MJEOVITA SREDNJA MEDICINSKA KOLA

ZENICA
kolska 2014/2015.godina

MALIGNI MELANOM
-maturski rad-

MENTOR:
KANDIDAT:
Prof.Dr.Lejla Tandir
Amela Deli

Zenica,2015.godina
SADRAJ
1.0 Uvod........................................................................
......................................1
2.0 Melanom-graa i podjela.......................................................
.....................2
2.1. Graa......................................................................
...........................2
2.2 Podjela...................................................................
.............................2
3.0 Aktinika keratoza............................................................
..........................4
4.0 Karcinom bazalnih stanica...................................................
......................5
5.0 Karcinom skvamoznih stanica.................................................
..................6
6.0 Melanom.....................................................................
..................................7
6.1 Oblici melanoma...........................................................
.....................8
6.2 Dijagnoza melanoma........................................................
.................9
6.3 Prognoza i lijeenje........................................................
...................10
7.0 Prevencija..................................................................
...................................11
8.0 Rizini faktori za nastanak malignog melanoma.................................
.....14
9.0 Zakljuak.....................................................................
.................................15
Literatura................................................................

.....................................16
1.0 UVOD
Melanom je jedan od tumora s najveom ekspanzijom u posljednje vrijeme, a broj obo
ljelih od
melanoma je u stalnom porastu. Ovi maligni tumori koe ugroavaju ivot ovjeka i javlja
ju se
uglavnom na dijelovima tijela koji su intenzivnije izlagani suncu.
Do sada se smatralo da melanom nastaje iz mladea, ali najnovija istraivanja su poka
zala da u
70 posto sluajeva, melanom nastaje na nepromijenjenoj koi, nakon dugotrajnog i neo
dgovornog
izlaganja suncu. , istie dr.med.sci. Mufid Burgi, specijalist plastine i rekonstrukti
vne hirirgije
iz UKC-a Tuzla, pie Fena.
Po njegovim rijeima, broj oboljelih se iz godine u godine poveava, pa je tako u pe
togodinjem
periodu u UKC-u Tuzla registrirano 85 sluajeva melanoma.
Maligni tumori koe ee se javljaju kod osoba svijetle koe i osoba starijih od 50 godin
a. Rizik
je povean i kod osoba koje koriste solarije i koje imaju vie od 50 mladea, ali i os
oba koje su u
porodici imale nekoga ko je bolovao od raka koe. Smatra se i da mladei normalno na
staju do
tridesete godine ivota i da nakon tog perioda njihov nastanak treba uzeti s dozom
opreza.
Po rijeima strunjaka, vrlo je vana rana dijagnoza i u tom cilju kontinuirana edukac
ija
populacije o potrebi preventivnih pregleda posebno za osobe koje pripadaju rizini
m skupinama.

1
2.0 MELANOM ( TUMOR ) - GRAA I PODJELA
Doslovno znaenje rijei tumor je oteklina, koja moe nastati zbog edema, k
rvarenja ili
neoplastinog rasta tkiva (tumor u uem smislu), za ta se ovaj naziv dana
s gotovo iskljuivo
upotrebljava. Sinonimi za tumor su neoplazma i karcinom (rak).
1
Tumor je prekomjerno, nedovoljno kontrolisano, neusklaeno i neusmjereno b
ujanje maligno
promijenjenih elija, koji traje i onda kad prestanu uticaji koji su promjenu izaz
vali.
U svom rastu,tumor je u veoj ili manjoj mjeri autonoman u odnosu na

