kola:

Razred:
Mentor:
Kandidat:

PISMENA PRIPREMA
ZA IZVOENJE NASTAVNE JEDINICE
IZ FILOZOFIJE

Zagreb, 4. prosinca 2006.

NASTAVNA CJELINA: Antika filozofija

NASTAVNA JEDINICA: Heraklit
TIP NASTAVNOG SATA: obrada novog sadraja
ODGOJNO OBRAZOVNI ZADACI:
Obrazovni zadatak:
1. Nauiti osnovne filozofske misli velikog grkog filozofa Heraklita:
a) Heraklitovo uenje o neprekidnom kretanju i promjeni kao biti svijeta, b) uenje o
harmoniji koja tei suprotnosti, c) uenje o univerzalnoj zakonitosti svijeta (logosu), d)
Heraklitova kritika osjetilne spoznaje
2. Analiza Heraklitovih fragmenata
3. Sustavan pregled Heraklitova uenja
Funkcionalni zadatak:
1. Razvijati kritiko i filozofsko miljenje uenika (samostalno traenje i domiljanje
odgovora i izvoenje zakljuaka)
2. Razvijati sposobnost uenika za misaoni pristup tekstu, uoavanje problema i bitnog iz
teksta
3. Razvijati sposobnost usporeivanja dvaju misaonih sustava
Odgojni zadatak:
1. Poticati samostalnost uenika u radu i nihovu aktivnost
2. Razvijati kritiki pristup filozofskom uenju
3. poticati uenike na meusobnu suradnju prilikom rada u paru
4. Poticati praktinu primjrnu filozofskih misli u svakodnevnom ivotu
5. Uoavati vanost filozofije kao znanosti
NASTAVNE METODE:
a) usmeno izlaganje
b) rad na tekstu
c) metoda razgovora

OBLICI RADA:
- frontalni, individualni, rad u parovima
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
Udbenik: B. Kalin, Povijest filozofije, K, Zagreb, 1994., dodatna literatura, prozirnica,
grafoskop, ploa, kreda
KORELACIJA: etika, djelomino fizika i kemija
POPIS PRILOGA:
- protirnica 1: slika Heraklita
- prozirnica 2. skica usporedbe borbe i sklada suprotnosti sa lukom
- prozirnica 3: sinteza heraklitove filozofije
- pripremljeni materijal 1: Heraklitovi fragmenti
LITERATURA ZA UENIKE:
B. Kalin, Povijest filozofije, K, Zagreb, 1994.
LITERATURA ZA MASTAVNIKE:
a) struna:
B. Bonjak, Povijest filozofij (knjiga prva), MH, Zagreb, 1993.
A. Anzenbacher, Filozofija, K, Zagreb, 1995.
B. Russel, Mudrost zapada, Marijan tisak, 2005.
W. K. C. Guthrie, Povijest grke filozofije (knjiga prva), Naklada Juri, Zagreb, 2005.
Heraklit, Fragmenti, Moderna, Beograd, 1990.
b) metodika:
J. Marinkovi, Metodika nastave filozofije, K, Zagreb, 1983.

ARTIKULACIJA SATA:
b) UVODNI DIO (5 minuta)
- pokazivanje prozirnice s Heraklitovim likom
- razgovor i anegdota
- usmeno izlaganje
- ispisivanje na plou podataka o Heraklitu
c) OBRADA NOVOG GRADIVA (35 minuta)
Obrada Heraklitovih fragmenata i izvoenje uenja:
- rad s tekstom
- dijaloka metoda
- usmeno izlaganje
- rad na ploi
d) ZAVRNI DIO SATA (5 minuta)
Sustavni pregled Heraklitova uenja:
- usmeno izlaganje
- metoda razgovora
- aktualizacija teme

RAZRADA NASTAVNOG SATA

b) UVODNI DIO (5 minuta)

