suprotnosti sa uivanjem zbog koga se grei.
U doba kada je Junona bila ljuta,
zbog Semele, na tebansko pleme,
kao to je to pokazala vie puta,
u Atamantu proklija ludo seme
kada vide da dvoje dece nosi ena,
po jedno na svakoj ruci, kao breme,
pa povika: Neka mrea bude rairena
da bih lavicu i lavide na prelazu pohvatao."
Zatim je rukom, koja je u kandu bila pretvorena,
dohvatio jednoga koji se Learh zvao
i razbio mu glavu o kamen klisurine,
a enu je sa drugim vrtlog progutao339
A kada kob pokrenu niz strmine
oholost Trojanaca, koja je svima prkosila,
tako da i kralj sa kraljevstvom gine,
Hekaba340 jadna kada je robinja bila,
pa videla Poliksenu341 bez daha u grudima,
a zatim i Polidora342 primetila
da mrtav lei na obali zapljusnut talasima,
sva na sebe kao pseto zalaja,
toliko je poludela pred tim prizorima.
Ali, ni u Tebi ni u Troji punoj sjaja,
ne bi takvog besa da grize zveri uplaene
ili da udove ljudske erei i razdvaja,
kao to videh dve blede i gole sene

12

15

18

21

24

339

Junona je progonila Tebance zbog Jupiterove ljubavi prema Semeli, kderi tebanskog kralja Kadma. Atamant
kralj, Tebe i mu Ine, sestre Semelnne, toliko je poludeo da je, kada je video enu Inu kako dri na rukama
dva sina, pomislio da je to lavica sa dva lavida, pa je naredio da se uhvate u mreu, a onda pruio ruke koje
su postale kande ivotinje i dohvatio sina Learha i razbio mu glavu o stenu. Jadna Ino, izbezumljena od
oaja, bacila se u vodu sa drugim sinom Melikartom
340
Hekaba je ena Prijama, poslednjeg kralja Troje, koju su zarobiln Grci.
341
Polnksena je Hekabina kdi.
342
Polidor je Hekabnn sin.

www.balkanelite.org

Stranica 143

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

koje su ujedale i brzo trale


kao svinja kada iz svinjca krene.
Jedna dohvati Kapokija za potiljak, pa ko od ale,
zube mu zari i povue ga tako da je grebao
stomakom tlo tvrdo vuen od te seni podivljale.
A Aretinac343, koji je drhtedi tu stajao,
ree meni: Taj ludak je ani Skiki344
i druge mui tako podivljao."
Oh! - rekoh njemu, - Ako ti nije problem veliki,
a neka ti druga sen zube ne zarije,
reci ko je ona pre nego ode u ad svekoliki.
A on meni: To je dua one zmije,
bezumne Mire345koja je mogla protivprirodno
sa ocem u grenu ljubav da se slije.
Ona je na greh navela bide srodno
preruavajudi svoj lik, ta Mira,
kao to uini, sasvim nepriridno,
i onaj drugi346, to hoda pun nemira,
da bi dobio kraljicu ergele, gle grenika,
uze lik Buoza Donatija da testament izdiktira.
Poto prooe kraj nas ona dva nesrednika
koje sam paljivo do tada posmatrao,
okrenuh se da gledam druge gomile jadnika.
Videh jednog to bi kao gitara izgledao
samo da odseen deo tela mu je
od mesta gde je trup sa nogama srastao.
Teka vodena bolest347 udove tako rasparuje,
zbog tenosti to kroz telo neprirodno tee,
da lice nesrazmerno trbuhu je,
a usne su otvorene, zbog ei koja ih pee,
kao to ih otvara ovek jektiavi,
jedna na gore, druga na dole, e da izlee.
O vi koji ste nekanjeni u ovoj stravi,
a ne znam zato ste u ovom svetu pakla,"
ree nam, gledajte i videdete jad pravi
kojim je majstor Adama348 pravda takla;

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

343

Aretinac = Grifolnno ij Areca.


ani Skiki dei Kavalkanti, fnrentnnac ij XIII veka, koji se preruio u Buoza Donatija da bi, umesto njega,
izdiktirao lani testament. Kada je u Fnrencn umro Buozo Donati, bez ostavljenog testamenta, njegov sin se
zabrinuo za imovinu, jer je Buozo imao mnogo poverilaca. Lukavi ani Skiki mu je pomogao, jer je znao da
imitira Buoza. Oni su sakrili mrtvaca, a Skiki je legao u krevet i odglumio Buoza ostavivi beleniku oporuku.
Diktirajudi testament, on je sam sebi zapisao veliku svotu novca i najlepu Buozovu mulu koju su nazivali
kraljicom ergele.
.
345
Mira (po nekima Mirika), kdi kiparskog kralja Kinira, koja se zanjubila u svoga oca, pa je bila pretvorena u
biljku tamaris.
346
... Drugi ... = ani Skiki.
347
Vodena bolest ini, zbog neregulisane tenosti, da su udovi do te mere nesrazmerni da glava nije u srazmeri
sa trbuhom, pa primorava bolesnika da dri otvorena usta.
344

www.balkanelite.org

Stranica 144

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

dok iv bejah, sve to sam hteo ja sam imao,


a sada ednom i poslednja kap vode mi je izmakla.
Splet potoida koji je uvek tekao
niz breuljke Kazentina, pa se ka Arnu sliva,
i celi predeo je svojom vodom osveavao,
uvek mi je pred oima, ali to zalud ne biva,
jer mi ta slika jo vie grlo sui
zbog bolesti koja mi mravi lik prekriva.
Stroga pravda takvom kaznom se na mene obrui
koristedi ono mesto na kome sam greio
da bi to vie patnji zadala mojoj dui.
Tamo je Romena gde sam krivotvorio
novac koji lik Krstitelja krasi,
zbog ega sam na lomai duu ispustio.
Ali kada bi mogla ovde da se skrasi
jadna dua Gvida, Aleksandra i brata s njima,
za to bih dao izvor Brande349 koji moe da me spasi.
Jedan bi trebalo da je ved tu, ako istine ima
u reima gomile besnih seni koja ovuda gazi,
ali ta mi to vredi, kuda bih sa oduzetim udovima?
Da sam jo toliko pokretan i u snazi
da mogu za sto godina i pedalj napred sa njima,
ved bih krenuo po paklenoj stazi
da ih potraim meu ovim gadovima,
iako jedanaest milja duga je ova jaruga,
a manje od pola milje u irinu ima.
Zbog njih se nalazim sred ovog jadnog luga:
oni su me naveli da kujem mnogo zlatnika
sa tri karata bakra umesto iz zlatnih poluga.
A ja njemu: Ko su ona dva jadnika
to se kao mokre ruke zimi pue sada
a lee desno tik do tebe, ko su ta dva nesrednika?
Tu ih naoh - ne okrenue se vie nikada" odgovori - kada sam dospeo u ovaj jad
i ne verujem da de se okrenuti ikada.
Jedna sen je laljivica koja Josifa optui nekad;
druga je dua Grka Sinona iz Troje350;
groznica iz njih isteruje toliki smrad.
Valjda mu je krivo bilo, pa jedan od dvoje,
ljut to rune rei o sebi uje,
u naduti trbuh mu nabi pesnice svoje.
Trbuh odjeknu kao da bubnjevi bruje,

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

348

Majstor Adam, alhemiar iz XIII veka je, za raun, gospodara Jamka Romena u KaJentinu, kovao lani zlatni
novac. Tadanji firentinski novac je imao sa jedne strane lik Jovana Krstitelja.
349
Dva su iJvora Branda, jedan kraj Snjene, drugn kraj Jamka Romana, a verovatno je majstor Adam nmao na
umu ovaj poslednjn.
350
Pesnik misli na Putifarovu enu koja je okrivila Josifa, a Josif je ustvari beao od nje kada je htela da ga
iavede, i na Grka Sinona, koji se uvukao u Troju i laima navukao Trojance da dovuku u grad drvenog konja.