organizam u kome
nastaje, iako je od njega ovisan u snabdjevanju nutritivnim materijama i kiseoni
kom.
Neoplazma ili tumor je beskorisna proliferacija elija koja nije uslovljena fiziol
okim potrebama
tkiva ili organa, te se po time razlikuje od upale, hiperplazije ili
poremeaja razvoja. Zloudni
tumor ugroava organizam svojim rastom, razaranjem tjelesnih struktura, nutritivni
m potrebama,
toksinim produktima. Ako se uspjeno ne lijei neminovno ima fatalan ishod.
2.1 Graa tumora
Tumor se sastoji iz dva osnovna dijela, parenhima i strome.
Parenhim je graen od malignih, neoplastino promijenjenih elija, koje su,
bar u poetnoj fazi
rasta tumora, veoma sline jedna drugoj. Parenhim je dio tumora koji odredjuje nje
gove bioloke
osobine.
Stromu tumora ine vezivno tkivo i krvni sudovi, koji obezbjeuju potporu
i prehranu tumora.
elije strome nisu maligno promijenjene.
2.2 Podjela tumora
U odnosu na bioloke karakteristike, tumore dijelimo na zloudne (maligne)
i dobroudne
(benigne). Razlika izmeu njih je u agresivnosti rasta, te u tome to maligni daju m
etastaze i ire
se u okolinu, infiltrirajui se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne
daju metastaze na druge
organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, ve ga potiskuju.
2
1
www.wikipedija.com
Benigni tumori
Dobroudni tumori su dobro ogranieni, rastu ekspanzivno, bez infiltracije okolnog t
kiva, ne
metastaziraju.Iako je i kod benignih tumora ponekad prisutan izvjestan stepen pl
eomorfizma i
atipije, njihove elije su sline normalnim elijama tkiva iz koga potiu. Nema izmijena
u
meusobnom odnosu elija, kao ni odnosa prema bazalnoj membrani.
Neinvazivni maligni tumori
Neinvazivni tumor (carcinoma in situ) grade elije imaju morfoloke i druge osobine
malignosti,
iji je meusobni odnos izmijenjen, ali koji ne probija bazalnu membranu. U visokom
postotku
prerasta u pravu, invazivnu neoplzmu, ali je ponekad mogue i njeno spontano povlae

nje.
I nvazivni maligni tumori
To su promjene koje imaju sve morfoloke i funkcionalne osobine malignoma.
Prema tkivu iz kojeg potiu (histogenezi) maligni tumori se dijele u nekoliko grup
a:
Karcinom je tumor epitelnog porijekla, pokrovnog ili lijezdanog (adenokar
cinom). Karcinom
nekog organa nije isto to i rak nekog organa, iako je kod mnogih organa karcinom
najea vrsta
raka (zloudne novotvorine, zloudnog tumora) koja zahvaa neki organa.Epiteln
e stanice su
rasprostranjene u itavom tijelu tako da se karcinom moe javiti u mnogim organima (
npr. koa,
plua, bubreg).Karcinom pokrovnog epitela moe biti planocelularni, bazocelul
arni i rak
prelaznog epitela.
Sarkomi su tumori potpornog, mezenhimnog tkiva, tj. kostiju,hrskavice i mekih po
tpornih
struktura. Oni obuhvataju brojne tumore, svrstane prema tkivu iz koga potiu.

Posebnu skupinu neoplazmi mezodermalnog porijekla ine neoplazme limforetikularnog

i
hematopoetskog tkiva, leukemije i limfomi. Limfom je naziv za primarni tumor ije
tumorske
stanice potjee iz limfocita, stanica imunolokog sustava. Ove novotovorine najee nasta
ju u
limfnim vorovima, to se prezentira kao poveanje (tumor) vora.
Limfomi su, pojednostavljeno reeno, usko povezani sa limfocitnim leukemijama, ije
tumorske
stanice takoer potjeu od limfocitima, ali najee zahvaaju cirkulirajuu krv i kotanu sr
Limfom moe biti porijeklom od limfocita na razliitom stupnju razvoja (diferencijac
ije), tako da
postoji velik broj razliitih vrsta limfoma, a klasificiraju se ovisno o njihovim
obiljejima
(genetikim, imunolokim, morfolokim). Limfom po svojim klinikim obiljejima moe biti
indolentan (sporo se razvija, i bolesnik s njime moe dugo ivjeti) ili agresivan.
3
Embrionalni tumori nastaju uslijed poremeaja u razvoju i potiu od embrionalnih eli
ja. Mogu
biti graeni od jedne vrste elija, ali i vie germinativnih slojeva, obino sva tri, ka
da se nazivaju
tertomi.
Tumori se razlikuju i razvrstavaju prema organu u kojem nastaju, te se esto i naz
ivaju prema
njemu, a ne prema tkivu iz koga su nastali (tumori dojke, tumori plua, tumori koe
i slino).
3.0 AKTININA KERATOZA
Aktinine keratoze su povrinske lezije na koi koje se mogu nai na mjestim
a koja su bila
izloena jakom suncu tokom dueg vremenskog perioda. Obino izgledaju kao je
dna ili vie
crvenih ili smekastih mrlja ija se povrina esto ljuti. Na dodir su hrapav

e. Neka od tipinih
mjesta na kojima se keratoze javljaju su lice, prsa, straznja strana a
ke, ui (kod mukaraca) i
vlasite (kod elavih mukaraca).
Osobe svijetle puti koje su bile izloene dugogodinjem utjecaju sunevih U
V-zraka (rad na
otvorenom, ivot u sunanim krajevima) imaju vei rizik od razvoja aktinine
keratoze.One
nastaju kada oslabi imunoloki sistem koe koji nije u stanju obnavljati
oteenja koe
uzrokovana dugotrajnim UV-zraenjem.
Aktinine keratoze obino se smatraju prekancerozama i mogu se razviti u karcinom sk
vamoznih
stanica. Iz tog se razloga moraju lijeiti. Pojedinane lezije (slike 1, 2) esto se l
ijee tenim
nitrogenskim sprejem koji smrzavanjem unitava abnormalne stanice.
2

