Pravilnik o Priznavanju Sorti Poljoprivrednog Bilja U Bosni I Hercegovini-2

Godina XV
Utorak, 25. januara 2011. godine
Broj/Broj
Godina XV
Utorak, 25. januara/sije~nja 2011. godine
ISSN 1512-7508 - srpski jezik

ISSN 1512-7486 - bosanski jezik
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZA[TITU ZDRAVQA BIQA

Na osnovu ~lana 12. stav (4), ~lana 13. stav (6), ~lana 37. stav (2), ~lana 39. stav (5), ~lana 40, ~lana 43. stav (7),
~lana 50. stav (1) i (4), ~lana 54. stav (7), ~lana 57. stav (3), ~lana 58. stav (2), ~lana 59. stav (1). Zakona o sjemenu
i sadnom materijalu poqoprivrednih biqaka Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/05),
Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa donosi
PRAVILNIK
O PRIZNAVAWU SORTI POQOPRIVREDNOG BIQA U BOSNI I HERCEGOVINI
GLAVA I. OSNOVN E ODREDBE
^lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom utvr|uje se:
a) postupak i na~in priznavawa sorti poqoprivrednog biqa za sorte ìta, industrijskog biqa (repe, uqanih
i predivih biqaka), krmnog biqa, povr}a i krom pira za koje je obavezan upis u Sortnu listu Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 59/10) (u daqwem tekstu: Sortna lista);
b) na~in pripreme sjemena i koli~ina potrebnog sjemena, ogledno poqe i vrijeme trajawa ispitivawa;
c) na~in ispitivawa sorti u oglednom poqu i laboratoriji;
d) metode izvo|ewa ogleda i utvr|ivawa vrijednosti sorte za priznavawe novih sorti.
^lan 2.
(Definicije)
Izrazi upotrijebqeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poqopoprivrednih biqaka Bosne i
Hercegovine (u daqwem tekstu: Zakon) upotrebqavaju se i u ovom Pravilniku, a specifi~ni izrazi
upotrijebqeni u ovom Pravilniku imaju sqede}a zna~ewa:
a) "UPOV" je Me|unarodna organizacija za za{titu biqnih sorti;
b) "CPVO" je Kancelarija EU za za{titu biqnih sorti;
c) "DUS" (Distinctness, Uniformity and Stability) je utvr|ivawe prepoznatqivosti, ujedna~enosti i
stabilnosti nove sorte;
d) "VCU" (Value for Cultivation and Use) je odre|ivawe vrijednosti sorte za proizvodwu i upotrebu.
GLAVA II. POSEBN E ODREDBE
^lan 3.
(Postupak ispitivawa)
(1) Postupak VCU ispitivawa vr{i se u oglednom poqu i laboratoriji, traje dvije uzastopne godine, i
odnosi se na sorte svih biqnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije i sorte
trava koje nisu namijewene za proizvodwu voluminozne krme.
(3) Postupak DUS ispitivawe se vr{i u oglednom poqu i laboratoriji dvije uzastopne godine u skladu sa
posebnim propisima za DUS ispitivawa sorti poqoprivrednog biqa u postupku priznavawa i tehni~kim
vodi~ima UPOV i CPVO.
(4) Sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijewene za proizvodwu
voluminozne krme priznaju se na osnovu provedenog DUS ispitivawa koje traje dva nezavisna vegetaciona
ciklusa.
^lan 4.
(Prijava za priznavawe i upis sorte)
(1) Prijava za priznavawe i upis sorti (u daqwem tekstu: Prijava) podnosi se Upravi u dva primjerka
posebno za svaku sortu.
(2) Obrazac prijave propisa}e se posebnim pravnim propisom kojim se reguli{e postupak upisa sorti u
Sortnu listu.
(3) Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH imenovati Komisiju za
sorte i donijeti propis kojim se detaqno propisuju zadaci i na~in rada Komisije kao i prijedlog tro{kova, a
prema odredbama ~lana 59. Zakona.
(4) Nakon prijema Prijava, Uprava saziva Komisiju za sorte.
(5) Komisiju za sorte ~ini najvi{e devet (9) ~lanova za svaku vrstu poqoprivrednog biqa propisanih u ovom
Pravilniku.
(6) Komisija za sorte ocjewuje opravdanost podno{ewa Prijave i zapisnikom zakqu~uje o opravdanosti
Prijave i o izvo|a~u ispitivawa kojem se dostavqa uzorak sjemena sorte radi ispitivawa.
(7) Uprava pismeno obavje{tava podnosioca Prijave i nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta BiH o
odluci Komisije za sorte.
^lan 5.
(Rokovi podno{ewa prijave )
(1) Rok za podno{ewe Prijave iz ~lana 4. stav (1) ovog Pravilnika podnosi se 30 dana ranije od roka za
dostavqawe sjemena, u ciqu sprovo|ewa aktivnosti propisanih u ~lanu 4. ovog Pravilnika.
(2) Navedene aktivnosti iz ~lana 4. st. (1), (3), (4), i (6) ovog Pravilnika moraju se uskladiti sa rokovima za
dostavqawe sjemena za ispitivawe sorti u postupku priznavawa i upisa sorti poqoprivrednog biqa,
propisanih u ~lanu 1. stav (1) ta~ki a) ovog Pravilnika.
^lan 6.
(Izvo|a~i ispitivawa i ogledni lokaliteti)
(1) Izvo|a~e ispitivawa sorti imenuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH kako je propisano
~lanom 43. stav (5) Zakona.
(2) Ogledne lokalitete odre|uju izvo|a~i ispitivawa iz stava (1) ovog ~lana.
(3) Podatke o oglednim lokalitetima iz stava (2) ovog ~lana izvo|a~i su du`ni da dostave nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH koji o tome vode evidenciju.
(4) Uprava vodi centralnu evidenciju izvo|a~a ispit ivawa i oglednih lokaliteta.
^lan 7.
(Provo|ewe DUS ispitivawa)
(1) DUS ispitivawa sorti u eksperimentalnim ogledima u poqu i laboratoriji izvodi stru~na institucija
koju imenuje Uprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.
(2) Uprava moè da odredi izvo|a~a za provo|ewe DUS ispitivawa i u nekoj drugoj stranoj dràvi
potpisnici Me|unarodne Konvencije za za{titu biqnih sorti (UPOV Konvencija Act.1991) i drugih
me|unarodnih sporazuma u slu~aju:
a) ako je izvo|a~ ve} imenovan za tu namjenu od nadle`ne institucije za za{titu novih biqnih sorti u toj
dràvi;
b) ako je Uprava prethodno utvrdila da su agroekolo{ ki uslovi za DUS ispitivawa u za to odre|enoj stranoj
dràvi uporedivi sa agroekolo{kim uslovima u Bosni i Hercegovini.
(3) Me|usobne obaveze, prava i na~in saradwe Uprave i izvo|a~a odre|uju se Ugovorom.
(4) Uprava izvo|a~u dostavqa kopiju tehni~kog upitnika i prijavu za upis nove sorte.
(5) Uprava obavje{tava podnosioca Prijave o izvo|ewu DUS ispitivawa, o potrebnoj koli~ini i kvalitetu
sjemena ili sadnog materijala za DUS ispitivawe, o adresi na koju se dostavqa materijal te o roku
dostavqawa, a podnosilac Prijave je duàn da obezbijedi svu potrebnu dokumentaciju.
(6) Podnosilac prijave za priznavawe i upis sorte ima pravo tokom vegetacione sezone u toku ispitivawa
obi}i oglede i biti informisan o toku ogleda pri ~emu mu zaposlenik kod izvo|a~a ogleda otvara {ifre za
wegove sorte ili hibride i standarde sa kojima se upore|uju.
^lan 8.
(Posebni slu~ajevi za DUS ispitivawa)
(1) Ako Uprava u nekom slu~aju za DUS ispitivawe neke nove sorte ne moè da odredi izvo|a~a u Bosni i
Hercegovini ili u drugoj dràvi potpisnici UPOV Konvencije, na zahtjev Uprave, podnosilac Prijave sam
ili neko drugi uz wegovo ovla{}ewe moè da organizuje DUS ispitivawe nove sorte.
(2) Ako ne postoji prakti~no iskustvo u DUS ispitivawu za odre|enu vrstu biqa a niti tehni~ke upute u
nekoj drugoj zemqi (~lanici UPOV), Uprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Distrikta Br~ko
BiH, kao i sa nau~no istraìva~kim i stru~nim institucijama, priprema tehni~ke upute za DUS ispitivawe
nove sorte u skladu sa principima i op{tim uputstvom.
(3) Uprava je du`na da pravovremeno informi{e UPOV o pripremqenim tehni~kim uputstvima, te da
slu`beno objavi tehni~ka uputstva i odobri izvo|a~a prije sprovo|ewa DUS ispitivawa nove sorte biqa.
GLAVA III. SPROVO\EWE VCU ISPITIVAWA
^lan 9.
(Ispitivawe vrijednosti sorte za proizvodwu i upotrebu)
(1) VCU ispitivawe sorti vr{ i se prema metodama odre|enim u ovom Pravilniku za svaku poqoprivrednu
kulturu iz ~lana 1. stav (1) ta~ki a) ovog Pravilnika izuzev sorti povr}a i industrijske cikorije, te sorte
trava koje nisu namijewene za proizvodwu voluminozne krme.
(2) Rezultate ispitivawa razmatra Kom isija za sorte kako je propisano odredbama ~lana 46. Zakona.
^lan 10.
(Dostavqawe sjemena sorte za ispitivawe)
(1) Sjeme svih sorti u VCU ispitivawu dostavqa se netretirano, izuzev sjemena {e}erne repe, koje se
dostavqa pilirano.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, sjeme krom pira i lu~ica ukqu~uju}i standarde, dostavqa se netretirano
i takvo se sadi.
(3) Izvo|a~ ispitivawa iz ~lana 6. ovog Pravilnika, tretirawe sjemena svih sorti i standarda obavezno
obavqa istim sredstvima za za{titu biqa i o tome vodi evidenciju.
(4) Kvalitet sjemena sorti koje se stavqaju u ispitivawe mora da odgovara odredbama posebnih propisa
kojima se ure|uje stavqawe u promet sjemena i sadnog materijala pojedinih vrsta poqoprivrednog biqa, a
prema odredbama Zakona.
^lan 11.
(Ispitivawe u oglednom poqu)
(1) Za vrijeme trajawa VCU ispitivawa jedne sorte ili jednog hibrida u oglednom poqu i laboratoriji,
upore|ivawe se obavqa sa istim sortama standardima.
(2) Za sortu stadnarda odabire se u proizvodwi najzastupqenija sorta ili hibrid koja prema svojim
biolo{kim i proizvodno-ekonomskim osobinama ima najve}u vrijednost za namjenu, radi koje se ispituje nova
sorta ili hibrid.
(3) Sorte standarde biqnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom odre|uje Komisija za sorte.
(4) Ukoliko za pojedinu biqnu vrstu ili namjenu nema priznate sorte, priznaje se prva prijavqena sorta i
koristi kao standard.
(5) Ogledi u poqu postavqaju se prema najpogodnijem planu ogleda s obzirom na broj prijavqenih genotipova
a u ciqu wihove pouzdanije ocjene kao i kvalitetnije analize.
(6) Na svim oglednim poqima obavqa se za{tita od {tetnih organizama odgovaraju}im pesticidima prema
uobi~ajenoj proizvodnoj praksi.
^lan 12.
(Laboratorijska i statisti~ka analiza podataka)
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji i to u prvoj godini VCU ispitivawa za sve
poqoprivredne kulture iz ~lana 1. stav (1) ta~ka a) ovog Pravilnika.
(2) Za statisti~ku analizu podataka ogleda primjewuje se najpogodniji i najuspje{ niji statisti~ki model.
a) primjewuje se analiza varijanse i odgovaraju}i testovi za testirawe varijansi i razlika izme|u
prosje~nih vrijednosti (F-test i t-test uz P=0.05 i P=0.01).
b) Podaci se obra|uju po lokacijama i godinama, a izra~unavaju se i varijacijski koeficijenti.
(3) Za upore|ivawe sorti kandidata sa sortama standardima koriste se odgovaraju}i statisti~ki testovi.
GLAVA IV. ISPITIVAWA SORTI STRNIH @ITA
^lan 13.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi podno{ewa Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti strnih ìta odre|eni su u
~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 14.
(Koli~ine sjemena i rokovi dostave)
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e navedene koli~ine sjemena do
nazna~enih rokova (tabela 1), a nakon prijema Prijave i to u prvoj godini ispitivawa.
Tabela 1.
Vrsta
Ozima p{enica
Potrebna koli~ina
sjemena(kg)
10
Rok za dostavqawe
sjemena
15. sep tembar
Jara p{enica
20. januar
Ozima i jara tvrda

p{enica Ozimi i jari
je~am
15. sep tembar/20. jan uar

15. sep tembar/20. jan uar
15. sep tembar/20.
januar
Ozima i jara r a`
Ozimi i jari
tritikale
7
7
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari ovas
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta
(Triticum spelta)
10
15. sep tembar/20.

januar
(2) U tabeli 2. prikazane su koli~ine sjemena i rokovi koje podnosilac Prijave za upis i priznavawe sorte
treba da dostavi u slu~aju DUS ispitivawa, i to u prvoj godini (tabela 2).
Tabela 2.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena(kg)/
klasova/m etlica
Rok za dostavqawe
sjemena
Ozima p{enica
5+300 klasova
15. sep tembar
Jara p{enica
5+300 klasova
20. januar
Ozima i jara tvrda

p{enica
15. sep tembar/20.

januar
(Triticum durum)
5+300 klasova
Ozimi i jari je~am
5+300 klasova
15. sep tembar/20.

januar
15. sep tembar/20.
januar
5+300 klasova
Ozima i jara r a`
Ozimi i jari
tritikale
5+300 klasova
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari ovas
5+300 klasova
15. sep tembar/20.

januar
^lan 15.
(Koli~ina sjemena za kontrolni uzorak)
(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog
Pravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odràva~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorak
reprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Veli~ina uzorka (kg )
Ozima p{enica
Rok za dostavqawe
sjemena
15. sep tembar
Jara p{enica
20. januar
Ozima i jara tvrda
15. sep tembar/20.
p{enica
januar
Ozimi i jari je~am
15. sep tembar/20.

januar
Ozima i jara r a`
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari tritikale
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari ovas
15. sep tembar/20.

januar
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta
(Triticum spelta)
15. sep tembar/20.

januar
(2) Na pakovawu uzorka mora se nazna~iti kontrolni uzorak te }e se isti koristiti u slu~aju priznavawa
sorti kao kontrolni uzorak.
(3) Podaci o sjemenu koje podnosilac Prijave dostavqa su:
a) masu 1000 zrna (g);
b) ~isto}u sjemena (%);
c) klijavost sjemena(%);
d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m).
^lan 16.
(Ogledna mjesta za strna ìta)
(1) Ispitivawe sorti obavqa se u oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
osobinama (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Broj oglednih m jesta

4
Ozima p{enica (T.aestivum)

Jara p{enica
Ozima i jara tvrda p{enica (T. durum)
Ozimi i jari je~am
Ozima i jara r a`
Ozimi i jari ovas
Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spel ta (Triticum

spelta)
(2) Sjetva p{enice obavqa se sija~icom na kona~an sklop u skladu sa zadatom normom sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ini je 10 redova duìne 8 m uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak
izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 30 cm, a izme|u ponavqawa 2 m.
(4) Na po~etku i na kraju oglednih parcela sije se najraniji standard kao za{titni pojas koji }e posluìti i
za uzimawe uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.
^lan 17.
(Ispitivawe sorti ìta u oglednom poqu)
Tokom vegetacije utvr|uju se sqede}i podaci:
a) datum sjetve i nicawa;

b) o{te}ewe od izmrzavawa (kod ozim ih sorti);
c) visina biqke (na dvije lokacije);
d) datum klasawa (na dvije lokacije);
e) polijegawe;
f) o{te}ewa od ekonomske va`nosti;
g) datum ètve.
^lan 18.
(Pra}ewe otpornosti sorti u toku ispitivawa)
(1) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima
prirodne infekcije tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:
a) kod p{enice i durum (tvrde) p{enice
1) ùta r|a p{enice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici;
2) sme|a r|a p{enice, Puccinia recondita f. sp. Tritici;
3) crna r|a p{enice, Puccinia graminis f. sp. Tritici;
4) sme|a pjegavost pqevica i li{}a, Septoria spp.;
5) pale` klasa, Fusarium spp.;
6) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici.
b) kod je~ma
1) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Hordei;
2) crna r|a, Puccinia graminis f. sp. Hordei;
3) ùta r|a, Puccinia striiformis f.sp. hordei;
4) sme|a r|a je~ma, Puccinia hordei;
5) prugavost je~ma, Pyrenophora graminea;
6) mreàsta pjegavost je~ma, Pyrenophora teres;
7) pra{na snijet je~ma, Ustilago nuda;
8) pjegavost lista je~ma, Rhynchosporium secalis.
c) kod raì
1) sme|a r|a, Puccinia dispersa;
2) crna r|a, Puccinia graminis;

3) pjegavost li{}a, Septoria spp.;
4)pepelnica, Erysiphe graminis.
d) kod tritikalea
1) sme|a pjegavost li{}a, Septoria spp.;
2) pepelnica, Erysiphe graminis.
e) kod ovasa
1)
naranxasta r|a ovasa, Puccinia coronate;
2)
crna ìtna r|a, Puccinia graminis f. sp. Avenae;
3)
pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.
f) kod pravog pira/krupnika/spelte

1) ùta r|a p{enice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici;
2) sme|a r|a p{enice, Puccinia recondita f. sp. Tritici;
3) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici;
4) sme|a pjegavost pqevica i li{}a, Septoria spp.
(2) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa priroda zrna.
(3) Ja~ina napada bolest i ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 19.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqawima u fazi
tehnolo{ke zrelosti zrna (oko 14% vlage u zrnu) kod sorte u za{titnom pojasu.
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju:
a) prinos zrna;
b) hektolitarska masa;
c) vlaga zrna.
^lan 20.
(Ispitivawe sorti ìta u laboratoriji)
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji na prosje~nom uzorku zrna (6 kg).
Uzorci se uzimaju u prvoj godini ispitivawa:
a) za ozimu i jaru p{enicu sa dva ogledna mjesta;
b) za ozimi i jari je~am sa dva ogledna mjesta,;

c) za ra`, tritikale, tvrdu p{enicu i ovas sa jednog oglednog mjesta;
d) pravi pir/krupnik/speltu, sa jednog oglednog mjesta.
(2) Na prosje~nom uzorku ozime i jare p{enice obavqaju se sqede}e analize:
a)
P{enica (Triticum aestivum)
1)
fizi~ke osobine zrna;
2)
hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna i bra{na;
3)
farinogram;
4)
ekstenzogram;
5)
amilogram.
b) P{enica tvrda (Triticum durum)

1)
2)
hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna;
3)
hemijsko-tehnolo{ke osobine krupice;
4)
farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).
c) Pravi pir (Triticum spelta)

1)
fizi~ka svojstva zrna;
2)
hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna i bra{na;
3)
farinogram;
4)
ekstenzogram;
5)
amilogram.
(3)
Na prosje~nom uzorku zrna je~ma izvr{i}e se analize:
a) Za pivarski kvalitet
1)
sadràja I. klase zrna;
2)
fizi~kih osobina zrna;
3)
hemijska analiza;
4)
mikrosladovawe;
5)
analiza slada.
b) Za kvalitet krme
1)
sadràja I. klase zrna;
2)
sadràja bjelan~evina;
3)
sirove bjelan~evine (%);
4)
sirove masti (%);
5)
sirove celuloze (%);
6)
NET (%);
7)
mineralne materije (%).
(4)
Na prosje~nom uzorku ozime i jare raì, tritikalea i ovasa obavqaju se sqede}e analize (tabela 1).
Tabela 1.
Ra`
Tritkale
Zob
Sadràj suve materije (%)
Analize
Sadràj organske materije (% na

ST)
BEM
Sirove bjelan~evin e (% na ST)
Sirove masti (% na ST)
Sirova celuloza (% na ST)
Mineralne materije (% na ST)
Masa 1000 zrna (g)
Hektolitarska mas a (kg/hl)
(5)
Na prosje~nom uzorku zrna ozime i jare raì dodatno se obavqaju i sqede}e analize:
a)
b)
amilogram;
c)
aktivnost -amilaze;
d)
broj padawa;
e)
maksimalni viskozitet.
^lan 21.
(Statisti~ka analiza podataka )
(1) Statisti~kom analizom prema odabranom modelu obra|uju se sqede}e osobine:

a) prinos zrna na bazi 14% vlage zrna;
c) za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
^lan 22.
(Izvje{tavawe o godi{wim rezultatima ispitivawa)
(1) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija u zavisnosti od vrste poqoprivrednog
biqa, dostavqaju se podnosiocu Prijave nakon podm irewa tro{kova postupka ispitivawa.
(2) Na osnovu predo~enih rezultata podnosilac Prijave duàn je da obavijesti izvo|a~a ispitivawa o
nastavku ispitivawa sorte i da dostavi sjeme do roka odre|enog u ~lanu 14. ovog Pravilnika.
GLAVA V. ISPITIVAWA SORTI (HIBRIDA) KUKURUZA
^lan 23.
(Podno{ewe prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti ( hibrida) za kukuruz
odre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 24.
(Koli~ine sjemena i rokovi dostavqawa)
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
FAO grupa
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
100, 200, 600 i

700
3 kg
do 01. mar ta
4,5 kg
do 01. mar ta
300, 400 i 500
(2) Za DUS ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa u prvoj godini DUS ispitivawa sqede}e koli~ine
sjemena do nazna~enih rokova (tabela 2).
Tabela 2.
Kukuruz
Potrebna koli~ina sjem ena
Rok za dostavqawe s jemen a
Hibrid
1 kg
do 01. mar ta
Inbred
linije
2500 zrna
do 01. mar ta
^lan 25.
(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostavqawa sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog
reprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).
Tabela 1.
Kukuruz
Potrebna koli~ina sjem ena (kg )
Rok za dostavqawe
sjemena
Hibrid
1 kg
do 01. mar ta
Inbred linije
1 kg
do 01. mar ta
(2) Na pakovawu se mora nazna~iti kontrolni uzorak, te }e se isti u slu~aju priznavawa sorte koristiti kao
kontrolni uzorak.
(3) Podnosilac prijave treba da dostavi sqede}e podatke o sjemenu:
b) ~isto}u sjemena (%) i
c) klijavost sjemena (%).

