Professional Documents
Culture Documents
Slucajne Promenljiveaaa
Slucajne Promenljiveaaa
x1
p ( x1 ) p ( x2 )
ine zakon raspodele verovatnoa sluajne promenljive X.
Zakon raspodela verovatnoa sluajne promenljive je pravilo po kome svakoj vrednosti sluajne
promenljive X pridruujemo odgovarajuu verovatnou p. Zakonom raspodele, ukupna verovatnoa,
koja je jednaka 1 , raspodeljena je na pojedine vrednosti sluajne promenljive.
0
Dakle u predhodnom primeru zakon raspodele je 1
1
1
2
1.
4
Raspodela verovatnoa kao potpuna karakteristika vai samo za diskretnu sluajnu promenljivu.
Dve najvanije diskretne raspodele su binomna raspodela i njena generalizacija Puasonova raspodela.
Raspodela sluajne promenljive za Bernulijeve eksperimente zove se Binomna raspodela.
Primer:
Verovatnoa da je jedan proizvod defektan je 0,01. Iz skladita se uzima 100 proizvoda. Kolika je
verovatnoa da
a) bude tano 5 defektnih
b) broj defektnih nije vei od 10.
Neka je A dogaaj da je proizvod defektan. P ( A ) = p = 0, 01 . Kao se eksperiment obavlja 100 puta
10
10 100
5
95
P = P( X = k ) =
0, 01 0,99
k =0
k =0 10
Ovaj primer pokazuje da efektno izraunavanje verovatnoa kada je n dovoljno veliko, sloen raunski
posao. U takvim sluajevima koristimo se raznim aproksimacijama izraza za verovatnoe, odnosno
koristimo Puasonovu raspodelu.
FUNKCIJA RASPODELE
Do potpune karakteristik za sluajnu promenljivu dolazimo ako posmatramo dogaaje X<x, a ne X=x.
Verovatnoa dogaaja X<x, zavisi od x, odnosno je funkcija od x. Naziva se funkcija raspodele
verovatnoa ili funkcijom raspodele.
Funkcija raspodele je statistika karakteristika sluajne promenljive koja omoguava da se izrauna
verovatnoa, da sluajna promenljiva uzme vrednost na nekom intervalu na x osi.
Napomena:
Sluajna promenljiva nema odreenu vrednost, ve se samo moe govoriti o verovatnoama da uzme
neku vrednost.
x osa
x
X ( ) < x
Definicija:
Neka je X sluajna promenljiva. Realna funkcija F definisana kao
{ X ( ) x} P { X ( ) x} = F ( x )
P
F ( x ) = p1 + p2 , x2 < x x3
.......................
x > xn
1,
F ( x)
p1 + p2
p1
x1 x2
x
xn
Primer: U bacanju 3 dinara broj grbova koji se moe pojaviti na gornjim stranama dinara je 0,1,2, ili
3.
Reenje:
El.dog.
GGG
GGP
GPG
PGG
GPP
PGP
PPG
PPP
Broj grbova 3
2
2
2
1
1
1
0
Verovatnoe 1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
0 1 2 3
Raspodela verovatnoa broja grbova je: X : 1 3 3 1
8 8 8 8
Predhodna tabela sastavljena je od parova brojeva ( xi , pi ) i pokazuje kako se broj grbova menja
sluajno.
Broj
grbova
je
sluajna
promenljiva
1
3
3
1
P ( X = 0 ) = , P ( X = 1) = , P ( X = 2 ) = , P ( X = 3) = .
8
8
8
8
Funkcija raspodele glasi .
x0
0,
1
0< x 1
8
4
F ( x) = ,
1< x 2
8
7
2< x3
8 ,
x>3
1,
verovatnoe
su
x +
F ( x)
1
Vai:
a) P ( a < X < b ) = F ( b ) F ( a ) .
P ( X = b) = 0
Napomena:
Funkcija raspodele odreuje sve bitne osobine sluajne promenljive. Vrednost sluajne promenljive ne
moe se predvideti pre obavljenog eksperimenta, ali funkcija raspodele se zna. Ona je njena potpuno
poznata matematika funkcija i jer je X je sluajan broj, x je realan broj. U svakom pojedinanom
eksperimentu sluajna promenljiva X je sluajna vrednost i zato se prouavanje svodi na njeno
ponaanje u puno ponavljanja ekperimenta, odnosno na verovarnou.
Iz ovih razloga predmet prouavanja teorije verovatnoe nisu sluane promenljive, ve njihove
raspodele i funkcije raspodela.
