Professional Documents
Culture Documents
Dante Alighieri Pakao PDF
Dante Alighieri Pakao PDF
Dante Aligijeri
BOANSTVENA
KOMEDIJA
PAKAO
www.balkanelite.org
Stranica 1
Dante Aligijeri
BOANSTVENA
KOMEDIJA
PAKAO
www.balkanelite.org
Stranica 2
Sadraj
DANTE ALIGIJERI ...................................................................................................................................... 5
Bio-bibliografski podaci ....................................................................................................................... 5
BOANSTVENA KOMEDIJA .................................................................................................................... 11
NASLOV, NASTANAK I OSNOVNA STRUKTURA .................................................................................. 11
STRUKTURA DANTEOVE BOANSTVENE KOMEDIJE .......................................................................... 12
PAKAO ............................................................................................................................................... 14
ISTILITE........................................................................................................................................... 16
RAJ ..................................................................................................................................................... 18
SADRAJ BOANSTVENE KOMEDIJE .................................................................................................. 20
JEZIK I STIL BOANSTVENE KOMEDIJE ............................................................................................... 22
FILOZOFIJA I POETIKA BOANSTVENE KOMEDIJE ............................................................................. 23
PEVANjE PRVO ....................................................................................................................................... 26
PEVANjE DRUGO.................................................................................................................................... 30
PEVANjE TREDE ...................................................................................................................................... 34
PEVANjE ETVRTO ................................................................................................................................. 38
PEVANjE PETO ....................................................................................................................................... 43
PEVANjE ESTO ...................................................................................................................................... 47
PEVANjE SEDMO.................................................................................................................................... 50
PEVANjE OSMO ..................................................................................................................................... 54
PEVANjE DEVETO ................................................................................................................................... 58
PEVANjE DESETO ................................................................................................................................... 62
PEVANjE JEDANAESTO ........................................................................................................................... 66
PEVANjE DVANAESTO............................................................................................................................ 69
PEVANjE TRINAESTO.............................................................................................................................. 74
PEVANjE ETRNAESTO........................................................................................................................... 78
PEVANjE PETNAESTO ............................................................................................................................. 82
PEVANjE ESNAESTO ............................................................................................................................. 86
PEVANjE SEDAMNAESTO ....................................................................................................................... 90
PEVANjE OSAMNAESTO......................................................................................................................... 94
PEVANjE DEVETNAESTO ........................................................................................................................ 98
www.balkanelite.org
Stranica 3
www.balkanelite.org
Stranica 4
DANTE ALIGIJERI
Bio-bibliografski podaci
Delo Dantea Aligijerija, jednog od najvedih svetskih pisaca, ne moe se razumeti ako se ne
uzme u obzir i istorijsko-kulturni kontekst doba u kome je iveo. Naime, njegovo delo nastaje u onom
periodu srednjeg veka kada se ved pomalja nova i otvorenija civilizacija, ali jo opstaju krute
dogmatske i skolastike eme. Krajem XIII i poetkom XIV veka sve su uoljiviji znaci obnove
politikog, intelektualnog i filozofskog ivota. Filozofija je jo uvek verna skolastikim i teolokim
postavkama toga doba, ali poinje da ukljuuje i svetovne i racionalistike elemente. Istoriografija,
iako i dalje objanjava istorijska kretanja uticajem provienja i onostranog, sve vie se oslanja i na
dogaaje, strasti i kontraste svakodnevnog ivota, kao podsticaj ili objanjenje za istorijska
dogaanja. Politika doktrina je jo u okvirima eme dvostruke univerzalne vlasti i raspravlja o
problemima odnosa crkvene i svetovne vlasti, odnosno pape i cara - dok u politikom ivotu, pored
dotadanjih institucija drave, dodue na stazi dekadencije, ali priznatih zbog modi i tradicije - nastaju nove dravne strukture - optine, odnosno gradovi drave.
Na mesto pisaca doktrinarne knjievnosti dolaze novi pesnici. Umesto uenog jezika
skolastiara, oni uvode novi narodni jezik i stvaraju umetniku disciplinu sposobnu da obuhvati
ogromno bogatstvo ideja i osedanja u originalnu formu, lepravu, lepu, a istovremeno iskovanu na
osnovama klasike. Dante je jedan od najznaajnijih tvoraca tog novog talasa kojim se zavrava srednji
vek i otvara prostor renesanse.
Jedno od najvedih dela svetske knjievnosti Boanstvenu komediju mogao je da napie samo
um nadahnut nama nepoznatim prosvetljenjem. Ima ih koji misle, ak, da je Dante Aligijeri doiveo
sve to je napisao u svom velianstvenom delu. Poto pesnici doivljavaju svet na sebi svojstven
nain, verujemo da je i Dante proiveo Boanstvenu komediju bar u svome nadumnom svetu snova.
Bilo kako bilo, ovaj sjajni Firentinac imao je i svoj ovozemaljski ivot, o kome su podaci esto dosta
uopteni i ne ba uvek pouzdani, ali su dovoljni, naroito kada je re o periodu njegovog firentinskog
ivota.
Najvedi italijanski i jedan od najvedih svetskih pisaca rodio se u Firenci negde izmeu 15. maja
i 15. juna 1265. godine u porodici plemenitog gradskog i gvelfskog1 porekla. U vreme Danteovog
1
Gvelfi (od nemake rei Welfen), partija osnovana u Nemakoj, posle smrti Henrika V, kao podrka
naslednicima Gvelfa od Bavarske sa naklonodu ka politici sporazumevanja sa papom, stvorena je kao
opozicija partiji Gibelina koja je nastala u to vreme. Meutim, u vreme Fridriha Barbarose ona je oznaavala
partiju pristalica pape odnosno anticarsku partiju. Kasnije, sa novim politikim promenama, imena gvelfa i
gibelina oznaavala su pripadnike dve suprotstavljene politike grupe u bilo kom gradu ili u razliitim
gradovima. Gibelin (od stare nemake rei Wibeli, a to je bilo ime jednog dvorca Hoentaufena u Franakoj)
u Nemakoj su bili pristalice Hoentaufena protiv bavarskih vojvoda. U Italiji u poetku su to bile pristalice
carske politike protiv papa, ali od XIII veka to je bio naziv za bilo koju politiku grupu koja je protivnik gvelfa.
Radi razumevanja dogaaja u Danteovom ivotu treba jo znati da su se firentinski Gvelfi kojima je pripadao
Dante podelili na dve stranke: na Bele, na elu sa porodicom erki, i Crne, koje je predvodila porodica
Donati.
www.balkanelite.org
Stranica 5
roenja porodica, istina, nema ba sjajan status. Njegovo pravo ime je Durante, a Dante je deminutiv
tog imena. Njegov ukundeda Kadagvida poginuo je u krstakim ratovima u pohodu imperatora
Korada III, ali je ostavio iza sebe sina Aligijera I, koji je imao dva sina: Bela i Belinonea. Belinoneov
sin Aligijeri II bio je Danteov otac. Njegova uspomena je zatamnjena verovatnom injenicom da se
bavio zelenatvom. Danteova majka, koja se zvala Bela i bila, po svemu sudedi, iz porodice Durante
delji Abati, umrla je neposredno po njegovom roenju, tako da ga je odgajala madeha Lapa di
Kjarisimo Dalufi. iveo je u lepoj slozi sa dva polubrata i dve polusestre.
Njegovo vaspitanje bilo je najbolje kakvo se moglo stedi u to doba, a ukljuivalo je mnogo
kolskog religioznog obrazovanja, aristotelovske logike i vie latinskih klasika. Dante je bio ozbiljan i
inteligentan i bistrog uma, pa je uio bolje od drugih. Proao je kroz tri perioda obrazovanja:
retoriko-gramatiko, filozofsko-knjievno i filozofsko-teoloko.
Posle detinjstva, u kome je tugovao za majkom, pohaao je kolu u franjevakom manastiru
Santa Kroe i tu upoznao Bruneta Latinija, koji ga je poduavao i savetovao. Ubrzo je poeo da se bavi
poezijom i sprijateljio se sa pesnicima onog doba, a posebno sa Gvidom Kavalkantijem. Mladost je
proveo uedi mnogo, boredi se u bitkama i proivljavajudi ljubav. Odluujudi po njega bio mu je susret
sa Beatriom iz roda Folka Portinarija, koja je dala svetlost njegovoj sudbini i ulila mu duhovnost koju
nije mogla da uniti gorina ivota. Sreo ju je prvi put 1274. godine, kada je imao devet godina, a
drugi put posle novih devet godina 1283. godine i to je bilo presudno za njegov ivot pesnika.
Beatrie se kasnije udala, za Simonea dei Bardi.
Borio se, kao konjanik, 1299. godine u bici kod Kampaldina protiv Aretinaca. Oenio se, poto
ga je otac na to ugovorom obavezao, 1277. godine emom di Maneto Donati i imao decu Jakopa,
Pijetra, Antoniju (koja se zamonaila pod imenom Beatrie) i, moda, ovanija, koji je verovatno bio i
njegov prvenac. Neki tvrde da je imao ak sedmoro dece.
Izmeu 1295. i 1304. godine aktivan je u politikom ivotu. Posle pada tribuna ana del Bela i
sitno plemstvo je moglo da uestvuje u politikom ivotu ako je upisano u neki ceh, pa se Dante
upisuje u ceh lekara i apotekara. Od novembra 1295. do aprila 1296. bio je lan Specijalnog saveta
narodnog veda. Takoe 1295. godine izabran je u Savet mudraca z a izbor gradskih priora, a 1296. i u
Savet stotinu odabranih. Firenca ga 1300. godine alje kao svog izaslanika u San iminjano, pa je
posle te uspeno obavljene misije iste godine izabran i za jednog od est gradskih priora sa
mandatom od est meseci, a bio je, meu njima, prvi prior od 15. juna do 15. avgusta te godine.
Dante je aktivno uestvovao u borbi protiv politike pape Bonifacija VIII i njegove elje da
vlada i toskanskim gradovima, koji su tada bili samostalne komune. Pesnik Aligijeri istakao se kao
borac protiv politike ekspanzije i aneksije koju je vodio papa podstiudi unutranje razdore da bi
ostvario svoj cilj i svrstavajudi se na stranu crnih gvelfa. Nasuprot papi, Dante se zalagao za mir meu
zavaenim strankama i za odbranu slobode Firence. U vreme kada je bio prior izbaene su iz grada
voe i vienije linosti zavaenih stranaka, a meu njima i Danteov prijatelj, pesnik Gvido Kavalkanti.
U to vreme u Firenci su bila dva suprotstavljena tabora: pristalice porodice erki, koje su se
nazivale Belima, i pristalice porodice Donati, koje su se nazivale Crnima. Oko Crnih su se okupljali
www.balkanelite.org
Stranica 6
bogati graani, a oko Belih siromaniji slojevi. Crni su koristili pomod pape Bonifacija VIII. Dante se
prikljuio umerenim Belima i 1301. godine, kao njihov izaslanik, iao kod pape Bonifacija VIII da umiri
papu. Meutim, papa je poslao u Firencu arla di Valoa, koji je savladao stranku Belih i naredio
povratak voa Crnih. Novi gradski naelnik Kante de Gabrijeli da ubio poeo je da se sveti svima koji
su se suprotstavljali stranci Crnih, pa i Danteu koji je 27. januara 1302. godine, u odsustvu, osuen na
kaznu od 5.000 fjorina, na izgnanstvo iz Toskane i na izbacivanje iz javne slube. Poto Dante nije
platio kaznu, on je ved 10. marta iste godine osuen na doivotno izgnanstvo i smrt na lomai ukoliko
bude uhvaden. Optuili su ga, bez dokaza, da se bavio korupcijom, kao i da je protivnik pape i arla di
Valoa. Dante je 8. juna 1302. godine u crkvi San Godenca u Muelu meu Belima i Gibelinima koji su
se spremali da napadnu Firencu. Ubrzo se, meutim, razoarao i odvojio od stranke Belih pre bitke
kod Lastre, gde su ovi potueni. Od tada je Dante, kako i prilii pesniku, stranka za sebe, ali i izgnanik
do kraja ivota. Prvo utoite naao je kod Skaligera u Veroni, a 1306. godine bio je u Luniani kod
markiza Moroela Malaspine. Posle 1308. i ustolienja Henrika Luksemburkog za cara, Dante se
ponadao da de modi da se vrati u Firencu.
Posle etrdesetodnevnog opsedanja Firence Henrik Luksemburki je odustao i vratio se u
Pizu. Spremao je novi pohod na Firencu, ali ga je smrt u tome omela. Dante 1315. godine odbija
ponuenu amnestiju, smatrajudi je poniavajudom. Zato mu je potvrena kazna progonstva uz
konfiskaciju svih dobara i smrt na lomai, a dodatno je ta kazna proirena i na njegove sinove. Oko
1316. godine Dante se nalazi kao gost kod Kangrandea dela Skala u Veroni. Ne zna se tano kada je iz
Verone otiao u Ravenu kod Gvida Novela da Polenta. Vradajudi se iz Venecije, iz jedne misije za
Novelov raun, razboleo se. Umro je u nodi izmeu 13. i 14. septembra 1321. godine u Raveni, gde je
i sahranjen uz velike poasti u odori pesnika i velikog filozofa (ovani Vilani, Hronika Firence IX, 136),
u kapeli blizu crkve koja se tada zvala San Pjer Maore, a kasnije crkva Svetog Franje.
O samom Danteu najlepe, moda, pie T. Karlajl u svojoj knjizi O herojima (SKZ, Beograd,
1903).
Za mene je to vrlo dirljivo lice: moda najdirljivije od svih koje poznajem. Usamljen, slikan
kao na praznini, s prostim lovorom, obavijenim oko Glave; besmrtna tuga i bol, poznata pobeda, koja
je takoe besmrtna - sve to pokazuje celu istoriju danteovu. Ja mislim da je to najsumornije lice koje
je ikad iz stvarnosti naslikano; jedno sasvim tragino lice, koje srce potresa. Tu su kao osnovne crte
blagost, nenost, mala ljubaznost kao u deteta, ali sve to kao da je smrznuto u otru protivrenost, u
samoodricanje, usamljenost, u ponositu, oajnu tugu. Jedna blaga eterika dua Gleda tako strogo,
neumoljivo, otro kao iz kakve tamnice od debelog leda! Zajedno s tim to je neka tiha tuga, tiha i
prezriva; usna je dignuta kao u nekom boanskom preziranju stvari koja mu srce Grize - kao da je to
samo neka jadna, beznaajna stvar, kao da je on, kojega ona ima modi da mui i davi, vedi od nje. To
je lice jednog oveka koji potpuno protestuje i koji celog ivota vodi borbu protiv sveta bez predaje.
Sva ljubav pretvorena je u gnev, u neumitni gnev, lagan, jednak, tih kao gnev kakvog boga! A i oko, i
ono gleda kao zaueno, kao pitajudi: zato je svet takav? To je Dante; tako gleda on, taj glas deset
dutljivih stoleda" i peva nam svoju tajanstvenu pesmu koja se ne da odgonetnuti".
www.balkanelite.org
Stranica 7
O Danteovom karakteru takoe svedoi i jedno pismo firentinskoj upravi, pisano kao odgovor
na predlog uslova pod kojima se moe vratiti, a koji predviaju da se opravda i plati kaznu. On u
njemu ponosno odgovara: Ako se ne mogu drukije vratiti nego da priznam da sam kriv, ja se nikada
nedu vratiti - nunquam revertar.
Da bismo bolje razumeli Dantea, odnosno njegov kaakter, citirademo jo jednom T. Karlajla.
Za Dantea nije bilo vie zaviaja na ovom svetu. On je lutao od zatitnika do zatitnika, od
mesta do mesta, dokazujudi svoje sopstvene Gorke rei - kako je teak put. Come e quro calle. Bedni
nisu milo drutvo. Dante, siromah i prognan, sa svojom ponositom, ozbiljnom prirodom, sa svojim
sumornim raspoloenjem, nije bio ovek koji de se miriti s ljudima. Petrarka pria o njemu, kada je
boravio u dvoru Kan dela Skale, da sug prekorili jednoga dana zbog njegove sumornosti i dutljivost i
da on nije ponizno odgovorio na to. Dela Skala bio je meu svojim dvorjanima, s lakrdijaima i
budalama koji su ga slatko veselili; okrenuvi se Danteu, on mu ree: Zar to nije udno da je ova
sirota budala tako zanimljiva, dok vi, mudar ovek, sedite tu iz dana u dan, i nemate ba niim da nas
zanimate"! Dante odgovori gorko: Ne, to nije udno, Vae Visoanstvo treba da se seti poslovice
'Slini se drue - kad je tu zabavlja, mora biti i onoga koji se zabavlja!" Takav jedan ovek sa svojim
ponosom i dutljivodu, sa svojim sarkazmima i mukama, nije bio stvoren da uspe na dvoru. Postupno
je njemu postalo jasno da za njega nema vie odmorita, ili nade na sredu na ovoj zemlji. Zemaljski
svet odbacio ga je da luta, da samo luta; nikakvog ivog srca nije bilo da ga sad ljubi; za njegove
alosne nevolje nije bilo vie nikakve utehe na zemlji.
Dante je u izgnanstvu napisao vedinu svojih dela. Skoro sva, takozvana manja (opere minori)
Danteova dela napisana su pre Boanstvene komedije. Bez obzira na odrednicu manja, radi se o
veoma znaajnim delima, o brojnim proznim i poetskim ogledima, u kojima je Dante, izmeu ostalog,
eksperimentisao i sa raznim tehnikama pisanja, temama i stilovima, piudi kako na narodnom tako i
na latinskom jeziku.
Novi ivot (Vita nouva) jedno je od najznaajnijih Danteovih dela, idealistika storija o
njegovog ljubavi prema Beatrii. Ovaj roman, sastavljen od stihova i poglavlja u prozi, pisan je izmeu
1283. i 1289. godine. Re je, u izvesnom smislu, o ljubavnom romanu sa proznim delovima - izmeu
kojih su umetnuti soneti i kancone -u kome se opisuje Danteova ljubav prema Beatrii. Sa devet
godina, pripoveda Dante, on susrede Beatriu. Ponovo ju je video kao osamnaestogodinjak, 1283.
godine, i tada pie prvu pesmu za nju. Posle njene smrti 1290. godine njegova ljubav raste i stvara
kult Beatrie i on se zavetovao da nede vie pisati o njoj dok ne bude u stanju da napie ono to
nikada nije reeno ni o jednoj eni.
Rime (Rime) su Danteov kanconijer nastao istovremeno ili posle Novog ivota, u kome on
peva o ljubavi prema Beatrii i drugim enama, ali i o moralnim i filozofskim pitanjima. U Rimama se
nalaze i mnogi stihovi iz Danteovog mladalakog doba koji nisu nali mesto u Novom ivotu. Rime se
mogu podeliti na tri dela: Mladalake rime i 'polemika', Kamene rime i Filozofske rime i rime
izgnanstva. Mladalake rime sa-stavljene su od Danteovih mladalakih stihova pisanih delom na
toskanski nain a delom u novom stilu i polemike sa Forezeom Donatijem pisane u stihovima.
Kamene rime, napisane oko 1296. godine, sastavljene su od niza kancona i sekstina posvedenih eni
www.balkanelite.org
Stranica 8
kojoj je dato alegorijsko ime Petra (ital.pietra = kamen), sa jasnom aluzijom na njenu bezosedajnost i
odbijanje ponuene ljubavi. Ovde se, za razliku od novog stila, Dante iskazuje drugaijim
osedanjima, koja idu od strasne telesne ljubavi gotovo do mrnje. Filozofske rime i rime izgnanstva
sainjene su od filozofskih pesama i pesama u kojima utehu zbog svog nezasluenog izgnanstva
Dante trai u sopstvenom moralnom integritetu i istoti. Tu se nalazi jedna od paradigmatinih i
najuzvienijih Danteovih pesama Tri ene u moje srce su dole u kojoj pesnik razgovara sa tri ene
proterane zbog svog visokog morala: to su Boja pravda, Ljudska pravda i Zakon.
