Professional Documents
Culture Documents
Privremeni Prirucnik Za Vojnika
Privremeni Prirucnik Za Vojnika
ZA VOJNIKA-REGRUTA
Novembar 1999.
Int.broj:........................
,........................
PRIPREMIO:
regrut
Alen Voloder
VOJNA TAJNA
INTERNO
1.1.
SMJETAJ I RED
1.1.1.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Uniforma 3/1
Beretka / Kapa
Maskirni prsluk
Koulja
Opasa, zeleni
Ranac sa uprtaima
Vojnike izme
Vojnike papue
Vojnike arape, zimske
Vojnike arape, ljetne
Ve zimski, komplet
Ve ljetni, komplet
Rukavice
Rabljena uniforma
Pekir
Potkapa
Amblem VF
Znaka VF
Naramenice Epolete
Jastunica
Plahta
Prvi zavoj
atorsko krilo
ljem
Aovi
utura
1 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 par
1 par
2 para
2 para
2 para
2 para
1 par
1 kom
2 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 par
1 kom
2 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1 kom
1.1.2.
GARNIZON, KASARNA
SPAVAONICA
SANITARNE PROSTORIJE
VOJNIKI KLUB
te regulie nain i vrijeme rada kluba i radno vrijeme lica koji rade
u njemu.
SASTANAK JEDINICE
1.4. ODNOSI U VF
Prema odnosima u slubi, lica na slubi u VF mogu biti
pretpostavljeni i potinjeni, a prema inovima i poloajima mlai
i stariji.
Pretpostavljeni je v/l koje rukovodi i komanduje vojnom jedinicom /
ustanovom, odnosno licima na slubi u istim.
Stariji je v/l koje ima vii in, a ako su istog ina, stariji je v/l na
viem poloaju.
Starjeine jedinica zakljuno sa etom baterijom su komandiri, a
sterjeine viih jedinica su komandanti. Starjeine ustanova su
naelnici, upravnici. Taan naziv poloaja odreuje se
formacijom.
Kad vie jedinica izvrava zajedniki zadatak, ulogu
pretpostavljenog preuzima najstariji starjeina.
Ako jedinica ustanova ostane bez starjeine, komandu
preuzima najstarije v/l iz iste jedinice, dok se ne odredi novi
starjeina.
1.4.2.
NAREIVANJE I IZVRENJE
10
POASNI POZDRAV
Poasni
pozdrav
iskazuje
se
pukom
(automatom,
pukomitraljezom), ovisno o strani na koju se daje poast i
izvrava se na komande:
"Poast na de-SNO",
"Poast na lije-VO" i
"Po-AST".
Pukom M70 / AK-47, poasni pozdrav se izvodi iz stava "k
nozi". Radnja se izvodi u dva razdijela:
Prvi razdjel Desnom rukom puka se brzo podigne, donese
ispred sredine tijela u vertikalan poloaj, tako da se usta cijevi
nalaze u visini oiju. Okvir puke okrenut je na lijevu stranu, a
prsti lijeve ruke dre oblogu iznad zadnjeg niana.
Drugi razdjel Desna ruka brzo donese na vrat kundaka i njome
se dri puka, tako da palac bude sa unutranje strane, a ostali
prsti na spoljnjoj strani vrata kundaka. Istovremeno se glava
okrene nalijevo (nadesno) i pogledom prati starjeinu.
Pukom sa preklopnim kundakom radnja se takoe izvodi u
dva dijela:
Prvi razdjel Desnom rukom se puka pomou remnika skida sa
ramena, a lijevom rukom se uhvati drvena obloga odozdo i puka
se dri pred sobom vodoravno u visini opasaa.
Drugi razdjel puka se okrene ustima cijevi navie i istovremeno
uhvati desnom rukom za donji dio sanduka, sprijeda, sa etiri
prsta, a do tijela palcem i dri uspravno sa okvirom ulijevo.
Pukomitraljezom M72 poasni pozdrav se izvodi u dva
razdijela:
Prvi razdjel Desnom rukom pukomitraljez se brzo podigne,
donese ispred sredine tijela u uspravan poloaj tako da je pradnji
14
1.7. POZDRAVLJANJE
V/l pozdravljaju rukom ili okretom glave. Svako iskazivanje poasti
(pozdrav) mora se izvoditi brzo, otro, s vrsto upravljenim tijelom
i vedrim pogledom. Osoba kojoj se iskazuje poast duna je
uljudno odzdraviti.
Kada pozdravlja rukom, v/l podigne desnu ruku u visinu kape /
beretke, ruka je povijena u laktu, dlan je okrenut naprijed, a prsti
desne ake su skupljeni.
Lijeva ruka je kao u stavu pozor.
desna ruka se sputa uz tijelo u stavu "pozor".
Pri iskazivanju poasti himni starjeine kada su u stroju
pozdravaljaju rukom, vojnici su u stavu "pozor". Izvan stroja v/l
pozdravljaju rukom, dok se u zatvorenom prostoru poast himni
iskazuje u stavu "pozor".
Kada v/l stoji na mjestu i treba pozdraviti starjeinu koji prolazi,
pozdravlja rukom, a pozdrav traje do prolaska starjeine od jedan
do dva koraka. Ako su v/l-u ruke zauzete pozdravlja samo
okretom glave i malim naklonom.
Kada v/l prolazi pored starjeine, pozdravlja tri do etiri koraka
prije susreta i okree glavu u njegovom smjeru, a nakon prolaska
15
jutarnju fiskulturu
dizanje i sputanje zastave
obuku i odgoj
raport i slubeni razgovor
popodnevni rad
noni odmor
1.9.3.
DEURSTVO
18
POARSTVO
20
IZLASCI I POSJETE
1.10.KRETANJE
Pojedinac i jedinica mogu se kretati korakom, treim korakom i
trkom.
Kretanje poinje lijevom nogom.
Brzina kretanja: korakom od 114 do 116 koraka u minuti; treim
korakom od 160 do 170; a trkom nije odreen, ve se odreeni
prostor savlauje u najkraem vremenu.
Duina koraka: korakom oko 75 cm; treim korakom oko 85 cm;
a trkom nije odreena.
Vrste koraka su: strojevi ili vjebovni, marevski i obini ili
slobodni.
Strojevi korak se primjenjuje: pri polasku jedinice sa mjesta; na
vojnim paradama; kad jedinica pozdravlja u kretanju; kad jedinica
danju izlazi iz kasarne, odnosno vraa se u kasarnu pri prolazu
kroz kapiju, pri predaji raporta ispred stroja jedinice.
Marevski korak se primjenjuje u svim ostalim prilikama, osim pri
kretanju preko mosta, brvna, podvodnog, zaleenog i strmog
zemljita i slino, kad se koristi slobodni korak.
1.11.OKRETANJE
Okretanje na mjestu je: "nadesno", "nalijevo" i "nalijevo krug".
Okretanje "nadesno" i "nalijevo" iznosi 1/4, a "nalijevo krug" 1/2
kruga.
Okretanje na mjestu izvrava se na komandu:
"Nade-SNO!"
"Nalije-VO!"