- na prozirnici pokazujem sliku sa Heraklitovim likom
Razgovor:
Smatrate li da su odrasli uvijek pametniji od djece? (uenici iznose svoje miljenje). Ne ini li
vam se kako i vai roditelji, a i mi profesori ponekad moemo biti kao mala djeca samo se
pravimo odraslima? (da) S kime bi se radije druili kada s roditeljima doete u goste, da li bi
radije s njima priali o politici ili moda radije radili neto drugo? (uenici obrazlau svoje
miljenje). Mislite li da su razgovori odraslih o politici uvijek pametni ili vam se ini kao da
se i oni, kao mala djeca igraju politike? ( uenici izlau svoje miljenje). Djeluju li vam
politiari kao da uvijek znaju to rade ili govore? (uenici iznose svoje miljenje)
Usmeno izlaganje:
Na slian nain razmilja i filozof kojega vidite projeciranog na ploi. Jedna anegdota kae
kako su ga nali gdje se sa djecom igra kocke. Kad su ga pitali zato to ini odgovorio im je:
Zato ste iznenaeni, vi nitarije? Nije li to bolje nego se igrati politike s vama?
Njegovo ime je Heraklit iz Efeza. ivio je na prijelazu iz 6. na 5. stoljee prije Krista. Zbog
njegova prorokog, metaforikog i jezgrovitog stila pisanja nazivali su ga mranim
Pokazujem na prozirnici:
HERAKLIT (iz Efeza) 6. 5. st. prije Krista

b) OBRADA NOVOG GRADIVA (35 minuta)

Rad na tekstu:
Proitajte Heraklitove fragmente iz udbenika na stranici 240. i 241.i izdvojite one u kojima
Heraklit pie o suprotnostima u svijetu, o njihovoj borbi i skladu.
Razgovor:
Koje ste fragmente izdvojili?
( fragmenti 8, 10, 23, 30, 32, 49a, 50, 51, 54, 60, 88, 91, 103, 111, 126)
- uenici glasno itaju pojedine fragmente.
emu priroda tei? (priroda tei suprotnostima). to ona tvori od tih suprotnosti? (priroda od
suprotnosti tvori sklad). Kako iz suprotnosti u svijetu nastaje harmonija? (harmonija nastaje
borbom suprotnosti)

Pokazujem uenicima prozirnicu sa skicom usporedbe luka i Heraklitove teze o skladu i borbi
suprotnosti
Usmeno izlaganje:
Kao to se to lijepo vidi na ovom prikazu luka, kada ga napnemo njegove ice tvore dvije
suprotne tendencije. Unato tome on tei vratiti se u svoje poetno skladno stanje, to e se i
dogoditi im pustimo icu.
Pokazujem na prozirnici:
Svijet harmonija iz suprotnosti (luk i lira)
-harmonija biva borbom
Razgovor (ponavljanje uenja pitagorejske i miletske kole):
Koji jo grki filozof govori o suprotnostima u svijetu? (Anaksimandar) to on konketno
govori o suprotnostima? (sve u svijetu nastaje izdvajanjem suprotnosti iz vjenog apeirona)
Tko u grkoj filozofiji govori o harmoniji i svijetu? (Pitagora) to je za njega svijet?
(harmonija i broj)
Je li svijet, prema Heraklitu, neprestano isti? (nije, sve se mijenja). to je onda sredinje
pitanje njegove filozofije? (pitanje o promjeni i kretanju). Bavi li se i miletska kola
problemom kretanja i promjene? (ne, oni trae ono to je nepromjenjivo, trae prauzrok (arhe,
pratvar, praelement)).
Pokazujem na prozirnici:
Sredinje pitanje problem kretanja (promjene)
Rad na tekstu:
Proitajte Heraklitove fragmente i izdvojite one koji govore o kretanju (fragmenti 6. 30. 49a,
60, 88, 91)
- uenici glasno itaju pojedine fragmente
Analiziramo fragment broj 6 Sunce nije samo svaki dan novo, nego je uvijek i neprestano
novo
Je li Sunce stvarno drugaije iz trenutka u trenutak? (neki u enici odgovaraju potvrdno, a
neki to negiraju, argumentiraju svoje stavove).
Dogaaju li se unutar Sunca kemijske reakcije? (da). Ukoliko se u svakom trenutku u Suncu
dogodi neka promjena makar i na atomskoj razini da li je ono u potpunosti isto kao i trenutak
ranije? (ne, ono se makar to bilo na atomskoj razini promijenilo)
to, dakle, ini svijet upravo ovakvim kakav jest? (promjena, kretanje). Ukoliko je kretanje
ono po emu svijet upravo jest to to jest, to je promjena za svijet? (ona je bit svijeta)