Gozba (Convivio), delo doktrinarnog karaktera, napisano je u izgnanstvu, izmeu 1304. i
1307. godine, a ostalo je nedovreno, verovatno zbog istovremenog obimnog rada na Boanstvenoj
komediji. Knjiga je trebalo da ima petnaest rasprava (jednu uvodnu i etrnaest kao komentar za isto
toliko pesama), ali je Dante napisao samo etiri, ukljuujudi i uvodnu. Delo je, a to je veoma znaajno,
pisano na tzv. vulgarnom, odnosno narodnom jeziku, to Dante opravdava sa mnogo loginih,
kulturnih, sociolokih, sentimentalnih i drugih razloga. On tu potvruje da narodni jezik moe
potpuno da zameni latinski jezik. ,Danteova namera je bila - kako tvrdi poznati italijanski istoriar
knjievnosti Franesko de Sanktis - da od vulgarnog jezika uini ono to je bio latinski: ne jezik
'naroda', nego trajan i nepokvarljiv jezik uenih ljudi... Taj je idealni italijanski govor uzvien po tome
to se odvaja od lokalnih elemenata, gde preteu dijalekti i pribliava se velianstvu i dostojanstvu
latinskog jezika..."
O pisanju na vulgarnom jeziku (De vulgaria eloquentia) takoe je nedovreno delo nastalo
istovremeno sa gozbom, ali na latinskom jeziku. Ono se nadovezuje na Gozbu i razvija temu iz nje o
dostojanstvu i prirodi vulgarnog jezika. Dante pokuava da odredi mogudi knjievni jezik blizak
knjievnom idealu uzviene poezije kome su teili svi pesnici trinaestog veka poev od takozvane
sicilijanske kole. Dante je smatrao da nijedan od tadanjih etrnaest italijanskih dijalekata ne
ispunjava taj ideal i da nedostaju potrebni istorijski i politiki uslovi da bi takav jezik mogao da se
razvije. Politika usitnjenost, odnosno podela na gradove - drave nije omogudavala naputanje
koncepta optinskih jezika, svedenih samo na lokalnu i dnevnu upotrebu, odnosno nije bilo mogude
okupljanje svih intelektualnih snaga italijanskog prostora na jednom mestu koje bi u tim uslovima
stvorile jezik zasnovan na latinskom fundusu, zajednikom svim italijanskim narodnim jezicima,
oplemenjen na planu leksike i graenja rei, prilagoen pisanju i o najuzvienijim temama, sa
gramatikim pravilima kao u latinskom jeziku. Taj jezik namenjen samo pisanoj knjikevnosti Dante
naziva illustre (slavan, potovani), jer bi to bio jezik italijanskog dvora ako bi se naao vladar koji bi
ujedinio tadanju Italiju, i donosio bi slavu, odnosno potovanje onome ko ga upotrebljava.
O monarhiji (De monarchia), delo za koje se ne zna tano u kom periodu Danteovog ivota je
nastalo, pisano je u tri knjige na latinskom jeziku. U prvoj Dante dokazuje da je monarhija savren
oblik vladavine, u drugoj objanjava kako je monarhija bila ostvarena u Rimskom carstvu, a u tredoj
raspravlja o odnosu carstva i crkve, cara i pape. Smatra da je monarhija potrebna za ostvarenje mira,
pravde i slobode, da je otelotvorenje monarhije u Rimskom carstvu bilo boja volja i da car ne zavisi
od pape, ved direktno od Boga, a da ta dva vodia ljudi moraju da delaju zajedniki i u slozi da bi
ovek imao mir na zemlji i blaenstvo na nebu. Zbog tih teza delo je bilo proglaeno za jeretiko i
1329. godine javno spaljeno po nalogu kardinala Bertranda del Poeta.
www.balkanelite.org
Stranica 9
Poslanice (Epistole), pisane na latinskom jeziku u raznim vremenskim periodima, ini trinaest
pisama slavnim, ali i drugim linostima tog doba, a namenjenih i iroj publici.
Ekloge (Egloge) nastaju kao odgovor na jednu pesmu na latinskom koju je Danteu 1319.
godine, dok je boravio u Raveni, uputio ovani del Vergilije, gramatiar koji je predavao u Bolonji, a
kojom ga poziva da napusti narodni jezik i da peva na latinskom. Dante mu je odgovorio alegorijskom
eklogom, u kojoj kae da se nada da de zasluiti pesniki lovor svojim delom na narodnom, vulgarnom
jeziku. Del Vergilije mu je napisao novu eklogu a Dante mu je odgovorio istom merom. Kroz Del
Vergilijeva pisma se provlai slava koju je Dante ved uivao zbog svog dela, a u Danteovim se
sagledava njegov vrsti stav u pogledu narodnog jezika, kao i njegovo sjajno znanje latinskog.
Prigovor na vodu i zemlju (Questio qe aqua et terra) je delo u kome Dante prepriava svoju
tezu iznetu na jednoj raspravi u Mantovi na temu da li je voda na nekom delu via od kopna. On je tu
svoju tezu (qe situ forma aque et terre - Mesto i oblik vode i kopna) definitivno odbranio u Veroni
1320. godine pred veronekim klerom u crkvi sv. Elena, dokazavi da je vodena povrina uvek nia od
kopna. Ovaj dokument nema neki veliki znaaj u Danteovom opusu, ali govori o njegovom raznolikom
interesovanju i irokoj kulturi.
Boanstvena komedija (La divna Comedia) je delo koje je Dante pisao od 1307. godine pa do
pred samu smrt. Pakao i istlite je zavrio pre 1314. godine. Originalni naziv dela bio je samo
Komedija, a Dante ga je tako nazvao jer su u srednjem veku jo bili nejasni pojmovi o klasinoj drami.
Naime, pesme koje bi alosno poinjale a sredno se zavravale nazivane su komedijama, a one koje bi
se i alosno zavrile tragedijama. Naziv boanstvena" dali su joj potonji itaoci.
Najkradi sadraj Boanstvene komedije je slededi: Na dan Jubileja, dok papa Bonifacije svima
pokazuje svoju mod i dok se hridani okupljaju oko njega, Dante luta po mranoj umi. Spasava ga
Vergilije, koji ga vodi da razgleda pakao i istilite, a posle toga se sa Beatriom penje u raj i dopire do
lica bojeg. Alegorijski, Dante je dua, Vergilije - razum, Beatrie - milost, ljubav. Drugi svet odslikava
etiki i moralni aspekt naeg sveta. On kazuje kakav bi ovaj svet morao biti prema zahtevima filozofije
i morala; on je svet pravde i mira, svet boji. Dante je dua, ne samo individualno ved i kao kolektivno
bide, kao celokupno oveanstvo. Cela Boanstvena komedija je podeljena u tri dela: Pakao, Raj i
istilite, sa po trideset tri pesme, s tim to prvi deo, odnosno Pakao, ima i uvodnu pesmu; dakle
trideset etiri pesme (ima i onih koji tvrde da je, verovatno, jedanaesto pevanje neko kasnije
umetnuo, ali dokaza za to nema). Prema srednjovekovnoj simbolici struktura se bazira na svetom
broju 3 da bi se izrazilo sveto Trojstvo kao ivotni princip sveta (otuda i sumnja da bi teko sam Dante
umetnuo jednu pesmu u Pakao i sa brojem trideset etiri pokvario taj princip). Zemlja je centar sveta,
Bog je u najvioj, a Lucifer u najnioj taki. Bog je izvor svetlosti i ivota, a Lucifer je tama i izvor smrti
i zla. Sva tri dela (Pakao, Raj i istilite) pisana su u tercinama, a u poslednjem stihu imaju re
zvezda" da bi podsetili na jedini pravi cilj, na tenju ka svetu svetlosti.
Danteova Boanstvena komedija, ta sveta poema, obeleila je ne samo italijanski treento
(XIV vek), ved je prerasla svoje vreme i postala blago, po mnogima do sada neprevazieno, sveg
oveanstva.
www.balkanelite.org
Stranica 10
BOANSTVENA KOMEDIJA
NASLOV, NASTANAK I OSNOVNA STRUKTURA
Dante je svoje delo nazvao samo Komedija o emu svedoi u svom poznatom pismu
Kangrandeu dela Skali, dredi se tadanjih shvatanja da su tragedije dela koja ponu tragino i
tragino se zavre a komedije dela koja tragino poinju, a zavravaju se sredno: ...Na poetku ona je
zastraujuda i smrdljiva, jer govori o paklu, ali ima dobar kraj, poeljan i prijatan, jer govori o ivotu,
ali ga, kao sastavni deo naslova izdanja, uvodi prireiva Ludoviko Dolde, a 1555. godine u Veneciji
tampa ovani Gabrijele olito de Ferari.
Poema se sastoji od 14.233 stiha u jedanaestercu i rimovanim tercinama, koje su lanano
povezane. Podeljena je na tri dela: Pakao, Raj i istilite, sa po trideset tri pesme, s time to prvi deo
odnosno Pakao ima i uvodnu pesmu, dakle trideset etiri pesme, odnosno ukupno sto pesama.
Bazirana je na broju tri (simbol Svetog trojstva) i savrenom broju deset. Simetrina je i unutranja
podela: Pakao ima devet krugova i predvorje, to ini deset delova. istilite ima devet delova (plaa,
pretistilite i sedam pojaseva), plus zemaljski raj, to takoe daje zbir deset. Raj ima devet neba,
plus Empirej, to opet ini deset. Svaki od tri dela poeme zavrava se reju zvezde. Svaka esta pesma
u tri dela poeme govori o politici, ali u sve irem smislu (prvo na nivou Firence, pa Italije, i na kraju na
nivou Carstva). Due grenika razvrstane su u tri grupe, kao i due pokajnika i due blaenih. Tri zveri
ometaju pesnika na poetku puta. Tri vodia ga vode na njegovom putu.
To je pria u prvom licu o putovanju kroz tri onozemaljska kraljevstva, zapoetom, kako neki
smatraju, na Veliki petak 7. ili 8. aprila, odnosno po drugima 25. marta 1300. godine, na dan prvog
jubileja. Dante ima trideset pet godina i gubi se u umi, a tri zveri ga spreavaju da iz nje izae.
Pomae mu Vergilije, kao simbol razuma, i vodi ga dobrim delom puta. Na tom putu Dante susrede
vie od petsto linosti.
Dante je poeo da pie Pakao oko 1306-1307. godine (moda i 1304), a zavrava ga oko 13091310. istilite pie posle 1308, sve do 1315, a Raj posle 1316, pa skoro do 1321. godine.
www.balkanelite.org
Stranica 11
www.balkanelite.org
Stranica 12
www.balkanelite.org
Stranica 13
PAKAO
Provalija pakla ima oblik konusa ili levka sa uim delom u sreditu Zemlje. Ivice tog levka
imaju urezane ogromne horizontalne stepenike, koji formiraju devet koncentrinih krunih ravni na
kojima se kanjavaju razni gresi. Te ravni, odnosno pakleni krugovi, sve su ue idudi ka sreditu
Zemlje. Njihove obale, koje su se obruile zbog zemljotresa koji je pratio Hristovu smrt, omogudavaju
silazak iz jednog kruga u drugi. Geometrija prvog onozemaljskog kraljevstva bazira se na trojnoj
podeli grenika: neumereni, nasilnici i varalice. Neumereni su smeteni u gornji pakao, izmeu reka
Aheronta i Stiksa, od drugog do petog kruga, i tu su razvratnici, prodrljivci, tvrdice, rasipnici, srditi i
lenjivci. Nasilnici se nalaze u sedmom krugu, podeljenom na tri pojasa: nasilnici protiv blinjega
svoga, nasilnici protiv sebe samih i nasilnici protiv Boga. Varalice se nalaze u osmom krugu,
podeljenom na deset zlih jaruga. Tu su podvodai, zavodnici, laskavci, simonijaci, vraevi, arobnjaci,
varalice, licemeri, lopovi, zli savetnici, sejai nesloge i krivotvorci. U devetom krugu su izdajice. Ovaj
krug je podeljen u etiri pojasa, na Kainu, Antenoru, Tolomeju i Judeku. Tu su izdajnici rodbine,
izdajnici otadbine, izdajnici gostiju i izdajnici dobrotvora. Na dnu, u sreditu devetog kruga, Lucifer
sa tri eljusti melje Judu, izdajnika Hrista, odnosno crkve, zatim Bruta i Kasija, izdajice carstva. To
ukazuje da je najgora izdaja dve najvede vlasti: crkvene, odnosno duhovne i carske, odnosno
svetovne. Van ove podele su straljivci smeteni u predvorju pakla, dobri koji nisu krteni, pa su u
Limbu, odnosno prvom krugu, a jeretici su u estom krugu. Raspored kanjenih grenika sledi
preciznu logiku. Svako je veno kanjen u krugu koji odgovara najteem poroku meu onima koje je
imao. Svaka kazna je dvojaka, odnosno grenik je kanjen duevno (lien je mogudnosti da vidi Boga) i
fiziki. Odnos izmeu kazne i greha je strogo proporcionalan i ta proporcija je utoliko veda ukoliko se
dublje silazi u pakao.
www.balkanelite.org
Stranica 14
Pakao
www.balkanelite.org
Stranica 15
ISTILITE
Na istilite, visoki breg koji se die iz mora, Dante stie kroz dugi podzemni hodnik koji polazi
od Luciferovih nogu. Meutim, due tu stiu amcem kojim upravlja jedan aneo, a polazite im je
ude reke Tibar. Plaa na ostrvu sa bregom istilita i prve padine brega su pretistilite. Tu su grenici
koji su se pokajali tek u smrtnom asu: iskljueni iz crkve, lenjivci, rtve nasilne smrti i nemarni
vladari. Zatim due ispataju svoje grehe u sedam krugova (oholi, zavidne due, srditi, duevno lenji,
tvrdice, rasipnici, prodrljivci i razvratnici). Gresi i odgovarajude kazne sve su manji to se ide blie
vrhu istilita. I tu je kazna moralna (patnja zbog nemogudnosti da se vidi Bog) i fizika, srazmerno
poinjenom grehu. Ali, due se iste ne samo kaznom, ved i kroz molitve ivih i kroz posmatranje
pozitivnih primera na poetku i na kraju svakog kruga. Na poetku su to prizori koji podstiu na dobro
i hvale vrlinu suprotnu poinjenom grehu, a na kraju prizori kanjenog greha. Za razliku od pakla, gde
razni demoni imaju razliite uloge u paklenim krugovima, u istilitu aneo pokazuje oidenim
duama prolaz ka slededem krugu, ka vrhu i konanom oidenju od greha. Due prolaze kroz sve
krugove, za razliku od pakla gde su stalno u istom, i, ako je potrebno, zadravaju se u svakom da bi
ispatale grehe koje su poinile. Na vrhu, u umi zemaljskog raja, due zavravaju svoje idenje od
greha uranjajudi u vode Lete i Evnoje koje izviru iz zajednikog venog izvora: prva brie sedanje na
greh, a druga oivljava sedanje na uinjeno dobro. U Edenu, odnosno u zemaljskom raju, Vergilije,
simbol razuma, oprata se od Dantea i njegov vodi postaje Beatrie, simbol milosti i ljubavi, koja de
voditi Dantea u raj.
www.balkanelite.org
Stranica 16
istilite
www.balkanelite.org
Stranica 17
RAJ
U raju je boravite blaenih dua. One su rasporeene u tri osnovne kategorije: svetovnu (na
prva tri neba blia Zemlji, Meseevom, Merkurovom i Venerinom - due onih koji nisu ispunili zavet,
due onih koji su radili za dobro da bi zasluili zemaljsku slavu i due onih koji nisu odoleli ljubavnoj
elji), aktivnu (Sunevo, Marsovo i Jupiterovo nebo - due uenih ljudi, due onih koji su se borili za
veru i due onih koji su voleli pravdu) i kontemplativnu (Saturnovo nebo - kontemplativne due).
Postoji hijerarhijski red u savrenstvu dua i to savrenstvo je utoliko vede ukoliko je vie nebo na
kome se nalaze. Samo na prvom nebu i na Empireju due se pojavljuju pred Danteom u ljudskom
obliku, a na ostalima su one predstavljene svetlima razliite jaine, odnosno one su tu predstavljene
kao ista sutina. Na Zvezdanom nebu Dante vidi trijumf blaenih dua, odnosno Hristov trijumf, a na
Prvom pokretnom nebu vidi Boga u sreditu aneoskih hijerarhija koje imaju zadatak da prenose
pokret i svetlost na pojedina neba. Aneli prve hijerarhije, serafimi, kerubini i aneli prestolja nalaze
se na odgovarajudim nebesima, odnosno na Empireju, Prvom pokretnom nebu i Zvezdanom nebu.
Aneli druge hijerarhije, odnosno aneli poglavarstva, modi i gospodarstva borave na Jupiterovom,
Marsovom i Sunevom nebu, a aneli trede hijerarhije, odnosno aneli kneevi, arhaneli i aneli su
na Venerinom, Merkurovom i Meseevom nebu. Veno boravite izabranih dua je na nebu Empirej,
u ogromnom amfiteatru koji formira Rajsku ruu otvorenu kraj bojeg prestola - izvora svetlosti i
blaenstva. Kada je pesnik stigao u sredite Rajske rue, Beatrie ga preputa svetom Bernardu koji
mu objanjava raspored blaenih dua. On moli Bogorodicu da pomogne Danteu kako bi mogao da
vidi Boga u njegovoj sutini. Molba je usliena i pesnik proivljava osedaj blaenstva.
www.balkanelite.org
Stranica 18
Raj
www.balkanelite.org
Stranica 19
Stranica 20
Bogu. U svakom pojasu se nalaze grenici koji ispataju odreeni greh, a na kraju svakog pojasa je
aneo koji brie sa ela znak, slvo P, simbol greha (sedam slova P simbolizuju sedam glavnih
grehova, a slovo P je poetno slovo latinske rei peccata - gresi). Te znake plamenim maem
urezuje aneo na ulazu u istilite. Ovde, za razliku od pakla, grenik nije osuen na veno ispatanje
greha i nije vezan uvek za isto mesto, ved se krede kroz istilite, zadravajudi se da ispata u onim
pojasevima u kojima se ispata neki od grehova koje je poinio. I kada se izbrie svih sedam P, stie
se na vrh gde se nalazi zemaljski raj, odreen za oveka koji ga je izgubio zbog Adamovog greha. Na
vrhu se Dante oprata od Vergilija, simbola zemaljske nauke, jer se oistio od greha, a i zato to
Vergilije, poto nije verovao ni u Hrista koji je doao niti u dolazedeg Hrista, ne moe u raj. Njegovo
veno mesto je u Limbu. Zato se u zemaljskom raju pojavljuje Beatrie, simbol ljubavi, boje i
teoloke nauke i otkrovenja. U zemaljskom raju Dante posmatra, zajedno sa Beatriom, simbolini
prizor koji obuhvata najznaajnije trenutke ljudske istorije. Zatim uranja u vodu reke zaborava
grehova, u vodu Lete, a potom i u vode Evnoje da osvei sedanje na dobra dela. Tek tada moe da
krene ka zvezdama i sa Beatriom se penje u raj.