www.balkanelite.org

Stranica 145

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

a majstor Adam mu zari, u lice iskrivljeno,


pesnicu koja se srui na njega poput oluje,
105
pa mu ree: Ako mi nije dozvoljeno
da pokredem noge, jer su oteale,
rukama mojima to jo nije zabranjeno.
108
Drugi mu odgovori: Kad su te lizale
vatrene zmije na lomai, nisi tako brz bio,
ali tvoje su ruke lani novac hitro kovale.
111
351
A hidrops : Istinu ti si izgovorio,
ali kada su te za nju pitali kod Troje,
nisi tako istinito njima svedoio.
114
Laan novac si kovao, pa nek su lane rei moje,
ree Sinon - Ja sam zbog jedne prevare dospeo amo,
ali nema demona koji moe da premai prevare tvoje.117
Seti se, prokletnie, konja352 onoga samo,
odgovori onaj to mu je trbuh nadut bio,
mui se jo vie znajudi da svi to znamo!
120
A ti se nikada vie vode ne napio! ree Grk, - Neka ti jezik od ei ispuca, izrode,
a stomak ti se od zatrovane vode do nosa uzvisio!"
123
A kova novca: Ti si takav, prokleti rode,
pa zbori zlo kao to si oduvek navikao,
ali, ako sam ja edan i otekao od vode,
126
tebe groznica trese i bol ti je glavu isprobadao;
ne bi tebe trebalo mnogo moliti,
slutim, da bi Narcisovo ogledalo353 olizao."
129
Sluajudi ih, ja sam se zaneo prizorom tim,
pa mi uitelj ree: Samo ti gledaj,
ali ja sam ved poeo i da se ljutim.
132
Kada uh da je meni upuden govor taj,
okrenuh se ka njemu pun takvoga srama
da jo uvek pamtim prekor onaj.
135
Kao kada nekoga zlo u snu slama,
pa sanjajudi nada se da je to samo san
i to to biva eli da je tek varka sama,
138
tako sam se poneo i ja ne mogavi govoriti,
jer sam hteo da se izvinim, pa sam to inio
dutedi, ali mi se inilo da to dovoljno nede biti.
141
Vedu greku od tvoje ti bi otklonio,
ree uitelj, - i manjim stidom, pa zaboravi na nju,
ne ali vie da bi se stida ti oslobodio,
144
pa se seti da sam uz tebe ja uvek tu,
ako ti se opet desi da zaluta nekuda
gde se ljudi na ovakav nain svaaju.
Sluanje takvih svaa pristaje ljudima niskih pobuda. 148
351

Hidrops je bolesnik od vodene bolesti.


... Konja ... = Pesnik misli na trojanskog drvenog konja.
353
Narcisovo ogledalo je voda u kojoj je Narcis ugledao svoju sliku i zaljubno se u nju.
352

www.balkanelite.org

Stranica 146

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRIDESET PRVO


Prelazak iz osmog u deveti krug: Giganti
Poto su proli desetu zlu jarugu, pesnici stiu na ivicu osmoga kruga gde se silazi u ogromni i
duboki bunar u kome se nalazi deveti krug. Tu, okolo, stoje ogromni, strani giganti. Nad ivicom
bunara vidi im se telo do pojasa. Jedan od njih, Antaj ,sputa ih na dno bunara. Giganti su se kao i
Lucifer, puni oholosti, borili protiv Boga, pa su zato osueni da budu uvari najdubljeg pakla.
Isti jezik354 mi ugrizom bol zadade,
tako da mi se obrazi zarumenee od stida,
a zatim mi on i lek dade.
uh da Ahilovo koplje355 i da
koplje njegovog oca bi tako skovano
da prvo rani, a zatim rane vida.
Ostavismo iza nas to mesto jadom okovano,
pa du litice to ga okruuje
bez ijedne rei ili smo lagano.
Mrak ne bee, ved svetlo praskozorja tu je,
tako da nisam jasno razaznavao stvari,
ali tako jak zvuk roga mogao je da se uje
da bi zagluio i sam grom kada udari,
a iz smera odakle se uo pogled mi je
privlaio ka jednom mestu u pustari.
Ni posle bolnog poraza protiv sile nadmodnije,
kada Karlo Veliki356 izgubi svoje vitezove,
Roland tako jako u rog trubio nije.
Malo sam jo iao put zvuka kuda me zove
kada mi se uini da vidim kule kako stoje,
pa zapitah: Uitelju, ije su zemlje ove?
A on meni: Zbog te elje tvoje
da izdaleka gleda kroz tminu,
pogreno stvara zakljuke svoje.
Videde, kada doe u blizinu,
koliko pogled vara iz daleka.
Zato pouri da savladamo daljinu.
Zatim mi ruku blago uhvati njegova ruka meka,
i on ree: Pre nego to tamo stignemno ti i ja,
da te bi iznenadilo ono to nas eka,
znaj da to nisu kule, ved giganti, pa

12

15

18

21

24

27

30

354

,,... Isti jezik... - Metaforiki misli na Vergilija.


Legenda kae da je Ahilovo koplje, koje je nasledio od oca Peleja, prvim udarcem ranjavalo, a drugim leilo
ranu.
356
U Pesmi o Rolandu se peva o tome kako su nadmodniji Saraceni iznenadili Rolanda u klancu Ronsevalu u
Pirinejima, a on, videdi svoje vitezove kako ginu, zatrubio u rog Olifant tako jako da ga je uo Karlo Veliki, ali
je njegova pomod stigla prekasno.
355

www.balkanelite.org

Stranica 147

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

stoje na ivicama tog bunara,


utonuli od svog pojasa do njegovog dna.
Kao kada se magla rastvara,
pogled je malo po malo razaznavao
ono to je skrivala paklena para,
pa tako kada sam kroz vazduh gusti progledao,
pribliavajudi se sve vie bunaru onom,
varka je nestajala, a strah sve vie rastao,
jer kao to na bedemu svom
Montereone357 se kiti kulama,
tako su na otvoru paklenom
svaki s pola tela virili ka nama
strani giganti kojima Zevsova strelica
jo preti358 kada sa neba zagrmi munjama.
A ja sam ved jednome razabirao crte lica,
ramena, grudi, veliki deo trbuha
i du rebara liniju snanih miica.
Zaista je priroda imala pravog sluha
kada je prestala da stvara takve skotove
i liila Marsa tih ratnika bez duha,
pa ako se ne kaje to je slonove i kitove
stvorila, onaj ko to posmatra paljivije,
zato de pravednijom i opreznijom da je zove,
jer tamo gde se razum uma svije
sa zlovoljom i snagom, onda zacelo,
tu niko od ljudi jo spas naao nije.
Lice njegovo je izgledalo izdueno i debelo
kao iarka Svetog Petra usred Rima359,
a srazmerno tome svo njegovo telo.
Iznad ruba bunara koji kao pregau ima
od pojasa nadole, toliko se uzdigao,
da bi bilo drago i Frianima360
da trojica mogu, kad bi jedan na drugoga stao,
da mu dosegnu teme, jer videh da je, u visinu,
od grla do pupka, trideset pedalja imao.
Rafel maj ameh zabi almi,361 kroz tiinu
glas mu zagrme iz divljih usta
kojima slae rei nisu pristajale, uistinu.
A moj voa njemu: Duo to protiv Boga usta,
u rog duni, na njemu se iskali i ljuti,
kada te bes skoli ili druga strast pusta!