(4) Ispitivawe hibrida kukuruza vr{i se u oglednim poqima, razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i
drugim osobinama (tabela 2.).
Tabela 2.
FAO grupa
100
200
300
400
500
600
700
^lan 26.
(1) Sjetva se obavqa sija~icom na ve}i sklop od standardno odre|enog sklopa.
(2) U fazi razvoja 3 - 5 listova kukuruza, nakon kultivacije i prihrane, ogled se prorijedi tako da se ostvari
predvi|eni sklop (tabela 1).
Tabela 1.
FAO grupa
Razmak u redu
(cm)
Biqaka/r edu
Biqaka/p arceli
(22,4 m)
100
16
50
200
200
18
45
180
300
20
40
160
400
500
22
24
37
34
148
136
600
26
31
124
700
26
31
124
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm.
(4) Za obra~un sluè dva sredwa reda, te povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(5) Razmak izme|u ponavqawa iznosi 2 m.
(6) Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.
(7) Uzorak za ispitivawe kvaliteta zrna visokolizinskih, uqnih i amilopektinskih (waxy ) hibrida
kukuruza, potrebno je proizvesti u kontrolisanim uslovima opra{ivawa.
(8) Ispitivani hibridi se siju na najmawe dva razli~ita ogledna mjesta u jednoj proizvodnoj godini ili na
jednom oglednom mjestu u dvije proizvodne godine.
(9) Sjetva hibrida iz stava (1) ovog ~lana se obavqa u jedan red, sa 20 biqaka u redu. Poslije berbe i kruwewa
klipova, proizvedenih u kontrolisanim uslovima opra{ivawa, uzima se prosje~ni uzorak zrna mase 1 kg za
laboratorijske analize.
^lan 27.
(Hibridi standardi)
(1) Za odre|ivawe duìne vegetacije sluè standardni hibridi za po~etak i kraj vegetacione grupe (pri ~emu
je 10 FAO jedinica razlika 0,5% vlage u berbi).
(2) Kod standardnih hibrida za odre|ivawe tipa zrna razlikuju se dvije grupe:
a) tvrdunci;
b) zubani i prelazni tipovi ukqu~uju}i i polutvrdunce.
(3) Prijavqeni hibrid ne smiju odstupati od standarda po tipu zrna, osim kod grupe tvrdunaca koji se
upore|uju sa jednim standardom tipa tvrdunca i jednim standardnom tipa zubana i to rodnijim zubanom u
pojedinoj FAO grupi.
^lan 28.
(Podaci ispitivawa u oglednom poqu)
(1) Tokom vegetacije utvr|uju se sqede}i podaci:
a) datum sjetve, nicawa (na svim lokacijama);
b) datum metli~awa i svilawa (na dvije lokacije);
c) visina biqke i visina do baze gorweg klipa (na dvije lokacije);
d) datum zrewa standarda (na svim lokacijama).
(2) Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavqawima, utvr|uje se:
a) ukupan broj biqaka;
b) broj jalovih biqaka;
c) broj poleglih biqaka;
d) broj slomqenih biqaka;
e) ostale specifi~ne osobine.
(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa kukuruza od ekonom ski najzna~ajnijih bolesti i {teto~ina u Bosni i
Hercegovini, na obra~unskoj parceli se prati pojava i ocjewuje ja~ina pojave bolesti i napada {teto~ina na
svim lokacijama za:
a) sivu pjegavost lista, Helminthosporium turcicum;
b) mjehurastu snijet, Ustilago maydis;
c) trule` stabqike, Fusarium spp.;
d)
kukuruzni moqac, Ostrinia nubilalis.
(4) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a
po mogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa prinosa zrna.
(5) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 29.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavqawima, u
fazi fiziolo{ ke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa), ili kada vlaga
ranijeg standarda dostigne vrijednost 25 - 27%.
(2) Tokom berbe se na svakoj parceli utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lan 30.
(Ispitivawe u laboratoriji)
(1) Analizom kvaliteta zrna hibrida kukuruza specifi~nih osobina utvr|uje se:
a) suva materija;
b) sadràj bjelan~evina;
c) sadràj uqa;
d) sadràj celuloze;
e) sadràj pepela;
f) sadràj NET.
(2) Pored analiza iz stava (1) ovog ~lana kod visokolizinskih hibrida ispituje se sadràj lizina, a kod
amilopektinskih hibrida (waxy) sadràj skroba.
^lan 31.
(Statisti~ka analiza podataka ogleda)
(1) Statisti~ki se analiziraju podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranog
sklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi odnosno ve}i od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji,
taj }e se podatak zamijeniti prosje~nom vrijedno{ }u preostalih repeticija.
(2) U slu~aju da minimalno dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren, odnosno da je ostvaren ve}i sklop
od maksimalno dozvoqenog, u vi{e od jednog ponavqawa, podaci tog hibrida ne}e se analizirati.
(3) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine: prirod zrna na bazi 14%
vlage zrna, vlaga zrna u berbi, dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara
deskriptivne statistike.
(4) Procjena upotrebne i proizvodne vrijednosti i priznavawe hibrida kukuruza obavqa se na osnovu
rezultata statisti~ke analize, a indeks hibrida sluì kao dodatan, neobavezuju}i kriterijum za priznavawe.
^lan 32.
(Indeks hibrida)
(1) Indeks hibrida jednak je zbiru indeksa priroda zrna, indeksa vlage zrna i indeksa ~vrsto}e stabqike.
(Indeks hibrida = indeks priroda zrna + indeks vlage zrna + indeks ~vrsto}e stabqike)
a) indeks priroda zrna (na bazi 14% vlage) ra~una se prema formuli:
1) (prirod hibrida X 100/prosjek priroda standardnih hibrida) - 100
b) indeks vlage (na bazi prosje~ne vlage (%) u berbi) ra~una se prema formuli:
1) (prosje~na vlaga standardnih hibrida - vlaga hibrida) X 1,5
2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavqeni hibrid ima mawi indeks vlage zrna u odnosu na
standardne hibride,
c) indeks ~vrsto}e stabqike (%polomqenih + % poleglih biqaka) ra~una se prema formuli:
1) (prosje~na ~vrsto}a standardnih hibrida - ~vrsto}a hibrida) X 1,5

2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavqeni hibrid ima mawi indeks ~vrsto}e stabqike u odnosu na
standardne hibride.
^lan 33.
(Izvje{tavawe o godi{wim rezultatima ispitivawa)
(1) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakon
podmirewa tro{ kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave duàn je da
obavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 22. ovog
Pravilnika.
(2) Kad se tokom berbe utvrdi da je vlaga zrna ispitivanog hibrida ve}a ili mawa od standardnih hibrida za
FAO grupu u kojoj se ispitivao, podnosilac prijave se obavezno obvje{tava o dobijenim rezultatima, a
podnosilac Prijave }e odlu~iti o promijeni FAO grupe u skladu sa dobijenim rezultatima.
(3) U slu~aju promjene iz stava (2) ovog ~lana, hibrid se mora ispitivati dvije uzastopne godine u istoj FAO
grupi.
GLAVA VI. ISPITIVAWA SORTI SOJE
^lan 34.
(Podno{ewe prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti soje podnose se prema
odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.
^lan 35.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Soja

(kg)
6

do 01. mar ta
Tabela 2.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. mar ta
^lan 36.
reprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. mar ta
kontrolni uzorak.
(3) Podnosilac Prijave treba da dostavi sqede}e podatke o sjemenu:
c) klijavost sjemena (%);
(4) Ispitivawe sorti obavqa se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima (tabela 2).
Tabela 2.
Vegetacijska grup a
000, 00 i 0
0-I, I i II
^lan 37.
(1) Sjetva soje se obavqa sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve. U zavisnosti od vegetacione grupe
zrewa, prijavqene sorte soje se razvrstavaju u dvije grupe:
a) vrlo rane (000), (00) i rane (0) sorte;
b) sredwe rane (0-I), (I) i kasne (II) sorte soje.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm. Razmak
izme|u ponavqawa iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najranija sorta standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za
uzimawe uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.
a) datum sjetve i nicawa (na svim oglednim mjestima);
b) datum cvatwe (na dva ogledna mjesta);
c) visina biqke, visina do 1. mahune, polijegawe (na svim oglednim mjestima);
d) datum fiziolo{kog zrewa (na dva ogledna mjesta);
e) pucawe mahuna i datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(5) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se
pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:
a) plamewa~a, Peronospora manshurica;
b) bijela trule` stabqike soje, Sclerotinia sclerotiorum;
c) crna pjegavost stabqike i mahuna soje, Diaporthe phaseolorum var. sojae;

d) crna pjegavost stabqike soje, m;
e) bakterioza, Pseudomonas glycinea;
f) viroze (% oboqelih biqaka).
(6) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 38.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqawima, u
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (13% vlage u zrnu soje, kod sorte u za{titnom pojasu).
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lan 39.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji, na kraju svake godine ispitivawa na
prosje~nim uzorcima sa jednog oglednog mjesta.
(2) Kvalitet zrna soje ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.
(3) Na prosje~nom uzorku soje obavqaju se sqede}e analize:
a) hektolitarska masa;
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj uqa;
d) sadràj bjelan~evina.
^lan 40.
(1) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prirod zrna na bazi 13% vlage zrna, dok se
ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.
podmirewa tro{ kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn da
obavijesti ustanovu koja provodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 35. ovog
Pravilnika.
GLAVA VII. ISPITIVAWA SORTI SUNCOKRETA
^lan 41.
(Podno{ewe prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti suncokreta podnose se
prema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.
^lan 42.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
2
Suncokret

do 01. mar ta
sjemena do nazna~enih rokova(tabela 2).
Tabela 2.
Suncokret
Hibrid

(kg)
1
do 01. febr uara
Inbred
linije
do 01. febr uara
^lan 43.
Tabela 1.
Suncokret
Hibrid
do 01. mar ta
Inbred
linije
6000 zrna
do 01. mar ta
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivawe sorti suncokreta obavqa se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i
drugim osobinima (tabela 2).
Tabela 2.
Vrsta.
Suncokret
(5)

4
S obzirom na namjenu, hibridi suncokreta se svrstavaju i ispituju u tri grupe:
a) uqni,;
b) oleinski;
c) proteinski.
(6) U Prijavi, podnosilac Prijave treba da navede namjenu hibrida.

^lan 44.
(1) Sjetva suncokreta se obavqa sija~icom na ve}i sklop, a u fazi prvog para stalnih listova suncokret se
prorijedi, tako da se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biqaka/r edu
Biqaka/p arceli (22,4

m)
24
34
136
(2) Povr{ina parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm. Za obra~un
sluè dva sredwa reda pa prema tome povr{ina obra~unske parcelice iznosi 11,2 m. Razmak izme|u
ponavqawa iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimawe
uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.
b) datum cvatwe (na jednom oglednom mjestu);
c) visina biqke (na svim oglednim mjestima);
d) pre~nik glave (na svim oglednim mjestima);
e) datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(5) U ciqu pra}ewa otpornosti suncokreta na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u
uslovima prirodne infekcije, na lokaciji }e biti postavqen dodatni ogled bez primjene fungicida.
a) U rubnim redovima se prati pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:
1) plamewa~u, Plasmopara helianthi;
2) r|u, Puccinia helianthi;
3) sivu pjegavost stabqike, Phomopsis helianthi;
4) crnu pjegavost suncokreta, Phoma macdonaldi;
5) sivu pjegavost lista, Alternaria helianthi;
6) trule`, Sclerotinia sclerotiorum;
7) crnu trule` korijena i stabqike, Sclerotium bataticola;
8) sivu trule`, Botrytis cinerea.
b) Ako se na oglednom poqu utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), ogled se smatra
neupotrebqivim.
c) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 45.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavqawima, u
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu suncokreta, kod hibrida u za{titnom pojasu).
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju ukupan broj biqaka, prinos zrna i vlaga zrna.
^lan 46.
(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.
(3) Analiza sastava masnih kiselina u uqu, kod oleinskih hibrida, radi se iz uzorka sjemena samooplodwe
(izolovanih biqaka papirnatim vre}icama).
(4) Na prosje~nom uzorku suncokreta obavqaju se sqede}e analize:
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj uqa;
d) sadràj bjelan~evina (na proteinskom i suncokretu za ishranu).
(5) Sastav i sadràj masnih kiselina (na oleinskom tipu, hibrid koji ima mawe od 80% oleinske kiseline u
uqu ne moè biti priznat kao oleinski).
^lan 47.
(1) Statisti~ki se analiziraju samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednom ponavqawu, taj se podatak
zamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih ponavqawa.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podaci
tog hibrida se ne analiziraju, statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi
9% vlage zrna, dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne
statistike.
(4) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu prijave nakon
podmirewa tro{ kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je d uàn da
Pravilnika.
GLAVA VIII. ISPITIVA WA SORTI UQANE REPICE
^lan 48.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za ozimu uqanu repicu
podnose se prema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.
^lan 49.
(Koli~ina sjemena i rokovi za dostavqawe)
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Ozima uqana
repica
do 10. avgus ta
Tabela 2.
Ozima uqana r epica
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Sorta
do 15. jula
Hibrid
Inbred linije
2
0,4
do 15. jula
do 15. jula
^lan 50.
Tabela 1.
Ozima uqana
repica

(kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Sorta
Hibrid
1
1
do 10. avgus ta
do 10. avgus ta
Inbred linije
do 10. avgus ta
(2) Na pakovawu se mora nazna~iti "kontrolni uzorak", te }e se isti u slu~aju priznavawa sorte koristiti
kao kontrolni uzorak.
a) masu 1000 sjemenki (g);
c) klijavost sjemena (%) ;
d) normu sjetve.
^lan 51.
(1) Ispitivawe sorti uqane repice obavqa se u oglednim poqima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i
drugim osobinama (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Uqana repica
(2) Sjetva uqane repice se obavqa sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm.
(4) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimawe
uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.
b) sklop pri ulasku u zimu i u C1 stadijumu (na svim oglednim mjestima);
c) postotak prezimqavawa (na svim oglednim mjestima);
d) datum po~etka cvatwe (na dva ogledna mjesta);
e) visina biqke do 1. najniè postrane grane (na svim oglednim mjestima);
f) visina cijele biqke (na svim oglednim mjestima);
g) polijegawe (na svim oglednim mjestima);
h) datum tehnolo{ kog zrewa (na svim oglednim mjestima);
i) datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(6) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se
pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:
a) tamnosme|a pjegavost, Alternaria spp;
b) bijela trule`, Sclerotinia sclerotiorum;
c) suva trule` korijena i stabqike, Phoma lingam.
(7) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na oglednim poqima, tretiranim pesticidima i bez za{tite
pesticidima, ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 52.
(@etva ogleda)
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna ( 9% vlage u zrnu uqane repice kod sorte u za{titnom pojasu).
^lan 53.
(3) Na prosje~nom uzorku uqane repice obavqaju se sqede}e analize:
a) masa 1 000 zrna;
b) sadràj uqa;
c) sadràj masnih kiselina;

d) sadràj glukozinolata (samo u jednoj godini ispitivawa).
^lan 54.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak
zamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podaci
te sorte se ne analiziraju.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi 9% vlage zrna, dok se za
ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.
(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu prijave nakon
Pravilnika.
GLAVA IX. ISPITIVAWA SORTI KROMPIRA
^lan 55.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi podno{ewa Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za krompir odre|eni su u ~lan
5. ovog Pravilnika.
^lan 56.
Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena krtola do
nazna~enih rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Grupe
Potrebna koli~ina
sjemena (broj krtola)
Rok za dostavqawe
sjemena
Rane i sredw e rane

sorte
2 000
do 20. januara
Sredwe k asne i kasne
1 600
do 20. januara
^lan 57.
(Ogledni lokaliteti)
Ispitivawe sorti obavqa se u oglednim poqima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim osobinama
(tabela 1).
Tabela 1.
Grupe
Broj lokacija
Rane i sredw e rane sorte
Sredwe k asne i kasne
^lan 58.
(1) Sorte krompira razvrstavaju se prema duìni vegetacije (od nicawa do fiziolo{kog zrewa) u 4 grupe:
a) rane sorte duìne vegetacije do 90 dana;
b) sredwe rane sorte duìne vegetacije do 100-120 dana;
c) sredwe kasne sorte duìne vegetacije do 120-140 dana;
d) kasne sorte duìne vegetacije do 140 dana.
(2) U slu~aju maweg broja sorti razvrstatavaju se sa odgovaraju}im standardima, u dvije grupe:
a) rane i sredwe rane sorte;
b) sredwe kasne i kasne sorte.
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda razmaka 70 cm i duìne 8 m. Broj biqaka na
osnovnoj parceli je 80, a broj biqaka po hektaru je 35.700. Za obra~un sluè dva sredwa reda, pa prema tome
povr{ ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(4) Krtole za sadwu moraju biti veli~ine 30 do 55 mm, a sadwu treba obaviti u optimalnom roku za odre|eno
podru~je, u redove na odre|enom razmaku uz obavezni razmak izme|u ponavqawa.
a) datum sadwe i nicawa (na svim oglednim mjestima);
b) broj biqaka na obra~unskoj parceli 14 dana nakon nicawa (po ponavqawima);
c) razvoj biqke 3 do 5 sedmica nakon nicawa (na svim oglednim mjestima);
d) datum zrelosti - kada je 40% cime na parceli osu{eno (na svim oglednim mjestima);
e) datum va|ewa (na svim oglednim mjestima).
(6) Tokom ispitivawa, u oglednom poqu u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje ja~ina
napada sqede}ih bolesti:
a) bolesti i {tetnici cime:
1) viroze;
2) plamewa~a, Phytophtora infestans;
3) bijela noga, Rhizoctonia solani Kuhn;
4) crna pjegavost, Alternaria solani;
5) crna noga, Erwinia carotovora;
6) {teto~ine lista i biqke.
b) bolesti i {teto~ine krtole:
1) plamewa~a, Phytophtora infestans;
2) krastavost, Streptomyces scabie;
3) pra{na krastavost, Spongospora subterrane;