Njih dvoje prolaze kroz rajska neba. Due u raju nisu rasporeene kao u paklu i istilitu, jer
stepenovanje zasluga je u suprotnosti sa rajskim blaenstvom koje podrazumeva puno uivanje, punu
slobodu i osloboenje od bilo kakve elje. Dakle, sve due se nalaze na desetom nebu, Empireju,
rasporeene u obliku rajske rue oko Bogorodice, ali, kao i kod dva prethodna sveta - a i da bi ih
Dante bolje video i da bi njegov uspon bio postepen - one mu se pojavljuju iz neba u nebo. Na
osmom nebu Dantea ispituju sveti Petar i sveti Jovan o tri teoloke vrline. Poto je pokazao da
potpuno shvata i prihvata veru, nadu i ljubav, prelazi preko Prvog pokretnog neba u Empirej, a tu ga
ne vodi vie Beatrie ved sveti Bernard. On tu posmatra tajanstvenu Rajsku ruu. Sveti Bernard moli
Bogorodicu da oslobodi Dantea bilo kakve smrtne senke i tako pesnik moe da se priblii Bogu, da
razume najvede tajne vere - duboko jedinstvo stvorenog sveta, jedinstvo tri boanske linosti u
jednoj, spajanje boanskog i ljudskog u Hristu, sve dok se na vrhuncu ekstaze, izvan sebe, ne izgubi u
Bogu i potpuno uklopi u harmoniju univerzuma stopivi se sa ljubavlju koja pokrede Sunce i ostale
zvezde.
www.balkanelite.org
Stranica 21
www.balkanelite.org
Stranica 22
Stranica 23
telo, tako i drutvo ne moe iveti u slozi dok se ne pokori jednom vladaru koji de obezbediti
vladavinu zakona, odnosno razuma.
Na ovim filozofskim osnovama Dante objedinjava sve znanje svoga doba iz metafizike,
morala, politike, istorije, fizike, astronomije, etike, retorike, lingvistike itd.
Sveta pesma, odnosno Boanstvena komedija, univerzalno je delo koje ne pripada jednoj
generaciji niti jednoj naciji. To je delo neprevaziene dubine koncepcije, neverovatna harmonija
forme, iskrena ispovest jednog oveka, a istovremeno i opteljudska, ime se uzdie do plana
univerzalnosti. U ovom delu pesnik silazi u tamu ljudskog greha i stie do svetlosti osloboenja od
njega, a na svome putu kroz tri zagrobna carstva on obuhvata nebo i zemlju, vreme i venost,
boansko i ljudsko. To je traganje ljudske due za apsolutnom sredom, slobodom, mirom i konanim
prosvetljenjem.
www.balkanelite.org
Stranica 24
PAKAO
(PEVANJA)
www.balkanelite.org
Stranica 25
PEVANjE PRVO
Uvodno pevanje u celu Boanstvenu komediju
Dante ima trideset pet godina i zapoinje svoje putovanje 25. aprila 1300. godine. Ovaj
datum nije izabran sluajno. Papa Bonifacije VIII je tu godinu proglasio jubilarnom i dao veliko
opratanje grehova, a 25. april je datum kada je Bog, po srednjovekovnom predanju, stvorio svet, dok
je Isus Hristos, razapet na krstu, istoga dana iskupio svet. Pesnik je zalutao u gustu umu (umu
greha). Uspeva udom da se izbavi iz nje i krede put brega (dobra) obasjanog suncem. Ali, na putu mu
se ispree panter (pohota), lav (oholost) i vuica (pohlepa). Tada mu se ukazuje pesnik Vergilije2 koji
ga hrabri i nudi mu se za vou obedavajudi mu spas posle dugog putovanja kroz tri kraljevstva onoga
sveta. Sa Vergilijem treba da proe Pakao i istilite, a Beatrie, njegova mladalaka ljubav, odvede
ga kroz Raj do spasa.
Na pola naeg ivotnog puta
naoh se u umi gde tama prebiva,
jer noga sa staze prave zaluta.
Ah, teko je redi muninu to skriva
ta ikara umska gusta
na koju i pomisao strah izaziva!
Tako je muna da je ala smrt pusta,
al da bih kazo ta se tu zgodi,
o drugom de zboriti moja usta.
Ne znam ta bi da noga tamo hodi,
san veliki me je tako obuzeo
Da zaboravih kuda pravi put vodi.
Ali, kada sam u podnoje brega3 dospeo,
tamo gde bi kraj onoj dolini4
gde mi srce prekri straha veo,
ugledah mu pleda u visini
obasjana zracima5 planete6
to predvodi ostale u svakoj tmini.
Tada se smiri, ba kao dete,
strah to je svu nod kroz jezero srca plivao,
a ja je proveo pun mune sete.
I kao onaj to se zadihao
dok je isplivao, pa na alu
u opasnu vodu se zagledao,
tako dua moja, izmiudi jo valu,
okrenu se da gleda to gazite
12
15
18
21
24
Publije Maro Vergilije, 70-19. pre n. e., rimski pesnik. Njegovo najpoznatije delo je spev Eneida". Dante uzima
Vergilija za vou kao predstavnika prosvetljenog ljudskog uma kakvim ga je smatrao srednji vek.
3
Breg dobra i vrline.
4
Dolina greha.
5
Boji zraci.
6
Pesnik pod planetom podrazumeva sunce.
www.balkanelite.org
Stranica 26
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
www.balkanelite.org
Stranica 27
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
www.balkanelite.org
Stranica 28
www.balkanelite.org
114
117
120
123
126
129
132
136
Stranica 29
PEVANjE DRUGO
Danteovo strahovanje
Pada vee i Dante se boji tekog puta. Seda se da su Eneja i Sveti Pavle ved posetili
ovozemaljska carstva, ali da im je pomogao Bog u njihovoj misiji. On, meutim, ne zna da li je
dostojan da kao Eneja ue u podzemlje ili kao Sveti Pavle u raj. Vergilije ga ohrabruje i, kao dokaz
nebeske podrke, kae mu da ga je poslala Beatrie, koja je umrla deset godina ranije. Ta
blagoslovena ena je sila ak do pakla, na molbu Device Marije i nagovor Svete Lucije. Dante je
ohrabren i odluuje da poe sa Vergilijem.
Dan je nestajao u zagasitoj tmini
oslobaajudi sve to je ivo umora
na zemlji ovoj, a samo ja jedini
spremah se gde me eka borba najgora
na munome putu i tekoj muci
to pamdenje nepogreivo opisati mora.
O muze, o uzviena duo, budite mi pri ruci,
o pamdenje to si zapisalo ono to se dogodi,
sada neka se uju tvoji plemeniti zvuci.
Upitah: Pesnie, to me tvoja ruka vodi,
da li sam dovoljno jak ne bih znao,
pa ti prosudi dok se na put teki ne ishodi.
U drugi svet da je siao
Silvijev roditelj13,jo za ivoga tela,
ti si meni ispriao.
Pa ako je, misledi na uzviena dela,
naklonjen njemu protivnik svakog zla14 bio,
i kakva de mu biti potomstva cela,
nikada umni ovek ne bi pomislio
da dostojan nije bio izbora najvieg neba, ved esto
da ba uzvienog Rima i carstva bude otac mio,
a uistinu treba redi da za sveto mesto
taj Rim i to carstvo bejahu odabrani
i da tu je naslednika Svetog Petra presto.
Na tom putu gde slave mu se dani
uo je stvari to su uzrok bile u svemu
da pobeda njegova i papska vlast budu izatkani.
Kasnije Sveti Pavle krenu njemu
13
14
12
15
18
21
24
27
www.balkanelite.org
Stranica 30
da bi tu veru osnaio
to je poetak puta spasenju. emu
bih ja tamo iao? Ko bi to dopustio?
sebe ni Enejom ni Pavlom svetim
ne smatram ni ja ni iko drugi, ma ko bio.
Zato krenem li tim putem, strepim
da ne bude to uludo previe,
mudar si, razumede bolje nego u reima lepim.
kao onaj to ono to je hteo brie,
pa zbog nove misli menja nakanu
i da pone to je hteo nede vie,
tako i ja stadoh na tmurnu stranu
brega, jer sam, razmiljajudi, od odluke odustao
koja isprva bi jasna kao na dlanu.
Ako sam dobro tvoju re razabrao"
uh velikodunog gde progovara duu tvoju strah je savladao
to esto takve prepreke nam stvara
da nas od asnog poduhvata odvrada lako
kao ivotinja to se privia kad oko vara.
Da se rei toga straha tako,
redi du ti to dooh i to uh svuda
U prvi as kad mi bi ao tebe jako.
Bejah meu onima to im nema kuda15
kada me pozva ena tako lepa i blaena16
pa zatraih da mi zapoveda i vodi me svuda.
Njene oi su sjale kao zvezdana mrena,
pa aneoskim glasom poe tako draga
svoju priu da zbori - tiha i snena.
Oh, mantovanska duo blaga,
ija slava jo svetom se krede
i trajade dok je svetu i veku traga,
moj prijatelj koji se ovde sluajno ne srede
spreen je da u pustom kraju
koraa, pa od straha napred nede
po onome to sam o njemu ula u raju.
Kasno sam mu u pomod pola, mnim,
i bojim se da izgubljen luta u oaju.
Sada kreni, pa leporejem tvojim
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
15
Vergilije se nalazi u Limbu meu pravednicima, ali nehridanima. On u Limbu nije podvrgnut mukama, osim
enji, ali ni ne uiva u blaenstvima.
16
Blaena i lepa ena" = Beatrie.
www.balkanelite.org
Stranica 31
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
17
Po Danteovom shvatanju Zemlja se nalazi u sreditu sveta i u sreditu devet pokretnih neba, a gledano sa
Zemlje, prvo i najmanje je meseevo nebo, pa stih treba tumaiti kao: od svega to se nalazi na zemlji.
18
Sredite(( = pakao iji je jedan deo i limb.
19
Plemenita ena = Bogorodica
20
Lucija, koju je Dante veoma potovao zbog sopstvene bolesti oiju dobivene od itanja, predstavlja
hridansku milost koja prosvetljuje
21
Drevna Rahila, biblijska linost, ena je Jakovljeva.
www.balkanelite.org
Stranica 32
22
23
105
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
138
142
www.balkanelite.org
Stranica 33
PEVANjE TREE
Paklena vrata i predvorje: Straljivci
Pesnici stiu pred vrata pakla nad kojima stoji ua-san natpis, koji je uplaio Dantea. Ulaze u
predvorje pakla gde se nalaze due straljivaca, koji nisu bili ni verni Bogu niti protiv njega. Dante je
hteo da se zaustavi, ali ga Vergilije podstie da nastave, jer ti nesrednici nisu dostojni da od njih
ostane sedanje na zemlji. U prolazu Danteu se, ipak, uini da je prepoznao duu pape Delestina V24.
Pesnici stiu, potom, na obalu reke Aheronta25 gde Haron26 prevozi proklete due. Haron prvo odbija
da preveze Dantea, jer je iv, ali ga Vergilije opominje da je to nebeska volja. Dante gubi svest u toj
strahoti.
KROZ MENE SE IDE U GRAD BOLAN I PROKLET27,
KROZ MENE SE IDE U VENU MUKU PAKLENU,
KROZ MENE SE IDE MEU IZGUBLjENI SVET.
PRAVDA MOG UZVIENOG TVORCA POKRENU;
BOJA MOD ME STVORI ZA KAPIJU OVOM JADU
UZ PRVU LjUBAV I MUDROST UZVIENU28
PRE MENE NE BI STVARI U OVOM GRADU
TO VENE NE BEHU, PA I JA VENO TRAJEM.
VI TO ULAZITE - OSTAVITE SVAKU NADU!
Te rei to zrae mranim sjajem
videh iznad jednih vrata,
pa rekoh: Uitelju,one me plae, priznajem."
A on de meni kao osoba to sve shvata:
Ovde treba sumnju odbaciti pre svega;
neka te malodunost ne hvata.
Mesto o kome zborih, evo, sada njega,
tu de videti ljude u velikoj stravi,
to su izgubili blagodeti uma svevinjega.
A kada svoju ruku na moju stavi
i razvedri lice, utei me tada,
pa me uvede u svet podzemni pravi
12
15
18
21
24
Delestino V je izabran za papu 1294, ali se posle pet meseci odrekao vlasti, Dante mu je to zamerio, posebno
zato to je na njegovo mesto doao papa BonifaciJe VIII
25
Aheront - reka u donjem svetu. U Aheront se ulivaju reke Stiks (sa svojim rukavcem Kokitom - rekom plaa) i
Piriflegetont (reka vatre). Aheront se uliva u jezero Aherusiju. Ove reke ine prepreku koju treba da
savladaju due umrlih pre nego to stignu u Hadovo carstvo.
26
Haron - laar u podzemnom svetu koji je u svojoj barci prevozio preko reke Stiksa due mrtvih za jedan obol
(sitni novac u staroj Grkoj).
27
U srednjem veku obino su ispisivani natpisi iznad gradskih vrata, pa je i Dante stavio natpis iznad ulaza u
pakao.
28
Mod, mudrost i ljubav - atributi svetog trojstva: Boga oca, Boga sina i Svetog duha.
www.balkanelite.org
Stranica 34
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
www.balkanelite.org
Stranica 35
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
Dantea de, kao i sve one koji de se spasiti, preuzeti aneo na udu reke Tevere n odneti na osgrvo istilita.
www.balkanelite.org
Stranica 36
www.balkanelite.org
102
105
108
111
114
117
120
123
126
129
132
136
Stranica 37
PEVANjE ETVRTO
Krug prvi: Limb31
Straan udar groma budi Dantea. Nae se pored Aheronta u prvom krugu Pakla. Ue sa
Vergilijem u Limb i pita ga ta se deava znajudi takoe da on mnogo pati, jer se nalazi u Limbu,
svome odreditu posle smrti, gde su smetene nekrtene due ili oni koji su umrli prerano, kao i oni
koji su umrli pre nastanka hridanstva. Te due nisu posebno kanjene, ali ive u stalnoj i oajnoj elji
da vide Boga. Dante i Vergilije, zatim, susredu etiri velika pesnika antikog doba: Homera, Horacija,
Ovidija i Lukana. Sa njima Dante ue u grad opasan sa sedam zidova i tu vidi drevne pravednike koji
nisu mogli da se spasu, jer nisu bili krteni. Dante na kraju naputa to mirno mesto i nastavlja put.
12
15
18
21
24
27
30
Limb je u rimokatolikoj teologiji mesto u kome do poslednjeg suda borave due pravednika koji su umrli pre
Hrista i dece koja su umrla nekrtena.
www.balkanelite.org
Stranica 38
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
32
www.balkanelite.org
Stranica 39
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
Stranica 40
117
120
123
126
129
130
135
138
40
www.balkanelite.org
Stranica 41
141
144
147
151
59
Seneka - latinski pisac (4. pre n. e. - 65. posle n. e.), bavio se filozofijom i poezijom. Linos - grki muziar i
pesnik.
60
Ptolomej (1007-178? g.) - egipatski astronom. Euklid je slavni aleksandrijski pisac Elemenata geometrije
iveo oko 300. g. pre n. e.
61
Hipokrat (470 - 356. pre n. e.), Galen iz Pergama (131 - 201. n. e.) i Avicena (Abu Ali el Husein Ibn Sina, 980 1037. n. e., iranski lekar), tri su poznata lekara i pisca medicinskih dela.
62
Averoes - slavni arapski filozof iz Kordove, tuma Aristotelovih dela.
www.balkanelite.org
Stranica 42
PEVANjE PETO
Krug drugi: Razvratnici
Na ulazu u drugi krug pakla stoji sudija Minos63 koji svakoj dui odreuje mesto muenja
uvrdudi rep onoliko puta koliko eli da nesrednik sie. Minoseli da sprei Dantea da ue, ali ga
Vergilije odvrada od toga. Pesnici ulaze u drugi krug pakla gde se nalaze razvratnici u venoj oluji.
Danteu je omogudeno da razgovara sa dvoje slavnih ljubavnika antikog doba - Paolom i Franeskom.
Paolo plae dok Franeska govori o njihovoj traginoj ljubavi. Dante je potresen i onesveduje se.
Tako sioh iz prvog kruga nesrede
u drugi manje prostran gde tuga
bolnija je, pa jauke izaziva vede.
Tu strani Minos rei kao kuga:
na ulazu grehe odmerava;
sudi i vrtedi repom kazuje broj kruga.
Kada dua u kojoj nesreda roenja spava
pred njega doe, pa se ispovedi,
taj znalac grehova oznaava
koje mesto u paklu joj sledi;
uvije rep toliko puta
koliko krugova nie njen greh zavredi.
Pred njega bezbroj dua zaluta
i redom dolazi da uje presudu;
ispovedi se, kaznu uje, pa dole odluta.
Oh ti to se nae na ovom stranom sprudu,
ree Minos kada vide mene tada
prekidajudi posao na svome sudu,
pazi kako ulazi i kome veruje pun jada:
neka te ne zavarava irina kapije!..."
A moj de mu voa: to vie sada?
da mu zaprei sueni put dobro nije:
tako eli onaj to kada eli
moe to hode, ne pitaj vie, bolje ti je.
U taj tren poeh zvuk neveseli
da razbiram i naoh se na onoj strani
gde me potrese pla vasceli.
Stigoh na mesto gde ne svetle dani
to rie kao more u oluji,
kada ga tuku vetrovi raznostrani.
Paklena oluja tu veno bruji,
nosi due u svome vrtlogu,
12
15
18
21
24
27
30
63
Minosje legendarni kralj Krita, sin Evrope i Zevsa, Pasifajin suprug, mudar zakonodavac. Sa Eakom i
Radamantom sudija u podzemnom svetu. Vergilije ga je u Eneidi smestio u poddemlje kao jednog od trojice
sudija, dok ga je Dante predstavio kao demona koji sudi na ulazu u pravi pakao.
www.balkanelite.org
Stranica 43
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
64
Semiramida je asirska i vavilonska kraljica kojoj legenda pripisujeosnivanje Vavilona i njegovih visedih vrtova.
Prialo se da je ivela u nedopustnvoj ljubavi sa sinom, pa je takav odnos dozvolila zakonom.
65
Nino, asirski kralj, oenjen Semiramidom.
66
onai = Didona ili Elisa, kdi Muta, kralja grada Tira, i sestra Pigmaliona. Poto je njenog mua Siheja ubio
Pigmalion, pobegla je i otila da osnuje Kartaginu. Tamo ju je, prema Vergilijevoj Eneidi, Javeo trojanski
izbeglnca Eneja, a zatim je, po nareenju bogova, napustio. Oajna, Didona se popela na lomau i izbola
noem.
67
Sihej, Didonin mu.
68
Kleopatra, legendarna egipatska kraljica, bilaje Cezareova i Antonijeva lju-bavnica. Zarobio ju je Oktavijan,ali
je ona pustila da je ujede zmija otrovnica da ne bi morala uestvovati u Oktavijanovom trijumfu.
69
Jelena je spartanska kraljica, uvena po lepoti, Ledina kdi, Kasgorova i Polu-ksova sestra, jedna od junakinja
Ilijade. Bila je Menelajeva, ena koju je oteo Paris, to je izazvalo pohod na Troju i Trojanski rat.
70
Ahil, trojanski junak, zaljubio se u Parisovu sesgru Poliksenu, ali je bio ubijen na dan venanja, iz zasede.
www.balkanelite.org
Stranica 44
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
71
Parisje u grkoj mitologiji drugisin Prijama i Hekabe, Enonin mu. Oteoje Jelenu, MenelaJevu enu, jer, kada je
trebalo da dodeli nagradu najlepoj izmeu boginja Here, Atene i Afrodite, dao je Afroditi jabuku sa
natpisom najlepoj poto mu je obedala ljubav Jelene iz Sparte.
72
Trisgan i Izolda, na putu za dvorac kralja Marka, popili su magini ljubavni napitak namenjen kralju i njegovoj
bududoj eni Izoldi i osgali vezani do smrti uprkos svim preprekama na koje su nailazili.
73
Kaina je prvi pojas devetog kruga pakla u kome se nalaze izdajice roaka.
www.balkanelite.org
Stranica 45
111
114
117
120
123
126
129
132
135
138
142
74
Lanselot, jedan od legendarnih vitezova Okrugloga stola na dvoru kralja Artura, u iju enu inevru je bio
zaljubljen.