Pokazujem na prozirnici:
Kretanje je bit svijeta PANTA REI (sve tee)
Razgovor:
Unato stalnoj promjeni, postoji li neto to bi bilo zajedniko, to je to? (Postoji, to je logos)
Rad na tekstu:
Izdvojite Heraklitove fragmente koji govore o logosu. (1, 2, 30. 45, 70)
- uenici glasno itaju neke od izdvojenih fragmenata
Razgovor:
Moete li mi iz navedenih fragmenata izdvojiti glavne karakteristike logosa? (On je vjean,
po njenu se sve zbiva, zajedniki je za sve i valja ii za onom to je zajedniko, dua ima
dubok logos)
Pokazujem na prozirnici:
Logos sveopa zakonitost koja vlada svijetom
- zajedniki za sve
- vjean
Razgovor:
Moete li zakljuiti. to je to to je jedino stalno na svijetu? (promjena, kretanje, borba
suprotnosti)
Usmeno izlaganje:
Logos se zbiva kao harmonija i borba suprotnosti jer to svijet u svojoj cjelini i jest. To je ono
to je stalno i zajedniko svemu u svijetu.
Pokazujem na prozirnici:
- po njemu se sve zbiva kao harmonija i borba suprotnosti
Razgovor:
Kakav odnos imaju ljudi prema logosu, razumiju li ga? (ljudi ne razumiju logos i vladaju se
kao da svaki ima svoji vlastitu pamet fragmenti 1, 2, 45, 51, 54, 123). Da li je lako shvatiti
logos? (ne). Zato? (jer se priroda voli prikrivati). to Heraklit misli o prikrivenom skladu
prirode? ( on je bolji kada je skriven, ne smije upadati odmah u oi). Uoavate li vi zakonitost
koja vlada svijetom kroz harmoniju i borbu suprotnosti? (uenici izlau svoje miljenje)

Pokazujem na prozirnici:
- ljudi nemaju razumijevanja za logos
- ive kao da svaki ima svoju vlastitu pamet
-

priroda se voli prikrivati

Razgovor (ponavljanje uenja miletske kole):

Rekli smo da mileani trae ono to je nepromjenjivo u prirodi, trae pratvar. to pojedini
miletski filozofi imenuju kao arhe? (Tales vodu, Anaksimen zrak, Anaksimandar apeiron).
Unato stalnom kretanju i promjeni, imenuje li i Heraklit pratvar? Ako da, koju? (fragment
30 da, kao praelement imenuje vatru).
Da li je vatra shvaena u istom smislu kao voda, zrak ili apeiron kod mileana? Da li je ona
ono nepromjenjivo u prirodi? (ne moe biti shvaena u istom smislu jer prema Heraklitu u
svijetu vlada vjeno kretanje, ona je simbol tog kretanja)
- analiziramo fragment 30 u kojemu je najbolje objanjena Heraklitova slika svijeta i vatre
kao simbola svjetskog procesa kretanja)
Pokazujem na prozirnici:
Vatra praelement
- simbolizira svjetski proces kretanja
Usmeno izlaganje (ponavljanje gnoseologije):
to je to spoznaja? (ovjekova svijest o stvarnosti kao o neemu od te svijesti razliitom. Ona
je utvrivanje istine). Koje izvore spoznaje poznajete? (osjetila, razum, volja, intuicija)
Heraklit je prvi koji je bavio pitanjima izvora i vrijednosti spoznaje.
Pokazujem na prozirnici:
Heraklit se prvi bavio pitanjima izvora i vrijednosti spoznaje
Razgovor:
Izdvojite fragmente koji govore o odnosu osjetilne i racionalne spoznaje. (fragment 107)
Koja je prava spoznaja? (racionalna). Odbacuje li Heraklit u potpunosti vrijednost osjetilne
spoznaje? (ne, ali su ona loi svjedoci onima ije due nemaju sposobnost razumijevanja
poruke koji osjetila prenose, a takva je velika veina ljudi (fragment 49)). to mislite, sastoji
li se mudrost u posjedovanju irokog teoretskog znanja? (ne). Je li mogue da oni ne shvaaju
ono zajedniko svima? (da)

