A.B.

imi, pjesme zbirka Preobraenja

Ekspresionizam u europskim knjievnostima
Ekspresionizam se razvio u Njemakoj i bio je vodei knjievni smjer od 1910. do 1924. godine.
Ekspresionistiki umjetnici negiraju objektivnu stvarnost, donose iskrivljene slike, prikazuju
stanje oaja i besperspektivnosti, zaokupljeni su problemima rata, bolesti i smrti.
Ekspresionizam se razvio i u slikarstvu, gdje umjetnik izraava na platnu svoju unutarnju stvarnost,
odnosno stanje vlastite due. Jedna od najpoznatijih ekspresionistikih slika je litografija Krik
Edvarda Muncha, na kojoj slikar izobliuje stvarnost kako bi iskazao krik due. Na toj slici sve je
izoblieno: i osoba koja vriti i izoblieno uznemiren krajolik.
Najznaajniji knjievnici ekspresionizma su Franz Werfel, Georg Trakl i Gottfried Benn.
Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
I hrvatski ekspresionisti nastoje u svojim djelima izraziti krik vlastite due. U knjievnim ostvarenjima
prevladava pesimistino raspoloenje, strah, usamljenost i otuenost.
Predstavnici ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti su:
Ulderiko Donadini (objavom asopisa Kokot zapoinje ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
1916. g.; u njemu se objavljuju lanci u kojima se iznosi pobuna protiv tradicionalnog stvaralatva i
prihvaa futurizam.
Antun Branko imi istie umjetnost u ekspresiji (asopisi Vijavica, Juri, Knjievnik, zbirka
pjesama Preobraenja)
Miroslav Krlea (u svojim djelima zbirci pjesama Simfonije i dramama dramskog ciklusa Legende)
August Cesarec (ekspresionistiki utjecaj vidljiv u djelima Stihovi, Careva kraljevina, Za novim
putem.
Ivo Andri (u pjesnikim prozama Ex Ponto i Nemiri)
Antun Branko imi
U hercegovakome selu Drinovcima roen je 18. studenoga 1893. veliki i nesretni hrvatski pjesnik
Antun Branko imi.
Veliki jer je u jedinoj pjesnikoj zbirci - Preobraenja, objavljenoj za ivota, unio u hrvatsku poeziju
nove svjetove i otvorio nove staze, a nesretni jer je njegov ivotni put, izmoren tada neizljeivom
boleu suicom trajao nepunih dvadeset i sedam godina. Umro je 2. svibnja 1925. u Zagrebu.
U osmom razredu (gimnazije) napustio je kolu i postao slobodan knjievnik i publicist. Ureivao je
asopise Vijavica i Juri, s Milanom Begoviem Savremenik, a 1924. i 1925. asopis Knjievnik koji
je pokuao nastaviti njegov brat Stanislav imi.

Preobraenja
Objavljena 1920. g.
Zbirka pjesama u kojoj ve u naslovu izraava bit ekspresionistikog pjesnitva: preobrazba vanjske
stvarnosti u pjesnikovu unutarnju stvarnost i potom njezino izraavanje u pjesmi.
Upravo zato ne treba u njegovim pjesmama traiti vanjski pejza, prepoznatljive opise npr. zaviaja
(konkretno Hercegovine u istoimenim pjesmama). imi iznosi pejsae vlastite due, a to nagovjetava
i bojama (osobito plavom bojom).
Boje u njegovim pjesmama imaju posebno, simboliko znaenje.
Preobraenja su prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj knjievnosti jer imi tei slobodi
izraavanja i u tematskom i u formalnom smislu.
Pjesme imaju obiljeje ekspresionizma:
krtost u izrazu
eliptine reenice
vanost boja
vanost grafikog izgleda pjesme.
Neke od pjesama iz zbirke su: Pjesnici, Moja preobraenja, Povratak, Hercegovina, Smrt i ja, Ruak
siromaha itd.