75
U starom francuskom vitekom romanu koji su itali Galeot je pomaga lanselotove i inevrine ljubavi.
www.balkanelite.org
Stranica 46
PEVANjE ESTO
Krug tredi: Prodrljivci
Kerber, pas sa tri glave i repom i kosom nainjenim od zmija, bdi nad prodrljivcima, koji su
potopljeni u blato i ibaju ih kia, sneg i grad. Vergilije mu baca u usta blato i dok ga on prodire uvodi
Dantea u njegovo tuno kraljevstvo. ako, jedan Firentinac, o ijoj linosti znamo samo iz Danteovog
kazivanja (bilo je neosnovanih pokuaja da se on poistoveti sa pesnikom akom del Anguilarom),
otkriva mu bududu sudbinu Firence u vreme borbe izmeu Crnih i Belih (divlja stranka nazvana tako,
jer su se njeni pripadnici doselili iz okoline i ostali prosti, iako su se obogatili trgovinom), kada je pala i
krv 1. maja 1300. god. Iako su kolovoe Crnih prognane iz grada 1301. godine, ved 1302. godine
pobedili su Crni uz pomod pape Bonifacija VIII, koji je pozvao Karla Valoa, brata francuskog kralja, da
umiri Firencu. Meu onima koji su tom prilikom prognani nalazio se i Dante. Posle razgovora sa
akom Dante pita Vergilija da li de muke osuenih biti vede posle Sudnjeg dana i dobija potvrdan
odgovor, jer to je neto savrenije, ono utoliko vie oseda i bol i radost.
Povrativi svest koja je nestala
pred jadom devera i snaje
zbog ega me je tuga ophrvala,
nova muenja i nove muke raje
videh ma gde da pogledam vie,
ma gde da krenem, ma gde noga da staje.
U tredem sam krugu, krugu kie,
to vena, prokleta, ledena i teka pada;
koja se ne menja i kunim smradom odie.
Veliki grad, prljava voda i sneg sada,
keoz mrani vazduh, sve to lije;
zemlja je natopljena smradom toga jada.
Kerber okrutna ivotinja da udnije na svetu nije,
iz tri grla pseda tu na svet laje,
te due potopljene u gadosti najodvratnije.
crvene mu oi, brada crna prljava je,
veliki trbuh i kande ravne otrici;
grebe, kou dere i erei duu to nesredna je.
Pod kiom psedi zvue im krici,
jednom stranom tite drugu stranu tela;
esto se okredu jadni muenici.
Kada nas primeti, Kerber otvori drela,
taj odvratni crv pokaza nam zube gadne;
uzdrhtala mu je telesina cela.
Moj voa rairi tada ruke hladne,
pa zemlje zagrabi pune ake svoje
i njome napuni eljusti gladne.
Kao pseto koje laje to gladno je,
pa se smiri kada zalogaj baci pred ludu,
jer samo da dere ono namerno je,
tako su bile pretvorene u poudu
te obrazine demona Kerbera koji tako urlie
www.balkanelite.org
12
15
18
21
24
27
30
Stranica 47
www.balkanelite.org
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
75
78
Stranica 48
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
115
76
Farinata delji Uberti je u estom krugu meu jereticima, a Tegjajo delji Adimari u sedmom krugu meu
sodomitima.
77
Jakopo Rustikui je u sedmom krugu meu sodomitima, Arigo nije identifikovana linost, jer ga Dante
pominje samo ovde, a Moska Lamberti je u osmom krugu meu onima to su sejali razdor. Dante ih, kao i
Farinatu i Tegjaja, pominje s potovanjem zbog njihovih graanskih vrlina.
78
Pluton je u klasinoj mitologiji bog bogatstva, ali ga je Dante pretvorio u demona uvara kruga u kome se
nalaze oni koji nisu umeli s merom da upravljaju
www.balkanelite.org
Stranica 49
PEVANjE SEDMO
Krug etvrti: Tvrdice i rasipnici
Silazak u krug peti: Naprasiti i lenjivci
Pluton, straar etvrtoga kruga, ljuti se kada vidi Dantea i Vergilija, pa priziva sotonu. Vergilije
ga je smirio i uveo Dantea da mu pokae kako su kanjeni rasip-nici i tvrdice. Oni su osueni da veno
jure svojim polu-krugom tako da se na jednom i drugom kraju tog svoga polu-kruga sastaju, pa se
vradaju natrag valjajudi teke terete. Pri svakom susretu prebacuju jedni drugima greh zbog koga
pate. Pesnici, zatim, razgovaraju o boginji srede. Sreda je, po Danteu, nebeska, aneoska inteligencija,
neumoljivi izvrilac boanske volje, kojoj ljudi ne mogu da izmaknu. Ona nije ni slepa ni prevrtljiva.
Dante i Vergilije idu dalje i silaze u peti krug u movaru Stiks, koja okruuje uareni grad Dis. U
gornjim delovima i na povrini movare kanjeni su naprasiti, a u njenim dubinama, pod povrinom,
dave se lenjivci.
Oh, Sotono, oh, Sotono, kralju demona!79
poe Pluton hrapavim glasom da bui,
a sveznajuda mudra glava ona
poe da me tei: Neka te ne mui
tvoj strah, ma kolika bila njegova snaga,
hod niz stenu nede ti zaustaviti taj to hui.
Zatim se okrenu gubici onoga vraga
i ree: Duti, prokleti vue;
tvoj bes neka ide bestraga.
Ne idemo bez razloga tamo gde vatra pakla sue,
to se hode tamo gde Mihajlo arhaneo80
uini da na oholost kazne se srue.
Kao to jedra koja je vetar razapeo
smotana padnu kada se jarbol slomi,
tako pade na zemlju taj vrag ceo.
Mi se naosmo u krugu etvrtome
hodedi po toj bolnoj strmini
koja sve zlo sveta nosi u prtljagu svome.
Ah, pravdo boja! Ko sabra u toj koliini
nove muke i jade koje sam video
i zato nam na greh toliko patnji ini?
Kao to se nad Haribdom 81 talas beo
lomi sa onim na koji nalede,
tako se i ovde vrtloi svet uveo.
Tu videh gomile ljudi najvede
12
15
18
21
24
79
Ovaj uzvik se razliito tumai. Za ovaj prepev posluili smo se jednim od tumaenja Natalina Sapenja (La
Divina Commedia, Vol. I, Infemo, La Nuova Italia, editrice, U ristampa, maggio 1970).
80
Arhaneo Mihailo je kaznio pobunjene anele.
81
Haribda je opasan vir u Mesinskom tesnacu izmeu june Italije i Sicilije. Ako se on izbegne, esto se naleti na
stenu Scilu u blizini, pa je tako nastala poslovica: Nadi se izmeu Scile i Haribde. Stari G rci su Scilu i
Haribdu smatrali nemanima koje vrebaju mornare.
www.balkanelite.org
Stranica 50
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
Ljudi oiani = bez kose, tj. sa tonzurom. Tonzura je religiozna ceremonija kojom se obeleava ulazak
jednoga laika u kler i koja se sastoji u odsecanju pramena kose sa temena pri emu ostaje oiani krug oko
koga je kosa.
www.balkanelite.org
Stranica 51
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
117
Stranica 52
www.balkanelite.org
120
123
126
130
Stranica 53
PEVANjE OSMO
Krug peti (nastavak): Naprasiti i lenjivci
Dva svetla se pojavljuju na kuli na obali Stiksa da najave dolazak Vergilija i Dantea, dok tredi
plamen iz grada Disa potvruje da je obavetenje primljeno. Ti znaci, koji podsedaju na tadanje
vojne obiaje, najavljuje bar-ku demona Flegije83 koji prevozi dva pesnika. Usred movare na barku je
navalio Filipo Arenti84,83 jedan firentinski naprasnik, ali ga Vergilije odbija. Poto su izali iz barke,
demoni pokuavaju da im, na kapiji, spree ulazak u grad Dis. Vergilije nastoji da razgovara sa demonima, ali su mu oni zalupili vrata grada. Vergilije hrabri Dantea objanjavajudi mu da de dodi boji
poslanik da im pomogne.
Kaem, nastavljajudi, da ranije podosta
nego to smo u podnoje kule stali,
pogled nam ka njenom vrhu uperen osta zbog dva plamika to su zablistali
i jednog drugog koji s njima razgovara
iz takve daljine da smo ga jedva ugledali.
A ja se okrenuh moru sveznajudeg dara85,
pa rekoh: ta ovo znai? Ko su ovi
to te vatre pale i ta im ona druga odgovara?
A on de na to: ta nose ti gnusni valovi
ved moe da primeti i sam,
ako ti vidik ne zamagljuju isparenja i otrovi."
Nikad tetiva nije odapela strelu, znam,
tako brzo kroz vazduh laki leti
kao to videh da amac brz ko plam
dolazi kroz vodu ka naoj meti
sa samo jednim veslaem u unu tom
koji je vikao: Tu si, rode prokleti!
flegijo, Flegijo, zalud grmi ko grom,
ree moj gospodar, ovoga puta
bidemo sa tobom samo dok putujemo movarom.
Kao onaj koji sazna da je prevara ljuta
njemu uinjena, pa onda zbog toga ali,
tako Flegija u ljutnji uduta.
Moj voa tada sie u un mali,
pa i mene uvede u tom trenu,
a barka se dublje u vodu uvali86.
12
15
18
21
24
27
83
Flegija je zapalio hram u Delfima, jer mu je Apolon osramotio kder. Dante ga je pretvorio u demona koji
prevozi due preko movare i simbolino pred-stavlja bes koji ne preza da se usprotivi i boanstvu.
84
Filip Arenti, poznat po tome to je svoga konja potkovao srebrom, bio je Danteov protivnik i pristalica Crnih
u Firenci, dok je Dante pripadao Belima.
85
More sveznajudeg dara - Dante misli na Vergilija.
86
U vodu uvali - Barka je dublje utonula u vodu kada je Dante uao, jer je on bio iv ovek i imao telesnu
teinu, za raaliku od bestelesnih dua koje je ta barka prevozila u donjem svetu.
www.balkanelite.org
Stranica 54
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
Minareta" - Pesnik aludira na kule i utvrenja grada, a naJiva ih tako da bi im dao znaenje graevina
podignutih u ast avola, a ne Boga.
www.balkanelite.org
Stranica 55
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
117
120
Stranica 56
123
126
130
88
Na kapiji manje tajnog kova... eno nje. - Pesnik misli na vrata pakla iz tredeg pevanja. S neba zbaeni
pobunjeni aneli, postali su avoli i pokuali su da se odupru Hristu kada je silazio u limb zatvarajudi pred
njim paklena vrata. Ta su vrata ostala otvorena od prolaska Hrista.
89
Mrtva slova" - Natpis nad vratima pakla iz tredeg pevanja.
www.balkanelite.org
Stranica 57
PEVANjE DEVETO
Krug esti: Na vratima grada Disa - jeretici
Vergilije je uzrujan zbog nedolaska nebeskog izaslanika, pa govori sam sa sobom. On se
uzdrava da ne bi svoj nemir preneo na Dantea, pa smiruje Dantea objanjavajudi mu da je on ved
jednom tuda proao i da poznaje put do dna pakla. Na jednoj kuli grada Disa pojavljuju se Erinije ili
Eumenide, kderi Aheronta i Nodi, koje su bile odreene da slue Prozerpinu, kraljicu venog plaa.
One prizivaju Meduzu90 protiv dvojice pesnika. Vergilije poziva Dan-tea da sakrije lice da ga Meduzin
pogled ne bi skamenio, a zatim da pogleda u daljinu, na povrinu Stiksa, gde se pojavio nebeski
oslobodilac. On otvara vrata Disa, grdi avole i zatim se vrada odakle je i doao. Dante i Vergi-lije
ulaze u esti krug u kome su kanjeni jeretici.
To bledilo to od straha u meni proklija
kada videh vou da se vrada nemirno,
nagna njega da svoj nemir suzbija.
Stade kao ovek koji oslukuje mirno,
jer nije mogao daleko da vidi u tom mulju,
kroz maglu gustu i nebo neprozirno.
Ipak morademo da pobedimo tu rulju
poe on, ako ne... takav ako se ne bi ponudio:
Dolazak mu ekam ko da sam na vrelom ulju!
Shvatih dobro da je on sakrio
Drugim reima ono to poe da zbori,
poto ovima je drugi smisao bio,
ali manje me ne uplai ni to to izgovori,
jer odala ga je re isprekidana,
da moda postoji znaaj jo gori.
Na dno ovog tunog bezdana
da li je siao ikada iko iz prvoga kruga
kome je beznae kazna odabrana?
Tako zapitah: Retko bida druga,
na to mi odgovori, budu meu nama
i prou du ovih paklenih jaruga.
Istina je da mi je ved znana ova tama
kada me prokle Erihta91 okrutna
to vrada due u tela sama.
Kratko vreme mi je dua bila iz tela odsutna
kada me ona nagna, meu te zidine,
da izvuem jednu duu iz Judina kruga mutna.
To je mesto najdublje, mesto najvede tmine
i najdalje od neba, koje sve pokrede:
12
15
18
21
24
27
90
Meduza je bila jedna od tri Gorgone, jedina koja je bila smrtna. Persej joj je odsekao glavu koju, je rtvovao
Ateni. Ta glava mogla je pretvoriti u kamen svakoga koje pogleda.
91
Erihta, tesalska arobnica koja je znala da vrada due u njihova tela.
www.balkanelite.org
Stranica 58
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
Tezej je otiao u poddemlje da otme Proderpinu, ali je tamo bio zarobljen, pa je doao Herkul da ga izbavi.
Gorgone su bile, u grkoj mitologiji, tri sesgre udovita sa zmijama oko glave. Zvale su se Meduza, Eurijala i
Stena. Prva je smrtna (Dante nju podrazumeva u ovom stihu), a druge dve su bile besmrtne.
www.balkanelite.org
Stranica 59
75
75
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
117
94
Kerber se usprotivio Herkulu kada je doao u podzemlje, ali ga je Herkul savladao i vodio na lancu.
Arl je grad u Francuskoj.
96
Rona je reka koja iza grada Arla lravi deltu i uliva se u Lionski zaliv.
97
Danas nema vie tragova pomenutim grobljima kraj Pule.
95
www.balkanelite.org
Stranica 60
98
120
123
126
129
133
www.balkanelite.org
Stranica 61
PEVANjE DESETO
Krug esti (nastavak): Jeretici i epikurejci
Dante saznaje od Vergilija da su na tom mestu kanjeni epikurejci, koji su po tadanjim
tumaenjima, pored onoga da su sledbenici filozofa Epikura, bili protivnici tumaenja o besmrtnosti
due. Njihovi grobovi de, posle Sudnjeg dana biti, kao i grobovi jeretika, zauvek pokriveni. Dua
Farinate delji Uberti99 prepoznaje Dantea kao Firentinca i razgovara sa njim o politikim prilikama u
Firenci. Njihov razgovor je, nakratko, prekinuo dolazak due Kavalkantea dei Kavalkanti100, koji je bio
otac pesnika i filozofa Gvida Kavalkantija, najboljeg Danteovog prijatelja iz mladosti. Posle razgovora,
Kavalkanteova dua pada u svoj grob, a Dante nastavlja da pria sa Farinatom, koji prorie Danteu da
de biti prognan. Dante pita Farinatu kako to da due u Paklu znaju ta de biti u dalekoj bududnosti, a o
bliskoj bududnosti i sadanjosti znaju samo ono to im kau novodoli. Farinata mu to tumai.
Moj uitelj krenu tajnom stazom
izmeu muenika i zidina grada,
a ja za njime tim bogazom.
Oh, uzviena vrlino, to me vodi sada
kroz krugove grenika! - rekoh, -Priaj meni
i ispuni moje elje kojih mi je dua rada.
Ti u grobovima to lee ojaeni
mogu li se videti? Svi su pokrovi
podignuti i niko ne uva te seni.
A on meni: Svi de se zatvoriti okovi
kada iz Jozafata101 stignu u ovo skrovite
njihova tela koja im jo uvaju zemni grobovi.
Ovde imaju svoje greno grobite
Epikur102 i njegovi sledbenici, jer ih je zavetovao
da ue da dua sa telom ide na gubilite.
Zato na to to si me zapitao
na ovome mestu odgovore de dobiti
kao i na elju koju si mi skrio.
A ja: Dobri voo, nemam ta kriti,
ved dutim da bih manje zborio
kao to si me tome uio i ti.
O Toskane, to iv hodi kroz pakao nemio
i govori tako uljudno i glasno,
12
15
18
21
99
Farinata delji Uberti,jedan od najpoznatijih voa Gibelina, koji su bili protivnici stranke Guelfa u Firenci, to su
joj pripadali i Danteovi preci, uestvovao je u bici kod Montapertija (1260) u kojoj su Gibelini (Crni) do nogu
potukli Guelfe (Bele). Farinata se Jatim vratio u Firencu gde je i umro, a posle smrti je osuen kao jeretik.
100
Kavalkante dei Kavalkanti je bio otac pesnika Gvida Kavalkantea. Poto je imao isto miljenje kao i Farinata o
smrtnosti due, stavljen je u isti grob sa Farinatom kao jeretik, iako su oni bili politiki protivnici, odnosno
Kavalkante je bio Guelf. Inae, Gvido je bio Farinatin zet.
101
Jouafat je dolina kraj Jerusalima gde de se dogoditi Sudnji dan.
102
Epikur sa Samosa, grki filozof (341 - 270. pre n. e.), zastupao atomistiku filozofiju prirode, senzaualistiku
teoriju saznanja i hedonistiku etiku koja ideal dobroga ivota vidi u duevnom miru i zadovoljstvu.
www.balkanelite.org
Stranica 62
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
Stranica 63
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
103
Koliko je teka ta vetina paklena" - U smislu: uvidede i sam koliko je teko vratiti se u otadbinu.
Kod Arbije, tj. u bici kod Montapertija.
104
www.balkanelite.org
Stranica 64
117
120
123
126
129
132
136
105
Fridrih II Hoeitaufen (1194 - 1250), kralj Sicilije i nemamki car, koji je vodio neprekidne borbe sa papstvom.
Kardinal je Otaviano delji Ubaldini (kardinal od 1294). Iako se vie godina borio za papu protiv Fridriha II, u
dui je bio Gibelin.
107
I to sve vidi i na sve pazi = Beatrie.
106
www.balkanelite.org
Stranica 65
PEVANjE JEDANAESTO
Krug esti: Jeretici
Podela donjeg pakla prema poinjenim grehovima
Na ivici donjeg pakla, ali jo u krugu jeretika, grob je pape Anastazija, za koga je Dante, po
tadanjem pogrenom miljenju, mislio da je jeretik. Dva pesnika sedaju kraj tog groba da se malo
priviknu na smrad i Vergilije koristi tu priliku da Danteu objasni kako su smeteni grenici u Paklu.
12
15
18
21
24
27
108
Anastazije II bio je papa krajem petoga veka. Poto je srdano primio Fotina, akona iz Soluna, koji je
smatrao da je Isus prirodno zaet i roen, rimski kler je prigovarao papi da naginje Fotinovom shvatanju.
109
Unutar okruglog strmog ponora nalaze se tri kruga (sedmi,osmi i deveti), koji ine poslednji deo pakla. Kao i
prethodni, i ovi krugovi postaju sve ui to se nie silazi, pa ih Dante naziva kruidima".