4) bijela noga, Rhizoctonia solani;
5) {teto~ine krtola.
(7) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a
po mogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa priroda krtola.
Ja~ina napada bolesti ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 59.
(Va|ewe ogleda)
(1) Va|ewe svakog ogleda obavqa se po zavr{etku vegetacije.
(2) Tokom va|ewa utvr|uju se:
a) prosje~an broj krtola po biqci (zdravih i bolesnih);
b) prosje~na veli~ina krtola (broj i kg) po fra kcijama po biqci;
c) prinos krtola (kg) po obra~unskoj parceli iz svakog ponavqawa (zdravih i bolesnih).
^lan 60.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji, u posqedwoj godini ispitivawa, na prosje~n om
uzorku (5 kg) form iranom iz svih ponavqawa sa jednog oglednog mjesta.
(2) Na prosje~nom uzorku obavqaju se sqede}e analize:
a) sadràj suve materije;
b) sadràj skroba;
c) sadràj redukuju}eg {e}era.
^lan 61.
(1) Analiziraju se samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranog
sklopa.
(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak
zamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.
te sorte ne}e se analizirati.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine: prirod krtola, dok se za
ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
obavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u roka
odre|enog u ~lanu 56. ovog Pravilnika.
GLAVA X. ISPITIVAWA SORTI [E]ERNE REPE
^lan 62.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za {e}ernu repu odre|eni
su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 63.
(Koli~ine sjemena i rokovi za dostavqawe)
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa, podnosilac Prijave dostavqa 2 kg piliranog sjemena.
(2) Sjeme treba dostaviti do 01. marta.
^lan 64.
(Kontrolni uzorak)
reprodukcionog materijala sorte u koli~inama i rokovima navedenim u tabeli 1.
Tabela 1.
[e}erna
repa
Hibrid

(kg)
1

do 01. mar ta
kontrolni uzorak.
b) ~isto}u sjemena (%) ;
^lan 65.
(1) Ispitivawe sorti obavqa se na maksimalno 4 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim i
drugim osobinama.
(2) Sjetva se obavqa sija~icom na ve}i sklop od odre|enog. U fazi 2-3 para stalnih listova prorijedi se, tako
da se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biqaka/r edu
Biqaka/p arceli (16

m)
22
37
148
(3) Povr{ina parcele iznosi 16 m, a ~ine ju 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm. Razmak
izme|u ponavqawa iznosi 2 m. Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.
a) datum sjetve i nicawa;
b) datum zatvarawa redova;
c) ja~ina napada pjegavosti lista (Cercospora beticola);

d) broj ranih i kasnih proraslica;
e) datum va|ewa.
(5) Tokom ispitivawa, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje
ja~ina napada pjegavosti lista (Cercospora beticola).
Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 66.
(Va|ewe ogleda)
(1) Va|ewe svakog ogleda obavqa se u jednom danu za svaki hibrid u svim ponavqawima u vrijeme tehnolo{ke
zrelosti korijena. Tada se utvr|uje broj i masa korijena po parceli.
(2) U slu~aju ru~nog va|ewa, vade se dva sredwa reda te se nakon va|ewa pristupa odsjecawu gorweg dijela sa
li{}em, a zatim se utvr|uje broj i masa korijena po parceli. Za potrebe hemijske analize uzima se prosje~ni
uzorak (oko 50 korjenova).
^lan 67.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u svakoj godini ispitivawa, na prosje~nim uzorcima sa svih
parcelica, ponavqawa i oglednih mjesta.
(2) Svi uzorci jedne lokacije analizira}e se u istoj laboratoriji po mogu}nosti najbliòj oglednoj
lokaciji.
(3) Repu treba dostaviti u laboratoriju istog dana kada je izva|ena.
(4) Na svakom uzorku utvr|uje se:
a) masa korijena (bruto i neto);
b) sadràj {e}era, kalijuma, natrijuma i amino-nitrogena.
^lan 68.
(1) Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se pod atak
(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podaci
tog hibrida se ne analiziraju.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstva:
a) sadràj {e}era;
b) prinos korijena i prinos ~istog {e}era;
c) za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz ogled nog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakon
Pravilnika.
GLAVA XI. ISPITIVAWA SORTI TRAVE I LEGUMINOZE ZA VOLUMINOZNU MASU

^lan 69.
(Podno{ewe Prijave)
(1) Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti trava i leguminoza
(2) Prema duìni vegetacije, trave i leguminoze svrstavamo u sqede}e grupe:
a) jednogodi{we vrste
1) sa jednim otkosom
Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)
2) sa vi{e otkosa
Talijanski quq (Lolium multiflorum La m. Spp. Westerwoldicum)
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.)
Perzijska djetelina (Tri folium resupinatum L.)
Sirak (Sorghum vulgare)
Sudanska trava (Sorghum vulgare var, sudanehsis)
b) dvogodi{we vrste
Talijanski quq (Lolium multiflorum Lam.)
Crvena djetelina (Tri folium pratense L.)
c) vi{egodi{we vrste
1) rosuqa bijela (Agrostis gigantea (Roth)
2) francuski quq (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
3) stoklasa (Bromus L.)
Klup~asta o{trica (Dactylis glomerata L.)
Trstikasta vlasuqa (Festuca arundinacea Shreber)
Livadska vlasuqa (Festuca pratensis Huds.)
Vlasuqa nacrvena (Festuca rubra L.)
Vlasuqa ov~ja (Festuca ovina L.)
Livadska vlasuqa x Talijanski quq
(Festuca pratensis Huds. x Lolium multiflorum La m.)
Engleski quq (Lolium perenne L.)
Ma~ji repak (Phleum pratense L.)
Livadska vlaswa~a (Poa pratensis L.)
Obi~na vlaswa~a (Poa trivialis L.)
Zlatnoùta zobika (Trisetum flavescens (L.) P.Beauv.)

Lisi~ji repak (Alopecurus pratensis L.)
Lucerna (Medicago sativa)
Bijela djetelina (Trifolium repens L.)
Smiqkita (Lotus corniculatus L.)
Esparzeta (Onobrychis viciifolia Scop.)
[vedska djetelina (Tri folium hybridum L.)
Duwica (Medicago lupulina L.)
Zuba~a (Cynodon dactylon L.)
Krestac (Cynosorus cristatus L.)
^lan 70.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa vrsta navedenih u ~lanu 69. stav (2) ovog Pravilnika, podnosilac
Prijave dostavqa sjeme do 10. avgusta (tabela 1).
Tabela 1.
Duìna vegetacije
Dostavq awe sjemena
Jednogodi{we vrste
Za svaku godin u ispitivawa 1kg,
Dvogodi{we vrste
Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivawa

1kg Za cijeli ciklus (2 go d.)
ispitivawa 1kg *
Vi{egodi{w e vrste
Tabela 2.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Lucerka
Bijela
djetelina
2,5
1,5
do 10. januara
do 10. januara
Crvena
djetelina
1,5
do 10. januara
Trave
2,5
do 10. januara
Smiqkita
2,5
do 10. januara
(3) Ispitivawe sorti obavqa se na mawmawe 2 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{ kim i
drugim osobinama.
^lan 71.
(Kontrolni uzorak)
(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostavqawa sjemena iz ~lana 10. sta v (1) ovog
Tabela 1.
Vrste
za sve vrs te iz ~lana
65. ovog Pr avilnika
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
1
Rok za dostavqawe
sjemena
do 10. avgus ta
kontrolni uzorak.
^lan 72.
(1) Sjetva se obavqa sija~icom prema prethodno napravqenoj {emi u 4 ponavqawa, a u slu~aju kada je broj
~lanova izuzetno malen, moè biti i ve}i broj ponavqawa.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 12, 5 cm.
(3) Razmak uzme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 40 cm, a izme|u ponavqawa 2 m. (4) Povr{ina parcela
kod ogleda za sirak i sudansku travu iznosi 16 m, duìna je 8 m, a {irina 2 m. Na po~etku i kraju ogleda sije se
standard kao za{titni pojas.
(4) Za sjetvu se upotrebqavaju sqede}e norme sjetve osim ako prijavqiva~ ne predloì druga~ije (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
kg/ha
20-25
Talijanski quq (Lolium multiflorum Lam. Spp.

westerwoldicum)
35-45
25
Aleksandrijsk a djetelina (Trifolium alexandrinum L.)

18-20
Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.)
Talijanski quq (Lolium multiflorum Lam.)
30-40
22
Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)
12
Rosuqa bijel a (Agrostis gigantea (Roth))
40
Francuski quq (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
50
Stoklasa (Bromus L.)
30
40
Trstikasta vl asuqa (Festuca arundinacea Shreber)
50
Livadsk a vlas uqa (Festuca pratensis Huds.)
40
Vlasuqa nacr vena (Festuca rubra L.)
15
Vlasuqa ov~ ja (Festuka ovina)
35
Livadsk a vlas uqa x Talijanski quq

(Festuca pratensis Huds. x Lolium multiflorum Lam.)
Engleski quq (Lolium perenne L.)
35
Vester voldski quq
40

Livadsk a vlaswa~ a (Poa pratensis L.)
Obi~na vlaswa~a (Poa trivialis L.)
20
30
30
10-15

20-25
20
Lucerna (Medi cago sativa)
16
15
Smiqkita (Lotus corniculatus L.)
Smiqkita ro{kasta
20
14
Smiqkita mo~varna
*
Esparzeta (Onobr ychis viciifolia Scop.)
20
[vedska djetelina (Trifolium hybridum L.)
18-24
Duwica (Medicago lupulina L.)
12-18
Sirak (sorghum vulgare)
18-30
Sudanska trava (sorghum vulgar e var. Sudanehsis)
25-30
Galeoa sp.
50
Pahovk a rana
30
25
Bqe{tac
* neoguqenog sjemena 160 - 200 kg, a oguqenog 80 - 100 kg/ha

a) datum sjetve i datum nicawa;
b) prazna mjesta nakon nicawa;
c) ocjena o prezimqavawu;
d) po~etak klasawa (trave), cvjetawa (legum inoze);

e) po~etak metli~awa (Sirak i Sudanska trava);
f) polijegawe;
g) lisnatost (odnos lista i stabqike u % kod legum inoza);
h) visina biqke u ko{wi (cm);
i) zakorovqenost;
j) datum ko{we;
k) regeneracija nakon ko{we.
(6) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqeè se i pojave koje mogu uticati na same oglede.
^lan 73.
(Kosidba ogleda)
(1) Kosidba ogleda obavqa se kom bajnom.
(2) Leguminoze se u prvom otkosu, prve godine ogleda, kose u cvatwi (50% biqaka) na visinu od 7-10 cm.
Naredni otkosi se obavqaju u po~etku cvatwe (5-10 % biqaka ) na visinu od 3-5 cm.
(3) Zadwi otkos se obavqa 10-15 dana prije o~ekivanog mraza sa ne{to duìm periodom vegetacije (40 i vi{e
dana).
(4) Trave se kose od po~etka klasawa (pojavom prvih klasova) na visinu od 6 - 8 cm.
(5) Visoke trave kose se svake 4 sedmice, a niske svakih 6 sedmica.
(6) Tokom ko{we voluminozne krme utvr|uju se, na svakoj parceli:
a) prirod zelene krme (kg/parceli);
b) suva materija (%) iz prosje~nog uzorka za svaku sortu.
(7) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima
prirodne infekcije, tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:
a) Trave:
1) Erysiphe graminis,
2) Puccinia spp.
3) Fusarium spp.
b) Leguminoze:
1) Erysiphe polygoni,
2) Peronospora trifoliorum.
c) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lan 74.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji, na prosje~nim uzorcima sa jedne lokacije.
(2) Na uzorcima se odre|uje sadràj:
a) suve materije;
b) sirovih bjelan~evina;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela i NET;
f) probavqivost.
^lan 75.
(1) Statisti~ki }e se analizirat i samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od
planiranog sklopa.
a) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos ze lene krme na suhu materiju, dok se za
ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju parametrima deskriptivne statistike.
podmirewa tro{ kova postupka ispitivawa.
GLAVA XII. ISPITIVAWA SORTI SIRKA ZA VOLUMINOZNU KRMU I SUDANSKE TRAVE
^lan 76.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti sirka za volum inoznu krmu
i sudansku travu odre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 77.
Za svaku godinu ispitivawa, dostavqa se 3 kg sjemena. Sjeme se dostavqa do 01. marta.
^lan 78.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Sirak
do 01. mar ta
Sudanska trava
do 01. mar ta
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivawe hibrida sirka za volum inoznu krmu i sudanske trave obavqa se na dvije lokacije, razli~ite
po klimatskim, pedolo{ kim i drugim osobinama.
^lan 79.
(1) Povr{ina osnovne parcele iznosi 16 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm.
Razmak sjemenki unutar reda za sirak i sudansku travu iznosi 10 cm.
(2) Sudanska trava se sije sa utro{kom sjemena 20 - 30 kg/ha, a sirak za voluminoznu krmu 20 - 25 kg/ha. Razmak
izme|u ponavqawa iznosi 2 m.
a) datum sjetve;
b) datum nicawa;
c) datum po~etka metli~awa;
d) visina biqaka;
e) polijegawe;
f) datum ko{we.
(4) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqeè se i pojave koji mogu uticati na same oglede.
^lan 80.
(Kosidba ogleda)
(1) Prvi otkos kosi se do faze mlije~no-vo{tanog zrewa ako je usjev za silaù, odnosno po~etkom metli~awa
ako je usjev za zelenu krmu.
(2) Drugi otkos se kosi nakon 6 sedmica. Ko{wa svakog ogleda obavqa se u jednom danu za svaku sortu u ogledu
u svim ponavqawima.
(3) Nakon ko{we utvr|uje se, na svakoj parceli na svim lokacijama: prirod zelene krme (kg/parceli) i suva
materija (%).
(4) Tokom ispitivawa, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje
ja~ina napada pjegavosti lista (Helminthosporiu m spp) na svim oglednim poqima.
(5) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lan 81.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize se obavqaju u prvoj godini ispitivawa, na prosje~nim uzorcima s jedne
lokacije, neposredno nakon svake ko{we.
a) suve materije;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela;
f) NET;
g) probavqivosti.
^lan 82.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos volum inozne krme na suvu materiju,
dok se za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju parametri deskriptivne statistike.
obavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~la nu 77. ovog
Pravilnika.
GLAVA XIII. ISPITIVA WA SORTI KRMNIH ME\UUSJEVA
^lan 83.
(Grupe krm nih me|uusjeva)
Prema vremenskom periodu u kojem zauzimaju orani~nu povr{inu, razlikujemo sqede}e grupe krmnih
me|uusjeva:
a) Jari usjevi:
Sto~ni bob (Vicia faba L.)
Bijela slatka lupina (Lupinus albus L.)
Grahorica obi~na (Vicia sativa L.)
Sto~na repica (Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) Briggs

Uqana repica (Brassica napus L. var. napus)
Uqana rotkva (Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers.)
Goru{ica (Sinapis alba L.)
Facelija (Phacelia tanacetofolia Benth.)
Sto~ni gra{ak (Pisum sativum)
Sto~na repa (Beta vulgaris)
Sto~na keleraba (Brasica napus ssp. Rapifera)
Sto~ni keq (Brasica olerace var. acephala)
Kupusna uqana repica (Brassica napus oleifera)
b) Ozim i usjevi:
Grahorica panonska (Vicia pannonica Crantz.)
Ozima grahorica (Vicia villosa Roth.)
Ogr{tica (Brasica rapa oleifera)
Uqana repica (Brassica napus L. var. napus).
^lan 84.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za krm ne me|uusjeve
^lan 85.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa, dostavqa se sqede}a koli~ina sjemena:
sto~ni bob - 8 kg, sto~ni gra{ak - 8 kg, lupina - 6 kg, grahorice - 4 kg, a za ostale kulture 1 kg sjemena. Sjeme
treba dostaviti 10. februara u slu~aju proqetne sjetve, odnosno 10. avgusta u slu~aju sjetve u kasno qeto.
Tabela 2.
Vrsta
Sto~ni gra{ak
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
5
Rok za dostavqawe
sjemena
do 15. januara
Sto~ni gra{ak
do 15. januara
Grahorica ozima
2,5
do 20. avgus ta
^lan 86.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Sto~ni bob
do 10. febr uara
Ozimi i jari sto~ni

gra{ak
do 10. avgus ta /10.

februara
3
Lupine
do 10. febr uara

1
Grahorice
do 10. febr uara
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivawe sorti obavqa se u najmawe 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
osobinama.
^lan 87.
(1) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 ili 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 - 25
cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 40 cm, a izme|u ponavqawa 2 m.
(2) Na po~etku i kraju ogleda sije se standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimawe uzoraka na
osnovu kojih se odlu~uje o pravovremenom skidawu ogleda.
(3) Za sjetvu se upotrebqavaju sqede}e norme sjetve (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Sjemen a (kg/ha)
Sklop (biqaka/m)
150- 350
40-50
100- 150
170- 200
Sto~na repica - jara
10-12
200
Uqana repica - jar a
10-15
200
Jari usjevi
Sto~ni bob
Bijela sl atka lupin a
Grahorica obi~na
100
Uqana rotkva
25
Goru{ica
20
200
30
100- 200
400- 500
100
Sto~na repa
8-9
Sto~na keler aba