Kod neprekidne funkcije, nemogue je svakom elementu x iz intervala (a,b) dodeliti pozitivnu
verovatnou, jer bi njihov zbir bio beskonaan, a zbir verovatnoa skupa vrednosti promenljive X mora
biti jednak 1. Zato se uzima da je P ( X = x ) = 0 .
Prividno ovo je paradoks. Meutim, ovakvi paradoksi postoje u nauci. U geometriji du ima pozitivnu
duinu, a duina svake take je 0. U mehanici, telo ija masa postoji, a masa svakog pojedinog dela je
nula.
Jednakost P ( X = x ) = 0 ne znai da e da se u praksi dogaaj X = x nikada nee ostvariti, ve samo
da je mala, veoma mala verovatnoa da e se on ostvariti. To je prihvatljivo, jer sluajna promenljiva
X moe da uzme bilo koju vrednost sa intervala (a,b), a njih je neprebrojivo mnogo, pa su mali izgledi
da da uzme ba vrednost x .
FUNKCIJA GUSTINE
P ( a < X < b ) = f ( x ) dx .
a
f ( x)
Definicija:
Neka je F funkcija raspodele sluajne promenljive X. Ako postoji nenegativna funkcije f definisana na
R takve da je
F ( x ) = P ( X < x ) = P ( < X < x ) =
f ( t ) dt .
F ( x)
F ( x) = P ( X < x)
x
F ( x) = P ( X < x)
x
3.
f ( x )dx = 1 .
Primer:
ax 2 , 0 x 2
Odrediti konstantu a tako da funkcija f ( x ) =
,
0, x < 0, x > 2
bude gustina raspodela verovatnoa. Zatim nai funkciju raspodela i izraunati P ( 0 < X < 1) .
2
3
1. Kako je ax 2 dx = 1 a = .
8
0
3 2
x , 0 x2
.
Funkcija gustine glasi f ( x ) = 8
0, x < 0, x > 2
Ova funkcija je definisana za svako R, pozitivna, i neprekidna svuda osim u taki x=2, pa moe da
bude funkcija gustine.
x0
0,
x
3
x
3
2. Funkcija raspodele je prema formuli F ( x ) = x 2 dx = , 0 < x 2
8
0 8
1,
x>2
3
3
3. Traena verovatnoa P ( 0 < X < 1) = x 2 dx = F (1) F ( 0 ) =
8
8
0
ZADACI
1. Eksperiment se sastoji u trostrukom bacanju dinara. Ako je u svakom bacanju verovatnoa
pojave grba 0,5 i X oznaava verovatnou pojave grba, nai raspodelu verovatnoa i funkciju
raspodela.
Reenje:
0
1
2
3
xi
O,125
0,375
0,375
0,125
pi
0,
0,125,
F ( x ) = 0,500,
0,875,
1,
x0
0 x 1
1 x 2
2 x3
x>3
k
5k
F ( x) = P ( X = k ) =
.
100
5
3. Ravnomerna raspodela je definisana svojom gustinom. Nai funkciju raspodele
1
, a< x<b
f ( x) = b a
1,
x>b
Reenje:
0,
x<a
x
xa
dx
,a< x<b
F ( x ) =
=
b
a
b
a
a
1,
x>b
f ( x)
F ( x)
1
1
ba
a
Dakle, verovatnoa da X pripada nekom intervalu unutar [ a, b ] proporcionalna je duini tog intervala.
Zato se ova raspodela koristi za izbor sluajnog broja u intervalu [ a, b ] .
PRIMERI ZA VEBU
1. Kontrolor proverava proizvod jedne partije koja sadri 20% karta i obustavlja proveru
kada naie na kart. Ako je X broj pregledanih proizvoda, nai raspodelu verovatnoa
sluajne promenljive X.
2. Cilj se gaa sa etiri metka. Naci raspodelu verovatnoa i funkciju raspodele sluajne
promenljive X, ako je u svakom gaanju verovatnoa pogotka cilja o,5 i X oznaava
broj pogodaka.
3. Neka je X neprekidna sluajna promenljiva sa gustinom
C ( 4 x 2 x 2 ) , 0 < x < 2
f ( x) =
x > 2, x < 0
0,
xa
0,
1,
xa
Nai:
a) Za koje vrednosti A i B je funkcija raspodele neprekidna,
a
a
b) P < X < ,
2
2
c) Gustinu raspodele.