110
Nasilje u sebi trojstvo nosi - Nasilje moe biti uinjeno prema tri vrste osoba: protiv Boga, sebe samoga i
protiv drugih, pa je Jato iJvrena i ova raspodela grenika na tri pojasa u istome krugu.
www.balkanelite.org
Stranica 66
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
111
www.balkanelite.org
Stranica 67
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
114
www.balkanelite.org
Stranica 68
PEVANjE DVANAESTO
Krug sedmi: Nasilnici
Pojas prvi: Nasilnici protiv blinjega svoga
Pesnici silaze u sedmi krug. Put je strm. uvar kruga je Minotaur118, simbol estoke
bestijalnosti. Idu du vrletne urvine koja je nastala posle zemljotresa izazvanog u trenutku smrti Isusa
Hrista. Tu su kentauri119 iji voa Hiron120, na Vergilijevu molbu, odreuje Nesa, jednog od kentaura,
da prenese Dantea na drugu obalu reke Flegetonta121. U toku prelaenja, Nes pokazuje pesnicima
tirane potopljene do ela u reku vrele krvi, ubice potopljene samo do vrata i tako redom sve manje
grenike koji su zato i sve manje potopljeni u Flegetont.
Mesto na kome smo silazili niz hridi
strmo je bilo i po onome to tu hui
tako uasno da niko to ne bi eleo da vidi.
Kao to onaj odron koji se srui
iza Trenta 122u Adia123 od potresa nastade
ili zato to su popustili zemljini obrui,
pa od vrha brega odakle on pade
sve do ravnice takva je urvina
da niko ne moe da sie u te jade,
takva je do ponora ovde bila strmina,
a ivicom tog odrona eta
ona kritska strvina124
to je u lanoj kravi125 zaeta,
Pa kada nas vide, ujede se od jada
kao neko koga bes iznutra reeta.
Moj mudrac doviknu njemu tada:
Zar misli da je kralj Atine pred tebe stao,
onaj od ije ruke ti na zemlji nastrada126?
Sklanjaj se ivotinjo, ovaj nije doao
zato to ga tvoja sestra tu zaputi,
ved da bi vae muke razabrao.
Kao to se bik otrgne kada udarac ljuti
12
15
18
21
118
Minotaur je udovnte, pola ovek, pola bik, sin Pasifajnn. Mnnos, Pasnfajin mu, zatvorio ga je u lavirint.
Kao hranu daval i su mu sedam mladida i sedam devojaka koje je grad Atina morao svake godine davati kao
danak. Ubio ga je Tezej.
119
Kentauri su divlji ljudi koji su iveli izmeu Peliona i Ose, u Tesaliji, a kasnije predstavljani kao fantastina
udovita - pola ljudi pola konji.
120
Hiron, sin Saturnov i Filirnn, predstavljan je kod antikih pesnika kao voa kentaura.
121
Flegetont je reka kljuale krvi.
122
Trento je grad u severnoj italijanskoj pokrajini Trento Alto Adie.
123
Adie je reka kraj koje lei grad Trento.
124
Ona kritska strvina" = Minotaur.
125
Lana krava" - Minosovaena Pasifaje zaelaje Minotaura sa bikom zavukavi se u vetaku kravu.
126
Onaj od ije ruke ti na zemlji nastrada" - Dante misli na Tezeja, sina kralja Atine, koji je ubio Minotaura.
www.balkanelite.org
Stranica 69
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
127
Onaj ... iz prvog kruga je ubrao - Isus Hristos koji je od grada Disa (od Lucifera) oteo due (veliki plen) izj
Limba, prvog paklenog kruga.
128
U haos vradao ... ovde i tamo odronio i survao - Po Empedoklovom uenju, u svetu vlada borba razliitih
elemenata, a kada se ti elementi sjedine, nastaje haos. Tako se i Vergiliju, kada je osetio potres prilikom
Hristovog silaenja u Limb, uinilo da se elementi sjedinjuju u ljubavi i da nastaje haos.
www.balkanelite.org
Stranica 70
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
129
Za lepu Dejaniru - Kentaur Neso je pokuao da ugrabi lepu Dejaniru, enu, Herkulovu, ali ga je Herkul
smrtno ranio otrovnom strelom. Meutim, Neso se sam osvetio, tako to je, pre smrti, dao Dejaniri koulju
natopljenu svojom otrovanom krvlju, za koju je reeno da de se u nju zaljubiti svako ko je obue. Dejanira je
obukla tu koulju Herkulu koji joj je bio neveran, a on se otrovao i umro.
130
Neko = Beatrie.
www.balkanelite.org
Stranica 71
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
131
Po vedini komentatora, radi se o Aleksandru od Fere u Tesalijn, uvenom tiraninu iz etvrtog veka pre nove
ere, ali ima i onih koji veruju da je re o Aleksandru Velikom.
132
Dionisije je okrutni tiranin iz Sirakuze, umro 367. pre n. e.
133
Acolino da Romano (1194 - 1259), zet Fridriha II, okrutni tiranin u severnoj Italiji.
134
Obico II dEste (umro 1293)bio je markgrof u Ferari, za koga se tvrdilo da ga je udavio sin Aco.
135
... Svet utonuo do grla ..." - Due koje su potopljene samo do grla, za raaliku od tirana koji su potopljeni do
ela, due su ubica.
136
Taj- Pesnik misli na Gvida de Monforta, namesnika arla I Anujskog u Toskann. On je da bi osvetio smrt
svoga oca Simona koji je ubijen po nalogu Edvarda I, kasnijegengleskog kralja, za vreme mise u Viterbu,
probo Edvardovog bratanca Henrika. U Londonu su, na najvedem mostu podigli pokojniku kip sa posudom,
u koju su stavili njegovo probodeno srce.
137
...Nad povrinom - To su due ranitelja, kvarilaca i razbojnika.
138
Atila, kralj Huna (umro 453), nazivan Bi boji. Godine 452. spalio je Italiju sve do Rima.
139
Pir II (oko 318 - 272. pre n. e.), epirski kralj. U pohodu na Italiju iznenadio Je Rimljane slonovima i odneo
pobedu uz teke sopstvene gubitke, pa se svaki tako preskupo pladeni uspeh naJiva Pirova pobeda.
140
Gusar Seksg, sin Pompeja Velikog.
141
Rinijer Korneto i Rinijer Paco bili su uveni razbojnici u Danteovo doba, prvi iz Mareme, a drugi ij doline reke
Arno. OvaJ drugi je, po nalogu Fridriha II, opljakao prelate rimske crkve.
www.balkanelite.org
Stranica 72
www.balkanelite.org
139
Stranica 73
PEVANjE TRINAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas II: Nasilnici
protiv sebe samih (samoubice i raspikude)
Poto ih je Neso napustio, dva pesnika su se zaputila kroz udnu umu sa iskrivljenim deblima
na kojima ive Harpije142,iz kojih se uju uzdasi. Dante, na nagovor Vergilija lomi jednu granicu i
drvo, u kome je zatoena dua Pjera dela Vinje143, prvo se ali, a zatim pria kako je, kao rtva zavisti
na dvoru Fridriha II, iako pravedna prema ljudima, postala nepravedna prema sebi i Bogu inedi
samoubistvo. Objanjava da, posle Sudnjega dana, samo due samoubica nede modi da se vrate u
svoja tela. Zatim, Dante susrede Lanu iz Sijene144 i akoma iz Sant Andree145, rasipnike i samoubice.
Na kraju, od jednog Firentinca samoubice Dante saznaje uzrok nesrede svoje domovine.
Jo Neso nije pregazio reku
kada, iako tamo nijedna staza nije vodila,
mi stigosmo u umu neku.
Ne bi zelenog lida, ved mu je boja tamna bila,
ne bi vitih grana, ved vornovatih i krivih,
ne bi voda, ved otrovnih ila.
Takvih estara gustih, bodljikavih i sivih
ne nalaze ni one zveri to izmeu Kometa146
i eine147 bee od mesta pitomih i tihih.
Tu gadne Harpije svijaju gnezda prokleta
zbog kojih Trojanci napustie Strofade148
kada im najavie da de ih stidi glad kleta.
Krila imaju iroka, vratove i glave ljudske,
da ti se zgade,
noge sa kandama i trbuh perjem obrastao,
Na drvedu kuknjavom kazuju udne jade.
A dobri uitelj: Pre nego to krene u taj pakao,
znaj da se nalazi u drugome pojasu,
tako ree meni, i tu de biti dok ne bude stigao
do uarene peare na zlu glasu;
zato gledaj dobro, pa de videti takvo stradanje
da mi na re ne bi poverovao u ovom asu.
12
15
18
21
142
Harpijesu u grkoj mitologiji tri udovita sa enskom glavom i telom ptice, s krilima i kandama. One grabe
decu i due smrtnika. O njnma se peva i u Eneidi, a jedna od njih prorekla je Trojancima glad.
143
Pjer dela Vinja je bio kancelar Fridriha II, uven kao zakonodavac, upravnik, pisac latinskih govora i poslanica
svoga gospodara protiv rimske kurije, a n kao pesnik italijanskih ljubavnih pesama. Godine 1248. pao je u
nemilost i bio zatvoren i oslepljen, ali se u tamnici ubio.
144
Lano iz Snjene je, rasuvi svoje imanje, dobrovoljno krenuo u smrt u okraju kod mesta Pjeve al Topo, 1287,
gde su Aretinci potukli Sijeneze.
145
akomo da Sant Andrea iz Padove, rasipnik i samoubica.
146
Korneto, gradid utoskanskoj Maremi, nekadamovarnoj i pokrivenoj ikarom.
147
eina, reka u blini Livorna u Italiji.
148
Strofade, ostrva u Jonskom moru. Tu su Harpije maltretirale Enejinedrugove.
www.balkanelite.org
Stranica 74
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
... Moju pesmaricu. - Po nekim tumaenjima, Dante aludira na epizodu o Polidoru, poslednjem sinu
Prijama, kralja Troje, koga je, prema Vergilijevoj Eneidi, ubio Polimestor, kralj Trakije, da bi se domogao
blaga sa kojim je on, po elji svoga oca, doao njemu. Druga tumaenja kau da bi smisao ovih Danteovih
stihova (45 - 48) bio: ... da sam mogao da ga uverim mojim reima i mojim rimama u ono to sada vidi, ne
bih ga naveo na ovakav gest.
www.balkanelite.org
Stranica 75
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
Stranica 76
114
117
120
123
126
129
132
135
138
141
144
147
151
150
www.balkanelite.org
Stranica 77
PEVANjE ETRNAESTO
Krug sedmi (nastavak) -Pojas III:
Nasilnici protiv Boga, hulitelji
Pesnici stiu do peare na koju padaju ognjene pahuljice. Tu su kanjeni hulitelji, koji lee na
leima, sodomisti koji neprestano tre i zelenai koji sede pogureni. Meu bogohuliteljima je i
Kapanej 154, kanjen zbog preziranja bogova. Vergilije, zatim, objanjava Danteu poreklo paklenih
reka i otkriva mu da je statua Starca na Kritu ustvari simbol ljudske istorije, a da iz njegovog tela, osim
glave, teku suze koje upija zemlja i od njih nastaju sve reke i jezera u Paklu.
Ljubav prema rodnoj grudi me je podstakla
da prikupim lide rasuto po stazi
i vratim ga samoubici to zaduta sred pakla.
Stigosmo tamo gde se prelazi
iz drugog pojasa u tredi i vidi ta ini
strano umede kojim pravda grenike gazi.
Da bih dobro opisao stvari u toj nigdini,
kaem da stigosmo u ravan bez ijednoga duba,
pustu bez ijedne biljke na povrini.
Nju opasuje uma bolna i gruba
kao to tu umu onaj jarak opasuje:
stadosmo kada stigosmo do ruba.
Suv i gust pesak tlo pokrivao tu je
kao onaj pesak to bee u pustinji155
kojom je Katon156 morao da putuje.
Osveto boja, ono to videh u paklenoj krinji
veliki de strah da izazove u svakome
ko bude itao ta u njoj grenike kinji.
Videh ete golih dua u oaju u kome
bedno one kukaju sve zajedno, a ipak
svaka je drugaije kanjena u pesku onome.
Neki su leali na zemlji nauznak,
neki su tamo zgrbljeni sedeli,
a neki neprestano trali, pak.
Bilo je vie onih to su naokolo leteli,
a manje onih to su tamo leali,
ali su se zato u mnogo vedi bol spleli.
Nad peanim predelima su padali
12
15
18
21
24
27
154
Kapanej je bio jedan od sedam grkih kraljeva koji je opsedao Tebu. Dok je juriao na zidine, hulio je na boga
Zevsa izazivajudi ga da spase grad. I Zevs ga je ubio munjom na gradskim zidinama.
155
... U pustinji... - Uporeuje pesak pakla sa onim peskom u Libijskoj pustinji kojim je gazzio Katon dok je
vodio ostatke Pompejeve vojske.
156
Katon - Marko Porcije Katon Mlan, nazvan i Katon Utiki (95 - 46. pre n. e.), rimski aristokrata, politiar,
optimat, vatreni republikanac, praunuk Katona starijeg. Energnno se suprotstavio Cezaru i posle njegovog
dolaska na vlast izvrio samoubistvo.
www.balkanelite.org
Stranica 78
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
157
Kao to je Aleksandar- Kao toje Aleksandar Veliki, prilikom jednog pohoda u Indiju video da pada vatrena
kia, pa naredio da vojnici tapkaju po tlu tako da gase vatru pre nego to se razgori
158
... Vrata gradska ... - Vrata grada Disa.
159
Monibelo - Vulkan Etna.
160
Vulkan je rimskn bog vatre i kovake vetine, snn Jupitera i Junone, Venerin mu. Odgovara grkom bogu
Hefeegu.
161
U bici kod Flegra, kada su se pobunili Giganti, Vulkan je pomogao Zevsu. U rimskoj mitologiji Zevsu odgovara
Jupiter, koga Dante i imenuje u origi-nalnom tekstu. Odluili smo se, ipak, prilikom prevoda, za nama blie
grko ime ovoga antikog boga.
www.balkanelite.org
Stranica 79
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
162
Teba, nekadanja prestonica Beotije, danasje grad Tiba u Grkoj. Teba je slavna po legendi o Edipu i o
Sedmorici protiv Tebe. Razorio ju je Aleksandar Veliki.
163
Bulikamo je sumporno vrelo kod Viterba. Iz potoka to iznjega istpe zahvatale su vodu grene ene po
srednjovekovnom predanju. Meutmm, verovatnnje je da se radi o enama koje su tu moile lan i konoplju.
164
... pod ijom vladom ... - Misli se na vladavinu Saturna kada je jo trajalo zlatno doba: ili, u hrndanskom
smislu, stanje nevinosti.
165
Rea je Saturnova ena koja je, poto je Saturn prodirao svoju decu, krila maloga Zevsa tako da su sluge, na
njenu zapovest, udarale u svoje instrumente kada bi mali Zevs zaplakao, da ga Saturn ne bi otkrio.
166
... Ka Damjeti ..." - Okrede lea ka Damjeti koja se nalazi u Egiptu, odakle dolaJi civiliJacija,, a gleda ka
Rimu gde je nada oveanstva.
www.balkanelite.org
Stranica 80
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
138
142
167
Kokit je reka plaa u Donjem svetu, rukavac reke Stiksa to se zajedno sa Flegetontom, rekom vatre, uliva u
Aheront, a ovaj u jeaero Aherusiju. Ove reke ine prepreku koju treba da savladaju due umrlih pre nego to
sgignu u Hadovo carsgvo.
168
Leta je reka u podzemnom carstvu ije vode donose zaborav duama umrlih.
www.balkanelite.org
Stranica 81
PEVANjE PETNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi (nastavak):
Nasilnici protiv prirode
Meu sodomistima koji tre du nasipa pod vatrenom kiom, Dante prepoznaje Bruneta
Latinija169, koga slavi kao svoga biveg uitelja. Bruneto mu predskazuje novo izgnanstvo. Zatim
upoznaje jo dve due koje su tamo kanjene - Priscijana170 i Franeska dAkorsa171. Na kraju, Bruneto
Latini preporuuje Danteu svoja dela i pridruuje se gomili koja neprestano tri pod vatrenom kiom.
Ili smo du obale od kamena
dok nas je zasenjivala rena para,
tako da je titila vodu i nasip od plamena.
3
Kao to Flamanac nasipe stvara
izmeu Visenta172 i Bria173 u strahu od mora
da se odbrani od njegovih udara
6
i kao to Padovanac uz Brentu174 mora
da titi svoju zemlju i gradove
pre nego to se sneg otopi sa Korukih gora,
9
tako je neko stvorio nasipe ove,
samo ih ovako visoke i debele niko nije sagradio,
ma ije da behu ruke majstorove.
12
Ved sam toliko daleko od ume bio
da nisam mogao da je vidim vie
ni da sam se okrenuoda bih je potraio,
15
kada nam u susret ispod one vatrene kie
dooe mnoge due, pa sve one tad,
idudi po onome nasipu, poglede u nas upiljie,
18
kao u vee dok sija mesec mlad,
i u nas one su zurile netremice
poput krojaa starog kada konac u iglu da udene je rad. 21
Dok su me gledale te grene duice,
jedna me prepozna i skutove moje
uhvati viudi: Kakvo udo sred ove tmice!
24
A ja, kada ka meni prui ruke svoje,
zagledah se u tu duu, koju pee vatra grozna,
pa iako njeno lice uasno spreno je,
27
to ne sprei moj um da je prepozna
169
Bruneto Latini, roen oko 1220, a umro 1294.godine, fplozof, pisac i poznati politiar. Bio je Gvelf i Danteov
uitelj, ne u uobiajenom smislu rei, ved ga je podsticao na uenje i dao mu dobre savete. Samo je Dante
zabeleio da je Bruneto Latini bio sodomist.
170
Priscijan- uveni latinski gramatiar i uitelj gramatike u Carigradu poe-tkom VI veka.
171
Franesko dAkorso, profesor graanskog prava na univerzitetu u Bolonji.
172
Visant, selo blizu Kalea u Francuskoj.
173
Bri, grad u Belgiji
174
Brenta, reka u severnoj Italiji.
www.balkanelite.org
Stranica 82
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
Legende o postanku Firence, koju su navodno osnovali Rimljani, govore da su grad naselili stanovnici
Fijezola, kada je ovaj gradid kraj Firence sruen u doba seobe naroda, a njegovi sganovnici se pomeali sa
osgacima Rimljana.
www.balkanelite.org
Stranica 83
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
176
... Onih Rimljana... - Dante se hvali da je njegovo poreklo rimsko, a ne od stanovnika Fijezola koji su naselili
Firencu.
177
... Ona kojoj se divim..= Beatrie.
178
... Spuga svih sluga ... = Papa.
179
... S Arna do Bakiljonea ... - Andreu Mocija, Firentiica n biskupa, papa Bonifacije VIII je 1295. premestio iz
Firence u Viencu, kroz koju tee reka Bakiljone. Na zlom glasu zbog svoga ivota, on je tu umro 1296.
godine.
www.balkanelite.org
Stranica 84
180
181
117
120
124
www.balkanelite.org
Stranica 85
PEVANjE ESNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi (nastavak):
Nasilnici protiv prirode
Tri Firentinca - Gvido Gvera, Tegjajo Aldobrandi i Jakopo Rustii182 su prepoznali u Danteu
svoga sugraani-pa i ele da uju od njega novosti, nadajudi se da de on da opovrgne glasine o
korupciji koje je u Pakao doneo Firentinac Guljelmo Borsijere183. Dante, naalost, potvruje takve
vesti i oni odlaze rastueni. Dvojica pesnika stiu do ivice ponora i Vergilije baca u njega ue iji jedan
kraj dri pozivajudi udovite Geriona. Gerion se odaziva i penje do Dantea i Vergilija. O ovom
udovitu de biti rei u narednom pevanju.
Stigoh do mesta gde se uje
voda kako u slededi krug pada
ko zvuk pela kada u konici zuje.
Tri senke se odvojie od stada
koje je prolazilo, pa potrae
pod vatrenom kiom onoga hada.