Sto~ni keq
3-4
2-2,5
Kupusna uqan a repica
12-14
Facelija
Sto~ni gra{ak
200
Ozimi usjevi
Grahorica obi~na
100
250- 300
Grahorica panonska
100
250- 300
Ozima grahorica
100
250- 300
10-12
120- 160
Sto~na repica
Ozimi sto~ni gra{ak
100- 200
100
Ogr{tica
12-15
80-100
Uqana repica
10-15
80-100
(4)
a)
datum sjetve i datum nicawa;
b)
prazna mjesta nakon nicawa;
c)
prazna mjesta pred zimu i u proqe}e (za ozime vrste);
d)
ocjena o prezimqavawu (za ozime vrste);
e)
po~etak vegetacije (za ozime vrste);
f)
pokrivenost parcele;
g)
po~etak cvatwe (kod facelije po~etak i kraj cvatwe);
h)
polijegawe;
i)
visina biqaka;
j)
datum tehnolo{ ke zrelosti;
k)
datum ètve.
(5) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqeè se i pojave koje mogu uticati na same oglede.
^lan 88.
(Skidawe ogleda)
(1) Tokom ko{we odnosno va|ewa koje se obavqa u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqawima, na
svakoj parceli se utvr|uju:
a) prinos zelene krme, zrna ili korijena (kg/parceli) u zavisnosti od kulture;
b) suva materija (%), te vlaga zrna u zavisnosti od kulture.
(2) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uslovima
prirodne infekcije, tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada bolesti.
(3) Ja~ina napada bolesti ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 89.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laboratoriji, u prvoj godini ispitivawa, na prosje~nim
uzorcima sa jedne lokacije.
a) suve materije;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela
f) NET.
^lan 90.
planiranog sklopa.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prinos zelene krme i prinos suve materije,
dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju parametri deskriptivne statistike.
obavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do rokova odre|enih u ~lanu 85.
ovim Pravilnikom.
GLAVA XIV. I SPITIVAWA SORTI PREDIVOG I UQANOG LANA
^lan 91.
(Podno{ewe Prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za predivi i uqani lan
^lan 92.
(Koli~ina sjemena i rok za dostavqawe)
Za svaku godinu ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa 3 kg sjemena. Sjeme se dostavqa do 01. marta.
^lan 93.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavqawe
sjemena
Predivi lan
do 1. marta .
Uqani lan
do 10. mar ta
kontrolni uzorak.
(3) Podnosilac prijave dostavqa sqede}e podatke o sjemenu:
(4) Ispitivawe sorti obavqa se na najmawe 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i
drugim osobinama.
Odjeqak A - ISPITIVAWE SORTI PREDIVOG LANA
^lan 94.
(1) Sjetva se obavqa sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne
8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 50 cm, a izme|u
ponavqawa 2 m. Sklop u ètvi treba biti 1800 biqaka/m. Na po~etku i na kraju ogleda sije se standardna
sorta kao za{titni pojas.
(2) Tokom vegetacije, utvr|uju se sqede}i podaci:
a) datum sjetve i datum nicawa;
b) datum pune cvatwe;
c) polijegawe;
d) visina biqaka;
e) tehni~ka duìna stabqike - (od kotiledonovog ~vora, do po~etka granawa);
f) pre~nik stabqike - (u sredini tehni~ke duìne stabqike);
g) datum tehnolo{ke zrelosti;
h) datum ètve (~upawa);
i) prinos vazdu{nosuve stabqike sa sjemenom.
(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti predivog lana, od ekonomski najzna~ajnije bolesti, prati se pojava i
ocjewuje ja~ina napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 95.
(@etva ogleda)
(1) @etva (~upawe) svakog ogleda obavqa se ru~no, ili mehanizovano ~upa~em u jednom danu za svaku sortu u
ogledu u svim ponavqawima, u fazi tehnolo{ke zrelosti stabqike lana ( zeleno-ùta, ili ùto-zelena faza
zrelosti).
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uje sklop biqaka/ m.
(3) Nakon ètve, po~upana stabqika lana ostaje u traci na povr{ini tla, radi su{ewa. Nakon su{ewa
stabqika se sakupqa sa parcela u snopove, a potom se transportuje na preradu.
^lan 96.
(Ispitivawe u preradi)
(1) Sa ogledne parcele uzima se uzorak za ispitivawe sa povr{ine od 1 m.
(2) Vazdu{nosuva stabqika lana sa sjemenom dovozi se u suvi (natkriveni) prostor, vaè se ukupni prinos
lana sa svih parcelica, te uskladi{ti do mo~ewa.
(3) Ozna~ena stabqika ide na mo~ewe (maceraciju) u bazen.
(4) Nakon obavqenog mo~ewa (kada se lako odvaja vlakno od drvenastog dijela stabqike), izm o~ena stabqika
se vadi iz mo~ila (bazena), su{i prirodnim putem, a potom ponovo veè u snopove.
(5) Iz mo~ene vazdu{nosuve stabqike izdvaja se vlakno na isti na~in kao u preradi, a potom se vaè za svaku
parcelicu.
Odjeqak B - ISPITIVAWE SORTI UQANOG LANA
^lan 97.
(Ispitivawe u oglednom poqu )
(1) Sjetva se obavqa sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne 8
m, uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 50 cm, a izme|u
ponavqawa 2 m. Sklop u ètvi treba biti 600 do 1000 biqaka/m. Na po~etku i na kraju ogleda sije se standard
kao za{titni pojas.
a) datum sjetve, datum nicawa, datum pune cvatwe, polijegawe;
b) ukupna visina biqaka;
c) duìna stabqike (od kotiledonovog ~vora, do po~etka granawa);
d) broj tobolaca po biqci;
e) pre~nik stabqike (u sredini stabqike, izme|u kotiledonova ~vora i prve rodne grane);
f) datum tehnolo{ke zrelosti;
g) datum ètve;
h) prinos zrna;
i) sadràj vlage (%).
(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti, prati se pojava i ocjewuje ja~ina
napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina, ocjewuje se na svim oglednim poqima.
^lan 98.
(@etva ogleda)
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna.
a) klop biqaka/m;
b) prirod;
c) vlaga zrna.
^lan 99.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize, obavqaju se u laboratoriji na kraju svake godine ispitivawa na
(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase od 0,5 kg.
(3) Na prosje~nom uzorku obavqaju se sqede}e analize:
a) hektolitarska masa, masa 1000 zrna;
b) sadràj uqa, sadràj bjelan~evina;
c) sadràj vlage u zrnu (%).
^lan 100.
(Statisti~ka analiza podataka)
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak
te sorte se ne analiziraju.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine:
a) prinos vazdu{nosuve stabqike sa sjemenom;
b) prinos vazdu{nosuve stabqike nakon mo~ewa;
c) prinos ukupnog vlakna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju parametri deskriptivne
statistike.
obavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 92. ovim
Pravilnikom.
GLAVA XV. ISPITIVA WA SORTI POVR]A
^lan 101.
(Podno{ewe prijave)
Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti povr}a odre|eni su u ~lanu
5. ovog Pravilnika
^lan 102.
(Koli~ine sjemena i rokovi za dostavqawe)
Za DUS ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa u prvoj godini DUS ispitivawa sqede}e koli~ine sjemena
do nazna~enih rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg/zrna)
Rok za dostavqawe
sjemena
1 kg
do 01. mar ta
2500 zrna
do 01. mar ta
1 kg
do 01. mar ta
2500 zrna
do 01. mar ta
kukuruz koki~ar
- hibrid
- inbred linija
kukuruz {e}erac
- hibrid
- inbred linija
^lan 103.
(Kontrolni uzorak)
reprodukcionog materija la sorte u koli~inama i rokovima navedenim u tabeli 1.
Tabela 1.
Vrsta
Hrvatski naziv
Potrebna
koli~ina
sjemena (g)
100
Allium cepa L.
- grupa Cepa
luk
- grupa Aggregatum
luk kozjak ili

qutika
Allium fistulosum L.
luk zimski
100
Allium porrum L.
poriluk
100
Allium sativum L.
bijeli luk
Allium shoenoprasum L.
luk vlasac
100
Anthriscus cerefolium L.
krasuqicu
100
Apium graveolens L.
celer korjena{
100
celer rebra{
Asparagus officinalis L.
{paroga
100
Beta vulgaris L.
cvekla ukqu~ uju}i

Cheltenham repu
500
blitva
Brassica oleracea L.
keq lisnati
karfiol
100
brokula
keq pup~ar
keq
kupus bijeli
kupus crveni
keleraba
Brassica rapa L.
kineski kupus
100
postrna repa
Capsicum annuum L.
chilli ili paprika
50
Cichorium endivia L.
endivija
{irokolisna
endivija kudr ava
100
Cichorium intybus L.
radi~ za
pospje{ivaw e
100
lisnati i glavati
radi~ industri jska
cikorija
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. lubenica
et Nakai
200
Cucumis melo L
diwa
100
Cucumis sativus L.
krastavac
100
Cucurbita maxima Duchesne
bundeva
200
Cucurbita pepo L.
tikvice i bu}e
200
Cynara cardunculus L.
karda
100
Cynara scolymus L.
arti~oka
100
Daucus carota L.
mrkva sto~na mrkva
200
Foeniculum vulgare Mill.
komora~
100
Lactuca sativa L.
salata
100
Lycopersicon esculentum Mill.
paradajz
50
Petroselinum crispum (Mill.)

Nyman ex A.W.Hill
per{un
200
per{un lisnati
Phaseolus coccineus L.
pasuq mnogocvjetni
1000
Phaseolus vulgaris L.
pasuq mahun ar niski

pasuq mahun ar
visoki
gra{ak okruglog
sjemena
1000
Pisum sativum L. (Partim)
2000
gra{ak naboranog
sjemena
gra{ak {e}erac
Raphanus sativus L.
rotkvica
100
rotkva
Rheum rhabarbarum L.
rabarbara
100
Scorzonera hispanica L.
crni korijen
100
Solanum melongena L.
patlixan
50
Spinacia oleracea L.
spana}
100
Valerianella locusta (L.) Laterr.
matovilac
100
Vicia faba L. (partim)
bob
2000
Zea mays L. (partim)
kukuruz koki~ar
1000
kukuruz {e} erac
GLAVA XVI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 104.
(Prelazne odredbe)
(1) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH obavezni su da
imenuju ~lanove Kom isije iz ~lana 4. stav (2) ovog Pravilnika i o tome izvjeste Upravu.
(2) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta BiH, donijeti propise na osnovu ~lana 59. Zakona, koji detaqnije propisuju rad Kom isije za sorte.
imenuju izvo|a~e ispitivawa sorti iz ~lana 6. ovog Pravilnika i o tome obavijeste Upravu.
(4) Za sorte vo}nih vrsta i vinove loze, postupak priznavawa bi}e odre|en posebnim propisima koji
reguli{u postupak priznavawa ovih vrsta poqoprivrednog biqa i upisa u Sortnu listu Bosne i Hercegovine.
^lan 105.
(Zavr{ne odredbe)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a po~iwe se
primjewivati godinu dana nakon objavqivawa.
Broj UZZB-01-1-02-1232-1/10
3. decembra 2010. godine
Sarajevo
Direktor
Milad Zekovi}, s. r.
Na osnovu ~lana 12. stav (4), ~lana 13. stav (6), ~lana 37. stav (2), ~lana 39. stav (5), ~lana 40, ~lana 43. stav (7),
~lana 50. stav (1) i (4), ~lana 54. stav (7), ~lana 57. stav (3), ~lana 58. stav (2), ~lana 59. stav (1). Zakona o
sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/05),
Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja donosi
PRAVILNIK
O PRIZ NAVANJ U SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA U BOSNI I HE RCEGOVINI
POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
a) postupak i na~in priznavanja sorti poljoprivrednog bilja za sorte ìta, industrijskog bilja (repe, uljanih i
predivih biljaka), krmnog bilja, povr}a i krompira za koje je obavezan upis u Sortnu listu Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 59/10) (u daljnjem tekstu: Sortna lista);
b) na~in pripreme sjemena i koli~ina potrebnog sjemena, ogledno polje i vrijeme trajanja ispitivanja;
c) na~in ispitivanja sorti u oglednom polju i laboratoriji;
d) metode izvo|enja ogleda i utvr|ivanja vrijednosti sorte za priznavanje novih sorti.
^lan 2.
(Definicije)
Izrazi upotrijebljeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poljopoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Zakon) upotrebljavaju se i u ovom Pravilniku, a specifi~ni izrazi upotrijebljeni u ovom
Pravilniku imaju slijede}a zna~enja:
a) "UPOV" je Me|unarodna organizacija za za{titu biljnih sorti;
b) "CPVO" je Ured EU za za{titu biljnih sorti;
c) "DUS" (Distinctness, Uniformity and Stability) je utvr|ivanje prepoznatljivosti, ujedna~enosti i stabilnosti
nove sorte;
d) "VCU" (Value for Cultivation and Use) je odre|ivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i upotrebu.
POGLAVLJE II. POSEB NE ODRE DBE
^lan 3.
(Postupak ispitivanja)
(1) Postupak VCU ispitivanja vr{i se u oglednom polju i laboratoriji, traje dvije uzastopne godine, i odnosi se
na sorte svih biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije i sorte trava
koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme.
(3) Postupak DUS ispitivanje se vr{i u oglednom polju i laboratoriji dvije uzastopne godine u skladu s
posebnim propisima za DUS ispitivanja sorti poljoprivrednog bilja u postupku priznavanja i tehni~kim vodi~ima
UPOV i CPVO.
(4) Sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju
voluminozne krme priznaju se na osnovu provedenog DUS ispitivanja koje traje dva nezavisna vegetacijska
ciklusa.
^lan 4.
(Prijava za priznavanje i upis sorte)
(1) Prijava za priznavanje i upis sorti (u daljnjem tekstu: Prijava) podnosi se Upravi u dva primjerka posebno za
svaku sortu.
(2) Obrazac prijave propisat }e se posebnim pravnim propisom kojim se regulira postupak upisa sorti u Sortnu
listu.
(3) Uprava }e u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH imenovati Komisiju za sorte i
donijeti propis kojim se detaljno propisuju zadaci i na~in rada Komisije kao i prijedlog tro{kova, a prema
odredbama ~lana 59. Zakona.
(4) Nakon zaprimanja Prijava, Uprava saziva Komisiju za sorte.
(5) Komisiju za sorte ~ini najvi{e devet (9) ~lanova za svaku vrstu poljoprivrednog bilja propisanih u ovom
Pravilniku.
(6) Komisija za sorte ocjenjuje opravdanost podno{enja Prijave i zapisnikom zaklju~uje o opravdanosti Prijave i
o izvo|a~u ispitivanja kojem se dostavlja uzorak sjemena sorte radi ispitivanja.
(7) Uprava pismeno obavje{tava podnositelja Prijave i nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta BiH o odluci
Komisije za sorte.
^lan 5.
(Rokovi podno{enja prijave )
(1) Rok za podno{enje Prijave iz ~lana 4. stav (1) ovog Pravilnika podnosi se 30 dana ranije od roka za dostavu
sjemena, u cilju provo|enja aktivnosti propisanih u ~lanu 4. ovog Pravilnika.
(2) Navedene aktivnosti iz ~lana 4. st. (1), (3), (4), i (6) ovog Pravilnika mo raju se uskladiti s rokovima za
dostavu sjemena za ispitivanje sorti u postupku priznavanja i upisa sorti poljoprivrednog bilja, propisanih u ~lanu
1. stav (1) ta~ki a) ovog Pravilnika.
^lan 6.
(Izvo|a~i ispitivanja i ogledni lokaliteti)
(1) Izvo|a~e ispitivanja sorti imenuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH kako je propisano ~lanom
43. stav (5) Zakona.
(2) Ogledne lokalitete odre|uju izvo|a~i ispitivanja iz stava (1) ovog ~lana.
(3) Podatke o oglednim lokalitetima iz stava (2) ovog ~lana izvo|a~i su du`ni dostaviti nadle`nim organima
entiteta i Br~ko Distrikta BiH koji o tome vode evidenciju.
(4) Uprava vodi centralnu evidenciju izvo|a~a ispitivanja i oglednih lokaliteta.
^lan 7.
(Provo|enje DUS ispitivanja)
(1) DUS ispitivanja sorti u eksperimentalnim ogledima u polju i laboratoriji izvodi stru~na institucija koju
imenuje Uprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.
(2) Uprava moè odrediti izvo|a~a za provo|enje DUS ispitivanja i u nekoj drugoj stranoj dràvi potpisnici
Me|unarodne Konvencije za za{titu biljnih sorti (UPOV Konvencija Act.1991) i drugih me|unarodnih
sporazuma u slu~aju:
a) ako je izvo|a~ ve} imenovan za tu namjenu od nadle`ne institucije za za{titu novih biljnih sorti u toj dràvi;
b) ako je Uprava prethodno utvrdila da su agroekolo{ki uslovi za DUS ispitivanja u za to odre|enoj stranoj
dràvi uporedivi s agroekolo{kim uslovima u Bosni i Hercegovini.
(3)
Me|usobne obaveze, prava i na~in saradnje Uprave i izvo|a~a odre|uju se Ugovorom.
(4) Uprava izvo|a~u dostavlja kopiju tehni~kog upitnika i prijavu za upis nove sorte.
(5) Uprava obavje{tava podnositelja Prijave o izvo|enju DUS ispitivanja, o potrebnoj koli~ini i kvalitetu
sjemena ili sadnog materijala za DUS ispitivanje, o adresi na koju se dostavlja materijal te o roku dostave, a
podnositelj Prijave je duàn osigurati svu potrebnu dokumentaciju.
(6) Podnositelj prijave za priznavanje i upis sorte ima pravo tokom vegetacijske sezone u toku ispitivanja obi}i
oglede i biti informiran o toku ogleda pri ~emu mu zaposlenik kod izvo|a~a ogleda otvara {ifre za njegove sorte
ili hibride i standarde s kojima se upore|uju.
^lan 8.
(Posebni slu~ajevi za DUS ispitivanja)
(1) Ako Uprava u nekom slu~aju za DUS ispitivanje neke nove sorte ne moè odrediti izvo|a~a u Bosni i
Hercegovini ili u drugoj dràvi potpisnici UPOV Konvencije, na zahtjev Uprave, podnositelj Prijave sam ili neko
drugi uz njegovo ovla{tenje moè organizirati DUS ispitivanje nove sorte.
(2) Ako ne postoji prakti~no iskustvo u DUS ispitivanju za odre|enu vrstu bilja a niti tehni~ke upute u nekoj
drugoj zemlji (~lanici UPOV), Uprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Distrikta Br~ko BiH, kao i s
nau~no istraìva~kim i stru~nim institucijama, priprema tehni~ke upute za DUS ispitivanje nove sorte u skladu s
principima i op}om uputom.
(3) Uprava je du`na pravovremeno informirati UPOV o pripremljenim tehni~kim uputama, te slu`beno objaviti
tehni~ke upute i odobriti izvo|a~a prije provo|enja DUS ispitivanja nove sorte bilja.
POGLAVLJE III. PROVO \ENJE VCU ISPITIVANJA
^lan 9.
(Ispitivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i upotrebu)
(1) VCU ispitivanje sorti vr{i se prema metodama odre|enim u ovom Pravilniku za svaku poljoprivrednu
kulturu iz ~lana 1. stav (1) ta~ki a) ovog Pravilnika izuzev sorti povr}a i industrijske cikorije, te sorte trava koje
nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme.
(2) Rezultate ispitivanja razmatra Komisija za sorte kako je propisano odredbama ~lana 46. Zakona.
^lan 10.
(Dostava sjemena sorte za ispitivanje)
(1) Sjeme svih sorti u VCU ispitivanju dostavlja se netretirano, izuzev sjemena {e}erne repe, koje se dostavlja
pilirano.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, sjeme krompira i lu~ica uklju~uju}i standarde, dostavlja se netretirano i
takvo se sadi.
(3) Izvo|a~ ispitivanja iz ~lana 6. ovog Pravilnika, tretiranje sjemena svih sorti i standarda obavezno obavlja
istim sredstvima za za{titu bilja i o tome vodi evidenciju.
(4) Kvalitet sjemena sorti koje se stavljaju u ispitivanje mora odgovarati odredbama posebnih propisa kojima se
ure|uje stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala pojedinih vrsta poljoprivrednog bilja, a prema odredbama
Zakona.
^lan 11.
(Ispitivanje u oglednom polju)
(1) Za vrijeme trajanja VCU ispitivanja jedne sorte ili jednog hibrida u oglednom polju i laboratoriji,
upore|ivanje se obavlja s istim sortama standardima.
(2) Za sortu stadnarda odabire se u proizvodnji najzastupljenija sorta ili hibrid koja prema svojim biolo{kim i
proizvodno-ekonomskim svojstvima ima najve}u vrijednost za namjenu, radi koje se ispituje nova sorta ili
hibrid.
(3) Sorte standarde biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom odre|uje Komisija za sorte.
(4) Ukoliko za pojedinu biljnu vrstu ili namjenu nema priznate sorte, priznaje se prva prijavljena sorta i koristi
kao standard.
(5) Ogledi u polju postavljaju se prema najpogodnijem planu ogleda obzirom na broj prijavljenih genotipova a
u cilju njihove pouzdanije ocjene kao i kvalitetnije analize.
(6) Na svim oglednim poljima obavlja se za{tita od {tetnih organizama odgovaraju}im pesticidima prema
^lan 12.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji i to u prvoj godini VCU ispitivanja za sve
poljoprivredne kulture iz ~lana 1. stav (1) ta~ka a) ovog Pravilnika.
(2) Za statisti~ku analizu podataka ogleda primjenjuje se najpogodniji i najuspje{niji statisti~ki model.
a) primjenjuje se analiza varijanse i odgovaraju}i testovi za testiranje varijansi i razlika izme|u prosje~nih
vrijednosti (F-test i t-test uz P=0.05 i P=0.01).
(3) Za upore|ivanje sorti kandidata sa sortama standardima koriste se odgovaraju}i statisti~ki testovi.
POGLAVLJE IV. ISPITIVANJ A SORTI STRNIH @ITA
^lan 13.
(Podno{enje Prijave)
Rokovi podno{enja Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti strnih ìta odre|eni su u ~lanu 5.
ovog Pravilnika.
^lan 14.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e navedene koli~ine sjemena do
nazna~enih rokova (tabela 1), a nakon zaprimanja Prijave i to u prvoj godini ispitivanja.
Tabela 1.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavu
sjemena
Ozima p{enica
10
15. septembar
Jara p{enica
20. januar
Ozima i jara tvrda p{enica
15. septembar/20.
januar
Ozimi i jari je~am
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara ra`
15. septembar/20.
januar
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara zob
15. septembar/20.
januar
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta (Triticum
spelta)
10
15. septembar/20.
januar
(2) U tabeli 2. prikazane su koli~ine sjemena i rokovi koje podnositelj Prijave za upis i priznavanje sorte treba
dostaviti u slu~aju DUS ispitivanja, i to u prvoj godini (tabela 2).
Tabela 2.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena(kg)/
klasova/metlica
Rok za dostavu
sjemena
Ozima p{enica
5+300 klasova
15. septembar
Jara p{enica
5+300 klasova
20. januar
5+300 klasova
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara tvrda

p{enica(Triticum
durum)
Ozimi i jari je~am
5+300 klasova
Ozima i jara ra`
5+300 klasova
15. septembar/20.
januar
15. septembar/20.
januar
5+300 klasova
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara zob
5+300 klasova
15. septembar/20.
januar
^lan 15.
(1) U skladu s odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog
Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja odràva~ sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak
reprodukcijskog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Veli~ina uzorka (kg)
Rok za dostavu
sjemena
Ozima p{enica
15. septembar
Jara p{enica
20. januar
Ozima i jara tvrda