U toj zbirci imi pie o ivotu, smrti, umjetnikom stvaranju, a motivi su mu tipini za
ekspresionizam: strah, nemir, bol due, smrt, itd.
Hercegovina
Tema pjesme je pjesnikov doivljaj zaviaja i djetinjstva te osjeaji vezani uz vlastito odrastanje.
Pjesma je pisana slobodnim stihom nema rime, stihovi su nejednake duljine i nema interpunkcije.
Motivi iz krajolika: kua parnog mlina na rubu livade, crni vlak, kue, stabla, dvorita, bijeli prozori.
U pjesmi dominira mrak s povremenim prodorima svjetlosti.
Pjesma zavrava motivom bijelih svijetlih prozora.
Plava boja upuuje na to da je rije o pjesnikovoj unutarnjoj, a ne vanjskoj stvarnosti; crna boja
upuuje na negativna raspoloenja i strahove, a bijela na optimizam.
Konkretni motivi iz krajolika iznose pjesnikove osjeaje vezane uz djetinjstvo i zaviaj, strah i
divljenje pred parnim mlinom, odnosno ' krvlju naslikanom slikarijom na nebu', vrisak oaja uarenih
opeka vrisak je oaja i straha 'uarene' mladosti pred ivotnim izazovima.
Crni vlak koji vriti prema nevidljivoj stanici slutnja je smrti.
Povremeno izviranje zaviajnih motiva u pjesmi ukazuje na prisjeanje na zaviaj u pjesnikovoj
svijesti.
Usprkos sveopem pesimizmu pjesma zavrava stihovima koji upuuju na optimizam i ljepotu
pojedinih ivotnih trenutaka, iako su cjelokupni dojam i slika ivota poprilino mrani i pesimistini.
Pjesnik je ozvuio pjesmu vritanjem i obojio je uglavnom crnom bojom, to upuuje na pesimizam i
strah koji ga obuzimao i koji ga obuzima prisjeanjem na zaviaj.
Ljubav
Ljubavna pjesma Ljubav govori o ljubavi prema voljenoj eni.
Motivi u pjesmi su: lampa, plat, no, uma, more, krila.
U pjesmi uoavamo pjesnike slike: vizualne (zgasnuli smo utu lampu), akustine (vani ume oblaci
i stabla)
Od stilskih sredstava: epiteti: utu, plavi, teka; metafora: vani lete teka krila.
Pjesma nema rime, stihovi su nejednake duljine pisana je dakle slobodnim stihom.
Ritam je neujednaen.
Od interpunkcijskih znakova u pjesmi se pojavljuju samo dva zareza.
Opomena
Misaona lirska pjesma Opomena govori o putovanju kroz ivot, o ivotu i postojanju.
Pjesma se sastoji od etiri strofe po tri stiha. Pisana je slobodnim stihom nema rime, ritam je
neujednaen zbog razliite duljine stihova.
Motivi u pjesmi su zvijezde, svjetlost, pogledi, prah.
Poruku pjesme moemo izraziti reenicom: ako sve u ivotu napravi to eli, na kraju e biti
sretan.
Otkupljenje
Tema ove misaone pjesme je Boje otkupljenje ljudskoga ivota. Tema je izraena stihovima: sin
Boji, nebo, bijeda, svijet, Bog, zemlja, izlet.
Izraz je krt, nema pjesnikih slika, a od stilskih sredstava uoava se metafora.
Stih je slobodan, pjesma je bez rime, neujednaenog ritma, bez interpunkcije osim jedne dvotoke.
Smrt i ja
Pjesma iznosi pjesnikov doivljaj smrti, sa smrti kao glavnim motivom.
Pjesnik je svjestan smrti i osjea da ga smrt eka. Ona je za njega neto posve uobiajeno i normalno,
ona s ovjekom raste od roenja. imi ne tuguje zbog smrti, on samo shvaa da je smrt neobjanjiva i
beskrajna.
Pjesma je pisana slobodnim stihom, ujednaenoga je ritma.
Od interpunkcijskih znakova u pjesmi se javljaju dvotoje i toka ti znakovi dijele pjesmu na tri
dijela; na kraju pjesme nema interpunkcije, to potvruje pjesnikovu misao o smrti.
Ruak siromaha
Socijalna lirska pjesma govori o pjesnikovu doivljaju siromatva, navodei motive ruak, ivot,
tiina, krv, tijelo. Siromasi osjeaju stid, strah, osamljenost, podvojenost izmeu vlastita tijela i duha
svoje tijelo doivljava kao tue, a vlastitu krv kao jelo. Pjesnik ne analizira i ne istrauje drutvene
korijene siromatva, ve osjeaje siromanih i osjeaj krivnje zbog obiljeenosti u drutvu.