Prilazedi nam, one povikae:
"Stani ti za koga bismo, po odelu,
rekli da si iz zemlje nae!
Avaj, kakve im rane videh svud po telu,
nove i stare, vatrom ispeene!
Kada se setim, i sad osetim muku neveselu.
Na njihove povike, moj voa, ispred mene,
okrenu se, pa mi ree: Stani sred ovoga dima,
sa njima ljubazna re neka krene.
I da vatra uarenim gromovima
ne pee ovo mesto, rekao bih ti
da bi bilo bolje da ti pouri njima.
Kada smo stali, oni su nastavili
staru jadikovku, pa kada su se na naoj strani
nali, u kolo su se uhvatili
kao to borci goli i namazani
merkaju gde da dohvate protivnika
pre nego to se jedan na drugoga nakani;
tako su oni, kruedi, sen svoga lika
unosili meni u lice, pa su se vratovi
i noge stalno kretali kod tih prilika.
Jedan ree: Ako ovi bedni peani smetovi
prezir izazivaju prema nama i naim molbama,
12
15
18
21
24
27
182
Gvido Gvera VI iz porodice grofova Gvidi bio je jedan od glavnih stubova stranke gvelfa u Fnrenci. Bio je
mnogo hvaljen zbog hrabrosti i vntetva. Tegjajo Aldobrandi je uzaludno savetovao Firentincima da ne ulaze
u bitku sa Sijeneanima kod Montapertija, koju su Firentinci, potom, izgubili. Jakopo Rustni je bio hvaljen
zbog esgitosti i hrabar ovek, ali nije mogao da nzae na kraj sa svojom enom.
183
Guljelmo Borsijere je bio ugldeni graanin Firence, koji je esgo mnrio svoje zavaene sugraane.
www.balkanelite.org
Stranica 86
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
75
www.balkanelite.org
Stranica 87
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
185
... Ona reka... - Reka Montone u italijanskoj pokrajini Romanji, nad opatijom San Benedeto, pada niz
strminu i ima svoj tok, jer tee direktno u more, za razliku od drugih reka u blizini koje se sve ulivaju u Po.
186
Monvizo je vrh u Alpima visok 3.848 metara.
187
Reka Montone tee do grada Forlija pod imenom Akvaketa, a od Forlija gubi ime i tee kao Montone.
Ustvari, Akvaketa je jedna od tri alpske bujice koje tvore reku Montone.
188
Forli je grad u italijanskoj pokrajini Emilija-Romanja, koji lei kraj reke Montone.
189
San Bepedeto del Alpe je manastir odnosno opatija u italijanskoj pokrajini Emilija-Romanja.
www.balkanelite.org
Stranica 88
www.balkanelite.org
117
120
123
126
129
132
136
Stranica 89
PEVANjE SEDAMNAESTO
Krug sedmi (nastavak) - Pojas tredi:
Nasilnici protiv prirode i zanata (zelenai)
Na ivici ponora poj avljuj e se Gerion190, uvar dubokog pakla. Dok se Vergilije pogaa sa
njime da ih odnese, na leima, do dna pakla, Dante prepoznaje neke zelenae po porodinom grbu
koji se nalazi na torbama to im vise oko vrata. Oni sede oko ivice ponora, pod vatrenom kiom, i
uzalud se tite rukama. Dante, poto ih je napustio, penje se sa strahom na lea Geriona i dok ga
Vergilije vrsto dri, stiu do osmog kruga.
Evo zveri sa repom kao to ima korpija
koja preskae brda, lomi oruje, svaki zid obori,
evo zveri to svet smradom obavija!
Tako poe moj voa da mi govori
i znak joj dade da nam prie blie,
sve do puta mramornog u onoj mori.
I gnusna ona slika licemerja se die,
pa pokaza svoju glavu i svoje grudi,
ali do ivice ponora njen rep ne stie.
Lice je imala kao to imaju poteni ljudi,
tako je bila glatka koa njene glave,
ali celo telo zmijsko me zaudi:
dve kande je imala do pazuha dlakave,
lea, grudi i bedra cela
prekrivale su ploice i kvrge poput trave,
sa toliko boja utkanih u tkivo tela
da ni Tatari ni Turci nisu tako tkali boje,
niti je Arahna191 takav vez plela.
Kao to amci na obali stoje,
delom u vodi, delom na obali, pa mi
se uini kao dabar koji repom rtve svoje,
u zemlji prodrljivih Nemaca, mami,
jer tako je ta grozna ivotinja stajala
na kamenom rubu koji opasuje pesak sami.
Po vazduhu je tako repom mahala,
vijudi svoje ralje otrovane,
da je kao neka korpija izgledala.
Voa ree: Ne treba da se stane,
ved put na da se nastavi kroz predele ove,
put zle betije to lei s one strane.
12
15
18
21
24
27
30
190
Geriona, mitskoga kralja, prikazivali su stari pesnici kao udovite sa tri glave i tri tela. On je kod Dantea
simbol prevare i uvar osmoga kruga, u kome su kanjene varalice. Danteov Gerion ima jedno telo, ali tri
prirode. Ima, takoe, ovekoliko lice, zmijsko telo, lavlje ape i raljast rep kao kor pija.
191
Arahna je bila slavna zbog svoga veza, pa se takmiila u vezu sa Minervom, koju je pobedila jednim radom
to je prikazivao Zevsove ljubavi, a Minerva ju je za kaznu pretvorila u pauka.
www.balkanelite.org
Stranica 90
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
Plava svinja u belom polju je grb padovanske porodice Skrovenji, a ovde se Danteu javlja Reginaldo delji
Skrovenji, poznati zelena, koji se ciniki raduje to de posle svoje smrti kraj njega sesti i njegov sused
Vitaliano del Ponte, naelnik u Vienci 1304, a u Firenci 1307. Ruga se i Firentincima koji pate Zajedno sa
njim, jer oekuju viteza to je nadmaio sve vitezove", u stvari strahovitog zelenaa, na ijem su grbu tri
jarca - ovanija dei Bujamonti iz Firence.
www.balkanelite.org
Stranica 91
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
193
Faeton, sin Helija (Sunca), dobio je jednom doputenje da upravlja oevim kolima, ali nije znao da njima
upravlja, pa se sruio pogoen Zevsovom munjom, poto je sagoreo sazvea, a trag tog dogaaja je Mleni
put.
194
Ikar, sin Dedalov, poleteo je vetakim krilima, koja su bila slepljena voskom, ali se vosak poeo topiti kada je
Ikar, uprkos oevoj zabrani, hteo da prie blie Suncu, pa je pao i poginuo.
www.balkanelite.org
Stranica 92
www.balkanelite.org
117
120
123
126
129
132
136
Stranica 93
PEVANjE OSAMNAESTO
Krug osmi - Prva zla jaruga: Podvodai i zavodnici
Druga zla jaruga: Laskavci
Gerion ostavlja dvojicu pesnika u osmom krugu pakla u kome ima deset zlih jaruga. Te su
jaruge koncentrino poreane oko dubokog bunara, koji se nalazi u sredini okrugle poljane. Od ivice
poljane do bunara vode mostovi preko svih jaruga. U svakoj zloj jaruzi kanjeni su grenici jedne
vrste. U prvoj su podvodai i zavodnici ena. Tu Dante prepoznaje Venedika Kadanemika195 i
Jasona196. Zatim pesnik prelazi u drugujarugu gde meu grenicima vidi Alesija Interminelija 197 i
Taisu198.
Mesto zlih jaruga sred pakla postoji
svo od kamena i sivkaste boje
kao i zidina to oko njega stoji.
Usred polja u kome toliko zlo je
nalazi se bunar irok i dubok, prava kuga,
o kome du kasnije redi to je.
Onaj pojas izmeu bunara usred kruga
I okolnih strmina krunog je oblika
I podeljen na deset zlih jaruga.
Kao to nama izgleda slika
mnogih jaraka to tvrave opasuju
Da im tite zidine od napasnika,
tako su te jaruge to bunar okruuju
izgledale, i kao to s praga tvrava
preko jaraka mostidi vodu premoduju
tako su od podnoja stenja koje dolinu opkoljava
ili grebeni preko jaruga i mea
sve do ruba bunara gde im se put zavrava.
Na tom mestu,sa svojih lea,
Gerion nas zbaci, pa pesnik levo kroi,
a ja za njime smrknutih vea.
Na desnoj strani nove patnje videe moje oi,
nove muke i nove avole
to ih prva jaruga za grenike sroi.
Na dnu su bile due grene i gole:
s ovu stranu sredine jedna gomila ka nama eta,
s onu druga naporedo s nama, bre,koraa nadole,
12
15
18
21
24
27
195
Venediko Kadanemiko del Orso bioje voa Gvelfa u Bolonji. Umroje 1302. go-dine. Opisuju ga kao nasilnog
oveka.a Dante gaje, verovatno, upoznao za vreme svojih studnja u Bolonji.
196
Jason, u grkoj mitologiji tesalski junak, sin Esona, kralja Jolka. Stric Pelija mu je uskratio pravo da nasledi oca
na prestolu osim u sluaju da vrati zlatno runoi izKolhide, pa je on poao sa Argonautima da izvrn taj
zadatak. Doneo je zlatno runo i doveo arobnicu Medeju kojom se oenio.
197
Alesio Intermineli bio je na glasu kao laskavac.
198
Taisa je bila uvena grka hetera, poznata iz Terencijeve komedije Evnuh"
www.balkanelite.org
Stranica 94
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
199
..... A drugi, suprotno, ka brdu odlazili - U prvoj jaruzi kanjeni su podvodai i zavodnici. Jedni se kredu tako
da dolaze gledaocima u susret (du spoljnog bedema), a drugi (oni to idu du unutranjeg bedema) idu
uporedo sa gledaocima, ali brim korakom. Dante se ovde seda kako su 1300. godine prilikom proslave
jubilarne godine, u Rimu uredili kretanje ogromnog broja hodoasnika, tako da su preko mosta na Tibru
jedni ili prema Svetom Petru, imajudi pred sobom zamak Sant Anelo, dok su na drugoj strani mosta ili
oni koji su se vradali, gledajudi pred sobom brdo Monte anikolo ili Monte ordano (tumaenja su razna).
200
Gizolabela je bila sestra Venedika Kadanemika, koju je on nagovorio da se ne odupre markizu Obicu dEste
(moda je bio u pitanju i neki drugi markiz, razna su tumaenja).
201
Markiz je verovatno Obico dEste, postoje razliite verzije.
202
Savena i Reno su reke izmeu kojih lei Bolonja.
www.balkanelite.org
Stranica 95
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
203
Kolhi su stara etnnka zajednica gruzijskog porekla, koji su u pometku prvog milenijuma pre nove ere iveli
na obalama Crnoga mora.
204
Na strvu Lemnos su ene poubijale sve mukarce. Njih je kaznila boginja Venera, zbog njihove bezbonosti,
da smrde kao koze, pa su, iz osvete, pobile sve mukarce, jer ovi nisu hteli da budu sa njima.
205
Hisifila je jedina ena sa osgrva Lemnosa koja je spasila oca prevarivi druge ene tako to im je rekla da ga je
ubila.
206
Medeja je mitska arobnica koja se udala za Jasona, ali ju je on ostavio zbog druge ene. Osvetila mu se
koljudi njegovu i svoju decu.
www.balkanelite.org
Stranica 96
207
www.balkanelite.org
Stranica 97
PEVANjE DEVETNAESTO
Krug osmi (nastavak): Treda zla jaruga: Simonijaci
U tredoj su jaruzi simonijaci, koji trguju crkvenim dobrima i slubama. Dante se obruava na
simonijake i hvali boju pravdu. Simonijaci su kanjeni tako to vise strmoglavce u malim bunarima iz
kojih im vire noge, a mui ih vatra koja im lie stopala. Papa Nikola III, iz kude Orsini, kada je uo
Dantea da dolazi, pomislio je da je to Papa Bonifacije VIII, koga je oekivao. Kada je uo da nije tako,
otkriva Danteu da posle Pape Bonifacija VIII tamo treba da stigne i Papa Klement V. Dante vrlo otro
govori protiv pohlepe papa. Vergilije je zadivljen time i vrada Dantea na most koji stoji nad etvrtom
jarugom.
O Simone208 vrau, o njegovi bedni sledbenici,
to boje stvari ,koje u namene dobre i svete
moraju da budu upotrebljene, pohlepni bezbonici,
za srebro i za zlato vi te svetinje prodajete,
pa zato neka se sada o vama zasvira u trubu,
jer treda jaruga je mesto za vae due proklete.
Ved smo stigli do trede jaruge i na rubu
stajali onog dela grebena sred kaljuge zarazne,
koji nad sredinom nadvisuje jarugu grubu.
O mudrosti svevinja, modne su tvoje vetine razne,
koje pokazuje na nebu, na zemlji i u paklu,
i tvoja vrlina svima pravedne deli kazne!
Videh na kamenu olovno-sivom, po strani i po dnu,
rupe ko bunaride, sve iste, ni ire ni due,
svaku videh jednake veliine i okruglu.
Nisu mi izgledale ni vede ni ue
od posuda u mom lepom San ovaniju209
koje pri obredu krtenja popovima slue.
Jednu od njih,da spasim ivot detetu, palom u nju,
razbio sam ja pre nekoliko godina
i lae ko misli da sam imao nameru drugaiju.
Iz svake rupe, iva je istina,
visili su stopala i noge grenika
do bedara, a unutra bila je njihova telesina.
Plamenovi su lizali oba stopala nesrednika,
pa je tako snano trzala glenjeve svaka hulja
ne bi li pukle veze od pruda tih jadnika.
Kao to gore stvari masne od ulja,
pa plamen samo po povrini gori,
12
15
18
21
24
27
208
Simon je Simon Mag, koji je, prema Bibliji, hteo da kupi dar udotvorsgva.Po njemu je dobila ima simonija,
prodaja svetenikih inova i indulgencija u srednjem veku. Indulgencije su oprotajnice grehova u
rimokatolikoj crkvi, a od koliine novca date za oprotajnicu zavisili su ovekova sudbina i mesto na nebu.
Zbog ovoga se Luter pobunio protiv rimske crkve.
209
Dante uporeuje upljine na dnu i stranama jaruge sa udubinama krstionice u crkvi San ovani u Firenci i
brani se od sumnji izreenih prema njemu kada je razbio jednu od tih udubina u koju je palo dete koje je
spasavao od davljenja.
www.balkanelite.org
Stranica 98
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
210
... Koji je glavu u rupu vek stavio - U srednjem veku su pladene ubice naglavce zakopavali u zemlju, pa bi
oni, poto im je glava ved u jami, traili svetenika da ih ispovedi pre nego to budu zatrpani, da bi time jo
malo odloili izvrenje kaJne i produili svoj ivot.
211
Dante je ovde na vispren nain odredio mesto u paklu jo ivome papi Bonifaciju VIII. Poto je uo Danteove
rei, pomislio je papa Nikola III u svojoj rupi da to govori Bonifacije i da je spis, tj. proroanstvo o njegovoj
smrti pogreilo za nekoliko godina, jer je Bonifacije umro 1303. godine, a razgovor se vodi 1300. godine.
www.balkanelite.org
Stranica 99
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
212
... Sin medvedice Papa Nikola Orsini je bio iz rimske porodice Orsini koju su u ono vreme zvali de filiis
Ursae(ursa, lat.: medvedica, meka, pa Orsini znai sin medvedice). Veliki plat je papski plat.
213
... Pastir jedan ... - Papa Klement V, bio je papa od 1305. do 1314. Dante ga optuuje daje bio beJ
zakona", odnosno da je postupao van svih etikih verskih Jakona.
214
Knjiga Makabejaca - Druga knjiga Biblije Makabejaca u kojoj se kae da je Jason stekao poloaj velikog
svetenika tako to ga je kupio od kralja Antioha.
215
Greni brat - Juda na ije je mesto rebom izabran Matija.
216
arl I Anujski je odbio ruku jedne papine nedake, pa ga je ovaj toliko zamrzeo zbog toga da ga je liio asti
rimskoga senatora i namesnika crkve.
217
Sveti Jovan Bogoslov u svojoj Apokalipsi ima viziju korumpiranog paganskog Rima, koju Dante prenosi na
hridanski Rim. U XII poglavlju on govori o Rimu kao velikoj bludnici" ... onoj to sedi na vodi kako kae
Dante u ovom pevanju. ... Sedam glavapredstavlja sedam breuljaka na kojima je sagraen Rim, a ...
www.balkanelite.org
Stranica 100
108
111
114
117
120
123
126
129
133
deset rogova ... deset je kraljeva koji de vladati Rimom. Meutim, mnogi komentatori smatraju da su to, u
stvari, metafore za sedam sakramenata i deset bojih zapovesti iz kojih je crkva crpla snagu dok je papa
(njen mu) iao stazom potenja. Naime, pape su nazivane muevima crkve, pa tako i izraz "lepa ena u 56.
stihu ovog pevanja oznaava crkvu.
218
Crkva je poela da se korumpira kada je imperator Konstantin, u znak zahvalnosti papi Silvestru koji ga je
izleio od lepre, dao dominaciju nad Rimom. Tek u XV veku je Lorenco Vala dokazao da se radi samo o
legendi.
219
...Udolina ... - Dante, esto, jaruge naziva dolinama.
www.balkanelite.org
Stranica 101
PEVANjE DVADESETO
Krug osmi (nastavak) - etvrta zla jaruga:
Vraevi i arobnjaci
Muke na koje su osueni vraevi i arobnjaci (oni su izoblieni tako da im je glava okrenuta,
pa im je lice na leima) izazivaju samilost kod Dantea, ali mu Vergilije zato upuduje ustre zamerke.
Meu kanjenima u ovoj zloj jaruzi nalaze se Amfiaraj, Tirezija, Aruns, Manto, Evripil, Mikele Skoto,
Gvido Benati i Azdente220. Potom dva pesnika nastavljaju svoje putovanje.
O novoj kazni sada bih da spevam stihove
i otelotvorim pevanje po redu dvadeseto
prvog dela speva gde opisujem paklene krugove.
Ved sam bio spreman da ukleto
pogledam otvoreno dno jaruge
gde suze kvase prostranstvo prokleto.
Videh svet koji pun tuge
hodi dutke i plaudi kao to ovim svetom
kredu se povorke procesija, tihe i duge.
Pogledah bolje, i u bunaru paklenom
videh da ima telo udesno izoblieno
svako od njih od brade ka trupu svom.
Nad krsta svakome je lice nadneseno,
pa je unazad morao da hoda svako,
jer napred da vide njima je zabranjeno221.
Moda se zbog paralize tako
neko od njih izokrenuo nezgodno,
ali u to ne mogu da poverujem lako.
Neka ti Bog podari, itaoe, da bude plodno
tvoje itanje, a sada i sam prosudi
mogah li da ne patim kada rodno
12
15
18
21
220
Amfiaraj je kao vra, predvideo da de poginuti pred Tebom, pa se sakrio pre bitke, ali ga je izdala ena Erifila.
Za vreme borbe otvorila se, pod njim, provalija, pa su mu Tebanci dovikivali podrugljivo rei navedene u
pevanju. Tirezija je bio Tebanski vra, koji je oinuo ibom dve zmije u toku parenja, pa se pretvorio u enu.
Posle sedam godina naao je te dve isge zmije u istom poloaju i oinuo ih ibom, pa tako povratio svoj
izgled mukarca. Aruns je bio slavni tebanski vra, pozvan u Rim u doba graanskih ratova izmeu Cezara i
Pompeja i prorekao je Cezarovu pobedu. Mantoje bila Tirezijina kdi, koja je pobegla iz domovine posle oeve
smrti, beedi od Kreontove tiranije. Legendu o postanku Mantove Dante je preuzeo od Vergilija, Ovidija i
drugmh. Evripil je bio vra u vreme kada su svi mukarci iz Grke otili u rat protiv Troje, a u zemlji ostala
samo deca. Mikele Skoto je bio poznat po svojim prevodima Avicene s arapskog i hebrejskog jezika, a bavio
se astrologijama i tajnim naukama. O tome se mnogo prialo u doba dok je bio u slubi Fridriha II. Gvido
Bonati, rodom ij Forlija, bio je poznati astrolog XIII vekp. Azdente je bio, u stvari, nadimak obudara
Benvenuta, koji je iveo u Parmi u drugoj polovini XIII veka i bio poznat kao vra.