p{enica
15. septembar/20.
januar
Ozimi i jari je~am
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara ra`
15. septembar/20.
januar
15. septembar/20.
januar
Ozima i jara zob
15. septembar/20.
januar
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta
(Triticum spelta)
15. septembar/20.
januar
(2) Na pakovanju uzorka se mora nazna~iti kontrolni uzorak te }e se isti koristiti u slu~aju priznavanja sorti kao
kontrolni uzorak.
(3) Podaci o sjemenu koje podnositelj Prijave dostavlja su:

c) klijavost sjemena(%);
^lan 16.
(Ogledna mjesta za strna ìta)
(1) Ispitivanje sorti obavlja se u oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svo jstvima
(tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Broj oglednih
mjesta
Jara p{enica
Ozimi i jari je~am
Ozima i jara ra`
Ozima i jara zob
Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spelta (Triticum spelta)
(2) Sjetva p{enice obavlja se sija~icom na kona~an sklop u skladu sa zadatom normom sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ini je 10 redova duìne 8 m uz razmak izme|u redova od 12,5 cm.
Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 30 cm, a izme|u ponavljanja 2 m.
(4) Na po~etku i na kraju oglednih parcela sije se najraniji standard kao za{titni pojas koji }e posl uìti i za
uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.
^lan 17.
(Ispitivanje sorti ìta u oglednom polju)
Tokom vegetacije utvr|uju se slijede}i podaci:
a)
datum sjetve i nicanja;
b)
o{te}enje od izmrzavanja (kod ozimih sorti);
c)
visina biljke (na dvije lokacije);
d)
datum klasanja (na dvije lokacije);
e)
polijeganje;
f)
o{te}enja od ekonomske va`nosti;
g)
datum ètve.
^lan 18.
(Pra}enje otpornosti sorti u toku ispitivanja)
(1) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima
prirodne infekcije tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) kod p{enice i durum (tvrde) p{enice
1) ùta hr|a p{enice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici;
2) sme|a hr|a p{enice, Puccinia recondita f. sp. Tritici;
3) crna hr|a p{enice, Puccinia graminis f. sp. Tritici;
4) sme|a pjegavost pljevica i li{}a, Septoria spp.;
6)
pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici.
b)
kod je~ma
1)
pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Hordei;
2)
crna hr|a, Puccinia graminis f. sp. Hordei;
3)
ùta hr|a, Puccinia striiformis f.sp. hordei;
4)
sme|a hr|a je~ma, Puccinia hordei;
5)
prugavost je~ma, Pyrenophora graminea;
6)
mreàsta pjegavost je~ma, Pyrenophora teres;
7)
pra{na snijet je~ma, Ustilago nuda;
8)
pjegavost lista je~ma, Rhynchosporium secalis.
c) kod raì
1)
sme|a hr|a, Puccinia dispersa;
2)
crna hr|a, Puccinia graminis;
3)
pjegavost li{}a, Septoria spp.;
4)
pepelnica, Erysiphe graminis.
d)
kod tritikalea
1)
sme|a pjegavost li{}a, Septoria spp.;
2)
pepelnica, Erysiphe graminis.
e) kod zobi
1)
naran~asta hr|a zobi, Puccinia coronate;
2)
crna ìtna hr|a, Puccinia graminis f. sp. Avenae;
3)
pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.
f) ko d pravog pira/krupnika/spelte
3)
pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici;
4)
sme|a pjegavost pljevica i li{}a, Septoria spp.
(2) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja priroda zrna.
(3) Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 19.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima u
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (oko 14% vlage u zrnu) kod sorte u za{titn om pojasu.
a) prinos zrna;
c) vlaga zrna.
^lan 20.
(Ispitivanje sorti ìta u laboratoriji)
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji na prosje~nom uzorku zrna (6 kg).
Uzorci se uzimaju u prvoj godini ispitivanja:
a) za ozimu i jaru p{enicu s dva ogledna mjesta;
b) za ozimi i jari je~am s dva ogledna mjesta,;
c) za ra`, tritikale, tvrdu p{enicu i zob s jednog oglednog mjesta;
d) pravi pir/krupnik/speltu, s jednog oglednog mjesta.
(2) Na prosje~nom uzorku ozime i jare p{enice obavljaju se slijede}e analize:
a) P{enica (Triticum aestivum)
1) fizi~ka svojstva zrna;

2) hemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna i bra{na;
3) farinogram;
4) ekstenzogram;
5) amilogram.
b) P{e nica tvrda (Triticum durum)
2) hemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna;
3) hemijsko-tehnolo{ka svojstva krupice;
4) farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).
2) hemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna i bra{na;
3) farinogram;
4) ekstenzogram;
5) amilogram.
(3) Na prosje~nom uzorku zrna je~ma izvr{it }e se analize:
1) sadràja I. klase zrna;
2) fizi~kih svojstava zrna;
3) hemijska analiza;
4) mikrosladovanje;
5) analiza slada.
b) Za kvalitet krme
2) sadràja bjelan~evina;
3)
sirove bjelan~evine (%);
4) si rove masti (%);

5) si rove celuloze (%);
6) NET (%);
7) mineralne supstance (%).
(4) Na prosje~nom uzorku ozime i jare raì, tritikalea i zobi obavljaju se slij ede}e analize (tabela 1).
Tabela 1.
Analize
Ra`
Tritkale
Zob
Sadràj suhe supstance (%)
Sadràj organske supstance (% na ST)
BEM
Sirove bjelan~evine (% na ST)
Mineralne supstance (% na ST)
Masa 1000 zrna (g)
Hektolitarska masa (kg/hl)
(5) Na prosje~nom uzorku zrna ozime i jare raì dodatno se obavljaju i slijede}e analize:
a) fizi~ka svojstva zrna;
b) amilogram;
c) aktivnost -amilaze;
d) broj padanja;
e) maksimalni viskozitet.
^lan 21.
(Statisti~ka analiza podataka )
Statisti~kom analizom prema odabranom modelu obra|uju se slijede}a svojstva:
c) za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
^lan 22.
(Izvje{tavanje o godi{njim rezultatima ispitivanja)
(1) Godi{nji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija ovisno od vrste poljoprivrednog bilja,
dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja tro{kova postupka ispitivanja.
(2) Na osnovu predo~enih rezultata podnositelj Prijave duàn je obavijestiti izvo|a~a ispitivanja o nastavku
ispitivanja sorte i dostaviti sjeme do roka odre|enog u ~lanu 14. ovog Pravilnika.
POGLAVLJE V. ISPITIVANJ A SORTI ( HIBRIDA) KUKURUZA

^lan 23.
(Podno{enje prijave)
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti ( hibrida) za kukuruz odre|eni
^lan 24.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
FAO grupa
Potrebna koli~ina sjemena

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
100, 200, 600 i

700
3 kg
do 01. marta
4,5 kg
do 01. marta
300, 400 i 500
(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijede}e koli~ine sjemena
Tabela 2.
Kukuruz
Potrebna koli~ina
sjemena
Rok za dostavu
sjemena
Hibrid
1 kg
do 01. marta
Inbred linije
2500 zrna
do 01. marta
^lan 25.
reprodukcijskog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).
Tabela 1.
Kukuruz
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavu
sjemena
Hibrid
1 kg
do 01. marta
Inbred linije
1 kg
do 01. marta
(2) Na pakovanju se mora nazna~iti kontrolni uzorak, te }e se isti u slu~aju priznavanja sorte koristiti kao
kontrolni uzorak.
(3) Podnositelj prijave treba dostaviti slijede}e podatke o sjemenu:

(4) Ispitivanje hibrida kukuruza vr{i se u oglednim poljima, razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima (tabela 2.).
Tabela 2.
FAO grupa
Broj oglednih mjesta
100
200
300
400
500
600
700
^lan 26.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na ve}i sklop od standardno odre|enog sklopa.
(2) U fazi razvoja 3 - 5 listova kukuruza, nakon kultivacije i prihrane, ogled se prorijedi tako da se ostvari
Tabela 1.
FAO grupa
Razmak u redu
(cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli
(22,4 m)
100
16
50
200
200
18
45
180
300
20
40
160
400
22
37
148
500
24
34
136
600
26
31
124
700
26
31
124
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm.
(4) Za obra~un sluè dva srednja reda, te povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(5) Razmak izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
(7) Uzorak za ispitivanje kvaliteta zrna visokolizinskih, uljnih i amilopektinskih (waxy) hibrida kukuruza,
potrebno je proizvesti u kontroliranim uslovima opra{ivanja.
(8) Ispitivani hibridi se siju na najmanje dva razli~ita ogledna mjesta u jednoj proizvodnoj godini ili na jednom
oglednom mjestu u dvije proizvodne godine.
(9) Sjetva hibrida iz stava (1) ovog ~lana se obavlja u jedan red, sa 20 biljaka u redu. Poslije berbe i krunjenja
klipova, proizvedenih u kontroliranim uslovima opra{ivanja, uzima se prosje~ni uzorak zrna mase 1 kg za
^lan 27.
(Hibridi standardi)
(1) Za odre|ivanje duìne vegetacije sluè standardni hibridi za po~etak i kraj vegetacijske grupe (pri ~emu je
10 FAO jedinica razlika 0,5% vlage u berbi).
(2) Kod standardnih hibrida za odre|ivanje tipa zrna razlikuju se dvije grupe:
a) tvrdunci;
b) zubani i prijelazni tipovi uklju~uju}i i polutvrdunce.
(3) Prijavljeni hibrid ne smiju odstupati od standarda po tipu zrna, osim kod grupe tvrdunaca koji se upore|uju
s jednim standardom tipa tvrdunca i jednim standardnom tipa zubana i to rodnijim zubanom u pojedinoj FAO
grupi.
^lan 28.
(Podaci ispitivanja u oglednom polju)
(1) Tokom vegetacije utvr|uju se slijede}i podaci:
a) datum sjetve, nicanja (na svim lokacijama);
b) datum metli~anja i svilanja (na dvije lokacije);
c) visina biljke i visina do baze gornjeg klipa (na dvije lokacije);
d) datum zriobe standarda (na svim lokacijama).
(2) Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavljanjima, utvr|uje se:
a) ukupan broj biljaka;
b) broj jalovih biljaka;
c) broj poleglih biljaka;
d) broj slomljenih biljaka;
e) ostala specifi~na svojstva.
(3) U cilju pra}enja o{te}enja kukuruza od ekonomski najzna~ajnijih bolesti i {teto~ina u Bosni i Hercegovini,
na obra~unskoj parceli se prati pojava i ocjenjuje ja~ina pojave bolesti i napada {teto~ina na svim lokacijama za:
b)
mjehurastu snijet, Ustilago maydis;
c)
trule` stabljike, Fusarium spp. ;
d)
kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis.
(4) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja prinosa zrna.
(5) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 29.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavljanjima,
u fazi fiziolo{ke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa), ili kada vlaga
(2) Tokom berbe se na svakoj parceli utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lan 30.
(Ispitivanje u laboratoriji)
(1) Analizom kvaliteta zrna hibrida kukuruza specifi~nih svojstava utvr|uje se:
a) suha supstanca;
c) sadràj ulja;
e) sadràj pepela;
f) sadràj NET.
(2) Pored analiza iz stava (1) ovog ~lana kod visokolizinskih hibrida ispituje se sadràj lizina, a kod
amilopektinskih hibrida (waxy) sadràj {kroba.
^lan 31.
(1) Statisti~ki se analiziraju podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog
sklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji odnosno ve}i od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj
}e se podatak zamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.
(2) U slu~aju da minimalno dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren, odnosno da je ostvaren ve}i sklop od
maksimalno dozvoljenog, u vi{e od jednog ponavljanja, podaci tog hibrida ne}e se analizirati.
(3) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svoj stva: prirod zrna na bazi 14%
vlage zrna, vlaga zrna u berbi, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara
(4) Procjena upotrebne i proizvodne vrijednosti i priznavanje hibrida kukuruza obavlja se na osnovu rezultata
statisti~ke analize, a indeks hibrida sluì kao dodatan, neobavezuju}i kriterij za priznavanje.
^lan 32.
(Indeks hibrida)
Indeks hibrida jednak je zbiru indeksa priroda zrna, indeksa vlage zrna i indeksa ~vrsto}e stabljike. (Inde ks
hibrida = indeks priroda zrna + indeks vlage zrna + indeks ~vrsto}e stabljike)
1) (prirod hibrida X100/prosjek priroda standardnih hibrida) - 100
2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavljeni hibrid ima manji indeks vlage zrna u odnosu na standardne
hibride,
c) indeks ~vrsto}e stabljike (% polomljenih + % poleglih biljaka) ra~una se prema formuli:
2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavljeni hibrid ima manji indeks ~ vrsto}e stabljike u odnosu na
standardne hibride.
^lan 33.
(Izvje{tavanje o godi{njim rezultatima ispitivanja)
(1) Godi{nji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon
podmirenja tro{kova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave duàn je obavijestiti
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u ~lanu 22. ovog Pravilnika.
(2) Kad se tokom berbe utvrdi da je vlaga zrna ispitivanog hibrida ve}a ili manja od standardnih hibrida za FAO
grupu u kojoj se ispitivao, podnositelj prijave se obavezno obvje{tava o dobijenim rezultatima, a podnositelj
Prijave }e odlu~iti o promijeni FAO grupe u skladu s dobijenim rezultatima.
(3) U slu~aju promjene iz stava (2) ovog ~lana, hibrid se mora ispitivati dvije uzastopne godine u istoj FAO
grupi.
POGLAVLJE VI. ISPITIVANJ A SORTI SOJE
^lan 34.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i p riznavanje sorti soje podnose se prema
^lan 35.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Rok za dostavu sjemena
Soja
do 01. marta
Tabela 2.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. marta
^lan 36.
reprodukcijskog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. marta
kontrolni uzorak.
(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijede}e podatke o sjemenu:
(4) Ispitivanje sorti obavlja se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima
(tabela 2).
Tabela 2.
Vegetacijska grupa
000, 00 i 0
0-I, I i II
^lan 37.
(1) Sjetva soje se obavlja sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve. Ovisno od vegetacijske grupe zrenja,
prijavljene sorte soje se razvrstavaju u dvije grupe:
b) srednje rane (0-I), (I) i kasne (II) sorte soje.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm. Razmak
izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najranija sorta standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje
uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.

a) datum sjetve i nicanja (na svim oglednim mjestima);
b) datum cvatnje (na dva ogledna mjesta);
c) visina biljke, visina do 1. mahune, polijeganje (na svim oglednim mjestima);
d) datum fiziolo{ke zriobe (na dva ogledna mjesta);
e) pucanje mahuna i datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(5) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava i
ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) plamenja~a, Peronospora manshurica;
b) bijela trule` stabljike soje, Sclerotinia sclerotiorum;
c) crna pjegavost stabljike i mahuna soje, Diaporthe phaseolorum var. sojae;
d) crna pjegavost stabljike soje, Diaporthe phase olorum var. caulicora;
f) viroze (% oboljelih biljaka).
(6) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 38.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, u
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (13% vlage u zrnu soje, kod sorte u za{titnom pojasu).
^lan 39.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji, na kraju svake godine ispitivanja na prosje~nim
uzorcima s jednog oglednog mjesta.
(3) Na prosje~nom uzorku soje obavljaju se slijede}e analize:
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj ulja;
^lan 40.
ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.
POGLAVLJE VII. ISPITIVANJ A SORTI SUNCOKRETA
^lan 41.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti suncokreta podnose se prema
^lan 42.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Rok za dostavljanje
sjemena
Suncokret
do 01. marta
Tabela 2.
Suncokret

(kg)
Rok za dostavljanje
sjemena
Hibrid
do 01. februara
Inbred linije
do 01. februara
^lan 43.
Tabela 1.
Suncokret
Potrebna koli~ina
sjemena
Rok za dostavu
sjemena
Hibrid
do 01. marta
Inbred linije
6000 zrna
do 01. marta
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje sorti suncokreta obavlja se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
Tabela 2.
(5)
Vrsta
Suncokret
Obzirom na namjenu, hibridi suncokreta se svrstavaju i ispituju u tri grupe:
a) uljni;
b) oleinski;
c) proteinski.
(6) U Prijavi, podnositelj Prijave treba navesti namjenu hibrida.
^lan 44.
(1) Sjetva suncokreta se obavlja sija~icom na ve}i sklop, a u fazi prvog para stalnih listova suncokret se
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli (22,4
m)
24
34
136
(2) Povr{ina parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm. Za
obra~un sluè dva srednja reda pa prema tome povr{ina obra~unske parcelice iznosi 11,2 m. Razmak izme|u
ponavljanja iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka
za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.
b) datum cvatnje (na jednom oglednom mjestu);
c) visina biljke (na svim oglednim mjestima);
d) pre~nik glave (na svim oglednim mjestima);

e) datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(5) U cilju pra}enja otpornosti suncokreta na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u
uslovima prirodne infekcije, na lokaciji }e biti postavljen dodatni ogled bez primjene fungicida.
a) U rubnim redovima se prati pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
1) plamenja~u, Plasmopara helianthi;
2) hr|u, Puccinia helianthi;
3) sivu pjegavost stabljike, Phomopsis helianthi;
7) crnu trule` korijena i stabljike, Sclerotium bataticola;
b) Ako se na oglednom polju utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), ogled se smatra neupotrebljivim.
c) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.
^lan 45.
(@etva ogleda)
(1) @etva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavljanjima,
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu suncokreta, kod hibrida u za{titnom pojasu).
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju ukupan broj biljaka, prinos zrna i vlaga zrna.
^lan 46.
(3) Analiza sastava masnih kiselina u ulju, kod oleinskih hibrida, radi se iz uzorka sjemena samooplodnje
(izoliranih biljaka papirnatim vre}icama).
(4) Na prosje~nom uzorku suncokreta obavljaju se slijede}e analize:
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj ulja;
d) sadràj bjelan~evina (na proteinskom i suncokretu za ishranu).