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

69

72

357

Montereone je sijenski zamak u Val dElsa, iji su okrugli zidovi imali etrnaest kula.
Zevs n dalje preti Gigantima jer su hteli da se popnu na Olimp, pa ih je Zevs kaznio na razne naine.
359
... iarka Svetog Petra usred Rima - To je velika bronzana iarka koja se u Danteovo doba nalazila pred
starom vatikanskom bazilikom Svetog Petra, a vnsoka je etiri metra.
360
Friani, stanovnici Frizije, bili su na glasu po svojoj visini.
361
Ove rei je Dante izmislio (neki tvrde da ih je sastavio od iskvarenih hebrejskih rei, ali nema dokaza) i
nemaju smisla, ved treba da aludiraju na nerazumljivost i na to da ih izgovara Jevrejin.
358

www.balkanelite.org

Stranica 148

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Potrai na vratu remen zategnuti


o koji rog se vee, pa de videti, u paklenoj mori,
rog i kako ti velika prsa stee kai kruti.
Zatim ree meni: Sam sebe optuuje kada zbori,
to je Nimrod362 zbog ije zle namere,
celi svet razne jezike govori.
Ostavi ga i ne priajmo bez mere,
jer on ne razume jezik niiji,
kao to ni njegov niko ne moe da razabere.
Produismo dalje na hod, sve opasniji,
idudi na levo, pa na strelomet puta,
naiosmo na drugog koji je bio vedi i odvratniji.
Ne znam ko bi majstor da ga tako sputa,
ali mu je leva ruka bila s preda svezana,
a desna pozadi lancem utegnuta,
pa mu je lanina bila zavezana
od vrha na dole da je, koliko se videlo,
telesina bila njime pet puta obmotana.
Taj oholi se usudio da smelo
navali na Zevsa uzvienoga,
- ree moj voa, - pa je zato ovako kanjen, zacelo.
Efijalt363 se zove i bi mahnit do zla boga,
onda kada giganti navalie na bogove,
pa ga zato vidi ovako svezanoga."
A ja njemu: Uslii rei ove,
ako se moe, od elje srce mi gori,
da vidim grdosija Brijarej364 ima li okove?"
On odgovori: Ti de videti Antaja365 koji zbori
razumljivo i blizu nas se nalazi,
a spustide nas na dno u paklenoj gori.
Onaj koga eli da vidi, dalje je na stazi,
vezan je kao i ovaj to je u lancima,
ali podivljao u licu i u vedoj snazi.
Jo nikada takvim potresima
ne bi uzdrmana neka kula grada
kao kada Efijalt zatrese okovima.
Nikada se ne uplaih smrti kao tada
i strah bi me ved bio usmrtio
da nisam video u lancima toga gada.

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

108

111

362

Nimrod je sin Husov.unuk Hamov, legendarni osniva Vavilonskog carstva i graditelj Vavilonske kule.
Gradnjom Vavilonske kule je prouzrokovao pometnju u jezicima, jer je hteo preko nje da se popne na nebo,
a Bog ga je kaznio stvorivi konfuziju u jezicima, tako da graditelji nisu mogli vie da se sporazumevaju, pa
nisu ni zavrili svoje delo. Zato je Dante zamnslio da Nimrod ima smeten um i nerazumljiv jezik.
363
Efijalt je Neptunov sin, koji se, sa ostalim gigantima, borio protiv Zevsa i drugih bogova.
364
Brijarej je sin Urana i Zemlje. Imao je sto ruku.
365
Antaj je sin Neptuna i Zemlje iz koje je crpeo snagu, pa ga je Herkul, kada se pobio sa njim, jedva savladao,
tako to ga je podigao u vis, pa zadavio. Antaj je stanovao u pedini u dolini kraj Zame, lovedi lavove i hranedi
se njima

www.balkanelite.org

Stranica 149

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Zatim sam se sa voom dalje zaputio


i stigosmo do Antaja, koji je tako stajao
da je deset lakata, ne raunajudi glavu, iz bunara virio. 114
O ti koji si u kobnoj dolini znao,
onoj koja proslavi Scipiona366 i njegove
kada se Hanibal sa svojima u beg dao,
117
tako veto da lovi lavove,
ti koji da si bio u ratu silnome367
sa svojom bradom, uz drugove,
120
sinovi zemlje bi i pobedili, misle neki o tome,
spusti nas dole, neka ti ne bude ao,
tamo gde Kokit368 lei u ledu venome.
123
Nemoj da idemo Titiju ni Tifonu369, kroz pakao:
moj drug ti moe dati ono za im se ovde udi,
zato se sagni i ne budi prema nama zao.
126
On ti jo moe slavu dati na svetu ivih ljudi,
jer on je iv i dugo de jo iveti,
osim ako mu boja milost drugaije ne presudi."
129
Tako uitelj ree, a onaj, ko luk zategnuti,
prui ruke i vou moga dohvati
onom rukom koja, nekada, i samom Herkulu zapreti370 132
Vergilije, kada je osetio da ga div uhvati,
ree meni: Prii da te uhvatim i ja.
Zatim me u vrsti zagrljaj prihvati. '
135
Kao kada se posmatra Garizenda371 ta
sa strane na koju je nakoena, dok oblaci kao
ptice nad njom lete, pa izgleda da je nasuprot nagnuta, 138
tako je Antaj izgledao meni dok sam ga ekao
da se savije i tada bih za svoj spas
radije nekim drugim putem poao.
141
Ali, na dno on sasvim lako spusti nas
tamo gde se Lucifer sa Judom lie
i ne zadra se na dnu, ved u taj as
on se kao jarbol na brodu podie.
145

366

U toj istoj dolini je Scipion Afriki pobedio Hanibala.


... Ti koji da si bio u ratu silnome ... - Antaj nije uestvovao u bici protiv Zevsa, jer se rodio posle bitke kod
Magre. Ali Vergilije, da bi ga odobrovoljio, kae da bi, po miljenju sveta, pobedili Giganti kod Flegre da je on
bio sa njima.
368
Reka plaa u podzemlju, rukavac Stiksa, koji se zajedno sa Piriflegetontom, uliva u Aheront.
369
Titije je sin Zevsov koga je ubio Apolon, jer je silovao Latonu. Tifona je, kao jednog od buntovnika, Zevs ubio
gromom i pokopao pod vulkanom Etnom.
370
Vidi beleku pod 12.
371
Garizenda je poznati nagnuti toranj u Bolonji (ne onaj u Pizi). Kada se stoji ispod nagnute strane i gleda u
nebo, preko koga prelaze oblaci, mini se kao da de pasti.
367

www.balkanelite.org

Stranica 150

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRIDESET DRUGO


Krug deveti (Kokit): Izdajnici
Prvi pojas (Kaina): Izdajnici rodbine Drugi pojas (Antenora): Izdajnici otadbine
Dno devetog kruga je debeli led paklene reke Kokit. Celo dno devetog kruga je podeljeno na
etiri pojasa -Kainu, Antenoru, Tolomeu i Judeku. Suprotno vatrenoj ljubavi blinjega je hladno,
proraunato izdajstvo. Zato su izdajice kanjene u ledu. Ljubav je nagraena na najviem nebu, a
izdajstvo kanjeno u najdubljem paklu. to je veda krivica, to je grenik u dubljem ledu.
Da su meni otri i hrapavi stihovi
kakvi prilie ovoj tunoj jami
nad kojom se uzdiu ostali krugovi,
moglo bi izobilje stihova da se izmami
iz moga uma, ali, poto ih nemam, svakako,
sa strahom du pevati o paklenoj tami,
jer to nije delo za alu i ne moe tek tako
da se opie dno celoga sveta u adu,
nije to ni za jezik to mama i tata tepa lako,
ali neka mi muze pomognu u mome radu
one koje su pomogle Anfionu372, pa Tebu opasa,
tako da moje rei i stvari budu u skladu.
Oh, bedni svete izdajnikog glasa,
koji si na mestu gde je muno i da se zbori,
bolje da si iveo kao ovja ili kozja rasa!
Kada mi se dublje u mranom bunaru noga stvori,
mnogo nie od mesta gde je gigant stajao,
a ja jo posmatrao visoko stenje koje ga tvori,
zauh rei: Pazi kako hodi kroz pakao,
idi tako da ne gazi po glavama
jadne i umorne brade, pazi gde si stao!
Ja se na to okrenuh i videh pred nama,
pod stopama, jezero koje je tako bilo zaleeno
da je liilo na ogledalo, a ni traga vodama.
Nije tok Dunava u zimsko vreme ledeno,
u Austriji, nikada tako prekrila ledena belina,
niti Don nad kojim je nebo sleeno,
kao to ovde biva, pa i da se Tovarnik373planina
tu sruila ili Pijetrapana374 na ledenu koru,
ne bi ni na najtanjem delu bilo napuklina.

