Pregled

Review

Paediatr Croat. 2012; 56 (Supl 1): 227-231

VOJTA PRINCIP U REHABILITACIJI DJECE S NEURORAZVOJNIM

POREMEAJIMA
SUZANA SKOILI KOTNIK*

Vojta princip predstavlja u rehabilitaciji motorike neurorazvojnih poremeaja moguu terapijsku metodu. U Vojta terapiji primjenjuju se uroeni koordinacijski kompleksi, koji se aktiviraju refleksno. Neurorazvojni poremeaji osim motorikih poremeaja
praeni su kompleksnom problematikom. Vojta terapijom utjeemo na motoriku, ali i na vegetativne funkcije, glatku muskulaturu te
intervertebralnu muskulaturu. Stoga ona predstavlja prikladnu metodu za optimalno poticanje razvoja.
Deskriptori: VOJTA TERAPIJA, REFLEKSNO POKRETANJE, KOMPLEKSI KOORDINACIJE, UINCI REFLEKSNOG POKRETANJA

Vojta princip ili terapiju refleksnom

lokomocijom utemeljio je eki neurolog
i neuropedijatar prof. Vaclav Vojta. U
svom radu na neurolokoj Klinici Karls
- sveuilita u Pragu, neuropedijatrijskom odjelu Klinike medicinskog fakulteta te potom Sveuilinoj poliklinici
za neuropedijatriju promatrajui djecu
s fiksiranom djejom cerebralnom paralizom uoava odreene zakonitosti u
njihovom pokretanju i obrascima dranja. Primjenom podraaja u vidu otpora
uvia pojavljivanje odreenih dijelova
motorikih obrazaca koji su se redovito
ponavljali u istom sadraju. Nakon toga
bi uoio smanjenje hipertonusa, poboljanu motoriku pa ak i govor. Tu postavlja temelje budueg terapijskog principa
te 1959., godine zapoinje provoditi terapiju djece sa cerebralnom parezom.
1968. emigrirao je u Saveznu republiku
Njemaku gdje je nastavio svoj rad, utemeljio Vojta udruenje te sa suradnicima
provodio edukaciju strunjaka u Njemakoj i inozemstvu. Osim terapijskom
pristupu detaljno je opisao i definirao
*Klinika za djeje bolesti
Kliniki bolniki centar "Sestre Milosrdnice"
Adresa za dopisivanje:
Suzana Skoili Kotnik, prof. reh. (Bacc. Physio.)
Klinika za djeje bolesti
Kliniki bolniki centar "Sestre Milosrdnice"
10000 Zagreb, Klaieva 16

idealnu motoriku zdravog dojeneta i

sve njene dijelove motorikog obrasca.
Idealna motorika ontogeneza predstavlja polazite za dijagnostiku i terapiju.
Utemeljio je ranu kinezioloku dijagnostiku dojenake dobi kako bi to ranije
dijagnosticirao odstupanja u motorici i
zapoeo ranu terapiju (u prva 3 mjeseca
ivota). Ova se rana dijagnostika temelji
na(1-4):
Procjeni spontane motorike s naglaskom na idealnu motoriku.
Poloajnim reakcijama - procjena posturalne reaktivnosti.
Primitivnim refleksima.
Terapijska primjena refleksnog pokretanja je prvotno bila ograniena na
fiksiranu djeju cerebralnu paralizu. Kasnije se podruje indikacija proiruje na
neurorizinu dojenad, najraznovrsnije
smetnje motorike i/ili posture djece te
konano na terapiju odraslih s razliitim
smetnjama motorike i/ili posture neuroloke ili ortopedske etiologije. Danas
se podruje primjene iri i u podruje
sportske medicine.
Refleksno pokretanje
U svom daljnjem radu i istraivanju
prof. Vojta pronalazi razliite uroene
i u sredinjem ivanom sustavu (SS)