"Nalijevo-KRUG!"
Okretanje u kretanju je "lijevim krilom", "desnim krilom" i "pravo".
Na komandu "Lijevim KRILOM!" vojnik skree udesno, a na
komandu "Desnim KRILOM!" ulijevo, sve dok starjeina ne
naredi "PRAVO!".
22
1.12.VOJNA TAJNA
Vrste tajni su:
dravna,
slubena i
vojna.
Vojnu tajnu predstavljaju podaci o oruanim snagama, o njihovim
planovima i pripremama za odbranu, o sredstvima noruanja i
vojnoj opremi, o vojnim objektima i postrojenjima, te svemu
ostalom to se odnosi na djelatnost oruanih snaga, a za koje se
procjenom utvrdi da bi njihovo otkrivanje moglo izazvati tetne
posljedice za oruane snage i njihove pripreme za odbranu
zemlje.
Postoje tri stepena tajnosti vojne tajne:
strogo povjerljivo (dokumenta koja su naroito znaajna za
oruane snage)
povjerljivo (dokumenti komandi, tabova, ustanova i
jedinica)
interno (dokumenta za slubene potrebe lica u oruanim
snagama)
Naini odavanja vojne tajne su:
saoptavanje,
predaja i
injenje dostupnim.
Najei uzroci odavanja vojne tajne su:
nesavjesno obavljanje dunosti,
neoprezni i neodgovorni razgovori,
lakomislenost,
sklonost porocima,
dopisivanje,
neznanje i neobavjetenost,
neprijateljske pobude.
uvanje vojne tajne, kao jedne od najznaajnijih vojnih dunosti,
nije samo patriotsko-moralna obaveza prema svojoj zemlji i
drugovima iz jedinice; ona je, kao obaveza, rezultat odreenih
odredbi, vojnih pravila i propisa i nareenja pretpostavljenih
starjeina.
Sva vojna lica duna su da uvaju vojnu tajnu bez posebnog
nareenja, kao i da aktivno uestvuju u organizovanju i
sprovoenju mjera bezbjednosti i samozatite u svojim jedinicama
i da pravovremeno izvjetavaju o povredi vojne tajne.
23
PRESTROJAVANJE U MJESTU
PRESTROJAVANJE U KRETANJU
ZAHOENJE
28
stare, slijedea smjena ili lice koje ima pravo da mu prie ili da
proe, straar komanduje: "Razvodnik strae (komandir strae ili
drugi), naprijed!". Ako ih je vie, dodaje jo i "Ostali stoj!". Kada
mu se lice koje poziva priblii na tri pet koraka, straar ponovo
komanduje "Stoj", trai da mu saopti odziv i ako dobije taan
odziv saopava lozinku.
Ako lice koje straar zaustavlja ne poslua i ne stane na komandu
"Stoj!", ve se i dalje pribliava, straar puni oruje, odnosno
stavlja metak u cijev i jaim glasom komanduje "Stoj, pucau!".
Ako se lice i dalje pribliava, straar trei put, jaim glasom,
komanduje "Stoj, pucau!", pa ako ne stane ni na trei poziv, puca
u njega. Ako lice koje straar zaustavlja stane na drugi, odnosno
na trei poziv, straar dalje postupa kao da je stalo na prvi poziv,
s tim to prethodno ukoi oruje.
Zbog zloupotrebe dunosti i oruja, kao i drugih povreda
straarske slube, straar podlijee disciplinskoj ili krivinoj
odgovornosti.
Kad straar ustanovi da lice koje je zaustavio ne zna znake za
raspoznavanje, nareuje mu da se okrene "Nalijevo krug!", da
odloi oruje (ako ga ima), udalji etiri est koraka (tako da
odloeno oruje bude blie straaru), da podigne ruke uvis
stavljajui dlanove na zatiljak glave i da miruje. Zatim, stalno ga
motrei, javlja komandiru strae i predaje ga licu koje komandir
strae uputi. Kad zaustavljeno lice ne izvrava nareenja, a pr
tom dovodi u neposrednu opasnost straara ili objekat, straar ga
opominje, odnosno otkoi oruje i ako ni poslije druge opomene
ne izvrava nareenja, puca u njega, onemoguavajui mu da se
priblii odloenom oruju.
Ako se lice koje straar zaustavlja udaljava od straara i objekta
koji straar obezbjeuje, straar ga na propisan nain poziva da
stane. Ako ni poslije treeg poziva ne stane, ukoliko pri tome ne
dovodi u opasnost straara i objekat, straar puca uvis (ne u
njega) i otome odmah obavjetava komandira strae.
Postupak straara na straarskim mjestima prema ulici, pred
kancelarijama (u hodnicima), pred zatvorskim sobama, kod
objekta u kasarnskom krugu i slino, usklauje se sa konkretnim
uslovima i regulie posebnim dunostima za svako straarsko
mjesto.
Na straarskim mjestima straari, naelno, nemaju napunjeno
oruje, a municiju dre u fieklijama ili torbici (za okvire).
30
1.16.VOJNA DISCIPLINA
Vojna disciplina je tano, potpuno i pravovremeno izvavanje
dunosti u VF, saglasno zakonu, pravilima slube i drugim
propisima i nareenjima nadlenih starjeina.
Vojno lice koje u vrenju slube ili u vezi sa vrenjem slube
povrijedi vojnu disciplinu, odgovara za disciplinsku greku ili
disciplinski prijestup.
Disciplinska greka je laka povreda vojne discipline, a
disciplinski prijestup je tea povreda iste.
Za disciplinske greke i disciplinske prijestupe mogu se izrei
disciplinske mjere i disciplinske kazne u skladu sa pravilnikom o
vojnoj disciplini.
Disciplinske mjere su: opomena, ukor, strogi ukor i prekoredni rad
od tri smjene. Regrutima ove mjere ima pravo izrei k-dir voda ili
starjeina istog ili vieg ranga.
33
1.17.UZBUNA
Cilj uzbune je da se jedinice / ustanove za najkrae mogue
vrijeme dovedu na potreban nivo gotovosti za izvrenje zadataka
zbog kojih je uzbuna nareena.
Vrste uzbune su slijedee:
borbena uzbuna,
mobilizacijska uzbuna,
uzbuna u sluaju elementarnih nepogoda i poara.
Borbena uzbuna se naredjuje u sluaju neposredne opasnosti od
ratnih dejstava ili iznenadnog napada sa kopna, vazduha i mora.
Cilj borbene uzbune je da se jedinice u najkraem vremenu okupe
u rejonima (mjestima) za uzbunu i budu spremne za izvrenje
zadatka.
Za vrijeme borbene uzbune:
Prestaju da vae sve dozvole za izlazak van kruga kasarne.
V/l koja se nalaze u kasarni odmah, im uju znak za uzbunu
ili budu obavjeteni o isoj, postupaju prema dobivenim
nareenjima i upustvima za uzbunu.
V/l koja se nisu zatekla u kasarni za vrijeme uzbune odmah,
u to kraem roku, duna su da se jave u jedinicu (rejon
okupljanja) i postupaju po nareenjima i upustvima za
uzbunu.