Pokazujem na prozirnici:
Prava spoznaja je racionalna
Osjetilna spoznaja ne zadovoljava jer ljudi ne razumiju poruke iz osjetila

d) ZAVRNI DIO SATA: (5 minuta)

Usmeno izlaganje:
Zahvaljujui vaoj odlinoj suradnji danas smu upoznali glavne filozofske misli velikog
grkog filozofa Heraklita. On je shvaanjima, kako ete kasnije vidjeti, utjecao na sav daljnji
razvoj grke filozofije. Njegovo filozofsko stajalite i danas je izuzetno inspirativno.
Sada emo zajedno ponoviti njegove teze kroz par kratkih pitanja.
Razgovor:
Kako Heraklit poima svijet? (poima ga kao harmoniju suprotnosti) Koja je osnovna
Heraklitova teza? (to je teza da se sve mijenja, sve tee, panta rei). Kako se u svijetu odvija
promjena? (odvija se kao sklad, harmonija suprotnosti i to biva borbom). to je simbol
vjenog procesa promjene? (simbol vjene promjene je vatra). Koja jedinstvena zakonitost
proima svijet? Izdvojite glavna obiljeja te zakonitosti. (ta zakonitost je logos. On je
zajedniki za sve, vjean, zbiva se kao harmonija i borba suprotnosti). Kakav je odnos ljudi
prema logosu? (ljudi ne razumiju logos, ne vode se njegovim pravilima). Koja je prava
spoznaja i zato? (prava spoznaja je racionalna spoznaja zato to ljudi ne razumiju poruke iz
osjetila)
Sada emo pokuati aktualizirati Heraklitovo uenje. Moete li mi rei utjecaj na vae ivote
ima Heraklitov nain promiljanja? (uenici iznose i argumentiraju svoje stavove)
Rezervno izlaganje:
Malo u vam pomoi tako to u iznjeti kako je Heraklitova misao utjecala na mene. Vi se s
tim moete, a i ne morate sloiti. Upoznavi njegovu filozofsku misao shvatila sam kako je
svaki trenutak jedinstven i neponovljiv jer ve u iduem trenutku biti u nova osoba, a oko
mene biti e neki novi svijet.
Zadavanje domae zadae:
U udbeniku, proitajte Parmenidov spjev O prirodi i odgovorite na pitanja koja se ispod
njega nalaze
Na kraju sata uenici izvlae dodatne Heraklitove fragmente (svaki uenik, izvlai po jedan
fragment)

Pozdrav:
ivite u skladu sa logosim

Rezervni materijal:
Rad u paru ili domaa zadaa
Na osnovu proitanih fragmenata neka svaki par u klupi napie, u heraklitskom stilu, jo
poneku misao na temu suprotnosti i sklada u svijetu, promjene, racionalne i osjetilne
spoznaje, spoznaje logosa
Na primjer: Put u daljinu jednak je onome koji vodi u najvee dubine ovjeka samog.
Pozdrav:
Zahvaljujem vam se na divnoj suradnji.