pohranjene komplekse refleksnog pokretanja, koje naziva refleksnom lokomocijom. Otkrio je 3 razliita motorika
obrasca refleksnog pokretanja, kompleks
refleksnog okretanja, kompleks refleksnog puzanja te 1-6 poziciji. Svaki od
ova tri obrasca refleksnog pokretanja
meusobno se razlikuju u poetnim poloajima i po svojim kineziolokim sadrajima. Kompleks refleksnog okretanja
se provodi u poloaju na leima i preko
bonog poloaja aktivacija vodi do etverononog poloaja. Kompleks refleksnog puzanja se provodi u potrbunom
poloaju i aktivira se jedna vrsta puzanja. Pozicije 1-6 provode se iz "unja" i
aktivira se obrazac koji odgovara vertikalizaciji na dvije noge.
Poetni poloaji za svaki od navedenih koordinacijskih kompleksa su
definirani, kao i zone podraivanja te
smjerovi pritiska. U terapiji bolesnik se
iz poetnog poloaja pokree nakon podraivanja, refleksno u odreeni zavrni
poloaj. Svi navedeni kompleksi refleksnog pokretanja su uroeni i pohranjeni
u SS svakog ovjeka neovisno o njegovoj dobi i "spremni na poziv". Oni su
ujedno umjetni motoriki obrasci budui
se ne pojavljuju spontano ve refleksno
na primijenjeni podraaj na zone podraivanja. Obrasci refleksnog pokretanja se
uvijek iznova mogu pobuditi budui da
se proprioceptori gotovo uope ne adap227

S. Skoili Kotnik. Vojta princip u rehabilitaciji djece s neurorazvojnim poremeajima. Paediatr Croat. 2012; 56 (Supl 1): 227-231

tiraju. Predstavljaju visoko diferencirane

globalne motorike obrasce, koji aktiviraju popreno prugastu muskulaturu
cijelog tijela u odreenoj koordinaciji,
pojavljuju se u ritmiki, te su reproducibilni.
Kinezioloki sadraj
Kompleksi refleksnog pokretanja
su umjetni motoriki obrasci, ali sadre
globalne diferencirane miine kontrakcije koje odgovaraju idealnoj motorikoj
ontogenezi i vode dijete do slobodnog
hoda. Motoriki dijelovi globalnih obrazaca refleksnog pokretanja odgovaraju obrascima dranja i pokretanja koje
moemo vidjeti u idealnoj motorici prve
godine dojeneta do slobodnog hoda. Na
primjer u kompleksu refleksnog okretanja dio obrasca je hvatanje preko medijalne linije to odgovara dobi od 4,5 mjeseca, okretanje u potrbuni poloaj to
odgovara dobi od 6 mjeseci, i tako dalje.
Svaki od navedena 3 kompleksa refleksnog pokretanja sadri razliite dijelove
motorikih obrazaca koji sadre visoko
diferencirane miine kontrakcije. Vrlo
saeto i pojednostavljeno moemo rei
da se u refleksnom pokretanju aktiviraju
sljedee funkcije u dijelovima obrazaca:
ispruanje i intersegmentalna rotacija vratne i prsne kraljenice;
ispruanje lumbalne kraljenice i
zdjelice;
rotacija glave;

funkcija oslonca na zglob lakta;

funkcije oslonca nogu i to na lateralnu stranu zdjelice, medijalnu i lateralnu stranu koljena;
trodimenzionalno uspravljanje i pokretanje osovine zdjelinog i ramenog obrua na jednom ramenu odnosno kuku (u sagitalnoj, frontalnoj
i transvenzalnoj ravnini);
otvaranje ake i stopala sa abdukcijom svih metakarpalnih odnosno metatarzalnih kostiju;
funkcija hvatanja ake i stopala s pokretima prstiju;
otvaranje ake i stopala za funkciju
oslonca;
abdukcija metatarzalnih kostiju koja
odgovara fazi oslonca i odgurivanja
u slobodnom hodu;
diferencirani pokreti u gornjem i donjem skonom zglobu i metatarzalnom dijelu stopala potrebni za sve
faze koraka u hodu;
faze koraka u ukrienom obrascu
hoda (faza fleksije, relaksacije, oslonca i odgurivanja) povezane s pokretima zdjelice, kukova, koljena i stopala.
Ujedno se pobuuju i intenziviraju
vegetativne funkcije vezane za neuromiini sustav:
disanje s promjenom kapaciteta i frekvencije;

pokret oima u stranu, jedno oko prema temporalnom a drugo prema nazalnom kutu;

motorika debelog crijeva i mjehura;

pokret jezikom i donjom vilicom u

jednu stranu;

vazo-, pilo-, sudomotorike funkcije

(2).