Mobilizacijsku uzbunu jedinice i ustanove izvravaju:
U optoj javnoj mobilizaciji, odmah po saznanju za
mobilizacijsku uzbunu, objavljenu putem sredstava javnog
informisanja ili poslije prijema nareenja.
U tajnoj mobilizaciji za vrijeme odreeno u nareenju za
izvravanje mobilizacije ili za vrijeme ugovorenog znaka
(signala) za izvrenje mobilizacije.
34
1.18.PROTIVPOARNA ZATITA
1.18.1. UZROCI NASTANKA POARA
Da bi smo sa uspjehom mogli sprijeiti nastajanje poara i
preduzeti odgovarajue mjere zatite, moramo poznavati uzroke
koji mogu dovesti do poara.
Prisustvo materija koje se vrlo lako mogu zapaliti ili eksplodirati, te
razne tehnike neispravnosti ili nemarnosti (nehata) predstavljaju
opasnost od poara. Do poara dolazi djelovanjem toplote na
materiju koja moe gorjeti uz prisustvo kisika.
Toplotu moemo postii na razne naine (gorenjem druge
materije, hemijskom reakcijom, prelaskom elektrine energije u
toplotnu i mehanikim radom), pa uzroke poara svrstavamo u
slijedee grupe: direktan dodir s plamenom ili uarenom
materijom, eksplozije, samozagrijavanje i samozapaljenje,
elektricitet i elektrini ureaji, statiki elektricitet, prirodne pojave
(grom), trenje i pritisak.
36
38
39
1.19.4. ODGOVORNOST
Potovanje ratnog prava zavisi od reda i discipline. Starjeina se
lino brine da potinjeni shvate svoje obaveze prma ratnom pravu
i da ih potuju. On mora prekinuti krenje ratnog prava i
garantovati preduzimanje disciplinskog ili kaznenog postupka.
Odgovoran je za pravilnu obuku o ratnom pravu, koja mora biti dio
redovne vojne djelatnosti.
1.19.5. PONAANJE TOKOM BORBENIH DJELOVANJA
Tokom borbenog djelovanja mora se voditi rauna o vojnim i
civilnim ciljevima. Civilnom stanovnitvu i civilnim licima moraju se
dati upozorenja i preporuke za premjetaj i sklanjanje u sklonita.
Kada zadatak doputa, moraju se potraiti i pokupiti ranjenici,
brodolomci i poginuli. Borac za kojeg se utvrdi ili bi se moglo
utvrditi da je izvan borbe, ne smije biti napadnut prilikom predaje,
ranjavanja, brodoloma i sputanja padobranom.
Predaja se signalizira bijelom zastavom.
U sluaju zarobljavanja neprijatelja, zbog njegove i vlastite
sigurnosti, treba:
razoruati ih
pretraiti ih
odvojiti starjeine od vojnika
ne dozvoliti meusobni razgovor ili stvaranje buke
povui ih u pozadinu
obezbjediti strau.
Obaveze ratnih zarobljenika da se pokoravaju pravilima kampa
logora i da slijede ista pravila i nareenja koja vae za lica koja ih
dre u zarobljenitvu.
Ratni zarobljenici imaju pravo:
da zadre linu opremu i stvari,
da primaju i alju potu,
da imaju predstavnika,
da uskrate sve informacije osim imena, ina i datuma
roenja.
Mrtve, naelno, treba pojedinano identificirati i pokopati, kremirati
ili sahraniti u moru. Njihove line predmete treba sakupiti i poslati
u pozadinu.
41
POZADINA
OKUPACIJA
NEUTRALNOST
42
2.
43
V () 1000
U
gdje su:
D daljina
V visina
irina
U uglovna veliina u hiljaditim (milsima)
2.1.3.
46
2.2.1.
NAMJENA
BORBENE OSOBINE
NAZIV PODATKA
1
MASA, sa drvenim kundakom, bez
okvira
MASA, sa preklapajuim kundakom,
bez okvira
Masa punog okvira (30 metaka)
Masa praznog okvira za 30 metaka
Masa bojevog metka M67
Masa zrna bojevog metka M67
Masa pribora sa 4 puna okvira
Duina oruja, sa drvenim
kundakom
bez noa
sa noem
Duina oruja sa preklapajuim
kundakom
bez noa
sa noem
Duina nianske linije
Poetna brzina zrna M67
Borbena brzina gaanja
Teoretska brzina gaanja
Maksimalni domet zrna M67
Masa noa sa nonicom
AP
M-70
PM
M-72
jed.
mjere
3,75
kg
3,7
kg
850
360
17
8
4,415
850
360
17
8
4,215
g
g
g
g
kg
950
1050
1025
-
mm
640
790
mm
395
720
120
600
2271
460
525
748
120
600
2300
-
mm
m/s
met./min
met./min
m
g
47
DIJELOVI
MUNICIJA
49
2.3. PUKA M 16 A1
NAMJENA
51
99,08
112,39
50,80
53,34
oko 50,3**
11,67 g
3,56 g
5,56 mm
Tipovi:
obini
obiljeavajui
manevarski
kolski
plastini
Puka se puni okvirima od 10, 20, 30 i 200 metaka.
PREPORUENI BORBENI KOMPLET:
210 metaka (okviri od 30 metaka)
KARAKTERISTIKE PUCANJA:
Cijev puke: desni navoj, jedan okret 305 mm
Poetna brzina (priblino): 990 m/s
Teoretska brzina gaanja (priblino):
700-800 metaka/min
Pritisak u komori: 52 000 psi
MAKSIMALNA EFIKASNA (UBOJITA) BRZINA GAANJA*
Povremena
Poluautomatska
Automatska
Neprekidna
12 15 metaka/min
45(46) 65 metaka/min
150 200 metaka/min
700 800 metaka/min
52
DIJELOVI
skriva plamena
cijev
prednji nian
nosa bajonete
gasna komora
plastina obloga obloena aluminijem
prsten na gasnom cilindru
ruica za noenje
zadnji nian
vrata za izlazak aura
dugme za skidanje okvira
rukohvat sa mehanizmom za okidanje
regulator paljbe
dugme za oslobaanje zatvaraa
zatvara
kundak
53
remnik
RAP
amortizer sa oprugom
POMONA OPREMA PUKE M16 A1:
baca M203 40 mm
niani za slabu vidljivost
sigurnosna podloka
dodatak za pucanje manevarskih metaka M15 A2
adapter remnik
noice
kutija za noenje noica
2.3.4.
FUNKCIONALNA PROVJERA*
! Puka je prazna!
Korak 1:
Povui ruicu zatvaraa u zadnji poloaj i pustiti je.
Zakoiti puku. Pokuati povui obara. (Obara bi trebao biti
ukoen.)
Korak 2:
Prvi dio: Podesiti regulator paljbe na jedinano. Povui
obara i uvati ga u zadnjem poloaju. (eki treba pasti,
odnosno puka okida.)
Drugi dio: Povui ruicu zatvaraa u zadnji poloaj. (I
dalje drei obara.) Pustiti obara. Treba da se uje
"klik!". Povui obara. Puka treba da okine.