12

15

18

21

24

27

30

372

Anfion je, kada se gradila Teba, zvukom svoje lire privlaio, s brda Kiterona kamenje za bedeme grada.
Dante, da bi predstavio debljinu leda, uzima reke Dunav i Don, te pomilja i na Fruku goru (Tovarnik). Ima
onih koji smatraju da je, moda, u pitanju i Javornik kod Postojne, ali za tu tezu nema oslonca u Danteovim
reima.
374
Pijetrapana je Pijetra Apuana, planina u Garfanjinu iznad luke.
373

www.balkanelite.org

Stranica 151

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

I kao to aba, da bi kreketala u zoru,


podigne glavu, pa viri iz vode
dok etvu sanja seljanka na odmoru,
tako su pomodrele, bez modi da se oslobode,
sve do grla bile ukopane u ledu seni
i cvokotale zubima kao to kljunom klepedu rode.
Svaka je pognute glave zurila u sjaj ledeni,
usta su o hladnodi zborila glasno,
a tuga srca ogledala se u suznoj zeni.
Kada sam oko sebe sve razaznao jasno,
pogledah nie i videh dvojicu koji su bili
tako stisnuti da su im se kose mrsile uasno.
Recite mi vi koji ste prsa tako spojili,"
- rekoh, - ko ste? A oni okrenue vratove,
pa kada su lica ka meni uspravili,
videh da, iako pre samo vlane behu oi njihove,
sada iz njih kaplje niz obraze, pa je tada
led suze ledio u ledene okove.
Daska sa daskom tako se ne moe spojiti
nikada preagom i kao kada bi jarac na jarca udario
sudarahu se glavama, puna besa ta dva gada.
Jedan to je zbog hladnode bez oba uha bio,
i lice okrenuto ka ledu drao, ree:
Zato si se ti na nas namerio?
Ta dvojica ko su, ako ti je da zna pree,
znaj obojica su Albertovi375 sinovi bili,
njihova je dolina iz koje Bizancio tee.
Iz jednoga tela oni su se rodili,
u celoj Kaini nede nadi nesrednijeg sveta,
ni onih koji su ledenu muku vie zasluili:
ni onaj kome Artur376, pre mnogo leta,
probi maem grudi da ni senke ne osta, avaj,
niti Fokaa377, pa ni ovaj to mi smeta
tako da od njegove glave ne vidim dalje, a znaj,
da Sasol Maskeroni378 on se zvao,
ako si Toskanac, zna ko je bio taj.
A da mi dalje pitanja ne bi postavljao,

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

66

375

To su brada Aleksandar n Napoleon, sinovi Alberta di Mangona, gospodara dva zamka u dolini Bizencija i
Mangone. Napoleon je bio gibelin, a Aleksandar gvelf. Dolo je do sukoba i brat je ubio brata. Ali su obojica
umrla u toj borbi. Kaina je prvi od etiri pojasa devetoga kruga i Dante mu je dao ime po Kainu, ubici svoga
brata Avelja.
376
Mordret, nezakoniti sin kralja Artura, hteo je da prigrabi blago i kraljicu inevru, koje mu je Artur poverio na
uvanje kada je poao u Frlncusku da ratuje protiv kralja Lanselota. Kralj Artur je tako probo maem
Mordreta da je sunani zrak proao kroz ranu, pa Dante kae da mu je i senku probo.
377
Fokaa Kanelijeri iz Pistoje je iz politike osvete ubio svoga roaka, koji je, kao i Dante, pripadao belim
Gvelfnma.
378
Fokaa Kanelijeri iz Pistoje je iz politike osvete ubio svoga roaka, koji je, kao i Dante, pripadao belim
Gvelfnma.

www.balkanelite.org

Stranica 152

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Kamion de Paci379- ja sam bio


i ekam Karlina da bi moj greh manji izgledao."
Zatim videh hiljadu lica koja je mraz zaledio,
pa me i sada uas od toga obuzima
i uvek de kada budem po ledu gazio.
I dok smo ili ka sreditima
gde se sve to je teko zbira od davnina,
a ja tu od zime cvokotao zubima,
da li volja, sluaj ili sudbina,
ne znam, ali idudi izmeu glava, ba
jednoj zapeh nogom za lice sred onih belina.
Plaudi viknu ona meni: Kako to hoda
osim ako nisi doao da bi u ovoj nevolji
osvetio Montaperti380 zato me udara?
A ja: Saekaj me ovde, uitelju najbolji,
da jednu sumnju mogu da razjasnim,
pa me onda pouri koliko ti po volji.
Voa stade i ja mogah da se obratim
onome to je jo runo psovao:
Ko si ti to me grdi reima gadnim?
A ko si ti to si se po Antenori proetao,"
-odgovori - pa nas udara po licima
da jae ne bi i da si iv ovde doao?
iv sam i moda de ti lake pasti ova zima,
-odgovorih - ako si eljan zemne slave,
pa i tvoje ime stavim izmeu mojih rima.
A on meni: Ne elim da se mnome ljudi bave,
sklanjaj se, dakle, nemoj mi vie dodijavati,
jer tvoja laskanja su loa sred ove strave!"
Na to ga moja ruka za zatiljak uhvati,
pa rekoh: Bolje da mi kae ko si,
ili du ti svu kosu sa glave poupati.
A on meni: Zalud preti mojoj kosi,
nedu ti redi ko sam niti bih ti se pokazao,
pa da me hiljadu tvojih udaraca pokosi."
Ja sam ved njegovu kosu u ruci drao
i iupao mu vie pramenova
dok je on, s licem ka ledu, strano urlao,
kada jedan drugi viknu:Boka381, sto mu vragova,

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

379

Alberto Kamion de Paci je ubio svoga roaka Ubertina iz koristoljublja. Njegov roak Karlino je bio jo gori
od njega n izdao je Fnrentincnma, za novac, zamak Piantravinje, pa su Crni iz Firence, protivnici Belih, kojima
je pripadao i Dante, zauzeli zamak nainivi pokolj u njemu. Zato Alberto Kamion de Paci kae da eka
Karlina, koji je izdajica svoje stranke i svoga roda, poto de tako njegov greh izgledati manji u poreenju sa
Karlinovim.
380
Dante misli na bitku kod Montapertnja. Vidi slededu napomenu pod 381.
381
To je Boka delji Abati koji se u bici kod Montapertija (1260) borio nastrani firentinskih gvelfa protiv gibelina
iz Sijene, ali je bio u dosluhu sa protivnicima, pa je, usred bitke, odsekao ruku barjaktaru firentinskih
konjanika Jakopu de Paciju u kojoj je drao zastavu. Firentinci su se pokolebali kada je zastava pala.