diferencirana aktivnost miminih

miia u stranu;
pokreti gutanja;
u poloaju na leima funkcija oslonca na obje lopatice i dorzalnu stranu
zdjelice;
funkcije oslanjanja i uspravljanja ramena i kuka u potrbunom poloaju
i pri prijenosu teine kod prijelaza iz
lenom u boni poloaj;
228

Sva tri kompleksa refleksnog pokretanja su kinezioloki vrlo detaljno opisana miinom analizom, u kojoj je opisan
slijed miinih kontrakcija, sinergizmi
i miina diferencijacija kompletne popreno prugaste muskulature.
Neurofiziologija refleksnog
pokretanja
Vojta terapija ima cilj aktivirati uroene obrasce refleksnog pokretanja koji
sadre dijelove obrasca idealne motori-

ke ontogeneze. Djeci s neurorazvojnim

smetnjama ovi inae uroeni obrasci
idealne motorike ontogeneze nisu dostupni te ih se refleksnim pokretanjem
eli aktivirati.
Stimulacija neuronalnih struktura
zapoinje samim postavljanjem bolesnika u poetni poloaj, koji za miie, tetive i zglobove predstavlja proprioceptivni
podraaj istezanja (miino vreteno, golgievo tjelece). U poetnom poloaju
provodi se pritisak zadanog smjera na
odreene zone podraivanja to predstavlja podraaj na mehanoreceptore u
koi, te odreenih ineroreceptora. Kroz
istezanje miia i miinih grupa direktno se aferentno aktivira spinalna
segmentalna razina (u terapiji pojava
klonusa kod spastiara). Supraspinalna aktivacija odvija se preko direktnog
spinalnog senzornog puta - funiculus
posterior, indirektnog senzornog puta
spinocerebrelarnog, te spinoretikularnog puta. Preko tih putova se direktno
ili indirektno dolazi do retikularnog podruja modanog debla, koje predstavlja
najniu razinu koordinacije gdje se mogu
aktivirati potpuni motoriki odgovori iz
jedne zone podraivanja. Budui da u
aktivaciji dolazi do postraninog pokreta
oiju to navodi na pretpostavku da najviu koordinacijsku razinu treba traiti
iznad srednjeg mozga.
Uslijed aktivacije kompleksa refleksnog pokretanja, eferentnim putovima
dolazi do lokalnih motorikih odgovara
npr. na jednom ekstremitetu koji potom
prelaze u potpuni globalni obrazac refleksnog pokretanja. U eferentnom sustavu koordinacijskih kompleksa smatra
se da najveu ulogu ima retikulospinalni
put ali takoer i rubrospinalni i nigrospinalni put (1). Istovremenim podraivanjem vie zona na temelju prostorne
sumacije podraaja razvija se reakcija
bre i potpunije. Zadravanjem podraaja, primjenom podraivanja vie zona
istovremeno, i primjenom otpora na probueni pokret, dakle kroz vremensku i
prostornu sumaciju podraaja pojaavaju
se aferentni impulsi prema SS, ali i eferentni impulsi (2, 3).
Tada iz aktiviranog globalnog obrasca (miia, tetiva, zglobova, nekih unutarnjih organa) kreu aference u SS-

S. Skoili Kotnik. Vojta princip u rehabilitaciji djece s neurorazvojnim poremeajima. Paediatr Croat. 2012; 56 (Supl 1): 227-231