Korak 3:
Prvi dio: Podesiti regulator paljbe na automatsko. Povui
ruicu zatvaraa i pustiti je. Povui obara. (Puka treba
da okine.) uvati obara u zadnjem poloaju.
Drugi dio: Povui ruicu zatvaraa i pustiti je. Sad se
puta zatvara u prednji poloaj. Ne treba nita da se
uje. Jo jednom povui obara. Ponovo nita ne treba da
se uje.
54
2.3.5.
PODMAZIVANJE*
"Malo" podmazivanje
Podmazuju se:
a) unutranjost cijevi
b) komora, vanjski id cijevi i zadnji nian
c) povrina ispod rukohvata
d) vrh zatvaraa, zupci i leite metka
e) udarna igla i otvor kroz koji prolazi
f) staviti jednu kap ulja kroz otvor gdje se zavrava gasni sistem
i na prednji nian
g) ruica zatvaraa
h) unutranje i vanjske povrine zatvaraa
i) opruga magacina zidovi okvira se NE podmazuju
"Veliko" podmazivanje:
a) utvriva udarne igle, utvriva zatvaraa i zatvara
b) sve povrine zatvaraa
c) oba tifta koji slue za zatvaranje
d) amortizer i opruga amortizera, te leite opruge
2.4. MITRALJEZI
2.4.1.
M 60
2.4.1.1. NAMJENA
Namijenjen je za unitavanje neprijateljske ive sile, neutrlisanje i
unitavanje motornih vozila i za gaanje ciljeva u vazdunom
55
plovak amortizera
pomjeranje zatvaraa nazad u odnosu na leite
zatvaraa
most leita zatvaraa
zatvara
udarna igla
razdvajanje zatvaraa od kompleta sa udarnom iglom
Skidanje mehanizma za okidanje
skidanje ploice za oprugu
kukica za zadravanje
skidanje mehanizma
dra
Skidanje cijevi
otputanje mehanizma za uvrivanje cijevi
plovak ruice mehanizma za uvrivanje cijevi
skidanje cijevi
Skidanje zatvaraa, kutije za punjenje i spojnice
skidanje zglobne igle i zadraa zglobne igle
zglobna igla
zadra zglobne igle
skidanje kutije za punjenje i spojnice
kutija za punjenje i spojnica
poklopac
Skidanje kompleta za podlakticu
rupa za zadra
2.4.1.7. PRIBOR
Pribor sainjavaju: torbica za noenje, ipka za cijev iz etiri
dijela, etkica za drnanje, etka za ienje, azbestna rukavica,
rezervna cijev, klju za odvijanje navrtke.
2.4.2.
M 84
2.4.2.1. NAMJENA
Mitraljez M84 (M80) namijenjen je za neutralisanje i unitavanje
neprijateljske /s; neutralisanje vatrenih sredstava neprijatelja,
koja dejstvuju kroz pukarnice bunkera ili utvrenih zgrada;
58
metaka
2.4.2.5. PRIBOR
Pribor je namjenjen za punjenje mitraljeza, ienje,
podmazivanje, sklapanje i rasklapanje.
Pribor mitraljeza M84 ine: platnena torbica, etkica, istilica,
izbija, kantica, rukohvat, poklopac, izvlaka zakinutih ahura,
dodatak za manevarsku municiju, pojaanik trzaja.
2.4.3.
M 53
2.4.3.1. NAMJENA
Mitraljez 7,9mm M53 namijenjen je za neutralisanje i unitavanje
otkrivenih i maskiranih grupnih i vanih pojedinanih
neprijateljskih ciljeva na daljinama do 800 m.
2.4.3.2. BORBENE OSOBINE
Najbolji rezultati postiu se otvaranjem iznenadne vatre do
500m.
Uspjeno dejstvo na ciljeve u vazduhu postie se na daljinama
do 500m.
Paljba iz mitraljeza M53 moe biti:
rafalna
- kratki rafali, 5 10 metaka
- dugi rafali, 15 25 metaka
neprekidna (do 150 metaka iz iste cijevi)
Praktina brzina gaanja je 300 400 metaka/min, a teoretska 800
1050 metaka/min (13 17 metaka/s).
Mitraljez se puni redenikom od 50 metaka iz doboa ili iz
municijske kutije. Redenici se mogu spojiti.
Posluuju ga dva posluioca:
- niandija i
- pomonik niandije.
2.4.3.3. GLAVNI DIJELOVI
Cijev sa bravom namijenjena je da se u njoj izvri opaljenje
metka i da zrnu da pravac i stabilnost pri letu.
( Navlaka, mehanizam za vraanje cijevi )
62
M52R
64
2.5.2.
M75
BRK
Glavni dijelovi:
Bojeva glava - namijenjena je za proboj oklopa.
Inicijalni sklop - slui za izazivanje eksplozije.
Ruica - slui za dranje, odn. bacanje.
2.5.4.
NOENJE BOMBI
RB M57
leeeg stava.
Moe da se gaa sa noica ili sa naslona.
2.6.1.7. MJERE SIGURNOSTI PRI GAANJU
Kao zonu opasnosti za vrijeme gaanja smatrati prostor
dubine i irine oko 50m.
Niandija i pomonik moraju uvijek biti paljivi i oprezni pri
punjenju, gaanju i pranjenju RB-a.
Kada se gaa u umi ili zemljitu sa visokim rastinjem, pri
nianjenju treba voditi rauna da mina, u toku leta ka cilju, ne
udari u neku pepreku, ime bi se izazvala prijevremena
eksplozija.
Pri punjenju ili pranjenju cijev RB-a mora biti u
horizontalnom poloaju, bez obzira na stav iz kojeg se gaa.
Poloaj niandije i pomonika prilikom gaanja mora da
bude takav da se obezbijedi sigurno dejstvom orujem, a da
pri tome ne doe do povrede posluilaca.
Prilikom gaanja koristi se "antifon".
2.6.1.8. VATRENI POLOAJ
Vatreni poloaj moe biti:
osnovni,
rezervni,
naredni,
privremeni i
lani.
Poloaj treba da zadovoljava slijedee uslove:
da za gaanje motornih vozila ima dobru preglednost i
brisani prostor najmanje 400m;
da je nepristupaan za borbena vozila neprijatelja i tee
pristupaan za neprijateljsku pjeadiju;
da je zaklonjen za osmatranja iz vazduha i sa zemlje;
da u blizini nema prepreka od kojih bi se odbijao mlaz
barutnih gasova;
da je prikriven prelazak iz osnovnog na rezervni poloaj;
da ima prikriven prilaz dotoka mina, municije itd.
68
2.6.2.
RPG-7
2.6.2.1. NAMJENA
RPG-7 je runo bestrzajno orue, a namijenjen je za unitavanje i
onesposopbljavanje oklopnih vozila na bliskom odstojanja (do
330m, pri visini cilja od 2m). Moe koristiti za unitavanje
fortifikacijskih objekata i vatrenih taaka.