U sluajevima kada su vea podruja zahvaena aktininom keratozom dostupne su razliite

metode.Tada se mogu lijeiti razliitim kremama koje potiu lokalnu imunoloku reakcij
u, ine
kancerozne stanice osjetljivima na svjetlost ili sadre lijekove koji se koriste u
hemoterapiji.
4
2
http://www.euromelanoma.org/bosnia/actinic-keratosis
4.0 KARCINOM BAZALNIH STANICA
Karcinom bazalnih stanica manifestuje se kao tanka, obojena mrlja na koi, sjajne
povrine koja
se, poput aktinine keratoze, javlja najee na licu. Karcinom bazalnih stani
ca koji nastaje u
najdubljim slojevima epidermisa esto raste godinama bez ikakvog osjeaja nelagode.
Ukoliko se
ne lijei, raste dublje u tkivo gdje unitava temeljne strukture.Obino ne metastazira
.
Karcinom bazalnih stanica je spororastui tumor koe koji se esto javlja
na dijelovima koe
izloenim suncu. Postoje razliiti oblici karcinoma bazalnih stanica. Neki
se manifestuju kao
uzdignute nakupine sjajne povrine na kojima se esto u sredini javlja mala ranica(s
like 8 i 11).
3
To su nodularni karcinomi bazalnih stanica i najee se nalaze na glavi i vratu. Paci
jenti obino
primijete da imaju ranicu koja nikako ne zacjeljuje. Ostali karcinomi bazalnih s
tanica javljaju se
kao tanke, smekaste mrlje na trupu, rukama i nogama. Kvrica je obino biserno-bijele
boje ili
oblik, a moe sadravati vidljive krvne ile. Bezbojni dio koe je
ima votani
ravan i izgleda
poput krljuti, a moe biti u boji koe ili smei.
To su povrinski karcinomi bazalnih stanica i mogu se zamijeniti sa suhom koom, ekc

emom ili
psorijazom ali bez terapijskog efekta na primjenjene hidratantne kreme ili topi
kalne steroide.
Karcinom bazalnih stanica koji nastaje u najdubljim slojevima epidermisa esto ra
ste godinama
bez ikakvog osjeaja nelagode. Obino ne metastazira, no ukoliko se ne li
jei, unitava okolno
tkivo. Tokom vremena ove promjene na koi mogu prilino da narastu, pokri
vajui 10-15 cm
koe. Kvrice kao i bezbojne mrlje mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obino
pojavljuju
na onim dijelovima koji su bili izloeni sunevoj svjetlosti.
Kvrice se obino razvijaju na licu, uima i vratu, dok se bezbojne mrlje na koi obino r
azvijaju
na prsima i leima. Obino su i kvrice i bezbojne mrlje bezbolne, iako moete osjetiti
svrabe i
povremeno krvarenje zahvaenih dijelova koePreporuuje se lijeenje koje moe biti operat
ivno
ili konzervativno.
5
3
http://www.euromelanoma.org/bosnia/basal-cell-cancer
5.0 KARCINOM SKVAMOZNIH STANICA
Karcinom skvamoznih stanica esto nastaje od aktininih keratoza i slian je karcinomu
bazalnih
stanica. Glavni simptom karcinoma skvamoznih elija je pojava vrste crvene kvrice/iz
boine
i/ili ravne krljutaste lezije/povrede koja se guli kao krasta i koje ne zarasta (
slike 21 i 23).
Kao i kod karcinoma bazalnih elija, ove kvrice, ili lezije, su ustvari tumori. Kvri
ca i
lezija/povreda se obino pojavljuju na dijelovima tijela koji su izloeni sunevoj sv
jetlosti kao
to su lice, usne, ui, ake, ruke i noge.
Rjee se takoer mogu razvijati unutar usta, genitalija ili u anusu.Ovaj tip tumora
moe se
ponekad zamijeniti s bradavicom. Karcinom skvamoznih stanica vrlo se rijetko iri
u limfne
vorove i ostale organe (metastaze) i zavrava smru.