a (1, 2). Ta "struja" aferenci preplavljuje

cijeli SS tijekom podraivanja, te se
dijelovi obrasca kao "slika aferenci" pohranjuju (zapamuju) u SS. U praksi to
znai da smo djetetu dali na raspolaganje
obrazac motorike kojim inae ne raspolae u svojoj spontanoj motorici. Dijete
e potom te obrasce koristiti u svojoj
spontanoj motorici. Na primjer dijete sa
zatvorenom akom i adduciranim palcem nakon terapije ima otvorenu aku,
abducirane metakarpalne kosti i time
mu je omoguen kvalitetniji oslonac i
hvat. Promjena u dranju i spontanoj
motorici djeteta vidljiva je neposredno
nakon tretmana. To stanje "pobuenosti" traje nakon terapije od 30 minuta do
nekoliko sati ponekad i dana (3). Stoga
je vano doziranje terapije kako bi ti
obrasci djetetu bili na raspolaganju vei
dio dana te bi se tako SS-u dala ansa
da aktivira postojee neuronalne potencijale i potakne plasticitet. Moemo rei
da dojenetu koje se zbog prenatalnih,
natalnih ili postnatalnih uzroka nalazi
u stanju"blokade posturalne ontogeneze" primjenom refleksnog pokretanja
ukidamo tu "blokadu" i dajemo mu na
raspolaganje obrasce motorike iz idealnog i uroenog motorikog razvoja (1).
U praksi raspolaemo s nizom varijacija
poetnih poloaja, 10 zona podraivanja
i aktivacijskim tokama. Iz razliitih
kombinacija i varijacija nabrojanog mogue je (matematiki gledano) aktivirati
komplekse refleksnog pokretanja na tisue naina ovisno o individualnim potrebama djeteta.
Kad se govori o refleksnoj lokomociji ne moemo je usporediti s pojmom
refleksa, jer pod pojmom refleksa podrazumijevamo brzi segmentalni odgovor
na podraaj. U Vojta terapiji podraaj je
uvijek multifokalan, odgovor je globalan
i nije brz, ve traje tijekom cijelog podraivanja (7).
Terapijsko djelovanje
Osim utjecaja na motorike obrasce
Vojta terapija ima iroko djelovanje i na
dio vegetativnih funkcija vezanih za lokomociju. Dolazi do sudomotorikih i pilomotorikih funkcija, te vazomotornih
reakcija. Takoer dolazi do vegetativne
stabilizacije, utjecaja na ritam budnosti i

spavanja (1, 2). Kliniko iskustvo pokazuje da kod djece sa cerebralnom paralizom (CP) primjena Vojta terapije utjee
na dinamiku patolokih i primitivnih
refleksa, odnosno blokiraju se patoloki
refleksi a pojavljuju se blokirani primitivni refleksi. Tako se npr. kod prijeteeg
razvoja spastine dipareze blokira patoloki Rossolimo refleks a pojavljuje se
blokirani refleks hvata stopala.
Primjenom refleksnog pokretanja
moemo upravljati segmentalnom djelotvornou disanja i time poboljati
kvaliteta disanja. Kod djece sa neurorazvojnim poremeajima, cerebralnom
paralizom, povredama mozga i odraslih
nakon cerebrovaskularnog inzulta moe
povisiti ograniena mjera kostalnog disanja i samim tim povisiti vitalni kapacitet ak i za vie od dvostruko. Ujedno se
sprjeava nastanak ili smanjuju postojei
deformiteti grudnog koa (Harisonova
brazda, pectus carinatum, pectus infudibuliforme). Dokazano je da kod nedonoadi koja su zbog centralnih smetnji
koordinacije tretirana primjenom prsne
zone u refleksnom okretanju poboljana
pluna funkcija kod bronhopulmonalne
dysplasie (5). Kod djece sa CP i dizartrijom zapaa se poboljanje govora, iako
nije zapoeta logopedska terapija. esto
dolazi do brzog, pod postojeim okolnostima neoekivanog razvoja govora, koji
oznaujemo kao "govornu eksploziju". U
tijeku terapije refleksnom lokomocijom
dolazi i do aktivacije orofacijalnog podruja to znai da se aktivira facijalna
muskulatura, jezika i mandibule, ime se
poboljavaju funkcije vakanja i gutanja.
U terapiji djece sa CP otvara se aka, a
postignuta funkcija oslonca uvijek je povezana i sa postizanjem stereognozije.
Kroz refleksno pokretanje postie se stereognozija bez ciljanih vjebi taktilnih
osjetila hvatanjem.
Kod vie od 90% infantilnih spastinih hemipareza razvijaju se hemianoptike smetnje. Rano zapoetom
Vojta terapijom pojava hemianopsije se
moe sprijeiti, a kod kasnije zapoetog
lijeenja mogu se te promjene popraviti.
Alternirajui konvergentni strabizam je
esta popratna pojava kod djece s neurorazvojnim poremeajima a kod spastine infantilne dipareze gotovo redovita
pojava meutim primjenom refleksnog