2.6.2.2. BORBENE OSOBINE / TAKTIKOTEHNIKI PODACI
Orue se odlikuje velikom tanou i preciznou. Jednostavne je
konstrukcije i kompaktno. Podesno je za transport u raznim
klimatskim uslovima.
Masa orua sa nianskom spravom:
Masa orua na vatrenom poloaju:
Kalibar orua:
Duina orua:
6,3kg
8,5kg
40mm
1m
69
konanica,
koja ima:
graviranu skalu daljine,
horizontalne crte,
skalu za bone popravke,
vertikalne crte i
telemetrijsku skalu;
okular
zatitno staklo objektiva i konanice.
Mehaniki nian upotrebljava se ako je oteen optiki.
Sastoji se iz prednjeg (glavna i dopunska ruica) i zadnjeg
niana.
2.6.2.4. RASKLAPANJE I SKLAPANJE
Rasklapanje bacaa obavlja se radi obuke i ienja,
podmazivanja i pregleda. esta rasklapanja su tetna. Prilikom
rasklapanja dozvoljeno je da se od cijevi odvoji nian, oslonac,
rukohvat i mehanizam za opaljenje. Ostala rasklapanja se
obavljaju u specijalistikim radionicama.
2.6.2.5. PRIBOR I ALAT
Pribor, rezervni dijelovi i alat runog raketnog bacaa namijenjeni
su za pravilno odravanje i rektifikaciju orua. Sastoji se od kone
futrole optikog niana, futrole alata, suhog baterijskog elementa
(uloka) za sijalicu konanice, futrole za osnovno barutno
punjenje, para antifona i zatitnih naoala.
2.6.2.6. MUNICIJA
Za gaanje bacaem RPG-7 upotrijebljava se projektil koji se
sastoji od trenutne ili kumulativne bojeve glave i raketnog motora.
Kumulativna bojeva glava ima osigurani udarni piezoelektrini
upalja. Projektil ima aktivni i raketizirani pogon. Aktivni pogon je
putem raketnog motora i koji se aktivira po opaljenju projektila iz
bacaa na sigurnom odstojanju od 7 do 8 metara ispred usta
cijevi.
Projektil je nadkalibarni (85mm), a probija oklop debljine do
260mm.
Masa projektila:
2,2 kg
Poetna brzina:
120 m/s
Maksimalna brzina:
300 m/s
70
Rezantni domet:
Maksimale ordinete*:
Vrijeme leta:
Masa ekspl. punjenja:
330 m
2m
1,36 s
600 g
71
POSLUGA
2.6.3.1. NAMJENA
Runi raketni baca 90mm M79 (OSA) namjenjen je za
unitavanje i onesposobljavanjeoklopnih vozila na bliskom
odstojanju do 350m. Moe se uspjeno koristiti za unitavanje
nepokretnih oklopnih vozila, ive sile i vatrenih sredstava u
bunkerima i drugim utvrenim objektima na daljini do 600m.
Ovim sredstvom moe dejstvovati i sa distance preko 50m i to
postaje "ekajua raketa" odn. "lovac tenka", ali tada se ianim
putem prenosi inicirajui impuls. Najee se postavlja u suenim
prolazima. U ovome sluaju lanser se ankerie uvrsti.
2.6.3.2. BORBENE OSOBINE
RRB 90mm M-79 je bestrzajno orue. Odlikuje se velikom
tanou i preciznou, probojnom moi, sigurnou,
jednostavnim rukovanjem i malom masom.
Brzina gaanja runim bacaem je 4 rakete/min.
Masa orua na vatrenom poloaju:
Masa orua bez kontejnera sa optikim nianom:
Masa drvenog sanduka sa 4 orua:
Duina orua u borbenom poloaju:
Duina orua u marevskom poloaju:
Masa optikog niana:
Vidno polje optikog niana:
Uveanje:
10,7 kg
6,2 kg
60 kg
1910 mm
1432 mm
650 g
O
10
4X
73
okular,
koji slui za gledanje slike
zatitno staklo;
- i gumene koljke.
Mehaniki nian slui za neposredno gaanje pokretnih i
nepokretnih ciljeva i u sluaju kvara optikog niana. Koristi
se na daljinama brisanog dometa do 350m. Sastoji se od:
- prednjeg i
- zadnjeg niana.
Mehanizam za opaljenje je namijenjen za generatorski
pobudnu pojavu strujnog impulsa zbog aktiviranja elektrinih
glavica u pripali raketnog motora projektila. Mehanizam se
sastoji od:
- tijela,
- generatora,
- obaraa,
- utvrivaa,
- konice,
- branika i
- korica.
74
MJERE SIGURNOSTI
POSLUGA
2.6.4.
2.6.4.1. NAMJENA
Runi baca raketa 64mm M80 (zolja) je masovno individualno
protivoklopno sredstvo jednokratne upotrebe, namijenjeno za
unitavanje i onesposobljavanje svih vrsta oklopnih i drugih
borbenih vozila na daljinama do 300m. Moe se uspjeno koristiti
i za unitavanje ive sile u lako utvrenim i srednje utvrenim
bunkerima, na daljinama do 400m.
77
78
BsT 82mm
2.7.1.1. NAMJENA
1500m
3000m
2.7.1.4. MUNICIJA
Mina M60 probija oklop debljine 200mm (90)
RKZ M72 probija oklop debljine 220mm (90)
Minimalni ugao pod kojim se aktivira mina je 25.
2.7.1.5. POSLUGA
Orue u borbi posluuje 5 posluilaca:
1. niandija
2. pomonik
3. donosioc
4. dodavalac
5. punioc
80
2.8. MINOBACAI
2.8.1.
MB 60mm
2.8.2.
MB 82mm
84
2.8.3.
3. TAKTIKA OBUKA
87
3.1.1.7. MASKIRANJE
Sve mjere, radovi i dejstva koja se preduzimaju u cilju
dovoenja neprijatelja u zabludu o naem mjestu, rasporedu,
djelatnosti i jaini nazivamo maskiranje.
Maskiranje se preduzima u miru i ratu bez posebnih nareenja.
Preduzimaju ga i sprovode svi pojedinci i j-ce radi skrivanja, ili
prikrivanja vlastite j-ce, sredstava i objekata od neprijateljskog
izvianja. Maskiranje treba izvoditi brzo, vjeto, potpuno i
neprekidno.
Demaskirajui znaci su osobine po kojima se mogu otkriti i
prepoznati neki predmeti, objekti, radovi, vojnici i j-ce u dejstvima,
pri kretanju i odmaranju. Danju su to najee: suvini pokreti i
prebacivanja, bljesak opreme i naoruanja, dim, staze i tragovi,
otpaci, raskopana zemlja itd. Nou su to: svijetlost ibice,
cigarete, depne lampe, vatre, zveckanje opreme, razgovor i
slino.
Sredstva za maskiranje su svi materijali koji se mogu
upotrijebiti pri maskiranju pojedinca, jedinica, naoruanja,
objekata, kao i radovi u cilju obmanjivanja. Dijele se na priruna i
formacijska.
Priruna sredstva su sva ona prirodna i vjetaka sredstva koja
se mogu upotrijebiti za maskiranje.