221
... Jer unapred da vide njima je iabranjeno- Greh je videti ono to Bog neKe da ljudi vide, pa poto su
vraevi hteli da vide daleko unapred, sada moraju da gledaju unazad i tako su, zauvek, odvradeni od svoga
cilja.
www.balkanelite.org
Stranica 102
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
222
www.balkanelite.org
Stranica 103
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
227
www.balkanelite.org
Stranica 104
99
102
105
108
111
114
117
120
123
126
130
234
... Pinamontijeva prevara..." - Pinamonte dei Bonakolsi je nagovorio grofa Alberta da Kazalodija, koji je
vladao u Mantovi, da protera svoje protivnike iz grada. Meutim, taj dogaaj je izazvao takvo
nezadovoljstvo da ga je Pinamonte iskornstno i preuzeo vlasg u gradu. Drao je vlast od 1272. do 1291.
godine.
235
...Sa Kalhasom u Aulidi ..." - On i Kalhas dali su u Aulidi znak za polazak brodovima.
236
... A sada poi- Po narodnom verovanju uliku meseca vidi se Kainovo lice sa snopom trnja. Dante eli da
kae da se mesec nalazi na horizontu, koji razdvaja dve zemalljske hemisfere i zalazi u okean kod Sevilje.
Poto je mesec prethodne nodi bio pun, a sada zalazi, znai da je sunce izalo pre jedan sat i da je otlrilike 6
sati ujutru, odnosno jutro drugoga dana od kako su pesnici poli u pakao.
www.balkanelite.org
Stranica 105
12
15
18
21
24
27
30
33
36
Stranica 106
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
75
78
237
www.balkanelite.org
Stranica 107
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
242
Poto su vojnici Pize, kojom su vladali Gibelini, Jauzeli tvravu Kapronu kraj Pize, Gvelfi su je opseli i zauzeli
je leta 1289. godine. U vojsci koja je opsedala Kapronu nalazio se i Dante u firentinskoj konjikoj eti.
Kaprona se predala na re, uz odreene uslove, ali je Dante video strah na licima vojnika koji su izlazili iz
tvrave.
243
Trapavko je upozoren, jer je brzopleto mogao da otkrije lukavu prevaru koju je Zlorepi pripremio. Naime, on
je objasnio Danteu i Vergiliju da ne mogu dalje, jer je mosg preko este jaruge sruen. Zato bi trebalo da idu
du bedema kako bi doli do drugog mosta nad esgom jarugom, ali im tu sprema prevaru, jer su i drugi
mostovi srueni nad estom jarugom, pa de pesnici morati da siu na dno este jaruge (u XXII pevanju), a
zatim de morati da se penju na slededi, sedmi bedem (u XXIV pevanju). Ovom i ostalim avolima je Dante
dao fantastina imena, oko kojih se mue i komentatori i prevodioci.
244
... 1266 godina de se navriti - Ovaj most kao i svi mosgovi nad estom jarugom su srueni od potresa
prnlikom Hristovog silaenja u limb, a da bi mu pesnici bolje poverovali, Zlorepi navodi i datum kada je most
sruen. Raunica je slededa: ako je Hrist u svojoj 34. godini umro 25. aprila u tri popodne, onda je 26. aprila
1300. godine u deset sati pre podne prolo tano 1266 godina, manje pet sati.
www.balkanelite.org
Stranica 108
245
114
117
120
123
126
129
132
135
139
www.balkanelite.org
Stranica 109
12
15
18
21
24
27
30
33
36
Stranica 110
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
75
78
81
... U kraljevsgvu Navare - Misli se na Dampola od Navare, sina neke plemkinje i nekog rasipnika. Bio je u
slubi kralja Tebalda, zeta Ljudevita Svetog, 1253 - 1270, ali je svoj poloaj iskoridavao primajudi mito.
www.balkanelite.org
Stranica 111
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
117
120
247
Fra Gomita je sa Sardinije, pa prema tome sused Dantea i Vergilija. Sardinija je tada bila podeljena na etri
oblasti, a ovaj fratar, o kome se malo zna, tada je drao jednu od njih, Galuru na severoistonom delu
ostrva. Upravljajudi njome kao sudija, bezono je varao svoga gospodara Ugolina Viskontija, koji je Galuru
drao u vlasti od 1275. do 1296, primajudi mito. Pustio je njegove neprijatelje iz Pize na slobodu bez sudskih
formalnosgi.
248
Mikel Zanke je bio sudija i varalica sa Sardinnje, pa je kao sused fra Gomite na zemlji - njegov sused i u paklu,
gde njih dvojica stalno raspravljaju o svome zaviaju.
249
...Onaj ..." - Autor misli na avola Psinu.
www.balkanelite.org
Stranica 112
www.balkanelite.org
123
126
129
132
135
138
141
144
147
151
Stranica 113
12
15
18
21
24
27
250
... Basna Ezopova - U Danteovo doba se pogreno verovalo da je re o Ezopovoj basni. Mi prisgane na
ponudu apca da ga prenese preko bare i vee se za apevu nogu, ali abac je nameravao da ga prevari,
odvue pod vodu i udavi. Meutim, grabljiva lunja zgrabi mia i odvue s njim i apca, jer je mi bio vezan za
apevu nogu.
251
... Staklo na olovu - Dante figurativno misli na ogledalo.
www.balkanelite.org
Stranica 114
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
U Kliniju, u Burgonji, nalazi se manastir benediktinskih moiaha, koji su nosiln iroke i komotne plateve.
... Oni Frndrnhovi ... - Fridrnh II je kanjenike zbog uvrede veliapstva gole oblaio u prst debele olovne
kabanice i bacao ih u vatru gde se olovo polako topilo i kanjenik je doivljavao uasnu smrt
www.balkanelite.org
Stranica 115
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
254
Monako-vojniki red vitezova blaene devnce Marnje se, vremenom, tako iskvario da je narod nazivao
njegove pripadnika fratrima-veseljacima".
255
Katalano dei Katalani, neko vreme naelnik u Milanu, Parmi i drugim gradovima, jedan je od osnivaa reda
vitezova blaene device Marije. Neko vremeje sa svojpm drugom Lodernngom upravljao Bolonjom, a 1266.
godine Firencom. Loderingo delji Andolo je bio, takoe, naelnik u vie gradova i glavni osniva reda
vitezova blaene device Marije. On je, 1266. zajedno sa Katallom, pozvan da upravlja Firencom. Obojica su
traili da budu osloboemp te slube, pa su i otili iz Firence.
256
Gardingo je lokalitet Firence u kome su se nalazile kude porodice Delji Uberti, koje su spaljene, iameu
ostalog i zbog licemerne intervencije Katalana i Loderinga.
www.balkanelite.org
Stranica 116
257
114
117
120
123
126
129
132
135
138
141
144
148
... Da za narod jednog jedinog na muke dadu - Razapeti grenik je Kajafa, veliki svetenik, ije su rei
izgovorene u vedu svetenika i fariseja zapisane u Jevanelju po Jovanu: I ne mislite da je nama bolje da
jedan ovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne." On je tako postao odgovoran raspinjanje
Hrista, a jednako su kanjeni i Kajafin tast, veliki svetenik Ana, kao i drugi uesnici veda, koje je zakljuilo da
se Hrist razapne i time prouzrokovalo propast jevrejskog naroda.
www.balkanelite.org
Stranica 117
www.balkanelite.org
12
15
18
21
24
27
30
33
Stranica 118
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
75
78
... Mnogo krada - Pesnik kae da je unutranji bedem, koji deln estu jarugu od sedme, nii od spoljnog, koji
deli estu jarugu od pete i to pravnlo vai za sve jaruge idudi od vrha ka dnu pakla.
www.balkanelite.org
Stranica 119
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
117
120
259
Helidrisi, jakule.fareje, kenhrisi i amfisbene su imena libijskih zmija koja Dante preuzima iz Lukanovog speva
Farsalski rat.
260
Helnotrop je smaragdno-zelenn kamen kome se pripisivala mod da uini oveka nevidljivim i da ga izlei od
ujeda zmija.
261
Feniks je mitska ptica, inkarnacija egipatskog boga sunca Ra. Spaljuje se u svome gnezdu, a zatim vaskrsava
iz vlastitog pepela.
262
Amom i izmnrna su neke miriljave smole.
www.balkanelite.org
Stranica 120
123
126
129
132
135
138
141
144
147
151
263
Vani Fui je bio vanbrano dete. Bio je nasilan u odnosu na svoje politike protivnike i estoki pristalica Crnih
protiv Danteovih Belih, pa je u ime politike harao i porobljavao, to je Dante znao, ali nije znao da je bio
obian lopov. Naime, opljakao je riznicu crkve Svetoga Jakoba u Pistoji, a okrivio za to neduna oveka.
264
263 ... Kada bog Mars munju iz Val Magre opali ... - Vani Fumi prorie Daiteu zle dogaaje da mu se osveti
to ga je video tako poniena u paklu, a koji su se odigrali 1301. godine nadalje. Mars, bog rata, dovodi iz Val
Magre markiza Moroela Malspiiu, koji je kao munja, okruen neprijateljima (mutnim oblacima), a bitka de se
voditi na Pienskom polju. Ali, Malaspina ija je porodica, kasnije, gostoljubivo primila Dantea, rasterade,
kao munja, neprijateljske oblake.
www.balkanelite.org
Stranica 121
12
15
18
21
24
265
www.balkanelite.org
Stranica 122
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
269
... Lokvama krvi ... - Pesnik misln na krv ukradene i ubnjene stoke.
... Pokvarene krae ... - Kako je, da bi prevarno Herkula, uvukao stoku, na prevaru, u svoju pedinu, vukudn
je za repove da bi zametnuo trag.
271
Danfa dei Donati (umro 1289) bio je plemid iz ugledne gvelfske porodice, kasnije jedan od voa Crnih. Jedan
zapis tvrdi o njemu da je bio lopov, aln nema kasnije potvrde toga.
270
www.balkanelite.org
Stranica 123
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
272
Anjel je Anjelo ili Anjolo dei Brupeleski iz poznate gibelinske porodice, koja je u graanskom sukobu bila na
strani Belih oko 1300. godine, a kasnije prela na stranu Crnih. O njemu se prialo da je jo kao dete krao od
oca i majke, a kasnnje inio ozbiljnije krae.
273
... Onu dvojicu ... - Pesnik misli na Buoza delji Abati (neki komentatori misle da je u pitanju Buozo Donati)
koji je krao koristedi svoj znaajni poloaj u Firenci. Drugi je Pudo apkato, firentinska danguba i kradljivac.
274
Sabelo i Nasndijo su likovi o kojima govori latinski pesnik Lukan (roen u Kordovi39. godine nove ere) u
svome spevu Farsalija. Oni su bili vojnici koje je ujela zmija u libijskoj pustinji, pa se jedan pretvorio u pepeo,
a drugi tako naduo da mu je pukao oklop i on se pretvorio u bezoblinu masu.
275
Kadmo i Aretuza su likovn iz Ovidijevih Metamorfoza. Kadmo, mitski osniva Tebe je pretvoren u zmiju, a
Aretuza, jedna od Nereida u Dijaninoj slubi, pretvorena je u izvor.
www.balkanelite.org
Stranica 124
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
138
141
144
147
151
Gavile je zamak kod Firence. Zmija koja je zamenila svoj oblik sa Buozom je Franesko de Kavalkanti, zvani
Gvero, koga oplakuju stanovnici Gavple, jer su ga ubili, pa ih je njegova porodica progonila zbog osvete
www.balkanelite.org
Stranica 125
12
15
18
21
24
27
30
Prato - Graani grada Prata, naterani na pokornost Firencn, teko su podnosili vlast Firence i eleli su joj
propast.
www.balkanelite.org
Stranica 126
U Bibliji se govori da se grupa deaka rugala proroku Jelisiju zbog njegove delavosti, a kada ih je on prokleo
pojavila su se dva medveda i rastrgla ih. Isti je prorok jednoga dana video svoga uitelja proroka Iliju kako
nestaje u nebu na ognjenim kolima, a on je gledao za njim ne videdi nita osim plamena (Druga knjnga o
carevima, II, 11-12).
279
Eteokla, tebanskog heroja, sina Edipa i Jokaste, prokleo je otac Edip zajedno sa bratom Polinikom tako da ne
ive nikada u slozi i da jedan ubije drugoga. Posle svoje pogibije u meusobnoj borbi njihova tela su spaljena
na istoj lomai.
280
Odisej i Diomed su, kao neprijatelji Troje, izveli vie zajednikih poduhvata. Vergilije nabraja vie njihovih
prevara, posebno onu sa uvenim Trojansknm konjem. Zato, kao to su, za ivota, zajedno bili (u besu),
zajedno se nalaze i u istom plamenu u paklu.
281
... Plemenitom semenu iz koga su se Rimljani rodili ..." - Posle Odisejeve varke sa Trojanskim konjem i pada
Troje, Eneja je pobegao i osnovao Rim.
282
Odisej i Diomed su, pomodu lukavstva, prepoznali Ahila, koga je majka Tetida skrivala u enskim haljinama
da ne bi iao u rat protiv Troje. Poto je prepoznat, morao je u rat, u kome je poginuo, pa ga je oplaknvala
mlada Dejdamija, kdi kralja Likomeda sa ostrva Sknrosa, koja se zaljubila u njega.
283
Paladijum je legendarni kip Palas Atine u Troji od koga je zavisila sudbina Pirjamovog grada,jer ga nko nije
mogaoosvojiti dok je kip bio u njemu. Taj kip su Odisej i Diomed oteli na lukav nain.
www.balkanelite.org
Stranica 127
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
284
www.balkanelite.org
Stranica 128
287
288
111
114
117
120
123
126
129
130
135
138
142
www.balkanelite.org
Stranica 129
12
18
21
24
27
289
Sicilijanski bik je bik od bakra koga je atinski umetnik Perplo ponudio tiraninu Falaridu u Agrientu na Siciliji
napravljen tako da se jauk nesrednika spaljivanih u njemu uje kao mukanje bika. Tiranin je prihvatio
ponudu, ali je prvu probu sa bikom izveo zatvorivi ba Pernla u njegovu utrobu i zapalivi vatru pod njim.
290
... Onome ... - Misli na Odiseja.
291
... Ako si i ti sada doao da gori - Neki grenici brzo primete da je Dante iv, ali ovaj to ne primeduje, ved
misli da je i Dante stigao u pakao kao grenik.
292
Urbino je grad u italijanskoj pokrajini Marke, a u srednjem veku je bio gibelinska optina pod vladavinom
porodice Montefeltra. Govornik je Gvido di Montefeltro, urbinski vojvoda, uveni draviiki vojskovoa. Bio
www.balkanelite.org
Stranica 130
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
je uesnik mnogih politikihi vojnih dogaaja svoga doba.a na kraju se izmirio sa crkvom i stupio u red
franjevaca 1296. godine. Romanja je pokrajina u Italiji.
293
Tibar je italijanska reka koja izvire ispod planine Koronaro (prolazi kroz Rim).
294
Ravena je grad u italnjanskoj pokrajini Romanja.
295
Porodnca Polento, koja je vladala u Raveni imala je orla u grbu.
296
ervia je mali grad juno od Ravene gde je porodica Polento takoe imala vlast.
297
... Grad ... - Dante mislm na grad Forln, koji je od 1274. bio na elu gnbelinskih gradova u Romanji i kojije
od 1281. do proleda 128Z. izdrao dugu opsadu gvelfa i italijanskih i francuskih eta koje je prikupio papa
Martin IV. Tu se isgakao Gvido dp Montefeltro koji je 1. maja 1282. iJvrio juri ij opkoljenog grada i potukao
neprijatelje, a zatim unitio francusku konjicu koja je prodrla u gradu. U gradu je, neto ranije zavladala
gibelipska porodica Ordelafati, koja je imala u grbu lava sa zelenim kandama.
298
Psine iz Verukia su Malatesta i njegov sin Malatestino, gospodari Rimiiija, gvelfi i protivnici gibelina. Oni su
ubili Montanju di Parditatija, vou gnbelina.
299
Kraj reke Lamone je grad Faenca, a grad Imola na reci Santerno i njima je upravljao Maginardo Pagani da
Suzinana, koji je imao u grbu lava na belom polju i menjao partije i politiku pripadnost sa promenom
godinjih doba.
300
Savio je reka kraj grada ezena.
www.balkanelite.org
Stranica 131
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
95
99
301
www.balkanelite.org
Stranica 132
102
105
108
111
114
117
120
123
126
129
132
136
307
www.balkanelite.org
Stranica 133
12
15
311
Pulja je pokrajina u jugonstonoj Italiji iji je, danas, glavni grad Bari.
Dante pod Trojancima podrazumeva Rimljane, a ovako ih naziva, jer su potomci Eneje koji je pobegao iz
Troje.
313
Livio je rimski istoriar, roen u Padovi 59 godine pre n. e., a Dante veruje u tanost njegovog kazivanja.
Naime, Pulja (rimska Apulija) stradala je mnogo u ratovima kada su Rimljani irili svoju vlast po Italiji
(samnitski ratovi, 394 - 290. pre n. e.), a zatim u dugim punskim ratovima (264 - 146. pre i. e.), posebno u
drugom punskom ratu kada je u borbi kod Kana palo toliko Rimljana da je, po Livijevom pisanju, Hanibal
zaplenio, posle bitke, itavu gomilu prstenja skinutog sa poginulih rimskih vojnika.
314
Pesnik eli da kae: zajedno sa ostalima koji su ubijeni kod Meperana gde je svaki Puljeanin (kao napuljski
podanik) izdao, jer su Puljeani pustili Karla I Anujskogda slobodno proe u pohodu na Napulj, a takoe i sa
onima koji su poginuli kod Taljakoca (1268), gdeje Alardo di Zalerp.savetnik Karla Anujskoga, pobedio
nemake Hoentaufene bez oruja, dajudi dragocene savete.
312
www.balkanelite.org
Stranica 134
18
21
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
315
Muhamed je osniva islamske religije, roen 560. posle n. e. u Meki i umro 633. posle n. e. u Medini, pisac
Kurana. On ne vidi da je Dante iv ovek, ved misli da je grenik kao i svi drugi.
316
Alija Ebn Abi Talib, roak i sledbenik Muhameda (570. do 660. posle n. e.), nije se slagao sa Muhamedom u
nekim uenjima, pa je osnovao posebnu sektu.
317
Fra Dolino iz Novare je jeretik i uenik fra erarda Segarelija iz Parme, osnivaa jeretike sekte apostolske
brade. On se povukao u planinu Zabelo i odupirao vojsci pape Klementa V, ali je morao da se preda zbog
nestaice hrane, pa je iv spaljen 1307. godine u Novari.
www.balkanelite.org
Stranica 135
60
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
318
Najverovatnije je re o Pjeru da Mednini, uticajnom i ravom oveku iz Mediine, gradidu kraj Bolonje, koji
je stalno sejao razdor meu porodica Polenta iz Ravene i Malatesga iz Riminija.
319
... Koja vodi od Verelija do Markaboa i njegovih zidina ..." - Lombardijska ravnica koja ide od Verelnja u
Pnjemontu do zamka Markabo kod Ravene.
320
Neptun, bog mora u rimskoj mitologiji, kome u grkoj mitologiji odgovara bog Posejdon.