Pjesma se sastoji od etiri strofe i pisana je slobodnim stihom.

Marija
Pjesma Marija je lirska religiozna pjesma i govori o boli Djevice Marije zbog gubitka sina.
Motivi u pjesmi su: Marija, majka, bol, porod, srce, raspinjanje, sin, Bog, muka, poziv slubenice.
U pjesmi uoavamo pjesnike slike: Marija kao Boja slubenica raa Sina Bojega. Marija pati zbog
sinove smrti. Marija prihvaa slubu koju joj je Bog odredio.
Pjesma ne obiluje stilskim sredstvima, ali neka od njih su: epiteti: ivog sina, mrtvog Boga
Personifikacija: i smjerno prignula se pred zakonom, koji tako hoe.
Misli prikazuju proces preobraenja pjesnika i pjesme u vremenu. Dojam je da pjesnik smrt doivljava
kao neto posve normalo.
Stih u pjesmi je slobodan, a ritminost je ista kroz sve stihove. Stihovi redovito dolaze u razliitim
duinama. Interpunkcije u pjesmi nema, osim jednom zareza u prvom i u zadnjem stihu.
Napitnica
Lirska socijalna pjesma koja govori o ljudima vieg stalea koje nije briga ni za koga, njima je samo
u interesu da su siti i napiti, ele da im se zemlja vrti, a siromasima kako bude. Motivi s pomou kojih
se obrauje tema su: muka, ruke, zemlja, mir, smrt. Pjesma je siromana stilskim sredstvima.
Stih je slobodan, a ritam ujednaen. U svakoj strofi prva dva stiha su jednake duljine,a trei je neto
krai.
Pjesma ostavlja negativan dojam jer pjesnik opisuje kako monici ne mare za nemone, kako se ele
opijati samo da zaborave nas 'obine', siromane i nemone.

Pred Vama se (u okviru ispod) nalazi ulomak iz eseja Slobodana Prosperova

Novaka o
A. B. imiu i u njemu imieva pjesma Opomena.
Na sljedeoj stranici nalaze se upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
Pozorno ih proitajte.
Ne zaboravite da za pisanje kolskoga eseja odabirete samo jedan od
dvaju
ponuenih zadataka.
Pozorno proitajte oba zadatka u cijelosti prije odabira zadatka za kolski esej.
Iza naslova svoje zbirke pjesama skrio je imi svoje vjerovanje da se prema
diktatu
pjesnikove due u poeziji zbivaju alkemijska preobraenja materijalnih i vidljivih
stvari. Taj
avangardist nije htio vjerovati u materijalno kao njegovi futuristiki prethodnici,
niti je vjerovao
u strojeve niti u beutnost lutaka. (...)
Po njemu umjetnost se iskazuje u ekspresivnosti, a ne u ljepoti, ali dok je u
proglasima bio
patetian, u vlastitoj je lirici bio priguen i odmjeren. Njemu je vlastita
knjievnost bila krik,
ali ne samo krik prema van, nego jo vie krik prema unutra. Zato njegovom
lirikom odjekuje
tiina. (...)
Sutinu svemira traio je u zvijezdama za koje je bio uvjeren da su najbolje
vidljive kroz
nutrinu due. (...) Bio je pjesnik koji je stvorio astralne stihove to su posjedovali
neobinu
blizinu s vjenou:
Opomena
ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prei sav u zvijezde!
kolski esej mora biti napisan na listu za kolski esej.
kolski esej mora biti napisan itko, pisanim slovima i crnom ili plavom kemijskom
olovkom ili
nalivperom.
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradbom i
zakljukom.
kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.
U svoj kolski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje.

Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje
Predstavite Antuna Branka imia u kontekstu knjievnoga pravca u kojemu je
stvarao.
Kako Prosperov Novak tumai naslov imieve zbirke? Navedite temeljna obiljeja
imieve poezije.
Interpretirajte pjesmu Opomena oslanjajui se posebno na kljune rijei pjesme.
Svrstajte pjesmu Opomena u tematske cjeline imieva pjesnitva. Objasnite
smisao naslova pjesme. Odredite ulogu glagolskih oblika i razgodaka u strukturi
pjesme. to predlae imi ovjeku u posljednjoj strofi?
Komentirajte reenicu Prosperova Novaka: Sutinu svemira traio je u zvijezdama
za koje je bio uvjeren da su najbolje vidljive kroz nutrinu due.
Kakav je Va osobni doivljaj imieve poezije?
Svoje tvrdnje potkrijepite citatima ili parafrazama iz pjesme.
Pred Vama se (u okviru ispod i u okviru na sljedeoj stranici) nalaze esej Viktora
megaa
Sablazan u tramvaju i pjesma Napitnica Antuna Branka imia.
Napomena: Ne trebate navoditi stvaralaku biografiju Viktora megaa i Antuna
Branka
imia.
* Viktor mega (1929.) knjievni je povjesniar, teoretiar, esejist i germanist
svjetskoga
ugleda. Aktivno je prisutan u hrvatskome i njemakome znanstvenome ivotu.
* Antun Branko imi (1898. 1925.), pjesnik, kritiar, prozaik i prevoditelj
Sablazan u tramvaju
Dogodilo se to nedavno, a moglo se zbiti svaki dan. Na jednoj je tramvajskoj
postaji u kola
uao jedan starac, invalid. Prosio je, u jednoj ruci eir, u drugoj take. Putnici,
zaokupljeni
mobitelima i kopanjem po nosu, nisu se dali smesti. Neobino su zainteresirano
promatrali
ulicu. Dao sam mu to sam imao sitnoga. Pogledi su se tada zapiljili u mene,
drznika
sablanjiva ponaanja, koji kvari negativnu solidarnost. Netko je promrmljao: Stari
e ionako
zdimiti u prvu birtiju. Na iduoj postaji, jednoj od sredinjih u gradu, mnogi su
putnici sili.
Zdimili su u prvi kafi da se oporave od oka.
Viktor mega, sms eseji
Napitnica
Mi smo siti. Mi smo siti.
A za druge nek se stara
Onaj tko ih stvara!
Sad hajdemo piti, piti!
Plod sve tue muke
dolazi u nae ruke!
Opijmo se, opijmo se!
Za bol drugih nijemi,
za krik drugih gluhi!

I bez nas se zemlja vrti!

Tko se mui i tko trpi
sam e nai mir u smrti!
Pijmo!
Antun Branko imi
UPUTE
kolski esej mora biti napisan na listu za kolski esej.
kolski esej mora biti napisan itko, pisanim slovima i crnom ili plavom kemijskom
olovkom
ili nalivperom.
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradbom i
zakljukom.
kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.
U svoj kolski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje
Odredite temu polaznih tekstova i napiite to im je zajedniko.
Kako se prema svojoj stvarnosti odnosi Viktor mega, a kako Antun Branko
imi?
U kojem se dijelu prvoga i drugoga teksta razotkrivaju poruke?
Kakav je Va stav prema ponaanju ljudi u tramvaju u megaevu tekstu, a kakav
prema ponaanju ljudi u imievoj pjesmi? Kakav tip ljudi oni predstavljaju?
Prepoznajte i obrazloite ironiju u obama tekstovima.
Koji je od autora, prema Vaem miljenju, kritiniji prema ljudima u svojem
vremenu?
Obrazloite svoje miljenje.
to Vi mislite o ponaanju ljudi u eseju Sablazan u tramvaju i u pjesmi Napitnica?