U formacijska sredstva za maskiranje spadaju:
maskirna uniforma
maskirna mrea (za ljem, za strijelca, univerzalni maskirni
element)
itd.
3.1.1.8. SIGNALI
Vizuelni signali su sva ona sredstva za signaliranje koja
zahtijevaju vid i koja se mogu koristiti za brz prijenos pripremljenih
poruka na manje razdaljine. Najuobiajeniji tipovi vizuelnih signala
su ruke, zastavice, pirotehnika i signali zemljavazduh. Meutim,
mogue se koristiti svim raspoloivim sredstvima, kao to su:
svjetlei hemijski tapii, baterijske lampe i slino uz uslov da je
njihova upotreba prepoznatljiva vojnicima.
Ogranienja vizuelnih signala su:
domaaj i pouzdanost vizuelne komunikacije su u znaajnoj
mjeri umanjeni kod slabe vidljivosti i kada teren ograniava
osmatranje;
90
REAKCIJA NA OSVJETLJAVANJE
Vojnici pripremaju ovaj poloaj kada imaju vrlo malo ili nimalo
vremena na raspolaganju za ureenje zaklona.
Privremeni borbeni poloaj bi trebao omoguiti frontalnu zatitu od
direktne vatre, istovremeno omoguujui frontalnu i kosu vatru.
Najjednostavniji borbeni poloaj moe se sastojati od rusaka i
velikog kamenja, koji bi se trebao nalaziti u malom udubljenju ili
rupi. Trebao bi se iskopati leei rov koji obezbjeuje odreenu
vrstu zatite. Ova vrsta poloaja je prikladna za postavljanje
zasjede ili za zatitu osmatrakih elemenata u toku izvoenja
operacija.
94
95
MINE
97
Protivpjeadijska rasprskavajua
odskona mina - 1
Dimenzije:
8 15 cm
Masa:
3 kg
Tijelo:
od kovanog elika
Eksplozivno punjenje: 0,425kg
Upalja:
UPROM-1 i zatitni ep sa dvije ice
Aktivira se potezom ili nagazom pod pritiskom mase od 3 i vie kg.
Ubatino dejstvo mine je na udaljenosti do 20m, a ranjavajue do 25m.
98
99
25kg. Moe biti presovan ili liven. Ako je trotil liven inicira se
pomou metka presovanog eksploziva.
Vitezit i kamniktit pakuju se u valjaste metke razliitih prenika,
duine i teine (prenik 2,2cm 28cm, duina do 14cm i mase do
2,5kg). Mogu biti plastini ili prakasti. (Plastini viteziti su osjetljivi
na udar, trenje i plamen. Kamniktiti su veoma osjetljivi na vlagu i
imaju kratak rok trajanja do 3 mjeseca ali nisu osjetljivi na
mehanika dejstva i vatru.) Za iniciranje ovih eksploziva dovoljna
je detonatorska kapsla br.8.
Za tapinski nain paljenja eksploziva koristi se: sporogorei
tapin i detonatorska kapsla br.8, a u cilju paljenja vie
eksplozivnih punjenja istovremeno i detonujui tapin.
Sporogorei tapin se sastoji od:
vodee niti,
sri i
omotaa.
Sr je od crnog baruta. Omota je nainjen od tri sloja pamune
pree. Trei sloj je natopljen tenim bitumenom zbog izolacije.
Kada je namijenjen za paljenje pod vodom, presvuen je
polivinilskim omotaem.
Sagorjeva brzinom 1 cm/s 1,5 cm/s.
Pali se minerskom ili obinom ibicom. tapin duine 8m 10m
pakuje se u parafinisane okrugle kutije ili polivinilske kese.
Ispravnost sporogoreeg tapina na brzinu gorenja provjerava se
na slijedei nain: noem se odsjee 30cm tapina, sa jedne
strane okomito na osu, a sa druge strane ukoso; tapin se zapali i
na satu prati vrijeme gorenja. Ako sagori za 30s 45s tapin je
ispravan.
Za provjeru prenosa varnice postupak je slijedei: odsjeku se dva
komada tapina duine 10cm i postave se suelice na razmaku
od 1cm; na jednom kraju tapina zapali se sr i ukoliko se
prenese varnica na drugi komad tapina i on se zapali, tapin je
ispravan u pogledu prenoenja varnice.
Detonirajui tapin je namijenjen za jednovremeno paljenje
veeg broja eksplozivnih punjenja. Sastoji se od:
vodee niti,
sri od brizantnog eksploziva,
omotaa od kudeljne ili pamune pree i
izolacije od plastine mase.
Detonatorska kapsla br.8 je namijenjena za paljenje eksploziva.
ima oblik aure i izraena je od aluminijuma. Osjetljiva je na udar,
103
104
NHB ORUJE
107
109
110
3.3.2.
DEKONTAMINACIJA
etkica,
tamponi.
Priprema za upotrebu je oko 2,5 min. Djelimina dekontaminacija
oruja traje 4-5 min, a potpuna 12-15 min. Odjea se ljeti
dekontaminira za 8, a zimi 10-12 min. Uvijek se poslije upotrebe
LPD, dekontaminira odjea, pa zatim oruje. Prilikom
dekontaminacije obavezno se upotrebljava zatitna maska i
rukavice.
Dekontaminacija oruja:
djelimino razmotanim tamponima skinuti kapi BOt;
sadraj fiole sasuti u boicu sa crvenim poklopcem i mukati
do raspadanja tableta;
obraditi oruje etkicom koja se povremeno umae u
pripremljeni rastvor, dok se oruje potpuno ne premae;
na isti nain obraditi oruje i rastvorom iz boice sa crnim
poklopcem;
jednim tamponom oruje posuiti, a drugim podmazati;
tampone zakopati ili spaliti, a neutroene rastvore uvati.
Dekontaminacija odjee:
pocjepati paketi, izvui kesicu sa prakom;
lakim udarima vreice po odjei zapraiti je u potpunosti,
utirui praak u tkaninu vreicom ili zatitnom rukavicom;
zimi pred spoljne povrine odjee zapraiti i odjeu ispod
povrinske;
istresti praak iz odjee lupkajui je rukom zatienom
rukavicom ili etkajui etkom;
jedan paketi koristi se za dekontaminaciju ljeti, a oba zimi.
3.3.4.2. FORMACIJSKA SREDSTVA ZA GRUPNU
DEKONTAMINACIJU
PRIBOR ZA DEKONTAMINACIJU ZAJEDNIKOG
PJEADIJSKOG ORUJA (PDPO)
namijenjen je za hemijsku dekontaminaciju zajednikog
pjeadijskog oruja (mitraljeza, minobacaa i bestrzajnih topova) i
dodjeljuje se za svako oruje. Slui za viekratnu upotrebu, a
popunjava se sa: 22g heksahlormelamina, 300ml toluola i 300ml
alkalnog rastvora. Masa pribora je oko 2kg. Glavni dijelovi PDPO
su:
kutija
posuda za rastvore
etka
115
kutija sa prakom
struga
igla
tamponi vate
spuva
Grupnu dekontaminaciju sa PDPO izvode posluioci nakon
zavretka pojedinane dekontaminacije i pod rukovodstvom
komandira odjeljenja.