www.balkanelite.org

Stranica 153

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

zar ti nije dosta cvokotanja zubima,


ved i laje? ta ti je, sto mu gromova?"
Rekoh: Sada nedu da me lae reima,
gadna izdajice, o tvojoj sramoti, jao,
pravu istinu du redi u mojim stihovima.
Odlazi! - odgovori, - Priaj ta bude znao,
ali ne preduti, ako izae odavde ikada,
ni ovoga koji me je tako spremno odao.
On je zbog francuskog novca kanjen sada,
a ti moe redi: 'Videh onog iz Duere382 s onima
grenicima to lee u ledu ada.
Ako te pitaju: Pa koga tamo jo ima?
znaj da je kraj tebe Bekerija383 izdajica,
koga zaklae zbog zla nanetog Firentincima.
ani de Soldanijer384je izmeu onih lica,
tamo dalje, mnim, sa Ganelonom385 i Tebaldelom386,
koji Faencu predade da se osveti zbog poalica."
Ved smo dalje krenuli po putu zlom,
kada videh sleenu dvojicu da u jednoj rupi sede,
tako da je glava jednog bila kapa drugom,
pa kao to se hleb zbog gladi jede,
onaj gornji u onog dole zube je zario
tamo gde se spajaju mozak i vratne ile blede.
Ni Tidej387 nije ede zube zabio
u Melanipove slepoonice, pun besa jaka,
nego to je ovaj lobanju i ostalo ljutio.
Oh, ti koga mori mrnja tako opaka
prema onome koga gloe zubima,
reci zato, - rekoh - daj mi znaka,
pa ako s pravom besni nad njegovim nedelima,
znajudi ko ste i ta je on zgreio,
ja du se tebi oduiti na svetu pred svima,
ako mi se jezik kojim zborim ne bude osuio.

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

139

382

Buozo ij Duera je primio mito od Francuza u vreme arla I Anujskog, pa im je otvorio put u srednju Italiju
Bekerija iz Pavije opat u Valombrozu, bio je legat pape Aleksandra IV u Firenci. Firentinci su ga optuili da je
potajno urovao sa gibelinima i odrubili su mu glavu.
384
ani de Soldanijer, iz otmene gibelinske kude, stao je na elo graanskih gvelfskih cehova i upropastio svoju
stranku, pa ga zato Dante stavlja meu izdajice.
385
Ganelon je poznati izdajnik iz Pesme o Rolandu i drugih francuskih epova.
386
Tebaldelo Zambrazn, iz grada Faence, hteo je da se osveti, zbog neke svae, svojim sugraanima, pa je izdao
svoj rodni grad Bolonjeanima, poslavi im otisak kljua gradske kapije, to je omogudilo ovima da osvoje
grad.
387
Tidej je jedan od sedmorice koji su opsedali Tebu. Tebanac Melanip ga je smrtno ranio, ali je on i tako ranjen
ubio svoga protivnika. Zatim je zamolio svoje drugove da mu donesu njegovu glavu koju je, umirudi, tako
poeo da grize da su mu je jedva otrgli izj zuba.
383

www.balkanelite.org

Stranica 154

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRIDESET TREE


Krug deveti (Kokit - nastavak): Izdajnici - Drugi
pojas (Antenora): Izdajnici rodbine (nastavak) Tredi pojas (Tolomea): Izdajnici svojih
prijatelja i gostiju
Trideset i trede pevanje se deli na dva dela. U prvom delu pesnici su u Antenori, drugom
pojasu devetog kruga. Naziv je dat po trojancu Antenoru koga Homerove pesme prikazuju kao
mudrog oveka i dobrog govornika. On je predloio da se Jelena vrati Grcima i sklopi mir. Moda je iz
toga proisteklo miljenje da je Antenor izdao domovinu. U Antenori su kanjeni izdajnici domovine ili
stranke. Pesnici zatim prelaze u tredi pojas devetog kruga Tolomeu gde su kanjene izdajice prijatelja,
a dobio je ime po biblijskom Ptolomeju, koji je pozvao u goste imuna Makabejca i njegova dva sina,
a onda, posle gozbe, naredio da ih ubiju.
Sa hrane uasne usta je podigao
onaj grenik istedi je kosama
sa glave onog kome je potiljak grizao.
3
Zatim ree: Zar bi ti da me slama
oajni bol to de mi srce slomiti
i na samu pomisao, pre nego to re bude na usnama? 6
Ali, ako moje rei mogu seme biti
koje de osramotiti izdajicu koga sam glodao,
onda du ti priati i suze roniti.
9
Ne znam ko si i kako si doao
u paklene dubine, ali si mi se uinio
kao Firentinac, po reima koje si rekao.
12
Treba da zna da sam grof Ugolino388 bio,
a ovo je nadbiskup Rueri389
i redi du ti to sam prema njemu zao.
15
Poznato je kako me on izneveri
iskoristivi poverenje koje sam imao,
a zatim me na prevaru ubio, ali razaberi,
18
ono to da sazna nisi mogao,
kako me okrutna smrt pokosi nemilice,
pa de sada uti i saznati kako me je vreao.
21
388

389

Grof Ugolino dela Gerardeska je pripadao modnoj pizanskoj porodici i bio gibelin. Bio je nepouzdan politiar
i uvek sedeo na dve stolice. U velikoj pomorskoj bici kod Melorije protiv svojih ljutih protivnika enovljama,
Ugolino se poneo izdajniki i pobegao je sa tredinom brodova kojima je zapovedao, pa je prisvojio vlast nad
Pnjom. Tu je podelio vlast sa unukom Ninom Viskontijem, ali se, potom, udruio sa gnbelinima protiv Nina.
Uz pomod nadbiskupa Ruerija i porodica Gvalandi, Sizmondi i Lanfranki. Ugolimo je proterao Nina,ali su se,
zatim, njegovi dotadanji saveznici okrenuli protiv njega i uhvatiliga sa sinovnma Gadom n Ugudoneom, kao
i unucnma Brigatom i Anselmudom. Zatvorili su ih u kulu porodice Gvalandi 1289. godine i osudili na smrt
glau, zakovavi vrata i bacivi kljueve u Arno.
Ruern delji Ubaldini, jedan od voa gibelina, pravio se prijatelj Ugolnnu u borbi protiv unuka Nina
Viskontija, ali je uspeo da ih se reiobojice 1288. godine, a Rueri je postao naelnik grada.

www.balkanelite.org

Stranica 155

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

Mali prozor na kuli gde se mitare ptice390,


koju je po meni kulom gladi svet prozvao
i gde de jo mnogi biti mueni netedimice,
ved mi je kroz svoj otvor vie puta pokazao
lik meseca kada sam zao san usnio,
koji mi je moju bududnost prorekao.
Kao voa i gospodar on mi se uinio
dok je u planini, koja Luku i Pizu
deli, vuka i vuide progonio
sa mravim i revnosnim psima391 spremnim da grizu,
a Sizmondi i Lafranki su bili
sa porodicom Gvalandi ispred svih u nizu.
Posle kratkog trka umorni su mi se uinili
otac i sinovi, a sa otrim zubima
psi su im slabine ereili.
Kada sam se probudio sa jutarnjim zracima,
uh da u snu plau moji sinovi
koji su bili sa mnom pitajudi da li hleba ima.
Okrutan si ako te ne probadaju bolovi
na pomisao ta se sa mnom zbivalo
i zato plae ako te ne ganu jadi ovi?
Ved su bili budni i vreme se pribliavalo
u koje su nam obino hranu davali,
ali se zlo iz sna svakome u dui privialo
i ja uh kako su donja vrata zakucavali
na uasnoj kuli, pa sam pogledao
u lice moje sinove, ali re nismo progovarali.
U srcu sam se skamenio, ali nisam plakao,
ved su plakali oni, a Anselmudo392 koji je s nama bio
ree: ta ti je, oe, zato si se tako zagledao?"
Nisam vie suze ronio ni govorio
celog dana niti sledede nodi cele,
sve dok se novi dan nije rodio.
A kada je traak svetlosti bele
u bolnu tamnicu uao i ja ugledao
da se sa moga na njihova etiri lica slutnje sele,
obe ruke sam od bola zagrizao,
pa, misledi da otac ne moe da odoli,
elji da jede, svaki od njih je ustao
i rekao: Oe, nas de mnogo manje da boli
ako bude jeo nas, ti si nam dao
ovo bedno meso, pa nam i uzmi ivot goli.
Smirih se tada da ih ne bih rastuivao,