Openito je prognoza kod malih i rano odstranjenih promjena izvrsna. Regionalne i

udaljene
metastaze su rijetke, ali nastaju, osobito kod slabo diferenciranih tumora. U ka
snom stadiju
bolesti moe biti potrebna opsena operacija a vjerojatnost metastaza je puno vea, u
poetku u
susjednu kou i regionalne limfne vorove te konano u blie organe. Sveukupno 5godinje
preivljenje uz metastatsku bolest usprkos lijeenju iznosi 34%.Lijeenje je jednako k
ao kod
bazeocelularnog karcinoma, no i lijeenju i praenju mora se posvetiti pojaana panja z
bog vee
mogunosti nastanka metastaza. Karcinom ploastih stanica na usnici ili drugom spoju
koe i
sluznice treba ekscidirati; izljeenje je ponekad teko. Recidive treba agresivno li

jeiti Mohsovim
kirurkim zahvatom ili timskim pristupom, operacijom i zraenjem.Ako se metastaze mo
gu
pronai i ako su pojedinane, metastatska se bolest moe lijeiti zraenjem. iroko
rasprostranjene metastaze ne odgovaraju dobro na lijeenje kemoterapijom.
4
6
4
http://www.euromelanoma.org/bosnia/squamous-cell-cancer
6.0 MELANOM
Melanom je maligni tumor koji se moe razviti unutar ve postojeeg mladea, u 30% sluaje
va
ili pak de novo na normalnoj koi. Najuobiajenija mjesta nastanka melanoma jesu tru
p kod
mukaraca,te noge i trup kod ena. Melanom se uglavnom javlja u obliku mrlje (slika
29) ili
vora (slika 31) mjeovite boje i nedefinisanih rubova.
5

Maligni melanom nastaje od melanocita u pigmentiranom podruju: u koi, sluznicama,

oima i
CNSu. Metastaze su povezane s dubinom invazije u dermis. Uz irenje je prognoza loa.
Dijagnoza se postavlja biopsijom. Kod operabilnih tumora se uvijek izvodi iroka e
kscizijska
biopsija. Kod metastatskih tumora je potrebna kemoterapija ali je izljeenje teko.
6
Godinje se u SADu pojavljuje 50.000 novih sluajeva melanoma, uzrokujui 8000 smrtnih
sluajeva. Incidencija mu se poveava bre nego ijednom drugom zloudnom tumoru. Faktori
rizika su izlaganje suncu, optereena obiteljska anamneza, veliki broj melanocitni
h nevusa te
pojava lentigo maligna, veliki priroeni melanocitni nevus i sindrom displastinih n
evusa. U
crnaca je melanom rijedak.Osobe s jednim ili vie roaka u 1. koljenu koji u anamnez
i imaju
melanom su u veoj opasnosti (i do 68 puta) od onih bez optereene obiteljske anamnez
e.
Oko 4050% melanoma se razvija od pigmentiranih madea skoro svi ostali nastaju od
melanocita u normalnoj koi. Prekancerozne promjene su atipini madei (displastini nev
usi).
Vrlo rijetki melanomi u djetinjstvu gotovo uvijek nastaju od velikih pigmentiran
ih madea (veliki
priroeni nevusi) koji postoje kod roenja.
7
5
http://www.euromelanoma.org/bosnia/melanoma-0
6
http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom
Premda se melanomi javljaju u trudnoi, trudnoa ne poveava vjerojatnost preobrazbe m
adea u
melanom; madei u trudnoi esto mijenjaju veliinu i jednolino potamne. Meutim, potrebno
je