pokretanja se smanjuje. Miine funkcije nisu mogue bez potpornog aparata i

time u velikoj mjeri ovise o skeletnom,
vezivnom aparatu i vezivnom tkivu i
razvoju miia te njihovom normalnom
fiziolokom dranju. Tako su npr. hemipareze i dipareze sklone nastajanju hipotrofija gornjih i donjih ekstremiteta. Kod
rano zapoetog i vie puta dnevno provoenog lijeenja normalizira se disproporcionalni rast. Kod primjene refleksnog
okretanja dolazi do pomicanja teita tijela, koje ima za posljedicu promijenjeno
optereenje ekstremiteta i djeluje kao podraaj na rast. Refleksnom lokomocijom
utjeemo na sekundarne smetnje na potpornom aparatu kod trauma mozga, nakon cerebrovaskularnog inzulta ali i kod
infantilne cerebralne paralize. Dokazano
je da primjena Vojta terapije optimalno
utjee na lijeenje primarnih i sekundarnih displastinih kukova (7).
Kod refleksnog pokretanja pored
miinih kontrakcija popreno prugaste muskulature aktivira se i dio glatke
muskulature (gastrointestinalni trakt,
mokrani sustav,koa). Ovo je izuzetno
bitno kod spinalnih lezija kao i kod myelomeningocoele gdje pozitivno utjeemo
na neurogeni mjehur, probleme s peristaltikom crijeva te otvorene sfinktere.
Odgovori dolaze iz svih razina centralne ivane regulacije poevi od spinalnog nivoa preko produene modine
(regulacija disanja) do najviih subkortikalnih i kortikalnih funkcija (gnostike
sposobnosti, funkcija govora) (2).
Razlika Vojta terapije u odnosu na
druge terapijske pristupe
Vojta terapija je specifina i razlikuje se od ostalih terapijskih pristupa prema sljedeim karakteristikama (6):
Vojta terapija se temelji na primjeni
uroenih motorikih kompleksa, za
razliku od ostalih terapijskih pristupa koji se temelje na primjeni uenja
funkcionalnog pokreta.
Koordinacijski kompleksi se aktiviraju neovisno o motivaciji i svjesnom pokretu bolesnika. Podraaj
koji aktivira kompleks dolazi izvana
i provodi se u odreenom poetnom
229

S. Skoili Kotnik. Vojta princip u rehabilitaciji djece s neurorazvojnim poremeajima. Paediatr Croat. 2012; 56 (Supl 1): 227-231

poloaju uslijed ega dolazi do automatski odvijajuih koordinacija. Dakle u terapiji se refleksogeno aktivira
koordinacijski kompleks, dok se u
ostalim terapijskim pristupima radi
sa svjesnom motorikom i motivacijom bolesnika.
U fizioterapiji se uobiajeno koriste
pojmovi "fizioloki obrazac motorike" i "normalna motorika". Vojta terapija bazira se na "idealnoj" motorici, terapeut u primjeni terapije prepoznaje idealne obrasce kao i sve varijacije odstupajuih pokreta koje treba
korigirati na odgovarajui nain.
Obrasci refleksnog pokretanja su cjeloviti i globalni obrasci pokretanja
koji se sastoje od dijelova obrazaca
koji se javljaju u razliitim sljedovima.
Refleksno pokretanje sadri principe
lokomocije koji su sadrani u opoj
definiciji pokretanja - upravljanje poloajem tijela, mehanizme uspravljanja i na njih vezani fazni pokret. U
Vojta terapiji je princip procjenjivanje na ope prihvaenim svojstvima
pokretanja. U ostalim terapijskim
pristupima se odnosi prema motorici
s aspektom na potpuno razliite odvojene funkcije.
U Vojta terapiji aktivacija i funkcija intervertebralne muskulature ima
glavnu ulogu. U ostalim terapijskim
pristupima nije mogue svjesno utjecati na intervertebralnu muskulaturu
te tako ona ima sporednu ulogu.
Indikacije i kontraindikacije
Apsolutne indikacije za primjenu u
ranoj terapiji dojenadi:
srednje teke i teke centralne smetnje koordinacije (CSK);
lagane CSK s asimetrijom (koje idu
u smjeru razvoja cerebralne pareze);
periferne lezije ivaca (npr. poroajna lezija brahialisa);