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

63

390

... Mali prozor na kuli gde se mitare ptnce - Prozor na kuli Gvalandn u kojoj su drani optnnski orlovi u
vreme mntarenja.
391
Nadbiskup je imao ispred sebe plemidke gnbelinske porodice Gvllandp, Sizmondi i Lafranki, a psi je
razdraena gomila naroda koji su ove porodice predvodile.
392
Anselmudo je bio unuk Ugolina dela Gerardeska.

www.balkanelite.org

Stranica 156

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

vasceli dan kao i slededi u tiini minu;


ah, crna zemljo, to te ne otvori udes zao?
A kada nam i etvrti dan sinu,
Gado se baci pred noge moje
govoredi: Oe, zato ne pomogne sinu?
On umre i, kao to mene gledaju oi tvoje,
gledah svu trojicu kako umiru, jednog po jednog,
izmeu petog i estog dana i ved oi moje
behu slepe, pa sam pipao tela roda svog
i dva dana posle njihove smrti ih dozivao,
a glad bi jaa od bola i ja se oprostih od ivota mog.
Kada je to rekao uperi pogled zao
na onu lobanju, pa je zubima kao u pseta,
koji su lomili kosti, onu glavu grizao.
Jao Pizo, ruglo celoga sveta,
u zemlji gde ljudi italijanski zbore,
poto te susedi ne kaznie, ti prokleta,
neka se Kapraja i Gorgona 393obore
na Arno i na udu mu se brana stvori,
pa neka vode sve u tebi poplave i pomore!
Jer, iako svet o grofu Ugolinu zbori
da je izdao tebe i tvoje dvorove394,
nisi smela dopustiti da glad decu umori.
Premlada su i nevina bila za takve bolove,
o nova Tebo395, Ugudone i Brigata
kao i druga dvojica iz pesme ove.
Poli smo dalje396 tamo gde led hvata
ljutim okovima seni drugih grenika,
koji nauznak lee, a ne pognutog vrata.
Ba zbog plaa ne plau oi tih muenika
i bolovi koji na oi ne mogu da izbiju
vradaju se unutra i pojaavaju muke jadnika,
jer prve suze se u ledenu koru sviju,
pa kao neki viziri stakleni
ispunjavaju svu upljinu oiju.
Iako je, kao da je neki ulj na meni,
zbog hladnode, sa moga obraza
svu osetljivost oduzeo mraz pakleni,
inilo mi se kao da du ledenih staza
neki vetar duva: Uitelju moj, ko ga krede?
Zar ima isparenja sred ovoga mraza?
A on meni: Brzo de stidi tamo gde de
odgovor da se ukae pogledu tvome

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

105

393

Kapraja i Gorgona su dva ostrvca uTirenskom moru blizu uda Arna koji tee krou Pizu.
...Tvoje dvorove...-Pesnik misli na zamkove koje je Ugolino dela Gerardeska ustupio Firentincima i
Lukancima.
395
Pesnik naziva Pizu Tebom, zbog graanskih sukoba i ubistava kao u Tebi.
396
Pesnici ulaze u Tolomeu.
394

www.balkanelite.org

Stranica 157

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

kada vidi ko taj vetar pokrede."


A jedan od onih u okovu studenom
povika: O okrutne due u paklenom moru,
kojima je greh dodelio mesto u srcu paklenom,
skinite mi sa lica zaleenu koru
da mi se smanji bol koji mi cepa grudi,
pre nego to mi zene navuku bolnu odoru.
A ja njemu: Ako ti dua za tim toliko udi,
reci mi ko si, pa ako ti muke ne budem olakao,
neka i mene okuje taj led hudi.
On odgovori: Ja sam se fra Alberigo397 zvao,
poznat po vodu iz zlog vrta koje sam ponudio,
pa sam tako terao lisicu, a vuka isterao."
Oh! Zar si ved umro? - ja sam mu odgovorio.
Ne znam kako moje telo, - tada on ree, jo moe da bude na svetu koji sam napustio.
Ova Tolomea tu prednost ima da kad zajee
trube izdajstva, dua se sjuri u pakao
pre nego to joj Atropos398 nit ivota presee,
pa da bi mi ti sa vie volje pomogao
i skinuo ledene suze sa mojih zena,
znaj da kada je neko kao ja izdao,
telo mu odmah uzme, za sva vremena,
avo koji posle njime vlada
sve dok ga ne umori smrt paklena.
Dua u ovaj bunar kazneni pada
i zato moe biti da tamo gore
jo ivi telo seni koja se iza mene jada.
Ako si tek sada stigao u ovo ledeno more,
znaj da je to Branka dOrija399, a mnogo godina
ved je prolo od kada je ispod ledene kore.
Verujem," - rekoh, - da to nije istina,
jer Branka dOrija jo mrtav nije pao,
jede, pije, spava i nosi odela fina.
A on de: U jarugu Zlokandi, to nisi znao,
tamo gde kljua smola vrela,
jo nije Mikele Zanke ni stigao,
a ovaj je ved oblik svoga tela
ostavio avolu kao i njegov roak pokvareni
koji s njim izdaju poini, istina je cela.
Ali, sada prui ruku ka meni

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

138

141

144

147

397

Alberigo dei Manfredi iz Faence je spadao meu vesele fratre" iz jaruge laova. Zbog amara koji je dobio
od roaka, odlui da ga ubije, iako je ovaj molio za oprotaj. Prividno se pomirio sa njim i pozvao ga sa
sinom na ruak. Pred kraj ruka Alberigo je naredio: Donesite vode". Na tu naredbu ula su druga dva
roaka i ubila goste.
398
Atropos je jedna od tri Parke iji je zadatak bio da presee nit ivota i tako razdeli duu od tela.
399
Branka dOrija je bio zet Mikelea Zankea, gospodara Logodora (vidi pevanje XXII). On je pozvao svoga tasta u
goste i ubio njega i celu njegovu pratnju da bi se doepao njegovog bogatstva.

www.balkanelite.org

Stranica 158

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i oi mi otvori. Ja to nisam uinio,


jer je bilo uljudno ne pomodi toj seni.
Ah, enovljani, ti narode koji si nauio
da se ponaa runo i pun si mana,
zato se sa zemlje jo nisi raselio?
Jer sa najgorim duhom400 Romanje i iz tih strana,
naoh meu vama jednog koji poini takvo
nedelo da je sa duom ved u Kokitu patio,
dok po zemlji jo eta njegovo ivo telo!

400

150

153

157

Pesnik misli na Alberiga.

