Rev. soc. polit., god. 16, br. 2, str 175-208, Zagreb 2009.

Forum: Znanje (ni)je roba?

Neizravno javno financiranje

visokog obrazovanja
MAJA VEHOVEC
Ekonomski institut Zagreb
U svim europskim zemljama visoko
obrazovanje dominatno ovisi o javnim
izvorima financiranja, a tek u manjoj mjeri o privatnim izvorima. Javno financiranje
visokog obrazovanja sastoji se iz izravnog
javnog financiranja visokokolskih ustanova i neizravnog javnog financiranja
(ili neizravnih dravnih potpora) korisnika
usluga odnosno studenata. Izravno javno
financiranje u rijetkim je sluajevima dovoljno izdano da omogui besplatno studiranje, a pogotovo to nije sluaj u zemljama
kao to je Hrvatska koja je 1994. godine
imala 63 registrirane javne ustanove u visokom obrazovanju da bi taj broj narastao na
111 javnih ustanova 2007. godine (MoSES,
2007.). Zbog rasta i unapreenja infrastrukture (primjerice novih zgrada, laboratorija
i sl.) rastu ukupni trokovi javnog financiranja koji ne mogu pokriti sve trokova
koje imaju visokokolske ustanove. Zbog
toga one upisuju dodatne kvote studenata
koji participiraju u trokovima kolarina.
Nedostatke takvog modela financiranja
najvie osjeaju studenti, ali i drutvo u
cjelini jer dio mlade populacije, unato
svojim sposobnostima, nema financijskih
uvjeta za takvu vrstu obrazovanja. Zbog
toga svaka zemlja treba razviti sustav financijske pomoi studentima putem neizravnih
oblika javnog financiranja.
Neizravno javno financiranje ima
viestruko korisne uinke za studente, ukupan sustav visokog obrazovanja i drutvo
u cjelini. U prvom redu radi se o uinku
poveanja raspoloivog dohotka za studenta i njegovu obitelji zbog ega visoko obrazovanje postaje dostupnije irem krugu po206

doi: 10.3935/rsp.v16i2.878

tencijalnih studenata slabijeg dohodovnog

statusa ili socijalno ugroenog statusa. Nije
manje zanemariv uinak koje takve potpore
imaju na sustav drutvenih vrijednosti jer se
nagrauju studenti koji najbolje izvravaju
svoje obveze ime se promoviraju poeljne
drutvene vrijednosti nagraivanja zasluga
za uloen rad i rezultat rada. One spadaju u
horizontalne dravne poticaje koji su prema
principu jednakosti u kriterijima zasluga i/
ili potreba dostupne svim korisnicima. One
su ekonomski i politiki legitiman sustav financijskih instrumenata pomoi studentima
koji se distribuira kroz mreu stipendija i
povlatenih kredita te putem pomoi obiteljima kroz porezne olakice.
Drava je odgovorna za izbor pravednih
mjerila, transparentnost u dodjeli potpora
te kontroli distribucije potpora to zahtijeva vrlo uinkovito funkcioniranje javne
administracije. Drugim rijeima, dravne
potpore studentima uinkovite su onoliko
koliko je uinkovita njihova kontrola (EIZ,
2008.). Upravo u ovom dijelu neizravnog javnog financiranja postoje znaajne
razlike meu europskim zemljama zbog
ega je nemogue tvrditi koja je varijacija
kombiniranog modela javnog financiranja
visokog obrazovanja uinkovitija od druge.
Stoga se moe zakljuiti da je uinkovit
svaki model javnog financiranja u kojem
poveanje izdataka za visoko obrazovanje
prati rast broja diplomiranih studenata koje
trite rada prihvaa. Samo poveanje javnih izdataka u visokom obrazovanju nee
doprinijeti uinkovitosti sustava visokog
obrazovanja ukoliko se financiranje ne
kontrolira u odnosu na rezultate studiranja

Rev. soc. polit., god. 16, br. 2, str 175-208, Zagreb 2009.

i uspjenost plasmana steenih znanja i

vjetina na tritu rada.
Europske zemlje imaju ve vie desetljea iskustva s neizravnim dravnim
potporama kroz sustave stipendiranja i
kreditiranja studenata, dok bive tranzicijske zemlje, u koje spada i Hrvatska,
imaju ogranieno iskustvo u stipendiranju
studenata i tek poetno iskustvo u praksi
kreditiranja studenata. Prema dostupnim
statistikim podacima (Eurostat) studenti u
Hrvatskoj do sada su koristili mali udio subvencija u ukupnim javnim izdacima za visoko obrazovanje od 4% (2005.) u usporedbi s Bugarskom (11%), Maarskom (16%) i
Slovenijom (24%). U Hrvatskoj su najei
dopunski izvor financiranja studija studentske stipendije koje olakavaju trokove
studija manjoj grupi studenata. Vea grupa
studenata ovisi o obiteljskom dohotku, dakle privatnim izvorima, zbog ega odreene
dohodovne i socijalne skupine nemaju
adekvatne uvjete za studiranje. U Hrvatskoj

Forum: Znanje (ni)je roba?

je stoga nuno jedan dio javnog financiranja

usmjeriti na neizravne dravne potpore studentima za trokove kolarina i standarda
studentskog ivota jer se ukupan broj studenata u Hrvatskoj u proteklih desetak godina
stalno poveavao, a broj studenata koji su
dobili pravo na besplatnu kolarinu na teret
MZO-a ostao je priblino jednak i njihov
se udio u studentskoj populaciji smanjuje.
Pri tome je vano uspostaviti iste ili sline
oblike dravnih potpora koje imaju studenti
u drugim europskim zemljama te primijeniti
transparente kriterije i mjerila za praenje
njihove distribucije.
LITERATURA:
Ekonomski institut Zagreb (2008). Subvencioniranje prehrane i smjetaja studenata. Radna
studija. Zagreb: Agencija za znanost i visoko
obrazovanje.
Ministry of Science, Education and Sports (2007).
OECD Thematic Review of Tertiary Education
Country Background Report for Croatia. Zagreb.

207