spinalne lezije;
kraniocerebralne povrede;
kongenitalne deformacije (npr. Arthrogryposis, Haeimivertebrae, miine i kotane aplazije i sl.);
kongenitalne miopatije.
Mogue indikacije za ranu terapiju u
dojenakoj dobi:
sindromi hipotonije razliite etiologije (npr. Morbus Down);
motorika retardacija;
poremeaji dranja i uspravljanja
(npr. skolioze, lordoze);
displazija kukova;
deformiteti stopala (pes equinovarus,
pes adductus).
Indikacije kod starije djece i odraslih:
djeja cerebralna paraliza;
steeni cerebralni sindromi;
spinalne lezije;
kongenitalne i steene periferne lezije ivaca;
miopatije;
skolioze i kifoze;
kontrakture zglobova;
funkcionalna ogranienja lokomotornog sustava;
multipla skleroza.
Kontraindikacije
poviena tjelesna temperatura (>38);
pauza od 10 dana nakon cijepljenja
"ivim" cjepivom;
metastaze i dijagnostiki nerazjanjeni tumori;

miini i neurogeni tortikolis;

akutna faza nakon operacije (do

stabilizacije cirkulacije i zarastanja
oiljka);

spina bifida i Hydrocephalus;

akutni upalni procesi;

230

epileptini napadaji u fazi uvoenja

terapije posebno West sy. pod terapijom kortikosteroidima;
trudnoa bolesnika;
u obiteljskim sredinama u kojima postoje poremeeni odnosi i nasilje.
Poseban oprez potreban je u terapiji
Osteogenesis imperfecta i kod osteoporotinih kostiju, te hemodinamskih sranih greaka (3).
Doziranje i trajanje terapije
Doziranje terapije je izuzetno vano
za stabilizaciju motorikih obrazaca u
SS. Stoga je preporuka terapiju provoditi 4 puta dnevno. Razmak izmeu dvije
terapijske jedinice trebao bi biti najmanje
dva sata, a preporuljivo tri i pol do etiri
sata. Nakon terapije potrebno je djetetu
bezuvjetno omoguiti slobodno pokretanje, kako bi dijete terapijski efekt moglo
koristiti u spontanoj motorici. U pravilu
nakon terapije se moe primijetiti promjena u motorici ili dranju bolesnika
(npr. uspravnije dranje trupa, zatvorena
usta, preciznije hvatanje i sl.). Uz ovakvo
doziranje djetetu je vei dio dana na raspolaganju probueni motoriki obrazac.
Trajanje terapijske jedinice potrebno je
prilagoditi dobi, osnovnom oboljenju
individualnom senzibilitetu i moguem
optereenju Kroz due vrijeme terapije
mogue optereenje bolesnika se poveava. Preporueno vrijeme je:
za nedonoe i novoroene 1-2 minute;
dojene do 4 mjeseca starosti 5-6 minuta;
dojene nakon 4 mjeseca starosti 1012 minuta;
malo dijete 15-20 minuta;
kolsko dijete, omladina i odrasli 2030 minuta (3).
Primjena terapije
Vojta terapeut nakon procjene spontane motorike djeteta utvruje glavni
problem, te bliski i daljnji terapijski cilj.
Potom postavlja individualan terapijski

S. Skoili Kotnik. Vojta princip u rehabilitaciji djece s neurorazvojnim poremeajima. Paediatr Croat. 2012; 56 (Supl 1): 227-231

program u skladu s glavnim problemom i

terapijskim ciljem. Kako bi se omoguilo provoenje terapije u ispravnoj "dozi",
terapeut provodi edukaciju roditelja koji
je provode kod kue. Terapija dojenadi
i male djece praena je specifinim plaem. Pla moe predstavljati optereenje
roditeljima, stoga je potrebno objasniti
razloge plaa. Terapija ne izaziva bol i
boli ne smije biti jer se inae ne moe
ostvariti refleksno pokretanje. Dojenad protestira zbog pasivnog poetnog
poloaja u kojem se zadrava ali i radi
samih probuenih motorikih aktiviteta.
Tijekom terapije dijete percipira svoje
tijelo drugaije nego tijekom spontanog
pokretanja. Dok su u spontanoj motorici
prisutni nekoordinirani pokreti tijekom
terapije dolazi u pravilu do koordiniranih pokreta koji su djetetu nepoznati (3).
Roditelje treba uputiti i na nain i vrstu
djetetovog plaa, budui da je pla njegov nain komunikacije s okolinom. U
terapiji se osim postavljenih motorikih
ciljeva postavlja i cilj razvoja suradnje
s djetetom i roditeljima, postizanje zadovoljstva i samopouzdanja djeteta. Od
izuzetne vanosti je psiholoki pristup
pacijentu i roditeljima, te je stoga potreb-