www.balkanelite.org

Stranica 159

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

PEVANjE TRIDESET ETVRTO


Krug deveti (Kokit - nastavak): Izdajnici etvrti pojas (Judeka): Izdajnici dobrotvora i Lucifer
Pesnici ulaze u Judeku, poslednji pojas devetog kruga, koji je dobio ime po Judi. Tu su, pod
dubokim ledom, izdajnici svojih dobrotvora. Usred ledenog dna, koje je u sredini zemaljske kugle,
nalazi se Dis odnosno Lucifer. Ime Dis je Dante dao po uzoru na Vergilija koji je tako nazvao vladara
pakla. Iz leda se vidi Luciferov gornji deo tela, a noge se proteu u drugu polovinu Zemlje. Dante
opisuje stranog oca sveg zla na Zemlji. Vergilije, koga je Dante zagrlio, sputa se sa Danteom, niz
Luciferovu dlaku u drugu polovinu Zemlje i tu pesnici izlaze, kroz pedinu, u kojoj tee potok, na
povrinu druge polovine planete. Od svih grehova najtei je kada podanik izda gospodara kao to je
Juda izdao Isusa. Zato su Judine muke najtee. Brut i Kasije, koji su izdajniki ubili svoga imperatora i
dobrotvora, izdravaju neto blau kaznu od Jude, jer su se ogreili o predstavnika svetovne vlasti,
dok se Juda ogreio o vrhovnu crkvenu vlast. Na te dve vlasti se oslanja poredak sveta. Lucifer je u
svemu suprotan Bogu. On ima tri lica da oponaa svetotrojstvo: ruan je kao to je Bog lep, taman je
kao to je Bog svetao, a nekada najsjajniji i najlepi aneo je, sada, najgroznija nakaza. Luciferova tri
lica imaju razliite boje: njegovo prednje lice je crveno, jer je na toj strani kanjen Juda zato to je
poinio izdajstvo iz ljutine; drugo lice je crno jer je Brut ubio Cezara iz gluposti; trede lice je beliastouto, to simbolizuje nemodnu zagrienost koja je navela Kasija na izdaju i ubistvo. Ljutnja, glupost i
zagrienost su izvori najteeg greha i vode u Luciferove eljusti. Lucifer plae, jer iako zli aneo mui
druge i njega mui alost to je tako duboko pao. Vergilije vodi Dantea do izvora greha da sazna kuda
vodi grean ivot, a tada mu samo zlo pomae da se dua okrene dobru i nae put spasenja.
Zastave pakleni car neverni401
vije ka nama, pa gledaj napred, kada ti noga krede,
ako vidi u tami - ree uitelj verni.
Kao kada se gusta magla susrede
ili nod nau poluloptu sustie,
pa se vidi mlin koji vetar okrede,
tako mi se uini da vidim neko zdanje da se die,
a onda se zbog vetra zaklonih iza voe moga,
jer drugog zaklona nije bilo blie.
Stigosmo i sa strahom to kujem u rime speva ovoga,
tamo gde su seni bile ispod leda zaleene,
pa su izgledale kao slamke ispod sloja staklenoga.
Neke lee, neke stoje ispod kore ledene,
neke naglavake, neke na nogama,
neke s licem ka stopama, u luk savijene.
Kada smo se pribliili zlu pred nama
401

12

15

... Zastave pakleni car neverni- U originalnom teksgu ovaj Danteov stnh glasi ,,Veyilla regis prodeunt
inferni,, Zastave paklenog kralja idu, a to je, u stvari, prvi stih himne koji je napisao biskup Poatjea,
Fortunato Venancio, prilikom otkrivanja krsta na dan Svetog petka, a kome je Dante dodao re inferni".
Pod zastavama pesnik podrazumeva Luciferova krila koja se nejasno ocrtavaju u polumraku.

www.balkanelite.org

Stranica 160

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

i mome voi se svidelo da mi najavi


bide koje je nekada bilo lepota nad lepotama,
on se ispred mene ukloni i mene zaustavi,
pa ree: Evo Disa402 i evo mesta jada
gde je potrebno da bude junak pravi.
Kako sam se sledio i zanemeo tada,
ne pitaj, itaoe, ne trai to od pera mog,
jer nema rei kojima bih to opisao ikada.
Nisam umro, a ni iv nisam bio trena tog,
ti sam prosudi, ako u stanju bude bio
kako ni iv ni mrtav bejah spram cara leda venog.
Car tog emernog carstva je iz leda virio
od pola grudi i u visinu stremio,
a ja bih vie na nekog giganta liio
nego gigant kada bi se sa njegovom rukom poredio:
sada shvata kolika je bila grdosija ta
kada je toliki samo deo koji led nije krio.
Ako je lep bio koliko je gadan sada,
pa protiv svoga tvorca pobunu digao,
pravedno je da bude uzrok svakog zla.
Oh, kako sam se od uenja u mestu ukopao,
kada videh da su mu tri lica na glavi stajala!
Jedno napred i njega je crvenog imao,
dok su se druga dva sa njime spajala
na sredini povrh svakoga ramena,
a meusobno tamo gde bi pevcu kresta stajala.
Desno lice mi se inilo bledo utog tena,
levo je izgledalo kao oni koji stiu403
odande gde se na Nilu belasa pena.
Ispod svakog lica dva ogromna krila se diu,
takva kakva takvoj ptiurini i prilie;
nikada ne videh da se tolika jedra na moru uzdiu.
Nisu imala perja, ved bih rekao da lie
na krila imia, a on je njima tako mahao
da je trostruki vetar stvarao kada njima mie
i na taj nain u Kokitu led je stvarao.
Sa tri oka je plakao i sa trostrukog lika,
niz tri brade, mlaz suza i slina se slivao.
U svakoj eljusti je drao po jednog grenika
i mleo ga zubima kao konoplju trlica
da bol istovremeno trpe sva tri nesrednika.
Onome napred nije tako grozan bio ugriz vilica
koliko grebanje kada ga kandama dohvati,
pa mu je sva lea prekrivala sukrvica.
Taj koji najvedu kaznu mora da plati,
402
403

18

21

24

27

30

33

36

39

42

45

48

51

54

57

60

Dis je Lucifer, a ime je Dante preuzeo od Vergilija.


... Kao oni koji stiu... - Levo lice je mrko kao lice Etiopljana koji dola^e odande gde tee Nil.

www.balkanelite.org

Stranica 161

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

- ree uitelj, - a, Juda Iskariot404 ime mu je,


glavu ima u ustima, a nogama napolju mlati.
Od druge dvojice kojima glava iz usta proviruje,
onaj to visi iz crnog drela, Brut se zove
i vidi kako se gri, ali ni rei ne kazuje,
a drugi je Kasije405 koji ima tako snane udove.
Ali nod opet pada i sada su dola vremena
da odemo, jer videsmo sve paklene krugove.
Po elji njegovoj svih mu ruke oko vrata i ramena,
a on saeka zgodan as i mesto odredi gore,
pa kada su krila bila dovoljno rairena,
uhvati se za dlake na rebrima rutave odore,
zatim se niz pramenje spusti u luku
izmeu guste dlake i zaleene kore.
Kada smo stigli tamo gde se na kuku
svija stegno na irini bedara, tu je stao
moj voa, pa uz veliki napor i muku
okrenu glavu onamo gde je sa nogama stajao,
uhvati se za runo i poe da se penje po dlakama,
a meni se uinilo da se vrada u pakao.
Dobro se dri, jer po takvim lestvicama,"
- zadihan od umora, ree uitelj voljeni, treba da napustimo svet gde vlada tama.
Zatim izae kroz rupu na jednoj steni,
mene postavi da sedim na rubu provalije
i sigurnim korakom prie tada meni.
Podigoh oi i miljah da du kao i ranije
videti Lucifera onako kako sam ga ostavio,
ali videh da sada noge u visinu vije,
pa koliko sam u tom trenu smeten bio
neka zamisli onaj ije to nisu videle oi
i koju sam taku ja tada prekoraio406,
Hajde, - ree uitelj, - na noge ti skoi!
Put je dug i pun tekoda, pa shvati
da de sunce ved ka osmom satu da kroi407
Nije to bio put irok kao sale u palati,
ved smo kroz tesnac podzemnog prolaza,
mraan i tegoban, morali koraati.
Pre nego to se rastanemo od ambisa mraza,
uitelju moj, - rekoh kada sam ustao, da ne greim, uputi me put pravih staza:
Gde je led? I kako se sada taj408 ukopao

63

66

69

72

75

78

81

84

87

90

93

96

99

102

404

Juda Iskariot, uenik Hristov, poinio je podlo izdajstvo i izdao Hrista za trideset srebrnjaka, pa je po njemu
nastao i pojam iskariotizam.
405
Brut je Marko Junije Brut, jedan od zaverenika koji su ubili Cezara nastojedi da obnove republiku, a drugi
zaverenik je bio Kasije Longinus. ...
406
I koju sam taku ja tada prekoraio ... - Dante je preao sredite uemlje i peo se prema drugoj hemisferi.
407
Vreme je oko pola osam ujutru.