paljivo traiti znakove zloudne preobrazbe: promjenu veliine, nepravilnosti boje, oso
bito
irenje crvene, bijele i plave pigmentacije na okolnu normalnu kou; promjenu izgled
a povrine,
konzistencije ili oblika; te osobito znakove upale u okolnoj koi, uz mogue krvaren
je, ulceraciju,
svrbe ili osjetljivost.
Melanomi se takoer pojavljuju na sluznici usne upljine i spolovila i na spojnici o
ka. Sluznini
melanomi (osobito anorektalni) koji su esti u rasa osim bijele, imaju nepovoljnu
prognozu.
Melanomi se razlikuju po veliini, obliku i boji (obino su pigmentirani) i sklonost
i invaziji i
metastaziranju. Tumor se moe brzo proiriti, dovodei do smrti za nekoliko mjeseci od
postavljanja dijagnoze, no 5godinje izljeenje od ranih, vrlo povrnih promjena iznosi
skoro
100%. Stoga izljeenje ovisi o ranoj dijagnozi i ranom lijeenju.
6.1 Oblici melanoma
Lentigo maligna melanom ini do 15% svih melanoma. Obino nastaje od lentigo maligna
(Hutchinsonove mrlje ili malignog melanoma in situ). Pojavljuje se na licu ili d
rugim podrujima
izloenima suncu kao asimptomatska plosnata svijetlo smea do smea, nepravilna makula
promjena 26 cm ili mrlja s crnim tokicama nepravilno rasporeenima na njezinoj povrin
i. Kod
lentigo maligna su i normalni i zloudni melanociti ogranieni na epidermis; kad mal
igni
melanociti prodru u dermis, promjena se naziva lentigo maligna melanom te rak moe
metastazirati.
7
Povrinsko irei melanom ini oko 2/ 3 svih melanoma. Tipino je asimptomatski, obino se
dijagnosticira dok je manji od lentigo maligna melanoma a pojavljuje se najee na no
gama u
ena te na prsima u mukaraca. Promjena je obino u obliku plaka s nepravilnim izdignu
tim,
induriranim svijetlo smeim ili smeim podrujima, na kojima se esto nalaze crvene, bij
ele, crne
ili plave toke ili maleni, ponekad izboeni plavocrni vorii. Uz poveanje ili promjenu b
oje,
na rubovima se mogu opaziti male indentacije. Histoloki atipini melanociti karakte
ristino
prodiru u epidermis i dermis.
Nodularni melanom ini 1015% svih melanoma. Moe se pojaviti bilo gdje na tijelu u ob
liku
tamne, izboene papule ili plaka ija je boja od biserne do sive i crne. Ponekad pro
mjena sadri
malo ili nita pigmenta ili moe izgledati kao krvoilni tumor. Ukoliko ne ulcerira, n
odularni
melanom je bez simptoma, no bolesnici obino dolaze jer se promjena brzo poveava.
8
7
http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Akralni lentiginozni melanom, premda rijedak, je najei oblik melanoma kod crnaca. N
astaje na
koi tabana, dlanova ili ispod nokta a pokazuje karakteristino histoloku sliku nalik
na lentigo
maligna melanom.
Metastaziranje melanoma se zbiva putem limfnih i krvnih ila. Lokalne metastaze na
staju
stvaranjem blizih satelitskih papula ili vorova koji mogu i ne moraju biti pigmen
tirani. Moe
doi do neposrednih metastaza u kou i unutarnje organe, a ponekad se metastatski vor
ovi
otkriju prije otkrivanja primarne promjene.
6.2 Dijagnoza melanoma
Opasnost od nastanka karcinoma esto je nasljedna, pa tako i nai geni igraju veliku
ulogu u
nastanku karcinoma koe. Svako upoznat sa sluajevima bolesti u svojoj familiji, kao
i onaj ko
ima osjetljiviji tip koe, morao bi preventivno vriti godinje preglede mladea. Melan
om esto
nije vidljiv golim okom i u poetku izgleda gotovo isto kao i obian imlade.
8
A-B-C-D-E pravilo je korisno u ranoj dijagnozi melanoma: ukoliko je mlade asimet
rian (A),
nema jasne rubove (B) ,mijenja boju (C) ,vei je od 6 mm u promjeru (D) i (E) rast
i uzdizanje,
kao i promjene u boji, obliku, veliini, uzdignutosti iznad povrine koe ,te simptomi
poput
svrbea ili krvarenja lezije znak su maligniteta. Pojava svake nove lezije na pret
hodno normalnoj
koi u pacijenata, u dobi preko 40 godina, smatra se sumnjivom i trebao bi je hitn
o pregledati
dermatolog.
Diferencijalno dijagnostiki u obzir dolaze bazeocelularni i planocelularni karcin
omi, seboroine
keratoze, displastini nevusi, plavi nevusi, dermatofibromi, madei, hematomi (osobi
to na
rukama ili stopalima), proirene vene, piogeni granulomi i bradavice sa arinim tromb
ozama. U
sluaju dvojbe, biopsija treba obuhvaati punu debljinu dermisa i iriti se neto izvan
rubova
promjene. Kod manjih promjena biopsija treba biti ekscizijska, a kod veih incizij
ska. Serijskim
rezovima patolog moe odrediti najveu debljinu melanoma. Konana radikalna operacija
ne
treba prethoditi histolokoj dijagnozi.
Smjernice za odabir pigmentiranih promjena koje treba ekscidirati ili bioptirati
obuhvaaju
nedavno poveanje, tamnjenje, krvarenje ili ulceraciju. Meutim, ove odlike ukazuju
kako je
melanom ve duboko prodro u kou. Ranija je dijagnoza mogua ako se mogu uzeti biotiki
uzorci promjena raznolike boje (npr. smeih ili crnih s nijansama crvene, bijele i
li plave),
nepravilno izdignutih vidljivih ili opipljivih uzdignua te rubova koji imaju ugla
ta uvuenja ili
usjeke.
9