na podrka educiranog psihologa u timu

i edukacija fizioterapeuta. Kao i kod
drugih oblika terapije moe se pojaviti
otpor kod roditelja, bolesnika ili samog
fizioterapeuta koji je najee na nesvjesnom nivou a djeluje negativno na rezultate terapije. Stoga je potrebno takve
"signale" pravodobno i tono prepoznati,
te ukloniti kao nepotrebno optereenje u
provoenju terapije.
Osim toga provode se mjere za poboljanje odnosa izmeu djeteta i roditelja u samoj terapiji i izvan nje, te za
poticanje samostalnosti djeteta u terapijskoj situaciji i aktivnostima svakodnevnog ivota, kao i mjere za postizanje
suradnje, veselja i zadovoljstva djeteta za
vrijeme provoenja terapije. Takvim pristupom omoguuje se adekvatno i kvalitetno provoenje terapije refleksnom lokomocijom i samim time poveavaju se
terapijski rezultati (8). Terapijske granice
ovise o primarnom oboljenju, dobi u kojoj je terapija zapoela, mentalnoj retardaciji, pridruenim oboljenjima, ispravnom doziranju i provoenju terapije, kao
i ispravno postavljenim terapijskim ciljevima i terapijskom programu.

LITERATURA
1. Vojta V. Die zerebralen Bewegungsstrungen
im Suglingsalter. 8. izd. Stuttgart, Thieme
Verlag, 2008.
2. Vojta V, Peters A. Das Vojta Prinzip. 3 izd.
Springer Medizin Verlag Heidelberg, 2007.
3. Orth H. Das Kind in der Vojta Therapie. 1 izd.
Mnchen, Urban & Fischer, 2005.
4. Vojta V, Schweizer E. Die Entdeckung der idealen Motorik, 1 izd. Mnchen, Richard Pflaum
Verlag, 2009.
5. Bohme B, Futschik M. Verbesserte Lungenfunktion nach Vojta-Brustzonen-Reiz bei
bronchopulmonaler Dysplasie. Kinderheilkunde 1995; 143: 1231-4.
6. Schweizer E. Der unterschied zwischen der
Vojta terapie und anderen krankengymnastischen Therapiemethoden. Krankengymnastik
2000; 52 (4): 640-6.
7. Aufschnaiter D. Die physiotherapeutische
Behandlung der dysplastischen Hfte. Krankengymnastik 2000; 52 (3): 438-51.
8. Skoili S. Roditelj i dijete u Vojta terapeutskom timu. Zbornik Simpozija oposobljavanja
roditelja za primjereni tretman djeteta s cerebralnom paralizom. Hrvatski savez udruga cerebralne i djeje paralize. Varadinske toplice,
1999.

Summary
VOJTA IN REHABILITATION OF CHILDREN WITH NEURODEVELOPMENTAL DISORDERS
S. Skoili Kotnik

In Neurodevelopmental Disorder rehabilitation Vojta-Prinzip presents potential therapeutic method. Vojta therapy applies
inborn coordination complex, which are reflexively activated. Neurodevelopmental disorders in addition to motor disorders are
accompanied with set of complex problems. With Vojta therapy we influence on motor as well as on vegetative functions, smooth
muscles and autochtonous muscles. We found Vojta therapy, the principles and rational of which we discuss herein to be the method
of choice for promotion optimal development.
Descriptors: VOJTA THERAPY, REFLEX LOCOMOTION, COORDINATION COMPLEXES, EFFECTS OF REFLEX LOCOMOTION
Primljeno/Received: 10. 3. 2012.
Prihvaeno/Accepted: 3. 4. 2012.

231