(5) Sastav i sadràj masnih kiselina (na oleinskom tipu, hibrid koji ima manje od 80% oleinske kiseline u ulju
ne moè biti priznat kao oleinski).
^lan 47.
(1) Statisti~ki se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednom ponavljanju, taj se podatak
zamjenjuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih ponavljanja.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u vi{e od jednog ponavljanja, podaci
tog hibrida se ne analiziraju, a statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi 9%
vlage zrna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
(4) Godi{nji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon
POGLAVLJE VIII. ISPITIVANJA SORTI ULJANE REPICE
^lan 48.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za ozimu uljanu repicu podnose
se prema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.
^lan 49.
(Koli~ina sjemena i rokovi dostave)
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavu
sjemena
Ozima uljana repica
do 10. augusta
Tabela 2.
Ozima uljana
repica
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Sorta
do 15. jula
Hibrid
do 15. jula
Inbred linije
0,4
do 15. jula
^lan 50.
Tabela 1.
Ozima uljana
repica

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
Sorta
do 10. augusta
Hibrid
do 10. augusta
Inbred linije
do 10. augusta
(2) Na pakovanju se mora nazna~iti "kontrolni uzorak", te }e se isti u slu~aju priznavanja sorte koristiti kao
kontrolni uzorak.
d) normu sjetve.
^lan 51.
(1) Ispitivanje sorti uljane repice obavlja se u oglednim poljima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
Tabela 1.
Vrsta
Uljana repica

4
(2) Sjetva uljane repice se obavlja sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm.
(4) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka
za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.
b) sklop pri ulasku u zimu i u C1 stadiju (na svim oglednim mjestima);
c) postotak prezimljavanja (na svim oglednim mjestima);
d) datum po~etka cvatnje (na dva ogledna mjesta);
e) visina biljke do 1. najniè postrane grane (na svim oglednim mjestima);

f) visina cijele biljke (na svim oglednim mjestima);
g) polijeganje (na svim oglednim mjestima);
h) datum tehnolo{ke zriobe (na svim oglednim mjestima);
i) datum ètve (na svim oglednim mjestima).
(6) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava
i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
c) suha trule` korijena i stabljike, Phoma lingam.
(7) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na oglednim poljima, tretiranim pesticidima i bez za{tite pesticidima,
ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 52.
(@etva ogleda)
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna ( 9% vlage u zrnu uljane repice kod sorte u za{titnom pojasu).
^lan 53.
(3) Na prosje~nom uzorku uljane repice obavljaju se slijede}e analize:
a) masa 1 000 zrna;
b) sadràj ulja;
d) sadràj glukozinolata (samo u jednoj godini ispitivanja).
^lan 54.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak
zamjenjuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavljanja, podaci te
sorte se ne analiziraju.
(5) Godi{nji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon
POGLAVLJE IX. ISPITIVANJ A SORTI KROMPIRA
^lan 55.
Rokovi podno{enja Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krompir odre|eni su u ~lan 5.
ovog Pravilnika.
^lan 56.
Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena krtola do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Grupe
Potrebna koli~ina
sjemena (broj krtola)
Rok za dostavu
sjemena
Rane i srednje rane

sorte
2 000
do 20. januara
Srednje kasne i kasne
1 600
do 20. januara
^lan 57.
(Ogledni lokaliteti)
Ispitivanje sorti obavlja se u oglednim poljima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima (tabela
1).
Tabela 1.
Grupe
Broj lokacija
Rane i srednje rane sorte
^lan 58.
(1) Sorte krompira razvrstavaju se prema duìni vegetacije (od nicanja do fiziolo{ke zriobe) u 4 grupe:
a) rane sorte duìne vegetacije do 90 dana;
b) srednje rane sorte duìne vegetacije do 100-120 dana;
c) srednje kasne sorte duìne vegetacije do 120-140 dana;

d) kasne sorte duìne vegetacije do 140 dana.
(2) U slu~aju manjeg broja sorti razvrstatavaju se s odgovaraju}im standardima, u dvije grupe:
a) rane i srednje rane sorte;
b) srednje kasne i kasne sorte.
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda razmaka 70 cm i duìne 8 m. Broj biljaka na
osnovnoj parceli je 80, a broj biljaka po hektaru je 35.700. Za obra~un sluè dva srednja reda, pa prema tome
povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(4) Krtole za sadnju moraju biti veli~ine 30 do 55 mm, a sadnju treba obaviti u optimalnom roku za odre|eno
podru~je, u redove na odre|enom razmaku uz obavezni razmak izme|u ponavljanja.
a) datum sadnje i nicanja (na svim oglednim mjestima);
b) broj biljaka na obra~unskoj parceli 14 dana nakon nicanja (po ponavljanjima);
c) razvoj biljke 3 do 5 sedmica nakon nicanja (na svim oglednim mjestima);
d) datum zrelosti - kada je 40% cime na parceli osu{eno (na svim oglednim mjestima);
e) datum va|enja (na svim oglednim mjestima).
(6) Tokom ispitivanja, u oglednom polju u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada
slijede}ih bolesti:
1)
viroze;
2)
plamenja~a, Phytophtora infestans;
3)
bijela noga, Rhizoctonia solani Kuhn;
4)
crna pjegavost, Alternaria solani;
5)
crna noga, Erwinia carotovora;
6)
{teto~ine lista i biljke.
b)
bolesti i {teto~ine krtole:
1)
plamenja~a, Phytophtora infestans;
2)
krastavost, Streptomyces scabie;
3)
pra{na krastavost, Spongospora subterrane;
4)
bijela noga, Rhizoctonia solani;
5)
{teto~ine krtola.
(7) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja priroda krtola. Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim
oglednim poljima.
^lan 59.
(Va|enje ogleda)
(1) Va|enje svakog ogleda obavlja se po zavr{etku vegetacije.
(2) Tokom va|enja utvr|uju se:
a) prosje~an broj krtola po biljci (zdravih i bolesnih);
b) prosje~na veli~ina krtola (broj i kg) po frakcijama po biljci;
c) prinos krtola (kg) po obra~unskoj parceli iz svakog ponavljanja (zdravih i bolesnih).
^lan 60.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji, u posljednjoj godini ispitivanja, na prosje~nom
uzorku (5 kg) formiranom iz svih ponavljanja s jednog oglednog mjesta.
(2) Na prosje~nom uzorku obavljaju se slijede}e analize:
a) sadràj suhe supstance;
b) sadràj {kroba;
c) sadràj reduciraju}eg {e}era.
^lan 61.
(1) Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak
sorte ne}e se analizirati.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstv a: prirod krtola, dok se za
ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u roka odre|enog u ~lanu 56.
ovog Pravilnika.
POGLAVLJE X. ISPITIVANJ A SORTI [E]E RNE REPE
^lan 62.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za {e}ernu repu odre|eni su u
~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 63.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, podnositelj Prijave dostavlja 2 kg piliranog sjemena.
(2) Sjeme treba dostaviti do 01. marta.
^lan 64.
(Kontrolni uzorak)
reprodukcijskog materijala sorte u koli~inama i rokovima navedenim u tabeli 1.
Tabela 1.
[e}erna
repa

(kg)
Hibrid
do 01. marta
kontrolni uzorak.
^lan 65.
(1) Ispitivanje sorti obavlja se na maksimalno 4 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
(2) Sjetva se obavlja sija~icom na ve}i sklop od odre|enog. U fazi 2 -3 para stalnih listova prorijedi se, tako da
se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli (16 m)
22
37
148
(3) Povr{ina parcele iznosi 16 m, a ~ine ju 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm. Razmak
izme|u ponavljanja iznosi 2 m. Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.
a) datum sjetve i nicanja;
b) datum zatvaranja redova;

e) datum va|enja.
(5) Tokom ispitivanja, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina
napada pjegavosti lista (Cercospora beticola).
Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 66.
(Va|enje ogleda)
(1) Va|enje svakog ogleda obavlja se u jednom danu za svaki hibrid u svim ponavljanjima u vrijeme
tehnolo{ke zrelosti korijena. Tada se utvr|uje broj i masa korijena po parceli.
(2) U slu~aju ru~nog va|enja, vade se dva srednja reda te se nakon va|enja pristupa odsjecanju gornjeg dijela s
li{}em, a zatim se utvr|uje broj i masa korijena po parceli. Za potrebe hemijske analize uzima se prosje~ni uzorak
(oko 50 korjenova).
^lan 67.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u svakoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima sa svih
parcelica, ponavljanja i oglednih mjesta.
(2) Svi uzorci jedne lokacije analizirat }e se u istoj laboratoriji po mogu}nosti najbliòj oglednoj lokaciji.
(3) Repu treba dostaviti u laboratoriju istog dana kada je izva|ena.
b) sadràj {e}era, kalija, natrija i amino-nitrogena.
^lan 68.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repetici ji, taj se podatak
a) sadràj {e}era;

POGLAVLJE XI. ISPITIVANJ A SORTI TRAVE I LEGUMINOZE ZA VOLUMINOZNU MASU
^lan 69.
(1) Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti trav a i leguminoza
(2) Prema duìni vegetacije, trave i leguminoze svrstavamo u slijede}e grupe:
a) jednogodi{nje vrste
1) s jednim otkosom
2) s vi{e otkosa
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. Spp. Westerwoldicum)
b) dvogodi{nje vrste
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam.)
c)
vi{egodi{nje vrste
1) rosulja bijela (Agrostis gigantea (Roth)

2) francuski ljulj (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
Trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea Shreber)
Livadna vlasulja (Festuca pratensis Huds.)
Vlasulja nacrvena (Festuca rubra L.)
Vlasulja ov~ja (Festuca ovina L.)
Livadna vlasulja x Talijanski ljulj
Engleski ljulj (Lolium perenne L.)

Livadna vlasnja~a (Poa pratensis L.)
Obi~na vlasnja~a (Poa trivialis L.)
Smiljkita (Lotus corniculatus L.)
Dunjica (Medicago lupulina L.)
^lan 70.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja vrsta navedenih u ~lanu 69. stav (2) ovog Pravilnika, podnositelj Prijave
dostavlja sjeme do 10. augusta (tabela 1).
Tabela 1.
Duìna vegetacije
Dostava sjemena
Jednogodi{nje vrste
Za svaku godinu ispitivanja 1kg,
Dvogodi{nje vrste
Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivanja

1kg
Vi{egodi{nje vrste
Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivanja
1kg *
Tabela 2.
Vrsta

(kg)
Lucerka
2,5
do 10. januara
Bijela djetelina
1,5
do 10. januara
Crvena djetelina
1,5
do 10. januara
Trave
2,5
do 10. januara
Smiljkita
2,5
do 10. januara
(3) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
^lan 71.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Rok za dostavu
sjemena
za sve vrste iz ~lana 65.

ovog Pravilnika
do 10. augusta
kontrolni uzorak.
^lan 72.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom prema prethodno napravljenoj {emi u 4 ponavljanja, a u slu~aju kada je broj
~lanova izuzetno malen, moè biti i ve}i broj ponavljanja.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 12, 5 cm.
(3) Razmak uzme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a izme|u ponavljanja 2 m. (4) Povr{ina parcela
kod ogleda za sirak i sudansku travu iznosi 16 m, duìna je 8 m, a {irina 2 m. Na po~etku i kraju ogleda sije se
(4) Za sjetvu se upotrebljavaju slijede}e norme sjetve osim ako prijavljiva~ ne predloì druga~ije (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
kg/ha
20-25
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. Spp.

westerwoldicum)
35-45
25

18-20
30-40
22
Rosulja bijela (Agrostis gigantea (Roth))
12
Francuski ljulj (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
40
50
30
40
50
40
Vlasulja ov~ja (Festuka ovina)
15

Vestervoldski ljulj
Smiljkita ro{kasta
Smiljkita mo~varna
Sudanska trava (sorghum vulgare var. Sudanehsis)
Galeoa sp.
35
35
40
20
30
30
10-15
20-25
20
16
15
20
14
*
20
18-24
12-18
18-30
25-30
Pahovka rana
50
30
Blje{tac
25
* neoguljenog sjemena 160 - 200 kg, a oguljenog 80 - 100 kg/ha

a) datum sjetve i datum nicanja;
b) prazna mjesta nakon nicanja;
c) ocjena o prezimljavanju;
d) po~etak klasanja (trave), cvjetanja (leguminoze);
e) po~etak metli~anja (Sirak i Sudanska trava);
f) polijeganje;
g) lisnatost (odnos lista i stabljike u % kod leguminoza);
h) visina biljke u ko{nji (cm);
i) zakorovljenost;
j) datum ko{nje;
k) regeneracija nakon ko{nje.
(6) Za vrijeme trajanja ispitivanja biljeè se i pojave koji mogu uticati na same oglede.
^lan 73.
(Kosidba ogleda)
(1) Kosidba ogleda obavlja se kombajnom.
(2) Leguminoze se u prvom otkosu, prve godine ogleda, kose u cvatnji (50% biljaka) na visinu od 7 -10 cm.
Naredni otkosi se obavljaju u po~etku cvatnje (5-10 % biljaka ) na visinu od 3-5 cm.
(3) Zadnji otkos se obavlja 10-15 dana prije o~ekivanog mraza sa ne{to duìm periodom vegetacije (40 i vi{e
dana).
(4) Trave se kose od po~etka klasanja (pojavom prvih klasova) na visinu od 6 - 8 cm.
(5) Visoke trave kose se svake 4 sedmice, a niske svakih 6 sedmica.
(6) Tokom ko{nje voluminozne krme utvr|uju se, na svakoj parceli:
b) suha supstanca (%) iz prosje~nog uzorka za svaku sortu.
(7) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bo sni i Hercegovini u uslovima
prirodne infekcije, tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) Trave:
1)
Erysiphe graminis,
2)
Puccinia spp.
3)
Fusarium spp.
b) Leguminoze:
c) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lan 74.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji, na prosje~nim uzorcima s jedne lokacije.
a) suhe supstance;
b) si rovih bjelan~evina;
c)
vlakana;
d)
masti;
e)
pepela i NET;
f)
probavljivost.
^lan 75.
(1) Statisti~ki }e se analizirat i samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od
planiranog sklopa.
a) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zelene krme na suhu supstancu, dok se za
ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametrima deskriptivne statistike.
podmirenja tro{kova postupka ispitivanja.
POGLAVLJE XII. ISPITIVANJ A SORTI SIRKA ZA VOLUMINOZNU KRMU I SUDANSKE T RAVE

^lan 76.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti sirka za voluminoznu krmu i
sudansku travu odre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.
^lan 77.
Za svaku godinu ispitivanja, dostavlja se 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 01. marta.
^lan 78.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
Sirak
do 01. marta
Sudanska trava
do 01. marta
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje hibrida sirka za voluminoznu krmu i sudanske trave obavlja se na dvije lokacije, razli~ite po
klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima.
^lan 79.
(1) Povr{ina osnovne parcele iznosi 16 m, a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm.
(2) Sudanska trava se sije s utro{kom sjemena 20 - 30 kg/ha, a sirak za voluminoznu krmu 20 - 25 kg/ha.
Razmak izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
Tokom vegetacije utvr|uju se slijede}i podaci:
a) datum sjetve;
b) datum nicanja;
c) datum po~etka metli~anja;
d) visina biljaka;
e) polijeganje;
f) datum ko{nje.
^lan 80.
(Kosidba ogleda)
(1) Prvi otkos kosi se do faze mlije~no-vo{tane zriobe ako je usjev za silaù, odnosno po~etkom metli~anja ako
je usjev za zelenu krmu.
(2) Drugi otkos se kosi nakon 6 sedmica. Ko{nja svakog ogleda obavlja se u jednom danu za svaku sortu u
ogledu u svim ponavljanjima.
(3) Nakon ko{nje utvr|uje se, na svakoj parceli na svim lokacijama: prirod zelene krme (kg/parceli) i suha
supstanca (%).
(4) Tokom ispitivanja, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuj e ja~ina
napada pjegavosti lista (Helminthosporium spp) na svim oglednim poljima.
(5) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lan 81.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize se obavljaju u prvoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima s jedne
lokacije, neposredno nakon svake ko{nje. (2) Na uzorcima se odre|uje sadràj:
a) suhe supstance;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela;
f)
NET;
g) probavljivosti.
^lan 82.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos voluminozne krme na suhu supstancu,
dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.
POGLAVLJE XIII. ISPITIVANJA SORTI KRMNIH ME\UUSJEVA
^lan 83.
(Grupe krmnih me|uusjeva)
Prema vremenskom periodu u kojem zauzimaju orani~nu povr{inu, razlikujemo slijede} e grupe krmnih
me|uusjeva:
a) Jari usjevi:
Sto~na repica (Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.)
Briggs
Uljana repica (Brassica napus L. var. napus)
Uljana rotkva (Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers.)
Sto~na keleraba (Brasica napus ssp. Rapifera)
Sto~ni kelj (Brasica olerace var. acephala)
Kupusna uljana repica (Brassica napus oleifera)
b) Ozimi usjevi:

Uljana repica (Brassica napus L. var. napus).
^lan 84.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krmne me|uusjeve odre|eni
^lan 85.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, dostavlja se slijede}a koli~ina sjemena:
treba dostaviti 10. februara u slu~aju proljetne sjetve, odnosno 10. augusta u slu~aju sjetve u kasno ljeto.
Tabela 2.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
Sto~ni gra{ak
do 15. januara
Sto~ni gra{ak
do 15. januara
Grahorica ozima
2,5
do 20. augusta
^lan 86.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Sto~ni bob
Potrebna koli~ina
sjemena (kg)
do 10. februara
Ozimi i jari sto~ni

gra{ak
Lupine
Grahorice
do 10. augusta /10.

februara
do 10. februara
do 10. februara
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje sorti obavlja se u najmanje 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
^lan 87.
(1) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 ili 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 - 25
cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a izme|u ponavljanja 2 m.
(2) Na po~etku i kraju ogleda sije se standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka na
osnovu kojih se odlu~uje o pravovremenom skidanju ogleda.
(3) Za sjetvu se upotrebljavaju slijede}e norme sjetve (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Sjemena (kg/ha)
Sklop (biljaka/m)
150-350
40-50
Jari usjevi
Sto~ni bob
Bijela slatka lupina
Grahorica obi~na
100
100-150
170-200
10-12
200
Uljana repica - jara
10-15
200
Uljana rotkva
25
200
Goru{ica
20
200
Facelija
30
400-500
100-200
100
Sto~na repa
8-9
Sto~na keleraba
3-4
Sto~ni gra{ak
Sto~ni kelj
2-2,5
Kupusna uljana repica
12-14
Ozimi usjevi
Grahorica obi~na
100
250-300
Grahorica panonska
100
250-300
Ozima grahorica
100
250-300
10-12
120-160
100-200
100
Ogr{tica
12-15
80-100
Uljana repica
10-15
80-100
Sto~na repica
Ozimi sto~ni gra{ak

c) prazna mjesta pred zimu i u prolje}e (za ozime vrste);
d) ocjena o prezimljavanju (za ozime vrste);
e) po~etak vegetacije (za ozime vrste);
f) pokrivenost parcele;
g) po~etak cvatnje (kod facelije po~etak i kraj cvatnje);
h) polijeganje;
i) visina biljaka;
j) datum tehnolo{ke zrelosti;
k) datum ètve.
^lan 88.
(Skidanje ogleda)
(1) Tokom ko{nje odnosno va|enja koje se obavlja u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim
ponavljanjima, na svakoj parceli se utvr|uju:
a) prinos zelene krme, zrna ili korijena (kg/parceli) ovisno od kulture;
b) suha supstanca (%), te vlaga zrna ovisno od kulture.
(2) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uslovima
prirodne infekcije, tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada bolesti.
(3) Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 89.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriji, u prvoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima s
jedne lokacije.
(2) Na uzorcima se odre|uje sadràj: a) suhe supstance;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela
f)
NET.
^lan 90.
planiranog sklopa.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prinos zelene krme i prinos suhe supstance,
dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do rokova odre|enih u ~lanu 85. ovim
Pravilnikom.
POGLAVLJE XIV. ISPITIVANJA SORTI PREDIVOG I ULJANOG LANA
^lan 91.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za predivi i uljani lan odre|eni
^lan 92.
(Koli~ina sjemena i rok dostave)
Za svaku godinu ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 01. marta.
^lan 93.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste

(kg)
Predivi
lan
do 1. marta
do 10. marta
Uljani lan
kontrolni uzorak.
(3) Podnositelj prijave dostavlja slijede}e podatke o sjemenu:

(4) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
Odjeljak A. ISPITIVANJE SORTI PRE DIVOG L ANA
^lan 94.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne 8 m,
uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 50 cm, a izme|u
ponavljanja 2 m. Sklop u ètvi treba biti 1800 biljaka/m. Na po~etku i na kraju ogleda sije se standardna sorta
kao za{titni pojas.
(2) Tokom vegetacije, utvr|uju se slijede}i podaci:
b) datum pune cvatnje;
c) polijeganje;
d) visina biljaka;
e) tehni~ka duìna stabljike - (od kotiledonovog ~vora, do po~etka grananja);
f) pre~nik stabljike - (u sredini tehni~ke duìne stabljike);
g) datum tehnolo{ke zrelosti;
h) datum ètve (~upanja);
i) prinos vazdu{nosuhe stabljike sa sjemenom.
(3) U cilju pra}enja o{te}enja sorti predivog lana, od ekonomski najzna~ajnije bolesti, prati se pojava i ocjenjuje
ja~ina napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 95.
(@etva ogleda)
(1) @etva (~upanje) svakog ogleda obavlja se ru~no, ili mehanizovano ~upa~em u jednom danu za svaku sortu u
ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnolo{ke zrelosti stabljike lana (zeleno-ùta, ili ùto-zelena faza zrelosti).
(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uje sklop biljaka/m.
(3) Nakon ètve, po~upana stabljika lana ostaje u traci na povr{ini tla, radi su{enja. Nakon su{enja stabljika se
sakuplja s parcela u snopove, a potom se transportuje na preradu.
^lan 96.
(Ispitivanje u preradi)
(1) S ogledne parcele uzima se uzorak za ispitivanje s povr{ine od 1 m.
(2) Vazdu{nosuha stabljika lana sa sjemenom dovozi se u suhi (natkriveni) prostor, vaè se ukupni prinos lana
sa svih parcelica, te uskladi{ti do mo~enja.
(3) Ozna~ena stabljika ide na mo~enje (maceraciju) u bazen.
(4) Nakon obavljenog mo~enja (kada se lako odvaja vlakno od drvenastog dijela stab ljike), izmo~ena stabljika
se vadi iz mo~ila (bazena), su{i prirodnim putem, a potom ponovo veè u snopove.
(5) Iz mo~ene vazdu{nosuhe stabljike izdvaja se vlakno na isti na~in kao u preradi, a potom se vaè za svaku
parcelicu.
Odjeljak B - ISPITIVANJE SORTI ULJANOG L ANA
^lan 97.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duìne 8 m,
uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavlj anja iznosi 50 cm, a izme|u
ponavljanja 2 m. Sklop u ètvi treba biti 600 do 1000 biljaka/ m. Na po~etku i na kraju ogleda sije se standard
kao za{titni pojas.
a) datum sjetve, datum nicanja, datum pune cvatnje, polijeganje;
b) ukupna visina biljaka;
c) duìna stabljike (od kotiledonovog ~vora, do po~etka grananja);
d) broj tobolaca po biljci;
e) pre~nik stabljike (u sredini stabljike, izme|u kotiledonova ~vora i prve rodne grane);
f) datum tehnolo{ke zrelosti;
g) datum ètve;
h) prinos zrna;
(3) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada
bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina, ocjenjuje se na svim oglednim poljima.
^lan 98.
(@etva ogleda)
fazi tehnolo{ke zrelosti zrna.