http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom
8
Pri razlikovanju melanoma od dobroudnih promjena pomae dermatoskop, modificirani
oftalmoskop koji se rabi s imerzijom.
Stupanj limfocitne infiltracije koji predstavlja odgovor bolesnikovog imunolokog
sustava, moe
biti u korelaciji s dubinom prodora i prognozom. Mogunosti izljeenja su najvee kad
je
limfocitna infiltracija ograniena na najpovrnije promjene a smanjuje se s dubljim
prodorom
tumorskih stanica, ulceracijom te prodorom u krvne i limfne ile.
Odreivanje klinikog stadija melanoma se zasniva na klinikim i patolokim mjerilima te
se
svrstava u lokalnu, regionalnu ili udaljenu bolest; stadij je blisko povezan s p
reivljenjem.
Minimalno invazivna metoda mikroskop skog odreivanja stadija bolesti, takozvana b
iopsija
straarskog limfnog vora je veliki napredak u odreivanju tonijeg klinikog stadija.
Odreivanje stadija obino izvodi usuglaeni tim u kojem se nalaze dermatolozi, opi kir
urzi,
kirurzi plastiari i dermatopatolozi.
6.3 Prognoza i lijeenje
Kod tumora konog porijekla (ne melanoma CNSa niti subungualnih melanoma) preivljenj
e
ovisi o debljini tumora u trenutku postavljanja dijagnoze (vidi tabelu ispod). M
elanomi koji
nastaju na sluznicama imaju lou prognozu, premda se esto u doba otkrivanja doimaju
prilino
ogranienima. Kad je jednom melanom metastazirao, 5godinje preivljenje iznosi 10%.Lij
ei
se kirurkim odstranjenjem. Premda se o irini rubova raspravlja, veina strunjaka se s
lae da je
kod promjena debljine <1 mm dovoljna lateralna irina nezahvaene koe od 1 cm. Kod de
bljih
promjena moe biti potreban radikalniji kirurki zahvat i biopsija stra arskog limfno
g vora.
Metastatska bolest je u pravilu neoperabilna. Procjenjuje se vrijednost adjuvant
nog lijeenja,
aktivne supresije kliniki neuoljivih metastaza pomou rekombinantnih modifikatora bi
olokog
odgovora, osobito opseno istraivanog interferona. Kod uzn predov lijih st dij se is
tr uju
limfokinima aktivirane ubilake stanice ili protutijela. Takoer se istrauje lijeenje
cjepivima.
9
Metastaze u mozak se mogu lijeiti zraenjem, ali je odgovor slab.
Lentigo maligna melanom i lentigo maligna se obino lijee irokom lokalnom ekscizijom
te, ako
je potrebno, presaivanjem koe. Intenzivno lijeenje zraenjem je puno slabije uinkovito
.
Preporuuje se rana ekscizija lentigo malignaprije nego to je promjena velika; veina
drugih
naina lijeenja, osim kontrolirane kriokirurgije, ne dosee dovoljno duboko u zahvaene
folikule, koje je potrebno odstraniti.
10