Upotreba pribora:
U limenu posudu crvene boje sasuti praak iz plastine
crvene kutije. Na otvor posude naviti etku i sadraj mukati
2-3 min.
Vidljive kapljice BOt pokupiti tamponima, a grubu prljavtinu
sastrugati strugaem.
Okrenuti limenu posudu dnom nagore, pa oruje premazati
rastvorom.
Nakon izvjesnog vremena (do 30 min) krpom izbrisati
dekontamirano oruje, a im bude mogue detaljno ga
obrisati i podmazati.
Nakon utroka rastvora posude zatvoriti i sa spoljne strane
prebrisati suhom krpom. Brunirane elemente podmazati
uljem (ne ispirati vodom unutranjost limenih posuda za
rastvore).
Rastvori su otrovni pri udisanju para, dodiru sa koom i
unoenjem kroz usta.
Pri radu staviti zatitnu masku i rukavice.
Pribor za dekontaminaciju artiljerijskih orua (PDAO) je
namijenjen za hemijsku dekonaminaciju artiljerijskih orua, a
moe se upotrijebiti i za dekontaminaciju artiljerijskog pribora i
instrumenata. Dodjeljuje se uz svako artiljerijsko orue i uva kao
sastavni dio kompleta. Masa mu je oko 12,4 kg. Po izgledu i
sastavnim dijelovima, ovaj pribor je slian PDPO. U ovom priboru
je poveana koliina rastvora (po dvije kantice crvene i crne boje,
sa po 1,5 l rastvaraa). U priboru se nalaze i dvije bakelitne kutije
sa po 110g praka za dekontaminaciju, dvije etke i dva strugaa.
Pribor za dekontaminaciju vozila (PDV) namijenjen je za RHB
dekontaminaciju borbenih i neborbenih vozila, a moe se koristiti i
za dekontaminaciju drugih tehnikih sredstava. Masa PDV je 8 kg.
radna zapremina 20 l. Koliina materija za dekontaminaciju:
kaporita 4 kg, deterdenta 0,4 kg. Pribor se dodjeljuje uz svako
116
je
jedan
od
naina
117
prikuplanja
podataka o
NAINI IZVJETAVANJA
POKAZIVANJE CILJEVA
OSMATRANJE NOU
45
1,2 2
1,5
0,85 0,9
0,3 0,4
0,1 0,15
2
0,3
0,05 0,1
0,2 0,3
0,05 0,07
0,015
120
3
0,8 1,5
0,5
0,4
0,05
0,3
0,2
3.6. KOMUNIKACIJE
Komunikacija predstavlja sistem ostvarivanja veze i prenosa
informacija izmeu uesnika. Ona mora biti kvalitetno ostvarena,
te omoguavati pravovremen i jasan protok iformacija.
Komunikacija moe biti: radio, vizuelna, zvuna itd.
3.6.1.
INE KOMUNIKACIJE
konektor
"MTK"
za
prikljuivanje
mikrotelefonske
kombinacije,
zelena sijalica "O" koja pokazuje zauzee spojnog mosta s
pozivno-razgovornim dugmetom na uesnikim sekcijama i
crvene sijalice "1""7" koje pokazuju zauzee spojnog mosta
runim klizaima na uesnikim sekcijama.
Uesnika sekcija slui za prijem poziva od uesnika i za
uspostavljanje veze izmeu njih:
crvena sijalica "LD" koja signalizira prijem poziva od
uesnika,
pozivnorazgovorno dugme "G-T" za javljanje i pozivanje
uesnika,
dugme runog klizaa koje se pomjera vertikalno,
komutaciono polje "1""7" obojeno naizmjenino crnom i
zelenom bojom, slui za lake odabiranje komutacionog polja
pri uspostavljanju veza,
plastino bijelo polje za ispisivanje tajnog naziva stanice,
odn. tajnog broja starjeine ija je linija prikljuena,
brojanik "BRN" za biranje uesnika automatske centrale,
sijalica "OZ" koja svijetli pri pozivanju uesnika "LB"
prikljuka (induktorskih telefona),
ruica induktora "IND" za poziv uesnika "LB" prikljuka.
Na poleini centrale nalazi se:
konektor "PK-10" za prikljuenje "PKZP-10", kada su ine
linije prikljuene na "PKON-10",
prikljunice od "1" do "10" za direktno prikljuivanje inih
linija,
konektor "PR" za povezivanje sa drugom centralom,
poklopac ispod koga se nalaze dva reda naponskih
osiguraa od 350V, radi zatite od atmosferskih pranjenja,
poklopac ispod koga se nalaze 4 baterije od po 1,5V R20 za
napajanje mikrofona, sijalice i tranzistora,
prekida "TP" za koritenje ugraenog ili posrednikog
telefona. U donjem poloaju ("1") koristi se ugraeni telefon,
prikljunice "TLF" za prikljuivanje posrednikog telefona,
prikljunica za prikljuivanje uzemljenja.
Telefonska centrala ITC10 postavlja se za rad naelno na
zemljitu, u sklonitu, u vozilu. Centralu za rad postavlja posluioc
na slijedei nain:
skida prednji i zadnji poklopac centrale i stavlja ih na mjesto
gdje ne ometaju rad;
125
RADIO KOMUNIKACIJE
3.6.2.1. RU PRC-77
Radio-ureaj PRC-77 namijenjen je za odravanje radio veze na
kratkim rastojanjima za poljske uslove rada. Ureaj posluuje i
nosi vojnik.
Sastavni dijelovi:
primopredajnik;
antena (duga, kratka);
kuite za bateriju;
baterija;
MTK;
platnena torba;
leni nosa stanice.
Osnovni tehniki podaci:
frekventni opseg: 30,000 MHz 75,950 MHz
- niski band: 30,000 MHz 52,950 MHz
- visoki band: 53,000 MHz 75,950 MHz
ukupan broj kanala: 920
najmanji razmak izmeu radnih kanala: 50kHz
modulacija: fekventivna
domet sa kratkom antenom: 3 5 km
126
SIGNALNE KOMUNIKACIJE
128
3.6.4.
KURIRSKE KOMUNIKACIJE
RANE
ORTOPEDSKE POVREDE
ZAVOJI I POVEZI
ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA
ORJENTACIJA NA ZEMLJITU
Pojam orjentacije:
Orjentisati se na zemljitu znai odrediti svoj poloaj i pravac
kretanja (dejstva) u odnosu na strane svijeta i zemljine objekte, a
u borbenim uslovima i u odnosu na raspored dejstva i zadataka
svojih i neprijateljskih jedinica.
Vrste orjentacije:
geografska,
topografska i
taktika.
Geografka orjentacija se sastoji od nalaenja strana svijeta.
(Obino se na zemljitu pronalazi samo jedna strana svijeta
sjever.)
Topografska orjentacija sastoji se u odreivanju stajne take i
upoznavanju okolnog zemljita.