321
... vladar jednoga grada ..." - Vladar Riminija.
322
... Kada vetarsa Fokarezahui..." Dva ugledna graanina nzj Fana, Anolelo da Karinjano n Gvido dal
Kasero, baeni su zavezani u vredu u more i bili su ubijeni pre nego tosu stigli do brda Fokare, sa koga duva
olujni vetar, izmeu PeJara i Katolike, gradida na jadranskoj obali, pa im nede trebati molitve da spree buru.
Bacili su ih mornari na zapovesttiranina" Malatestnna koji je imao jedno oko, a vladao Riminijem.
www.balkanelite.org
Stranica 136
99
102
105
108
111
114
117
120
123
126
129
132
323
... On je taj- Misli se na rimskog tribuna Kurnja za koga Dante veruje da je podstakao Cezara na graanski
rat, prema Likanovom prianju. Oi je, naime, poto je prognan nz Rima, otklonio Cezarovoboklevanje kod
Rubikona,tvrdedi da svaki pripremljeni poduhvat propada ako se okleva.
324
Konac delo krasi" - Tu reenicu je izgovorio Moska Lamberti (vndi VI pevanje pakla), koji je podstakao na
neslogu porodice Amidei i Buonde monte, pa je uticao na ubistvo Buondelmontea to je bio poetak
propasti za Toskance, jer su se, posle tog ubistva, Firentinci podelili na Gvelfe i Gnbeline
325
... On ... = Bog.
326
Betrln de Born je uveni provansalski pesnnk ij druge polovine dvanaestog veka. Pria se da je podsgicao
Henrika, najstarijeg sina engleskog kralja Henrika II (1154 - 1189) na mrnju protiv oca. Henrika sina su
savremenici nazivali kraljevidem, mladim kraljem.
www.balkanelite.org
Stranica 137
327
135
138
142
Ahitofel je savetnik kralja Davida, a Avesalom sin Davidov. Ahntofel je podsticao Avesaloma da se pobuni
protiv oca.
www.balkanelite.org
Stranica 138
12
15
18
21
24
27
328
... A mesec je ved pod naim nogama ..." - Mesec je sa horizonta, na kome se nalazio prethodne nodi
dospeo u nadir, taku koja lei suprotno od zenita, odnosno u taku gde se nalaze dvojica pesnika, odnosno
ka sreditu zemlje, pa je to vreme oko jedan popodne.
329
eri del Belo, sinovac Danteova oca. Ubio ga je neki lan porodice Saketi, zbog sejanja razdora, verovatno,
pa je na Danteovoj porodici ostala obaveza osvete, za koju Dante priznaje da jo nije izvrena.
www.balkanelite.org
Stranica 139
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
330
www.balkanelite.org
Stranica 140
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
114
Dua koja govori je dua Griszolina iz Areca, alhemiara, koga je za jeres optuio Albero iz Sijene. To je
uinio, jer je bio ljut to mu je Grifolino, aledi se da moe da ga naui da leti, a on to shvatio ozbiljno, nijje
tome i nauio. Grifolino je spaljen po nareenju biskupa iz Sijepe koji je voleo Albera kao snna.
www.balkanelite.org
Stranica 141
117
120
123
126
129
132
135
139
334
www.balkanelite.org
Stranica 142
PEVANjE TRIDESETO
Krug osmi (nastavak) -Deseta zla jaruga (nastavak): Krivotvorci:
krivotvorci osoba
krivotvorci novca
krivotvorci rei
Posle prve grupe krivotvoraca iz prethodnog pevanja, onih koji su krivotvorili metale, druga
grupa krivotvoraca je ona koja se lano predstavljala, treda falsifikatori novca, a etvrta oni koji su
lagali. Krivotvorci osoba odnosno oni koji su se lano predstavljali, svoje grehe su poinili leedi, pa
sada moraju da ispataju beedi i greili su ustima, pa moraju da grizu. Falsifikatori novca su bili edni
blaga, pa su sada edni vode, a krivotvorci rei su lagali i izmiljali prevare, pa im glava gori u groznici.
Za svaki greh Dante navodi kaznu koja je u najvedoj suprotnosti sa uivanjem zbog koga se grei.
U doba kada je Junona bila ljuta,
zbog Semele, na tebansko pleme,
kao to je to pokazala vie puta,
u Atamantu proklija ludo seme
kada vide da dvoje dece nosi ena,
po jedno na svakoj ruci, kao breme,
pa povika: Neka mrea bude rairena
da bih lavicu i lavide na prelazu pohvatao."
Zatim je rukom, koja je u kandu bila pretvorena,
dohvatio jednoga koji se Learh zvao
i razbio mu glavu o kamen klisurine,
a enu je sa drugim vrtlog progutao339
A kada kob pokrenu niz strmine
oholost Trojanaca, koja je svima prkosila,
tako da i kralj sa kraljevstvom gine,
Hekaba340 jadna kada je robinja bila,
pa videla Poliksenu341 bez daha u grudima,
a zatim i Polidora342 primetila
da mrtav lei na obali zapljusnut talasima,
sva na sebe kao pseto zalaja,
toliko je poludela pred tim prizorima.
Ali, ni u Tebi ni u Troji punoj sjaja,
ne bi takvog besa da grize zveri uplaene
ili da udove ljudske erei i razdvaja,
kao to videh dve blede i gole sene
12
15
18
21
24
339
Junona je progonila Tebance zbog Jupiterove ljubavi prema Semeli, kderi tebanskog kralja Kadma. Atamant
kralj, Tebe i mu Ine, sestre Semelnne, toliko je poludeo da je, kada je video enu Inu kako dri na rukama
dva sina, pomislio da je to lavica sa dva lavida, pa je naredio da se uhvate u mreu, a onda pruio ruke koje
su postale kande ivotinje i dohvatio sina Learha i razbio mu glavu o stenu. Jadna Ino, izbezumljena od
oaja, bacila se u vodu sa drugim sinom Melikartom
340
Hekaba je ena Prijama, poslednjeg kralja Troje, koju su zarobiln Grci.
341
Polnksena je Hekabina kdi.
342
Polidor je Hekabnn sin.
www.balkanelite.org
Stranica 143
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
343
www.balkanelite.org
Stranica 144
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
348
Majstor Adam, alhemiar iz XIII veka je, za raun, gospodara Jamka Romena u KaJentinu, kovao lani zlatni
novac. Tadanji firentinski novac je imao sa jedne strane lik Jovana Krstitelja.
349
Dva su iJvora Branda, jedan kraj Snjene, drugn kraj Jamka Romana, a verovatno je majstor Adam nmao na
umu ovaj poslednjn.
350
Pesnik misli na Putifarovu enu koja je okrivila Josifa, a Josif je ustvari beao od nje kada je htela da ga
iavede, i na Grka Sinona, koji se uvukao u Troju i laima navukao Trojance da dovuku u grad drvenog konja.
www.balkanelite.org
Stranica 145
www.balkanelite.org
Stranica 146
12
15
18
21
24
27
30
354
www.balkanelite.org
Stranica 147
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
69
72
357
Montereone je sijenski zamak u Val dElsa, iji su okrugli zidovi imali etrnaest kula.
Zevs n dalje preti Gigantima jer su hteli da se popnu na Olimp, pa ih je Zevs kaznio na razne naine.
359
... iarka Svetog Petra usred Rima - To je velika bronzana iarka koja se u Danteovo doba nalazila pred
starom vatikanskom bazilikom Svetog Petra, a vnsoka je etiri metra.
360
Friani, stanovnici Frizije, bili su na glasu po svojoj visini.
361
Ove rei je Dante izmislio (neki tvrde da ih je sastavio od iskvarenih hebrejskih rei, ali nema dokaza) i
nemaju smisla, ved treba da aludiraju na nerazumljivost i na to da ih izgovara Jevrejin.
358
www.balkanelite.org
Stranica 148
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
108
111
362
Nimrod je sin Husov.unuk Hamov, legendarni osniva Vavilonskog carstva i graditelj Vavilonske kule.
Gradnjom Vavilonske kule je prouzrokovao pometnju u jezicima, jer je hteo preko nje da se popne na nebo,
a Bog ga je kaznio stvorivi konfuziju u jezicima, tako da graditelji nisu mogli vie da se sporazumevaju, pa
nisu ni zavrili svoje delo. Zato je Dante zamnslio da Nimrod ima smeten um i nerazumljiv jezik.
363
Efijalt je Neptunov sin, koji se, sa ostalim gigantima, borio protiv Zevsa i drugih bogova.
364
Brijarej je sin Urana i Zemlje. Imao je sto ruku.
365
Antaj je sin Neptuna i Zemlje iz koje je crpeo snagu, pa ga je Herkul, kada se pobio sa njim, jedva savladao,
tako to ga je podigao u vis, pa zadavio. Antaj je stanovao u pedini u dolini kraj Zame, lovedi lavove i hranedi
se njima
www.balkanelite.org
Stranica 149
366
www.balkanelite.org
Stranica 150
12
15
18
21
24
27
30
372
Anfion je, kada se gradila Teba, zvukom svoje lire privlaio, s brda Kiterona kamenje za bedeme grada.
Dante, da bi predstavio debljinu leda, uzima reke Dunav i Don, te pomilja i na Fruku goru (Tovarnik). Ima
onih koji smatraju da je, moda, u pitanju i Javornik kod Postojne, ali za tu tezu nema oslonca u Danteovim
reima.
374
Pijetrapana je Pijetra Apuana, planina u Garfanjinu iznad luke.
373
www.balkanelite.org
Stranica 151
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
66
375
To su brada Aleksandar n Napoleon, sinovi Alberta di Mangona, gospodara dva zamka u dolini Bizencija i
Mangone. Napoleon je bio gibelin, a Aleksandar gvelf. Dolo je do sukoba i brat je ubio brata. Ali su obojica
umrla u toj borbi. Kaina je prvi od etiri pojasa devetoga kruga i Dante mu je dao ime po Kainu, ubici svoga
brata Avelja.
376
Mordret, nezakoniti sin kralja Artura, hteo je da prigrabi blago i kraljicu inevru, koje mu je Artur poverio na
uvanje kada je poao u Frlncusku da ratuje protiv kralja Lanselota. Kralj Artur je tako probo maem
Mordreta da je sunani zrak proao kroz ranu, pa Dante kae da mu je i senku probo.
377
Fokaa Kanelijeri iz Pistoje je iz politike osvete ubio svoga roaka, koji je, kao i Dante, pripadao belim
Gvelfnma.
378
Fokaa Kanelijeri iz Pistoje je iz politike osvete ubio svoga roaka, koji je, kao i Dante, pripadao belim
Gvelfnma.
www.balkanelite.org
Stranica 152
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
379
Alberto Kamion de Paci je ubio svoga roaka Ubertina iz koristoljublja. Njegov roak Karlino je bio jo gori
od njega n izdao je Fnrentincnma, za novac, zamak Piantravinje, pa su Crni iz Firence, protivnici Belih, kojima
je pripadao i Dante, zauzeli zamak nainivi pokolj u njemu. Zato Alberto Kamion de Paci kae da eka
Karlina, koji je izdajica svoje stranke i svoga roda, poto de tako njegov greh izgledati manji u poreenju sa
Karlinovim.
380
Dante misli na bitku kod Montapertnja. Vidi slededu napomenu pod 381.
381
To je Boka delji Abati koji se u bici kod Montapertija (1260) borio nastrani firentinskih gvelfa protiv gibelina
iz Sijene, ali je bio u dosluhu sa protivnicima, pa je, usred bitke, odsekao ruku barjaktaru firentinskih
konjanika Jakopu de Paciju u kojoj je drao zastavu. Firentinci su se pokolebali kada je zastava pala.
www.balkanelite.org
Stranica 153
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
139
382
Buozo ij Duera je primio mito od Francuza u vreme arla I Anujskog, pa im je otvorio put u srednju Italiju
Bekerija iz Pavije opat u Valombrozu, bio je legat pape Aleksandra IV u Firenci. Firentinci su ga optuili da je
potajno urovao sa gibelinima i odrubili su mu glavu.
384
ani de Soldanijer, iz otmene gibelinske kude, stao je na elo graanskih gvelfskih cehova i upropastio svoju
stranku, pa ga zato Dante stavlja meu izdajice.
385
Ganelon je poznati izdajnik iz Pesme o Rolandu i drugih francuskih epova.
386
Tebaldelo Zambrazn, iz grada Faence, hteo je da se osveti, zbog neke svae, svojim sugraanima, pa je izdao
svoj rodni grad Bolonjeanima, poslavi im otisak kljua gradske kapije, to je omogudilo ovima da osvoje
grad.
387
Tidej je jedan od sedmorice koji su opsedali Tebu. Tebanac Melanip ga je smrtno ranio, ali je on i tako ranjen
ubio svoga protivnika. Zatim je zamolio svoje drugove da mu donesu njegovu glavu koju je, umirudi, tako
poeo da grize da su mu je jedva otrgli izj zuba.
383
www.balkanelite.org
Stranica 154
389
Grof Ugolino dela Gerardeska je pripadao modnoj pizanskoj porodici i bio gibelin. Bio je nepouzdan politiar
i uvek sedeo na dve stolice. U velikoj pomorskoj bici kod Melorije protiv svojih ljutih protivnika enovljama,
Ugolino se poneo izdajniki i pobegao je sa tredinom brodova kojima je zapovedao, pa je prisvojio vlast nad
Pnjom. Tu je podelio vlast sa unukom Ninom Viskontijem, ali se, potom, udruio sa gnbelinima protiv Nina.
Uz pomod nadbiskupa Ruerija i porodica Gvalandi, Sizmondi i Lanfranki. Ugolimo je proterao Nina,ali su se,
zatim, njegovi dotadanji saveznici okrenuli protiv njega i uhvatiliga sa sinovnma Gadom n Ugudoneom, kao
i unucnma Brigatom i Anselmudom. Zatvorili su ih u kulu porodice Gvalandi 1289. godine i osudili na smrt
glau, zakovavi vrata i bacivi kljueve u Arno.
Ruern delji Ubaldini, jedan od voa gibelina, pravio se prijatelj Ugolnnu u borbi protiv unuka Nina
Viskontija, ali je uspeo da ih se reiobojice 1288. godine, a Rueri je postao naelnik grada.
www.balkanelite.org
Stranica 155
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
63
390
... Mali prozor na kuli gde se mitare ptnce - Prozor na kuli Gvalandn u kojoj su drani optnnski orlovi u
vreme mntarenja.
391
Nadbiskup je imao ispred sebe plemidke gnbelinske porodice Gvllandp, Sizmondi i Lafranki, a psi je
razdraena gomila naroda koji su ove porodice predvodile.
392
Anselmudo je bio unuk Ugolina dela Gerardeska.
www.balkanelite.org
Stranica 156
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
105
393
Kapraja i Gorgona su dva ostrvca uTirenskom moru blizu uda Arna koji tee krou Pizu.
...Tvoje dvorove...-Pesnik misli na zamkove koje je Ugolino dela Gerardeska ustupio Firentincima i
Lukancima.
395
Pesnik naziva Pizu Tebom, zbog graanskih sukoba i ubistava kao u Tebi.
396
Pesnici ulaze u Tolomeu.
394
www.balkanelite.org
Stranica 157
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
138
141
144
147
397
Alberigo dei Manfredi iz Faence je spadao meu vesele fratre" iz jaruge laova. Zbog amara koji je dobio
od roaka, odlui da ga ubije, iako je ovaj molio za oprotaj. Prividno se pomirio sa njim i pozvao ga sa
sinom na ruak. Pred kraj ruka Alberigo je naredio: Donesite vode". Na tu naredbu ula su druga dva
roaka i ubila goste.
398
Atropos je jedna od tri Parke iji je zadatak bio da presee nit ivota i tako razdeli duu od tela.
399
Branka dOrija je bio zet Mikelea Zankea, gospodara Logodora (vidi pevanje XXII). On je pozvao svoga tasta u
goste i ubio njega i celu njegovu pratnju da bi se doepao njegovog bogatstva.
www.balkanelite.org
Stranica 158
400
150
153
157
www.balkanelite.org
Stranica 159
12
15
... Zastave pakleni car neverni- U originalnom teksgu ovaj Danteov stnh glasi ,,Veyilla regis prodeunt
inferni,, Zastave paklenog kralja idu, a to je, u stvari, prvi stih himne koji je napisao biskup Poatjea,
Fortunato Venancio, prilikom otkrivanja krsta na dan Svetog petka, a kome je Dante dodao re inferni".
Pod zastavama pesnik podrazumeva Luciferova krila koja se nejasno ocrtavaju u polumraku.
www.balkanelite.org
Stranica 160
18
21
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
www.balkanelite.org
Stranica 161
63
66
69
72
75
78
81
84
87
90
93
96
99
102
404
Juda Iskariot, uenik Hristov, poinio je podlo izdajstvo i izdao Hrista za trideset srebrnjaka, pa je po njemu
nastao i pojam iskariotizam.
405
Brut je Marko Junije Brut, jedan od zaverenika koji su ubili Cezara nastojedi da obnove republiku, a drugi
zaverenik je bio Kasije Longinus. ...
406
I koju sam taku ja tada prekoraio ... - Dante je preao sredite uemlje i peo se prema drugoj hemisferi.
407
Vreme je oko pola osam ujutru.
www.balkanelite.org
Stranica 162
105
108
111
114
117
120
123
126
129
132
135
139
408
www.balkanelite.org
Stranica 163
RENIK
MANjE POZNATIH REI I POJMOVA
U ovom reniku navedene su samo manje poznate rei i pojmovi iz predgovora i pogovora. U
samom prevodu su takve odrednice detaljno objanjene u odgovarajudim fusnotama i uvodnim
tekstovima pre svake pesme.
Svi citati i toponimi iz Biblije verno su preneti iz izdanja Biblija ili Sveto pismo Staroga i
Novoga zavjeta, u prevodu ure Daniida i Vuka Stefanovida Karadida. Ova napomena je znaajna
zbog toga to de italac nadi imena koja su u prevodu drugaije transkribovana od uobiajenog
svakodnevnog govora (npr. Navuhodonosor umesto uobiajenog Nabukodonosor).
antropocentrizam - srednjovekovni pogled na svet prema kome je ovekova sudbina u sreditu svih
kosmiko-istorijskih zbivanja
galicizam - francuska re u nekom tuem jeziku
didaktiki - pouan; didaktiko delo - vrsta knjievnog dela iji autor na zanimljiv nain nastoji da
podui itaoca
doktrinaran - ideoloki, uen; doktrina - skup pojmova ili uenja jednog filozofskog ili knjievnog
pravca, politi-kog ili ekonomskog sistema
eteriki - eterian, nebeski ist, oduhovljen, duhovan, nean; koji ima svojstva etra
etika - nauka o moralu, odnosno o kriterijumima za prosuivanje dobra i zla
fundus - tlo, zemlja, osnova, imovina, fond
herkulovi stubovi - Gibraltarski moreuz na ijim je obema obalama, po verovanju starih, Herkul
podigao po jedan stub kao oznaku dokle je u svojim putovanjima na zapad najdalje stigao
kanconijer - pesmarica, zbirka pesama
kontemplacija - misaono posmatranje, razmiljanje, misaono udubljivanje
Kopernik - Nikola Kopernik (1473-1543), poljski astronom; dokazao dvostruko kretanje planeta - oko
Sunca i oko sopstvene ose, uspostavio heliocentrini sistem sveta, odnosno sistem u kome je Sunce u
sreditu kretanja planeta
latinizmi - osobenosti latinskog jezika, naroito u redu rei, odnosno u primeni latinskog reda rei u
nekom drugom jeziku
leksika - sveukupnost rei koje ulaze u sastav nekog jezika ili dijalekta
www.balkanelite.org
Stranica 164
www.balkanelite.org
Stranica 165
www.balkanelite.org
Stranica 166