9
http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom
5GODINJE PREIVLJENJE OD MALIGNOG MELANOMA S OBZIROM NA
DEBLJINU
DEBLJINA TUMORA (MM)* 5GOD. PREIVLJENJE (%)
<0,76 98100
0,761.5 9094
1,512,25 8384
2,263,0 7277
>3,0 46
*Ako histoloki postoje znakovi regresije, debljinu tumora je vrlo teko odrediti.
Povrno irei ili nodularni melanomi se obino lijee irokom ekscizijom koja se protee do
fascije. Kad su zahvaeni limfni vorovi moe se preporuiti njihovo odstranjenje.
7.0 PREVENCIJA
Najbolji nain prevencije je izbjegavanje pretjeranog izlaganja sunevoj svjetlosti.
Meutim, ne
treba stalno izbjegavati izlaganje suncu. Suneva svjetlost potie proizvodnju vitam
ina D, koji je
potreban organizmu za proizvodnju kalcija. Takoe, novija istraivanja su pokazala d
a vitamin D
moe sprijeiti druge vrste raka, i kardiovaskularne bolesti (poremeaje koji utiu na p
rotok krvi),
kao to su udari.
Ako imate bolest koja slabi va imunoloki sistem, ili ako uzimate klasu lijekova ko
ji su poznati
kao imunosupresivi, moda e vam savjetovati da izbjegavate izlaganje sunevoj svjetlo
sti. To je
zato to ete imati povean rizik od dobivanja raka koe. Ako je to sluaj, uzimanje vitam
ina D
da nadomjestite nedostatak suneve svjetlosti moe biti korisno. Va ljekar opte prakse
e vas
moi posavjetovati s tim u vezi.
Kada se izlaete suncu, morate biti umjereni. Nije potrebno da koa potamni da biste
dobili
vitamin D.Tip koe opisuje kako Vaa koa reaguje na sunce ve pri prvom izlaganju - jav
ljaju li
se opekotine ili koa tamni?
10
11
10
http://www.euromelanoma.org/bosnia/skin-types
Tip koe odreujemo na osnovu razliitih karakteristika kao to je boja kose i svjetlina
tena.
Razlikujemo 3 tipa koe:
Tip koe 1:
Svijetla koa, esto s pjegicama
Plava ili crvena kosa
Plave ili zelene oi
Koa iznimno osjetljiva na sunce, ne tamni, ve crveni
Vrijeme samozatite 3-10 minuta
Nema smisla pokuavati potamniti s ovim tipom koe samo si tetite! Koristite losion
za
samotamnjenje ukoliko elite preplanuli ten.
Tip koe 2:

Svijetla koa, no malo tamnija od tipa 1

Plava do tamnoplava kosa
Plave oi
Koa osjetljiva na sunce, polako tamni i sklona je opekotinama
Vrijeme samozatite je 10-20 minuta
Tip koe 3:
Malo tamnija put
Tamnoplava do smea kosa
Razne boje oiju
Koa malo osjetljiva na sunce, lako i brzo tamni, preplanulost traje dugo
Vrijeme samozatite 20-30 minuta.
Izbjegavajte sunevu svjetlost kada je najtoplije
Sunce je obino najtoplije oko podneva, ali moe biti vrlo jako i imati potencijalno
tetne efekte
ujutro i tokom kasnog popodneva i rane veeri. Stoga, preporuuje se da izbjegavate
due periode
na suncu, u bilo koje doba dana, i pobrinite se da stavite odgovarajuu zatitu od s
unca za va tip
koe (pogledajte u nastavku).

12
Upotreba krema za sunanje
Prilikom kupovine kreme za sunanje, pobrinite se da odgovara vaem tipu koe, i da bl
okira
ultraljubiasto A (UVA) i ultraljubiasto B (UVB) zraenje. U veini sluajeva, zatitni fak
tor od
sunca 15 (SPF 15) bi trebao biti dovoljan, ali vam moe biti potreban vii zatitni fa
ktor ako se
nalazite u toplijim klimatskim podrujima.Zatitu od sunca treba nanijeti oko 15 min
uta prije
izlaska na sunce, i ponoviti svaka dva sata. Ako planirate provesti neko vrijeme
u vodi, trebalo bi
koristiti vodootpornu kremu za sunanje.
Prikladno oblaenje
Ako ne moete izbjei da provodite due vrijeme na suncu na primjer, ako imate posao k
oji
zahtijeva da radite vani, trebalo bi da nosite odjeu koja e pruiti zatitu od sunca.
To treba
ukljuivati eir kako bi zatitili svoje lice i vlasite, i sunane naoale kako bi zatitil
.
Posebnu panju treba posvetiti zatiti beba i djece
U poreenju sa odraslima, koa beba i djece je puno osjetljivija, pa uestalo izlaganj
e suncu moe
dovesti do razvoja raka koe kasnije u ivotu. Zato, prije izlaska na sunce, postara
jte se da vaa
djeca budu odjevena na odgovarajui nain, i da nose eir i kremu za sunanje sa visokim
faktorom zatite.
Bolje sprijeiti nego lijeiti
Ako provodite vrijeme na suncu, treba izbjegavati opekotine od sunca, jer jednom
kada
zadobijete opekotine, teta je ve uinjena za vau kou jer su elije koe primile opasan ni
o
zraenja. Svaki put kada se ove elije ponovo izloe zraenju, poveavaju se anse da doe do
mutacije, vjerojatno nakon dugog niza godina u budunosti, to moe dovesti do raka koe
.
Razumno sunanje
Veina zdravstvenih radnika e vam rei da potpuno izbjegavate sunanje, jer ak i osunan t