HERAKLIT (iz Efeza) 6. 5. st. prije Krista

Svijet harmonija iz suprotnosti (luk i lira)
-harmonija biva borbom
Sredinje pitanje problem kretanja (promjene)
Kretanje je bit svijeta PANTA REI (sve tee)
Logos sveopa zakonitost koja vlada svijetom
- zajedniki za sve
- vjean
- po njemu se sve zbiva kao harmonija i borba suprotnosti
- ljudi nemaju razumijevanja za logos
- ive kao da svaki ima svoju vlastitu pamet
- priroda se voli prikrivati
Vatra praelement
- simbolizira svjetski proces kretanja
Heraklit se prvi bavio pitanjima izvora i vrijednosti spoznaje
Prava spoznaja je racionalna
Osjetilna spoznaja ne zadovoljava jer ljudi ne razumiju poruke iz osjetila

Budni imaju jedan jedini i zajedniki svijet, (a oni koji spavaju)

svako se okree svome posebnome.
Nauiti mnoge stvari ne znai nauiti shvaati
Besmrtni su smrtni, smrtni besmrtni; jer ovi drugi ive smru onih
prvih, a umrli su njihovim ivotom.
Velik dio boanskoga izmie spoznaji zbog nevjerovanja
ovjek je u oima boanstva djetinjast, isto onako kao dijete u
oima ovjeka.
ovjekova priroda nema saznanja, dok boanska ima.
to budni gledamo jest smrt, to u snu jest ivot.
Sve stvari su zamjena za Vatru, i Vatra za sve stvari, kao to su robe
zamjena za zlato i zlato za robe
Vrijeme je dijete to se igra s kameniima, kraljevska mo je djeja
Duama je smrt da postanu voda, a vodi smrt da postane zemlja. Pa
ipak, od zemlje postaje voda, a od vode dua.
Dua ima mjeru koju sama sebe poveava.
Kad budale uju, oni su poput gluhih: o njima poslovica kae da ih
nema kad su prisutni

Bogu je sve lijepo i dobro i pravedno, samo to su ljudi shvatili

jedno kao nepravedno a drugo kao nepravedno.
ovjekova priroda nema saznanja, dok boanska ima.
Iako spavaju, ljudi su ipak radnici i suradnici zbivanjima u svijetu.
Magarcima je draa slama od zlata
Kao god to pauk, sjedei na sredini svoje mree, osjeti im muha
raskine koju nit, pa zato brzo tamo potri, kao da mu je ao da je nit
presjeena, tako isto i ovjeja dua, ako je neki dio tijela
povrjeen, kao da ne moe podnjeti povredu tijela, za koje je vrsto
i u odreenoj mjeri vezana.
Odvojili su se od onoga s ime su najvie I neprestano u dodiru
Nevidljiva harmonija jaa je od vidljive
Rat je otac I kralj svega, jedne je pokazao kao bogove, druge kao
ljude, jedne je uinio robovima, a druge slobodnima
Treba znati da je rat opa pojava, da je pravda borba i da se sve
dogaa kroz borbu I po nudi
Kad nadoe vatra, sve e, suditi I osuditi
Promjene vatre su: najprije nore, a od mora polovina je zemlja, a
druga je polovina vatrena

Besmrtni su smrtni, smrtni su besmrtni, ivei smrt drugih I umirui

njihov ivot
Sunce nee prekoraiti svoje mjere; inae e ga pronai Erinije,
pomonice Pravde
Pravda e osuditi sve one koji izmiljaju I svjedoe lai
Dobro I zlo su jedno
Kako netko moe ostati skriven pred onim to nikada ne zalazi
Vatra je oskudica I sitost
Uzalud se ljudi krvlju iste kada se njome okaljaju, kao kada bi se
ovjek, ugazivi u blato, pokuao blatom oprati. Kad bi ga netko
opazio da tako ini, smatrao bi ga ludim
Kad oljudi umru, eka ih ono emu se ne nadaju niti slute
to budni vidimo je smrt, to u snu vidimo je san
Bogovi i ljudi aste one poginule u ratu
Ako je srea u tjelesnim nasladama, morali bismo goveda zvati
sretnima kada nau grahoricu za jelo
Uzvienije smrti dobivaju vee nagrade

Ne nagaajmo nepromiljeno o najveim stvarima