a) klop biljaka/m;
b) prirod;
c) vlaga zrna.
^lan 99.
(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize, obavljaju se u laboratoriji na kraju svake godine ispitivanja na prosje~nim
b) sadràj ulja, sadràj bjelan~evina;
^lan 100.
planiranog sklopa.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavljanja, p odaci te
a) prinos vazdu{nosuhe stabljike sa sjemenom;
b) prinos vazdu{nosuhe stabljike nakon mo~enja;
c) prinos ukupnog vlakna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne
statistike.
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u ~lanu 92. ovim Pravilnikom.
POGLAVLJE XV. ISPITIVANJA SORTI POVR]A
^lan 101.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti povr}a odre|eni su u ~lanu 5.
ovog Pravilnika.
^lan 102.
Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijede}e koli~ine sjemena do
Tabela 1.
Vrsta
Potrebna koli~ina
sjemena (kg/zrna)
Rok za dostavu
sjemena
kukuruz koki~ar
- hibrid
- inbred linija
1 kg
do 01. marta
2500 zrna
do 01. marta
1 kg
do 01. marta
2500 zrna
do 01. marta
kukuruz {e}erac
- hibrid
- inbred linija
^lan 103.
(Kontrolni uzorak)
U skladu s odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog
Tabela 1.
Vrsta
Hrvatski naziv
Allium cepa L.
luk
- skupina Cepa
luk kozjak ili ljutika
Potrebna koli~ina
sjemena (g)
100
- skupina Aggregatum
luk zimski
100
Allium porrum L.
poriluk
100
Allium sativum L.
bijeli luk
Allium shoenoprasum
L.
luk vlasac
100
Anthriscus cerefolium
L.
krasuljicu
100
Apium graveolens L.
celer korjena{
100
celer rebra{
Asparagus officinalis L.
{paroga
100
Beta vulgaris L.
cvekla uklju~uju}i
Cheltenham repu
500
blitva
kelj lisnati
karfiol
100
brokula
kelj pup~ar
kelj
kupus bijeli
kupus crveni
keleraba
Brassica rapa L.
kineski kupus
100
postrna repa
Capsicum annuum L.
chilli ili paprika
50
endivija {irokolisna
endivija kudrava
100
radi~ za pospje{ivanje
lisnati i glavati radi~
industrijska cikorija
100
Citrullus lanatus
(Thunb.) Matsum. et
Nakai
lubenica
200
Cucumis melo L
dinja
100
Cucumis sativus L.
krastavac
100
Cucurbita maxima
Duchesne
bundeva
200
Cucurbita pepo L.
tikvice i bu}e
200
Cynara cardunculus L.
karda
100
Cynara scolymus L.
arti~oka
100
Daucus carota L.
mrkva
200
sto~na mrkva
Foeniculum vulgare
Mill.
komora~
100
Lactuca sativa L.
salata
100
Lycopersicon esculentum paradaj z

Mill.
50
Petroselinum crispum
(Mill.) Nyman ex
A.W.Hill
per{un
200
Phaseolus coccineus L.
grah mnogocvjetni
1000
grah mahunar niski
1000
per{un lisnati
grah mahunar visoki

Pisum sativum L.
(Partim)
gra{ak okruglog
sjemena gra{ak
naboranog sjemena
gra{ak {e}erac
2000
Raphanus sativus L.
rotkvica
100
rotkva
Rheum rhabarbarum L.
rabarbara
Scorzonera hispanica L. crni korijen
100
100
patlidàn
50
{pinat
100
Valerianella locusta (L.) matovilac

Laterr.
100
2000
bob
kukuruz koki~ar
1000
kukuruz {e}erac
POGLAVLJE XVI. PRIJELAZ NE I Z AVR[NE ODREDBE

^lan 104.
(Prijelazne odredbe)
(1) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH obavezni su imenovati
~lanove Komisije iz ~lana 4. stav (2) ovog Pravilnika i o tome izvjestiti Upravu.
(2) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, Uprava }e u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta
BiH, donijeti propise na osnovu ~lana 59. Zakona, koji detaljnije propisuju rad Komisije za sorte.
(3) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH obavezni s u imenovati
izvo|a~e ispitivanja sorti iz ~lana 6. ovog Pravilnika i o tome obavijestiti Upravu.
(4) Za sorte vo}nih vrsta i vinove loze, postupak priznavanja bit }e odre|en posebnim propisima koji reguliraju
postupak priznavanja ovih vrsta poljoprivrednog bilja i upisa u Sortnu listu Bosne i Hercegovine.
^lan 105.
(Zavr{ne odredbe)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u "Slu`benom glasniku BiH", a po~inje se primjenjivati
godinu dana nakon objave.
Broj UZZB- 01-1-02-1232-1/10

Sarajevo
Direktor
Temeljem ~lanka 12. stavak (4), ~lanka 13. stavak (6), ~lanka 37. stavak (2), ~lanka 39. stavak (5), ~lanka 40,
~lanka 43. stavak (7), ~lanka 50. stavak (1) i (4), ~lanka 54. stavak (7), ~lanka 57. stavak (3), ~lanka 58. stavak
(2), ~lanka 59. stavak (1). Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/05), Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja donosi
PRAVILNIK
O PRIZ NAVANJ U SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA U BOSNI I HE RCEGOVINI
POGLAVLJE I. TE MELJNE ODRE DBE
^lanak 1.
a) postupak i na~in priznavanja sorti poljoprivrednog bilja za sorte ìta, industrijskog bilja (repe, uljanih i
predivih biljaka), krmnog bilja, povr}a i krumpira za koje je obvezan upis u Sortnu listu Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 59/10) (u daljnjem tekstu: Sortna lista);
b) na~in pripreme sjemena i koli~ina potrebitog sjemena, pokusno polje i vrijeme trajanja ispitivanja;
c) na~in ispitivanja sorti u pokusnom polju i laboratoriju;
d) metode izvo|enja pokusa i utvr|ivanja vrijednosti sorte za priznavanje novih sorti.
^lanak 2.
(Definicije)
Izrazi uporabljeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poljopoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Zakon) uporabljavaju se i u ovom Pravilniku, a specifi~ni izrazi uporabljeni u ovom Pravilniku
imaju slijede}a zna~enja:
a) "UPOV" je Me|unarodna organizacija za za{titu biljnih sorti;
b) "CPVO" je Ured EU za za{titu biljnih sorti;
c) "DUS" (Distinctness, Uniformity and Stability) je utvr|ivanje prepoznatljivosti, ujedna~enosti i stabilnosti
nove sorte;
d) "VCU" (Value for Cultivation and Use) je odre|ivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i uporabu.
POGLAVLJE II. POSEB NE ODRE DBE
^lanak 3.
(Postupak ispitivanja)
(1) Postupak VCU ispitivanja vr{i se u pokusnom polju i laboratoriju, traje dvije uzastopne godine, i odnosi se
na sorte svih biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Odredbe stavka (1) ovog ~lanka ne odnose se na sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije i sorte trava
(3) Postupak DUS ispitivanje se vr{i u pokusnom polju i laboratoriju dvije uzastopne godine sukladno
posebnim propisima za DUS ispitivanja sorti poljoprivrednog bilja u postupku priznavanja i tehni~kim vodi~ima
UPOV i CPVO.
(4) Sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju
voluminozne krme priznaju se na temelju provedenog DUS ispitivanja koje traje dva neovisna vegetacijska
ciklusa.
^lanak 4.
(Prijava za priznavanje i upis sorte)
(1) Prijava za priznavanje i upis sorti (u daljnjem tekstu: Prijava) podnosi se Upravi u dva primjerka posebno za
svaku sortu.
(2) Obrazac prijave propisat }e se posebnim pravnim propisom kojim se regulira postupak upisa sorti u Sortnu
listu.
(3) Uprava }e u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta BiH imenovati Povjerenstvo za sorte i
donijeti propis kojim se detaljno propisuju zadaci i na~in rada Povjerenstva kao i prijedlog tro{kova, a prema
odredbama ~lanka 59. Zakona.
(4) Nakon primitka Prijava, Uprava saziva Povjerenstvo za sorte.
(5) Povjerenstvo za sorte ~ini najvi{e devet (9) ~lanova za svaku vrstu poljoprivrednog bilja propisanih u ovom
Pravilniku.
(6) Povjerenstvo za sorte ocjenjuje opravdanost podno{enja Prijave i zapisnikom zaklju~uje o opravdanosti
Prijave i o izvo|a~u ispitivanja kojemu se dostavlja uzorak sjemena sorte radi ispitivanja.
(7) Uprava pismeno obavje{tava podnositelja Prijave i mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiH o odluci
Povjerenstva za sorte.
^lanak 5.
(Rokovi podno{enja prijave)
(1) Rok za podno{enje Prijave iz ~lanka 4. stavak (1) ovoga Pravilnika podnosi se 30 dana ranije od roka za
dostavu sjemena, u cilju provo|enja aktivnosti propisanih u ~lanku 4. ovoga Pravilnika.
(2) Navedene aktivnosti iz ~lanka 4. st. (1), (3 ), (4), i (6) ovoga Pravilnika moraju se uskladiti s rokovima za
dostavu sjemena za ispitivanje sorti u postupku priznavanja i upisa sorti poljoprivrednog bilja, propisanih u
~lanku 1. stavak (1) to~ki a) ovoga Pravilnika.
^lanak 6.
(Izvo|a~i ispitivanja i pokusni lokaliteti)
(1) Izvo|a~e ispitivanja sorti imenuju mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiH kako je propisano
~lankom 43. stavak (5) Zakona.
(2) Pokusne lokalitete odre|uju izvo|a~i ispitivanja iz stavka (1) ovog ~lanka.
(3) Podatke o polusnim lokalitetima iz stavka (2) ovog ~lanka izvo|a~i su du`ni dostaviti mjerodavnim tijelima
entiteta i Br~ko Distrikta BiH koji o tome vode evidenciju.
(4) Uprava vodi centralnu evidenciju izvo|a~a ispitivanja i pokusnih lokaliteta.
^lanak 7.
(Provo|enje DUS ispitivanja)
(1) DUS ispitivanja sorti u eksperimentalnim pokusima u polju i laboratoriju izvodi stru~na institucija koju
imenuje Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.
(2) Uprava moè odrediti izvo|a~a za provo|enje DUS ispitivanja i u nekoj drugoj stranoj dràvi potpisnici
Me|unarodne Konvencije za za{titu biljnih sorti (UPOV Konvencija Act.1991) i drugih me|unarodnih
sporazuma u slu~aju:
a) ako je izvo|a~ ve} imenovan za tu namjenu od mjerodavne institucije za za{tit u novih biljnih sorti u toj
dràvi;
b) ako je Uprava prethodno utvrdila da su agroekolo{ki uvjeti za DUS ispitivanja u za to odre|enoj stranoj
dràvi usporedivi s agroekolo{kim uvjetima u Bosni i Hercegovini.
(3)
Me|usobne obveze, prava i na~in suradnje Uprave i izvo|a~a odre|uju se Ugovorom.
(4) Uprava izvo|a~u dostavlja preslik tehni~kog upitnika i prijavu za upis nove sorte.
(5) Uprava obavje{tava podnositelja Prijave o izvo|enju DUS ispitivanja, o potrebitoj koli~ini i kvalitetu
sjemena ili sadnog materijala za DUS ispitivanje, o adresi na koju se dostavlja materijal te o roku dostave, a
podnositelj Prijave je duàn osigurati svu potrebitu dokumentaciju.
(6) Podnositelj prijave za priznavanje i upis sorte ima pravo tijekom vegeta cijske sezone tijekom ispitivanja
obi}i pokuse i biti informiran o tijeku pokusa pri ~emu mu uposlenik kod izvo|a~a pokusa otvara {ifre za njegove
sorte ili hibride i standarde s kojima se uspore|uju.
^lanak 8.
(Posebni slu~ajevi za DUS ispitivanja)
(1) Ako Uprava u nekom slu~aju za DUS ispitivanje neke nove sorte ne moè odrediti izvo|a~a u Bosni i
Hercegovini ili u drugoj dràvi potpisnici UPOV Konvencije, na zahtjev Uprave, podnositelj Prijave sam ili neko
drugi uz njegovo ovla{tenje moè organizirati DUS ispitivanje nove sorte.
(2) Ako ne postoji prakti~no iskustvo u DUS ispitivanju za odre|enu vrstu bilja a niti tehni~ki napuci u nekoj
drugoj zemlji (~lanici UPOV), Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Distrikta Br~ko BiH, kao i sa
znanstveno istraìva~kim i stru~nim institucijama, priprema tehni~ke naputke za DUS ispitivanje nove sorte
sukladno principima i op}im naputkom.
(3) Uprava je du`na pravodobno informirati UPOV o pripremljenim tehni~kim napucima, te slu`beno objaviti
tehni~ke naputke i odobriti izvo|a~a prije provo|enja DUS ispitivanja nove sorte bilja.
POGLAVLJE III. PROVO \ENJE VCU ISPITIVANJA
^lanak 9.
(Ispitivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i uporabu)
(1) VCU ispitivanje sorti vr{i se prema metodama odre|enim u ovom Pravilniku za svaku poljoprivrednu
kulturu iz ~lanka 1. stavak (1) to~ki a) ovoga Pravilnika izuzev sorti povr}a i industrijske cikorije, te sorte trava
(2) Rezultate ispitivanja razmatra Povjerenstvo za sorte kako je propisano odredbama ~lanka 46. Zakona.
^lanak 10.
(Dostava sjemena sorte za ispitivanje)
(1) Sjeme svih sorti u VCU ispitivanju dostavlja se netretirano, izuzev sjemena {e}erne repe, koje se dostavlja
pilirano.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog ~lanka, sjeme krumpira i lu~ica uklju~uju}i standarde, dostavlja se netretirano i
takvo se sadi.
(3) Izvo|a~ ispitivanja iz ~lanka 6. ovoga Pravilnika, tretiranje sjemena svih sorti i standarda obvezno obavlja
istim sredstvima za za{titu bilja i o tome vodi evidenciju.
(4) Kvalitet sjemena sorti koje se stavljaju u ispitivanje mora odgovarati odredbama posebnih propisa kojima se
ure|uje stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala pojedinih vrsta poljoprivrednog bilja, a prema odredbama
Zakona.
^lanak 11.
(Ispitivanje u pokusnom polju)
(1) Za vrijeme trajanja VCU ispitivanja jedne sorte ili jednog hibrida u pokusnom polju i laboratoriju,
uspore|ivanje se obavlja s istim sortama standardima.
(2) Za sortu standarda odabire se u proizvodnji najzastupljenija sorta ili hibrid koja prema svojim biolo{kim i
proizvodno-ekonomskim svojstvima ima najve}u vrijednost za namjenu, radi koje se ispituje nova sorta ili
hibrid.
(3) Sorte standarde biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom odre|uje Povjerenstvo za sorte.
(4) Ukoliko za pojedinu biljnu vrstu ili namjenu nema priznate sorte, priznaje se prva prijavljena sorta i koristi
kao standard.
(5) Pokusi u polju postavljaju se prema najpogodnijem planu pokusa obzirom na broj prijavljenih genotipova a
u cilju njihove pouzdanije ocjene kao i kvalitetnije analize.
(6) Na svim pokusnim poljima obavlja se za{tita od {tetnih organizama odgovaraju}im pe sticidima prema
^lanak 12.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju i to u prvoj godini VCU ispitivanja za sve
poljoprivredne kulture iz ~lanka 1. stavak (1) to~ka a) ovoga Pravilnika.
(2) Za statisti~ku analizu podataka pokusa primjenjuje se najpogodniji i najuspje{niji statisti~ki model.
a) primjenjuje se analiza varijanse i odgovaraju}i testovi za testiranje varijansi i razlika izme|u prosj e~nih
vrijednosti (F-test i t-test uz P=0.05 i P=0.01).
(3) Za uspore|ivanje sorti kandidata sa sortama standardima koriste se odgovaraju}i statisti~ki testovi.
POGLAVLJE IV. ISPITIVANJ A SORTI STRNIH @ITA
^lanak 13.
Rokovi podno{enja Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti strnih ìta odre|eni su u ~lanku 5.
ovoga Pravilnika.
^lanak 14.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e navedene koli~ine sjemena do
nazna~enih rokova (tabela 1), a nakon primitka Prijave i to u prvoj godini ispitivanja.
Tabela 1.
Vrsta
Ozima p{enica
Potrebita koli~ina
sjemena (kg)
10
Rok za dostavu
sjemena
15. rujan
Jara p{enica
20. sije~anj
Ozima i jara tvrda

p{enica
15. rujan/20. sije~anj
Ozimi i jari je~am
15. rujan /20. sije~anj
Ozima i jara ra`
Ozima i jara zob
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta
(Triticum spelta)
10
(2) U tabeli 2. prikazane su koli~ine sjemena i rokovi koje podnositelj Prijave za upis i priznavanje sorte treba
dostaviti u slu~aju DUS ispitivanja, i to u prvoj godini (tabela 2).
Tabela 2.
Vrsta
Potrebita koli~ina
sjemena (kg)/
klasova/metlica
Rok za dostavu
sjemena
Ozima p{enica
5+300 klasova
15. rujan
Jara p{enica
5+300 klasova
20. sije~anj
Ozima i jara tvrda

p{enica (Triticum
durum)
5+300 klasova
15. rujan/20. sije~anj
Ozimi i jari je~am
5+300 klasova
Ozima i jara ra`
5+300 klasova
5+300 klasova
Ozima i jara zob
5+300 klasova
^lanak 15.
(1) Sukladno odredbama ~lanka 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lanka 10. stavak (1)
ovoga Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja odràva~ sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak
Tabela 1.
Vrsta
Veli~ina uzorka
(kg)
Rok za dostavu
sjemena
Ozima p{enica
15. rujan
Jara p{enica
20. sije~anj
Ozima i jara tvrda p{enica
15. rujan/20.
sije~anj
Ozimi i jari je~am
15. rujan /20.

sije~anj
Ozima i jara ra`
15. rujan /20.

sije~anj
15. rujan /20.

sije~anj
Ozima i jara zob
15. rujan /20.

sije~anj
Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta (Triticum
spelta)
15. rujan /20.

sije~anj
(2) Na pakovanju uzorka se mora nazna~iti kontrolni uzorak te }e se isti koristiti u slu~aju priznavanja sorti kao
kontrolni uzorak.
(3) Podaci o sjemenu koje podnositelj Prijave dostavlja su:

^lanak 16.
(Pokusna mjesta za strna ìta)
(1) Ispitivanje sorti obavlja se u pokusnim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima
(tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Broj pokusnih
mjesta
Jara p{enica
Ozimi i jari je~am
Ozima i jara ra`
Ozima i jara zob
Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spelta (Triticum spelta)
(2) Sjetva p{enice obavlja se sija~icom na kona~an sklop sukladno zadanoj normi sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ini je 10 redova duljine 8 m uz razmak izme|u redova od 12,5 cm.
Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 30 cm, a izme|u ponavljanja 2 m.
(4) Na po~etku i na kraju pokusnih parcela sije se najraniji standard kao za{titni pojas koji }e posluìti i za
uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravodobnoj ètvi pokusa.
^lanak 17.
(Ispitivanje sorti ìta u pokusnom polju)
Tijekom vegetacije utvr|uju se slijede}i podaci:
a) nadnevak sjetve i nicanja;
b) o{te}enje od izmrzavanja (kod ozimih sorti);
c) visina biljke (na dvije lokacije);
d) nadnevak klasanja (na dvije lokacije);
e) polijeganje;
f) o{te}enja od ekonomske va`nosti;
g) nadnevak ètve.
^lanak 18.
(Pra}enje otpornosti sorti tijekom ispitivanja)
(1) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uvjetima
prirodne infekcije tijekom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) kod p{enice i dur um (tvrde) p{enice
3) crna hr|a p{enice, Puccinia graminis f. sp. Tritici;
4) sme|a pjegavost pljevica i li{}a, Septoria spp.;
6) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici.
b)
kod je~ma
1) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Hordei;