Taktika orjentacija predstavlja procjenu svog poloaja u odnosu
na raspored, dejstva i zadatke svojih i neprijateljskih jedinica.
Orjentacija pomou pojava u prirodi:
mravinjak je strmiji prema sjeveru;
kora na drvetu je grublja i deblja prema sjeveru;
kronja drveta je siromanija prema sjeveru;
godovi panja su gui u pravcu sjevera;
pomou zvijezde sjevernjae.
133
ITANJE MAPA
Boje na karti:
Postoji 5 (pet) osnovnih boja na karti:
PLAVA
- oznaava vodene povrine
ZELENA
- oznaava vegetaciju
SMEA
- oznaava elevaciju i reljef
CRNA
- oznaava vjetake objekte
CRVENA - oznaava glavne puteve
Postoji i esta boja na karti, dodatna, tzv. SMEE-CRVENA.
Koristi se nou uz crveno svjetlo vojne baterije, usljed ega se
smea boja pretvara u crvenu.
BIJELA boja na karti nije osnovna, iz razloga to ona oznaava
teren, koji nema vojnih vrijednosti.
Izohipsa je zatvorena kriva linija, koja spaja sve take iste
nadmorske visine.
Postoje indeksne ili osnovne, sredinje i pomone izohipse.
Terenski oblici:
Podjela tereskih oblika:
vee: brdo, sedlo, dolina, greben, depresija
manje: usjek, klanac, litica, mamuza;
Vrste nagiba i nain prepoznavanja:
ujednaeno blagi nagib - izohipse razmaknute ravnomjerno
ujednaeno strmi nagib - izohipse gusto rasporeene
udubljeni nagib - izohipse sa strana ue, a u sredini ire
rasporeene
ispupeni nagib - izohipse sa strana ire, a u sredini ire
rasporeene
3.8.4.
MJERENJA NA MAPI
FORMACIJE ODJELJENJA
GRENADIR
STRIJELAC
140
141
Odjeljenje u koloni:
VOA A-TIMA
PUKOMITRALJEZAC
GRENADIR
STRIJELAC
KOMANDIR ODJELJENJA
VOA B-TIMA
GRENADIR
STRIJELAC
PUKOMITRALJEZAC
STRIJELAC( U "DIJAMANTU")
G
P
KO
VT-B
P
S
VT-A
G
_____________________________________________PUT_
VT-A
G
G
S
S
KO
LEGENDA:
KO komandir odjeljenja
VT voa tima
P pukomitraljezac
G grenadir
S - strijelac
142
3.9.3.
143
PREKID KONTAKTA
REAKCIJA NA ZASJEDU
IENJE SAOBRAAJNICE
UNITAVANJE BUNKERA
3.10.
ODJELJENJE U ODBRANI
OSIGURANJE POLOAJA
149
3.10.1.4.
UREENJE POLAAJA
ZAPREAVANJE
150
3.10.2.3.
KONSOLIDACIJA I REORGANIZACIJA
3.11.
oklopna zatita
(najdeblji oklop na kupoli i na elu tenka, - najtanji oklop odozdo)
pokretljivost
(na putevima 30-60 km/h, van puta 15-30 km/h i u borbi 10-15 km/h)
periskop
farovi
152
3.12.
154
155
156
SADRAJ
1. SOP I VJEBOVNA OBUKA 1
1.1. SMJETAJ I RED 2
1.2. SVEANA ZAKLETVA 6
1.3. PRAVA I DUNOSTI VOJNIH LICA U VF.. 6
1.4. ODNOSI U VF.. 9
1.5. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA BEZ ORUJA. 11
1.6. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA SA ORUJEM 11
1.7. POZDRAVLJANJE.. 15
1.8. PRILAENJE STARJEINI I OSLOVLJAVANJE.. 16
1.9. RAD I UNUTRANJA SLUBA. 17
1.10. KRETANJE 22
1.11. OKRETANJE 22
1.12. VOJNA TAJNA. 23
1.13. VJEBOVNE RADNJE ODJELJENJA. 24
1.14. OBEZBJEENJE OBJEKATA, MATERIJALNIH SREDSTAVA I
LJUDSTVA 28
1.15. ZDRAVSTVENA ZATITA I ZATITA NA RADU.. 31
1.16. VOJNA DISCIPLINA 33
1.17. UZBUNA 34
1.18. PROTIVPOARNA ZATITA. 36
1.19. OSNOVE RATNOG PRAVA.. 39
2.
NAORUANJE SA NASTAVOM GAANJA. 43
2.1. ODREIVANJE DALJINE DO CILJA.. 44
2.2. PUKE I PUKOMITRALJEZI 7,62 mm. 47
2.3. PUKA M 16 A1.. 51
2.4. MITRALJEZI. 55
2.5. RUNE BOMBE.. 64
2.6. SREDSTVA ZA BLISKU PROTIVOKLOPNU BORBU.. 66
2.7. BESTRZAJNI TOPOVI 79
2.8. MINOBACAI.. 81
3. TAKTIKA OBUKA 87
3.1. POSTUPCI VOJNIKA U BORBI 88
3.2. ININJERIJSKO OSIGURANJE 95
3.3. PROTIVNUKLEARNO, HEMIJSKO, BIOLOKO OSIGURANJE 107
3.4. OSMATRANJE I TRAENJE CILJA. 117
3.5. POSTUPCI VOJNIKA U ODBRANI.. 121
3.6. KOMUNIKACIJE.. 122
3.7. PRVA POMO. 129
3.8. NAVIGACIJA NA KOPNU.. 133
3.9. ODJELJENJE U NAPADU. 138
3.10. ODJELJENJE U ODBRANI 149
3.11. BLISKA PROTIVOKLOPNA BORBA 151
3.12. PROTIVVAZDUNA ODBRANA STRIJELJAKIM
NAORUANJEM.. 153
SADRAJ. 157
Prilog: inovi u VF
157
VOJNIKI INOVI
VOJNIKI INOVI
* regrut
* vojnik
* vojnik 1. Klase
* kaplar
PODOFICIRSKI INOVI
* narednik
* tabni narednik
* narednik 1. Klase
* vii narednik
* glavni narednik
OFICIRSKI INOVI
* porunik
* natporunik
* kapetan
* major
* pukovnik
* brigadir
- CRNA POZADINA
- ZLATNE OZNAKE
GENERALSKI INOVI
* brigadni general
* general major
* general pukovnik
* general
KAPETAN
NATPORUNIK
PUKOVNIK
- CRNA POZADINA
- SREBRENE GREDE
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA SREBRENOJ TRACI
BRIGADIR
PORUNIK
MAJOR
OFICIRSKI INOVI
- CRNA POZADINA
- ZLATNI LISTOVI HRASTA
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
PODOFICIRSKI
- CRNA POZADINA
- ZLATNE PRUGE
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
GENERALSKI INOVI
BRIGADNI
GENERAL
GENERAL
MAJOR
GENERAL
PUKOVNIK
- CRNA POZADINA
UOKVIRENA ZLATNOM LINIJOM
- SREBRENE ZVIJEZDE
- DESET ZLATNIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
GENERAL