www.balkanelite.org

Stranica 162

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

naglavake? I kako je put od veeri rane


do jutra, sunani disk tako brzo preao?
A on meni: Ti mni da si jo sa one strane
sredita gde sam se za dlaku uhvatio
onog crvljivog nitkova koji svetu zadade rane.
Dok sam se niz dlaku sputao, tamo si boravio,
a kada sam se okrenuo, kroz taku si proao
kojoj tei svaki teret ma koliki bio.
Pod poluloptu sada si ti doao
suprotnu od one koja veliko kopno ima
i pod ijim temenom409 je izdisao
ovek410 koji je bezgrean bio: ,sa stopalima
stao si na mali krug koji se tako iri
da nasuprot Judeki on mesto zauzima.
Kada ovde svane, tamo se nod smiri,
a ovaj koji nam je kao lestvice posluio
zabijen je u sredite sveta iz koga viri.
Sa ove strane se sa neba strovalio,
a zemlja koja se ranije tuda pruala,
morem se prekri, toliki je strah od njega bio
i na nau poluloptu doe, i moda je ostala
ova upljina samo da se od njega bei,
a zemlja411koju vidi uzdigla se dalje od zala.
Toliko to mesto daleko od Belzebuba lei
koliko je velika njegova paklena grobnica,
ne moe se okom razabrati, ved po zvuku to svei
potoid stvara i krivuda ovuda kao zmijica
niz pukotinu stene koju je nagrizao
svojim tokom, pa tee kraj nje, du litica.
Voa i ja po skrivenom putu koji je vijugao
zaputismo se tamo gde vlada dan svetao
i nijedan od nas nije vie za odmor znao,
ved smo se peli, on prvi, a ja sam za njim iao
sve dok ne videh da pred nama jezde
lepe nebeske stvari, kroz jedan otvor okrugao
kuda izaosmo da opet ugledamo zvezde.

105

108

111

114

117

120

123

126

129

132

135

139

408

... Taj... = Lucifer.


... Pod ijim temenom - Pod temenom pesnik podrazumeva Jerusalim.
410
... ovek ... = Isus Hristos.
411
... Zemlja - Pesnik misli na zemlju koja je, izvan mora, formirala breg istilita.
409

www.balkanelite.org

Stranica 163

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

RENIK
MANjE POZNATIH REI I POJMOVA
U ovom reniku navedene su samo manje poznate rei i pojmovi iz predgovora i pogovora. U
samom prevodu su takve odrednice detaljno objanjene u odgovarajudim fusnotama i uvodnim
tekstovima pre svake pesme.
Svi citati i toponimi iz Biblije verno su preneti iz izdanja Biblija ili Sveto pismo Staroga i
Novoga zavjeta, u prevodu ure Daniida i Vuka Stefanovida Karadida. Ova napomena je znaajna
zbog toga to de italac nadi imena koja su u prevodu drugaije transkribovana od uobiajenog
svakodnevnog govora (npr. Navuhodonosor umesto uobiajenog Nabukodonosor).
antropocentrizam - srednjovekovni pogled na svet prema kome je ovekova sudbina u sreditu svih
kosmiko-istorijskih zbivanja
galicizam - francuska re u nekom tuem jeziku
didaktiki - pouan; didaktiko delo - vrsta knjievnog dela iji autor na zanimljiv nain nastoji da
podui itaoca
doktrinaran - ideoloki, uen; doktrina - skup pojmova ili uenja jednog filozofskog ili knjievnog
pravca, politi-kog ili ekonomskog sistema
eteriki - eterian, nebeski ist, oduhovljen, duhovan, nean; koji ima svojstva etra
etika - nauka o moralu, odnosno o kriterijumima za prosuivanje dobra i zla
fundus - tlo, zemlja, osnova, imovina, fond
herkulovi stubovi - Gibraltarski moreuz na ijim je obema obalama, po verovanju starih, Herkul
podigao po jedan stub kao oznaku dokle je u svojim putovanjima na zapad najdalje stigao
kanconijer - pesmarica, zbirka pesama
kontemplacija - misaono posmatranje, razmiljanje, misaono udubljivanje
Kopernik - Nikola Kopernik (1473-1543), poljski astronom; dokazao dvostruko kretanje planeta - oko
Sunca i oko sopstvene ose, uspostavio heliocentrini sistem sveta, odnosno sistem u kome je Sunce u
sreditu kretanja planeta
latinizmi - osobenosti latinskog jezika, naroito u redu rei, odnosno u primeni latinskog reda rei u
nekom drugom jeziku
leksika - sveukupnost rei koje ulaze u sastav nekog jezika ili dijalekta

www.balkanelite.org

Stranica 164

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

lingvistika - nauka o jeziku


metafizika - filozofska disciplina koja se bavi osnovnim principima onog to prelazi realnost, to se
nalazi iza prostorno-vremenske stvarnosti
neologizmi - nove rei napravljene po ugledu na strane jezike, kovanice, stare rei s novim znaenjem
plurilingvizam - znanje i/ili upotreba vie jezika
pluristilizam - znanje i/ili potreba vie stilova
renesansa - pokret preporoda i obnove u knjievnosti, umetnosti i nauci koji se javio u Evropi u XIV,
XV i XVI veku; renesansna knjievnost tei ka ljudskoj sredi, peva o ovozemaljskoj ljubavi, neguje kult
lepote
retorika - vetina lepog govorenja i tehnika besednitva
sekstina - strofa od est stihova
sicilijanska kola - prva zvanina kola u italijanskoj knjievnosti osnovana u prvoj polovini XIII veka
na dvoru kralja Fridriha II Hohentaufena; lirika pisana po uzoru na provansalsku trubadursku poeziju,
preidenim i elegantnim jezikom, ali esto izvetaenim i konvencionalnim stilom; ona je prvi
pokuaj stvaranja italijanskog knjievnog jezika i stila
toskanska kola - vie pokret ili struja, odnosno lirika koja se oslanjala na iskustva sicilijanske kole
pod provansal-skim uticajem; najpoznatiji predstavnici su bili Gvitone dAreco i Bonaunta Orbidani
transkribovan - prenet prepisivanjem iz jedne knjige u drugu, prenet sa jedne azbuke na drugu, na
primer sa latinice na dirilicu
transcedencija - prekoraivanje granica iskustva, nesaznatljivost iskustvom; ono to je s one strane
iskustva

www.balkanelite.org

Stranica 165

Dante Alegijeri :Boanstvena komedija-Pakao

IZBOR IZ LITERATURE O DANTEU


1. Dante Alighieri - La Divina Commedia a cura di Natalino Sapegno, La Nuova Italia, Editrice,
Firenze, 1970.
2. La Divina Commedia di Danle Alighieri commentata da Eugenio Camerini, Eurodiffusione
Editoriale SAS, Milano, 1987
3. Dante Alighieri - La Divina Commedia, Bietti, Milano, V edizione, 1966.
4. Dante Aligijeri - Boanstvena komedija, CID, Podgorica, 1996.
5. Cesare Segre - Klelia Martignoni, Testi nella storia, Edizioni scolastiche Bruno Mondadori,
Milano, 1991.
6. Francesco Mascialino, La letteratura italiana, Societa editrice Vannini, Brescia, 1954.
7. Francesco Mascialino, Storia della letteratura italiana, Volume I ,Societa editrice Vannini,
Brescia, 1946.
8. Disegno storico della letteratura italiana di Natalino Sapegno, XXV ristampa, LaNuova Italia,
Firenze, 1969.
9. Franesko de Sanktis, Povijest itlijakske knjiennosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1955.
10. Giuseppe Petronio, L'attivita letteraria in Italia, X edizione, Palumbo, Palermo, 1969.

www.balkanelite.org

Stranica 166

You might also like