en
moe poveati rizik od razvoja raka koe. Meutim, ako ste odluni da postignete preplanul
ost,
povedite rauna da to inite postepeno ograniavajui vrijeme koje ete provesti na suncu
svaki
dan.Kada prvi put ponete da tamnite, ograniite izlaganje suncu do 30 minuta, a zat
im postepeno
poveavajte za pet ili 10 minuta po danu. Kada se kupate u moru prima se dovoljna
koliina
sunevih zraka, te se nije potrebno zadravati tj. leati dui period na suncu.
Solarij i solarne lampe
Solarni kreveti i lampe mogu biti opasniji od prirodne svjetlosti jer koriste ko
ncentrovani izvor
ultraljubiastog A (UVA) zraenja.Ultraljubiasto A zraenje moe poveati rizik od malignog
melanoma najopasnije vrste raka koe.
13
Solarij i solarne lampe mogu dovesti do preranog starenja koe.Jo je vanije izbjei ko
ritenje
solarija i solarnih lampi ako se spadate u jednu od visokorizinih grupa za razvoj
raka koe.Ako
insistirate na koritenju kreveta za sunanje, ili solarija, evo savjeta o zdravstve
nim rizicima koji
su povezani sa UV opremom za tamnjenje, kao to su kreveti za sunanje, solarijumi i
li kabine za
tamnjenje. Oni preporuuju da ne koristite UV opremu za tamnjenje ako:
ste mlai od 18 godina,
imate svijetlu, osjetljivu kou koja lako gori, ili koja sporo ili slabo tamni,
ako ste ranije imali opekotine, posebno u djetinjstvu,
imate mnogo pjega i/ili crvenu kosu,
imate puno mladea,
uzimate lijekove ili koristite kreme zbog kojih je vaa koa osjetljiva na sunevu sv
jetlost,
imate zdravstveni problem koji bi se pogorao nakog izlaganja sunevoj svjetlosti,
ste imali rak koe, ili ako je neko u vaoj porodici imao rak koe, ili
ako je suneva svjetlost ve teko otetila vau kou.
8.0 RIZINI FAKTORI ZA NASTANAK MALIGNOG MELANOMA
Genetski faktor
Veliki broj mladea i kliniki atipinih melanocitnih nevusa
Veliki kongenitalni melanocitni nevusi
Istorija melanoma i/ ili nemelanomskih karcinoma koe
Porodina istorija melanoma
Porodina istorija velikog broja meanocitnih nevusa
Teke ,bolne opekotine,naroito u djetinjstvu
Neprekidno izlaganje suncu koje dovodi do crvenila koe
Nemogunost za potamnjivanjem/fototip koe I-II
Crvena ili plava kosa
Svijetla boja oiju
Tendencija ka pjegama
Imunosupresija
Upotreba solarijuma
Prethodno provedena PUVA terapija
Starije ivotno doba
Poboljanje socioekonomskog statusa
Xeroderma pigmentosum i drugi autoimuni i genetski poremeaji pigmentacije.
14
9.0 ZAKLJUAK:
Ne postoji osoba koja nema mlade. Kada je na tijelu vie od 20 mladea, postoji rizik

od
melanoma, a vei rizik imaju osobe s vie od 50 madea. S nekim mladeima se rodimo, a
tijekom ivota pojavljuju se novi. Rastu zajedno s nama, poveavaju se i mijenjaju b
oju, ali svaku
naglu promjenu u izgledu mladea trebamo ozbiljno shvatiti jer ona moe biti znak po
jave
melanoma.Za lake praenje promjena moemo se posluiti ve navedenom,tzv.Abecedom
melanoma.
Strunjaci nas upozoravaju kako je 15 minuta izlaganja suncu bez zatite sasvim dovo
ljno kako
bi nae tijelo sintetiziralo 90 posto dnevno potrebne koliine vitamina D. Svako dal
jnje izlaganje
sunce otetit e stanice nae koe i povisiti rizik od razvijanja zloudnog oblika raka koe
melanoma.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godin
je oboli od
nekog oblika zloudnog tumora koe, 132.000 oboli od melanoma od kojih godinje umire
41.000 osoba.

15
LITERATURA
www.wikipedija.com
www.melanoma.ba
www.msd-prirunici.placebo.hr
www.euromelanoma.org

16