2) crna hr|a, Puccinia graminis f. sp. Hordei;
3) ùta hr|a, Puccinia striiformis f.sp. hordei;
4) sme|a hr|a je~ma, Puccinia hordei;
5) prugavost je~ma, Pyrenophora graminea;
6) mreàsta pjegavost je~ma, Pyrenophora teres;
7) pra{na snijet je~ma, Ustilago nuda;
8) pjegavost lista je~ma, Rhynchosporium secalis.
c) kod raì
1) sme|a hr|a, Puccinia dispersa;
2) crna hr|a, Puccinia graminis;
3) pjegavost li{}a, Septoria spp.;
d)
kod tritikalea
1) sme|a pjegavost li{}a, Septoria spp.;

e) kod zobi
1) naran~asta hr|a zobi, Puccinia coronate;
2) crna ìtna hr|a, Puccinia graminis f. sp. Avenae;
3) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.
f) ko d pravog pira/krupnika/spelte
3) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici;
4) sme|a pjegavost pljevica i li{}a, Septoria spp.
(2) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {tetnika treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja priroda zrna.
(3) Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.
^lanak 19.
(@etva pokusa)
(1) @etva svakog pokusa obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u pokusu u svim ponavljanjima
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (oko 14% vlage u zrnu) kod sorte u za{titnom pojasu.
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uju:
a) prinos zrna;
c) vlaga zrna.
^lanak 20.
(Ispitivanje sorti ìta u laboratoriju)
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju na prosje~nom uzorku zrna (6 kg).
Uzorci se uzimaju u prvoj godini ispitivanja:
a) za ozimu i jaru p{enicu s dva pokusna mjesta;
b) za ozimi i jari je~am s dva pokusna mjesta;
c) za ra`, tritikale, tvrdu p{enicu i zob s jednog pokusnog mjesta;
d) pravi pir/krupnik/speltu, s jednog pokusnog mjesta.
(2) Na prosje~nom uzorku ozime i jare p{enice obavljaju se slijede}e analize:
a) P{enica (Triticum aestivum)

2) kemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna i bra{na;
3) farinogram;
4) ekstenzogram;
5) amilogram.
b) P{e nica tvrda (Triticum durum)
2) kemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna;
3) kemijsko-tehnolo{ka svojstva krupice;
4) farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).
2) kemijsko-tehnolo{ka svojstva zrna i bra{na;
3) farinogram;
4) ekstenzogram;
5) amilogram.
(3) Na prosje~nom uzorku zrna je~ma izvr{it }e se analize:
2) fizi~kih svojstava zrna;
3) kemijska analiza;
4) mikrosladovanje;
5) analiza slada.
b) Za kvalitet krme
2) sadràja bjelan~evina;
3) si rove bjelan~evine (%);
4) si rove masti (%)

5) si rove celuloze (%);
6) NET (%);
7) mineralne tvari (%).
(4) Na prosje~nom uzorku ozime i jare raì, tritikalea i zobi obavljaju se slijede}e analize (tabela 1).
Tabela 1.
Analize
Ra`
Tritkale
Zob
Sadràj suhe tvari (%)
Sadràj organske tvari (% na

ST)
BEM
Sirove bjelan~evine (% na ST)
Mineralne tvari (% na ST)
Masa 1000 zrna (g)
Hektolitarska masa (kg/hl)
(5)
Na prosje~nom uzorku zrna ozime i jare raì dodatno se obavljaju i slijede}e analize:
a) fizi~ka svojstva zrna;

b) amilogram;
c) aktivnost -amilaze;
d) broj padanja;
e) maksimalni viskozitet.
^lanak 21.
Statisti~kom analizom prema odabranom modelu obra|uju se slijede}a svojstva:
^lanak 22.
(Izvje{}ivanje o godi{njim rezultatima ispitivanja)
(1) Godi{nji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija ovisno o vrsti poljoprivrednog bilja, dostavljaju
se podnositelju Prijave nakon podmirenja tro{kova postupka ispitivanja.
(2) Na temelju predo~enih rezultata podnositelj Prijave duàn je obavijestiti izvo|a~a ispitivanja o nastavku
ispitivanja sorte i dostaviti sjeme do roka odre|enog u ~lanku 14. ovoga Pravilnika.
POGLAVLJE V. ISPITIVANJ A SORTI (HIB RIDA) KUKURUZA
^lanak 23.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti (hibrida) za kukuruz odre|eni su
u ~lanku 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 24.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
FAO skupina
Potrebita koli~ina
sjemena (kg)
100, 200, 600 i

700
3 kg
do 01. oùjka
4,5 kg
do 01. oùjka
300, 400 i 500
Tabela 2.
Kukuruz
Potrebita koli~ina sjemena
Hibrid
1 kg
do 01. oùjka
Inbred linije
2500 zrna
do 01. oùjka
^lanak 25.
Tabela 1.
Kukuruz

(kg)
Hibrid
1 kg
do 01. oùjka
Inbred linije
1 kg
do 01. oùjka
kontrolni uzorak.
(3) Podnositelj prijave treba dostaviti slijede}e podatke o sjemenu:

(4) Ispitivanje hibrida kukuruza vr{i se u pokusnim poljima, razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima (tabela 2.).
Tabela 2.
FAO skupina
Broj pokusnih mjesta
100
200
300
400
500
600
700
^lanak 26.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na ve}i sklop od standardno odre|enog sklopa.
(2) U fazi razvoja 3 - 5 listova kukuruza, nakon kultivacije i prihrane, pokus se prorijedi tako da se ostvari
Tabela 1.
FAO skupina
Razmak u redu
(cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli
(22,4 m)
100
16
50
200
200
18
45
180
300
20
40
160
400
22
37
148
500
24
34
136
600
26
31
124
700
26
31
124
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm.
(4) Za obra~un sluè dva srednja reda, te povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(5) Razmak izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
(6) Na po~etku i kraju pokusa siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.
(7) Uzorak za ispitivanje kvaliteta zrna visokolizinskih, uljnih i amilopektinskih (waxy) hibrida kukuruza,
potrebito je proizvesti u kontroliranim uvjetima opra{ivanja.
(8) Ispitivani hibridi se siju na najmanje dva razli~ita pokusna mjesta u jednoj proizvodnoj godini ili na jednom
pokusnom mjestu u dvije proizvodne godine.
(9) Sjetva hibrida iz stavka (1) ovog ~lanka se obavlja u jedan red, sa 20 biljaka u redu. Poslije berbe i krunjenja
klipova, proizvedenih u kontroliranim uvjetima opra{ivanja, uzima se prosje~ni uzorak zrna mase 1 kg za
^lanak 27.
(Hibridi standardi)
(1) Za odre|ivanje duljine vegetacije sluè standardni hibridi za po~etak i kraj vegetacijske skupine (pri ~emu je
10 FAO jedinica razlika 0,5% vlage u berbi).
(2) Kod standardnih hibrida za odre|ivanje tipa zrna razlikuju se dvije skupine:
a) tvrdunci;
b) zubani i prijelazni tipovi uklju~uju}i i polutvrdunce.
(3) Prijavljeni hibrid ne smiju odstupati od standarda po tipu zrna, osim kod skupine tvrdunaca koji se
uspore|uju s jednim standardom tipa tvrdunca i jednim standardnom tipa zubana i to rodnijim zubanom u
pojedinoj FAO skupini.
^lanak 28.
(Podaci ispitivanja u pokusnom polju)
(1) Tijekom vegetacije utvr|uju se slijede}i podaci:
a) nadnevak sjetve, nicanja (na svim lokacijama);
b) nadnevak metli~anja i svilanja (na dvije lokacije);
c) visina biljke i visina do baze gornjeg klipa (na dvije lokacije);
d) nadnevak zriobe standarda (na svim lokacijama).
(2) Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavljanjima, utvr|uje se:a) ukupan broj biljaka;b) broj
jalovih biljaka;c) broj poleglih biljaka;d) broj slomljenih biljaka;e) ostala specifi~na svojstva.
(3) U cilju pra}enja o{te}enja kukuruza od ekonomski najzna~ajnijih bolesti i {tetnika u Bosni i Hercegovini, na
obra~unskoj parceli se prati pojava i ocjenjuje ja~ina pojave bolesti i napada {tetnika na svim lokacijama za:
b) mjehurastu snijet, Ustilago maydis;
c) trule` stabljike, Fusarium spp. ;
d) kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis.
(4) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {tetnika, treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja prinosa zrna.
(5) Ja~ina napada bolesti i {tetnika ocjenjuje se na svim pokusnim mjestima.
^lanak 29.
(@etva pokusa)
(1) @etva svakog pokusa obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u pokusu u svim ponavljanjima,
u fazi fiziolo{ke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa), ili kada vlaga
(2) Tijekom berbe se na svakoj parceli utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lanak 30.
(Ispitivanje u laboratoriju)
(1) Analizom kvaliteta zrna hibrida kukuruza specifi~nih svojstava utvr|uje se:
a) suha tvar;
c) sadràj ulja;
e) sadràj pepela;
f) sadràj NET.
(2) Pored analiza iz stavka (1) ovog ~lanka kod visokolizinskih hibrida ispituje se sadràj lizina, a kod
amilopektinskih hibrida (waxy) sadràj {kroba.
^lanak 31.
(Statisti~ka analiza podataka pokusa)
(1) Statisti~ki se analiziraju podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog
sklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji odnosno ve}i od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj
}e se podatak zamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.
(2) U slu~aju da minimalno dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren, odno sno da je ostvaren ve}i sklop od
maksimalno dozvoljenog, u vi{e od jednog ponavljanja, podaci tog hibrida ne}e se analizirati.
(3) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstva: prirod zrna na bazi 14%
vlage zrna, vlaga zrna u berbi, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara
(4) Procjena uporabne i proizvodne vrijednosti i priznavanje hibrida kukuruza obavlja se na temelju rezultata
statisti~ke analize, a indeks hibrida sluì kao dodatan, neobvezuju}i kriterij za priznavanje.
^lanak 32.
(Indeks hibrida)
Indeks hibrida jednak je zbiru indeksa priroda zrna, indeksa vlage zrna i indeksa ~vrsto}e stabljike. (Indeks
hibrida = indeks priroda zrna + indeks vlage zrna + indeks ~vrsto}e stabljike)
1) (prirod hibrida X100/prosjek priroda standardnih hibrida) - 100
2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavljeni hibrid ima manji indeks vlage zrna u odnosu na standardne
hibride,
c) indeks ~vrsto}e stabljike (% polomljenih + % poleglih biljaka) ra~una se prema formuli:
2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavljeni hibrid ima manji indeks ~vrsto}e stabljike u odnosu na
standardne hibride.
^lanak 33.
(Izvje{}ivanje o godi{njim rezultatima ispitivanja)
(1) Godi{nji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon
podmirenja tro{kova postupka ispitivanja. Na temelju dobivenih rezultata podnositelj Prijave duàn je obavijestiti
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u ~lanku 22. ovoga Pravilnika.
(2) Kad se tijekom berbe utvrdi da je vlaga zrna ispitivanog hibrida ve}a ili manja od standardnih hibrida za
FAO skupinu u kojoj se ispitivao, podnositelj prijave se obvezno obvje{tava o dobivenim rezultatima, a
podnositelj Prijave }e odlu~iti o promijeni FAO skupine sukladno dobivenim rezultatima.
(3) U slu~aju promjene iz stavka (2) ovog ~lanka, hibrid se mora ispitivati dvije uzastopne godine u istoj FAO
skupini.
POGLAVLJE VI. ISPITIVANJ A SORTI SOJE
^lanak 34.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti soje podnose se prema
odredbama ~lanka 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 35.
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. oùjka
Tabela 2.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. oùjka
^lanak 36.
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Soja
do 01. oùjka
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje sorti obavlja se na pokusnim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima
(tabela 2).
Tabela 2.
Vegetacijskaskupina
000, 00 i 0
0-I, I i II
^lanak 37.
(1) Sjetva soje se obavlja sija~icom sukladno zadanoj normi sjetve. Ovisno o vegetacijskoj skupini zrenja,
prijavljene sorte soje se razvrstavaju u dvije skupine:
b) srednje rane (0-I), (I) i kasne (II) sorte soje.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm. Razmak
izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju pokusa sije se najranija sorta standard kao za{titni pojas, koji }e p osluìti i za uzimanje
uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravodobnoj ètvi pokusa.
a) nadnevak sjetve i nicanja (na svim pokusnim mjestima);
b) nadnevak cvatnje (na dva pokusna mjesta);

c) visina biljke, visina do 1. mahune, polijeganje (na svim pokusnim mjestima);
d) nadnevak fiziolo{ke zriobe (na dva pokusna mjesta);
e) pucanje mahuna i nadnevak ètve (na svim pokusnim mjestima).
(5) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava i
ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) plamenja~a, Peronospora manshurica;
b) bijela trule` stabljike soje, Sclerotinia sclerotiorum;
c) crna pjegavost stabljike i mahuna soje, Diaporthe phaseolorum var. sojae;
d) crna pjegavost stabljike soje, Diaporthe phaseolorum var. caulivora;
f) viroze (% oboljelih biljaka).
(6) Ja~ina napada bolesti i {tetnika ocjenjuje se na svim pokusnim mjestima.
^lanak 38.
(@etva pokusa)
(1) @etva svakog pokusa obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u pokusu u svim ponavljanjima,
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (13% vlage u zrnu soje, kod sorte u za{titnom pojasu).
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lanak 39.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, na kraju svake godin e ispitivanja na prosje~nim
uzorcima s jednog pokusnog mjesta.
(3) Na prosje~nom uzorku soje obavljaju se slijede}e analize:
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj ulja;
^lanak 40.
POGLAVLJE VII. ISPITIVANJ A SORTI SUNCOKRETA
^lanak 41.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti suncokreta podnose se prema
odredbama ~lanka 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 42.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena d o nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Rok za dostavljanje sjemena
Suncokret
do 01. oùjka
Tabela 2.
Suncokret

(kg)
Rok za dostavljanje sjemena
Hibrid
do 01. velja~e
Inbred linije
do 01. velja~e
^lanak 43.
Tabela 1.
Suncokret
Hibrid
do 01. oùjka
Inbred
linije
6000 zrna
do 01. oùjka
kontrolni uzorak.

(4) Ispitivanje sorti suncokreta obavlja se na pokusnim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
Tabela 2.
Vrsta
Suncokret
(5) Obzirom na namjenu, hibridi suncokreta se svrstavaju i ispituju u tri skupine:

a) uljni;
b) oleinski;
c) proteinski.
(6) U Prijavi, podnositelj Prijave treba navesti namjenu hibrida.
^lanak 44.
(1) Sjetva suncokreta se obavlja sija~icom na ve}i sklop, a u fazi prvog para stalnih listova suncokret se
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli (22,4
m)
24
34
136
(2) Povr{ina parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm. Za
obra~un sluè dva srednja reda pa prema tome povr{ina obra~unske parcelice iznosi 11,2 m. Razmak izme|u
ponavljanja iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju pokusa sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka
za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravodobnoj ètvi.
b) nadnevak cvatnje (na jednom pokusnom mjestu);
c) visina biljke (na svim pokusnim mjestima);
d) promjer glave (na svim pokusnim mjestima);
e) datum ètve (na svim pokusnim mjestima).

(5) U cilju pra}enja otpornosti suncokreta na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uvjetima
prirodne infekcije, na lokaciji }e biti postavljen dodatni pokus bez primjene fungicida.
a) U rubnim redovima se prati pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
1) plamenja~u, Plasmopara helianthi;
2) hr|u, Puccinia helianthi;
3) sivu pjegavost stabljike, Phomopsis helianthi;
7) crnu trule` korijena i stabljike, Sclerotium bataticola;
b) Ako se na pokusnom polju utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), pokus se smatra
neuporabljivim.
c) Ja~ina napada bolesti i {tetnika ocjenjuje se na svim pokusnim mjestima.
^lanak 45.
(@etva pokusa)
(1) @etva svakog pokusa obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u pokusu u svim ponavljanjima,
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu suncokreta, kod hibrida u za{titnom pojasu).
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uju ukupan broj biljaka, prinos zrna i vlaga zrna.
^lanak 46.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, na kraju svake godine ispitivanja na prosje~nim
(3) Analiza sastava masnih kiselina u ulju, kod oleinskih hibrida, radi se iz uzorka sjemena samooplodnje
(izoliranih biljaka papirnatim vre}icama).
(4) Na prosje~nom uzorku suncokreta obavljaju se slijede}e analize:
b) masa 1 000 zrna;
c) sadràj ulja;
d) sadràj bjelan~evina (na proteinskom i suncokretu za prehranu).

(5) Sastav i sadràj masnih kiselina (na oleinskom tipu, hibrid koji ima manje od 80% oleinske kiseline u ulju
ne moè biti priznat kao oleinski).
^lanak 47.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednom ponavljanju, taj se podatak
zamjenjuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih ponavljanja.
tog hibrida se ne analiziraju, statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgav a se prinos zrna na bazi 9%
vlage zrna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
(4) Godi{nji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon
POGLAVLJE VIII. ISPITIVANJA SORTI ULJANE REPICE
^lanak 48.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za ozimu uljanu repicu podnose
se prema odredbama ~lanka 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 49.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena do nazna~enih
rokova (tabela 1).
Tabela 1
Vrsta

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
Ozima uljana
repica
do 10. kolovoza
Tabela 2.
Ozima uljana
repica

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
Sorta
do 15. srpnja
Hibrid
do 15. srpnja
Inbred linije
0,4
do 15. srpnja
^lanak 50.
Tabela 1.
Ozima uljana
repica
Potrebita koli~ina
sjemena (kg)
Sorta
do 10. kolovoza
Hibrid
do 10. kolovoza
Inbred linije
do 10. kolovoza
(2) Na pakovanju se mora nazna~iti "kontrolni uzorak", te }e se isti u slu~aju priznavanja sorte koristiti kao
kontrolni uzorak.
d) normu sjetve.
^lanak 51.
(1) Ispitivanje sorti uljane repice obavlja se u pokusnim poljima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
Tabela 1.
Vrsta
Uljana repica
(2) Sjetva uljane repice se obavlja sija~icom sukladno zadanoj normi sjetve.
(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 5 redova duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm.
(4) Na po~etku i kraju pokusa sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka
za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravodobnoj ètvi.
b) sklop pri ulasku u zimu i u C1 stadiju (na svim pokusnim mjestima);
c) postotak prezimljavanja (na svim pokusnim mjestima);
d) nadnevak po~etka cvatnje (na dva pokusna mjesta);

e) visina biljke do 1. najniè postrane grane (na svim pokusnim mjestima);
f) visina cijele biljke (na svim pokusnim mjestima);
g) polijeganje (na svim pokusnim mjestima);
h) nadnevak tehnolo{ke zriobe (na svim pokusnim mjestima);
i) nadnevak ètve (na svim pokusnim mjestima).
(6) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava
i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:.
c) suha trule` korijena i stabljike, Phoma lingam.
(7) Ja~ina napada bolesti i {tetnika na pokusnim poljima, tretiranim pesticidima i bez za{tite pesticidima,
ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.
^lanak 52.
(@etva pokusa)
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu uljane repice kod sorte u za{titnom pojasu).
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.
^lanak 53.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, na kraju svake godine ispitivanja na prosje~nim
(3) Na prosje~nom uzorku uljane repice obavljaju se slijede}e analize:
a) masa 1 000 zrna;
b) sadràj ulja;
d) sadràj glukozinolata (samo u jednoj godini ispitivanja).
^lanak 54.
planiranog sklopa.
(5) Godi{nji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon
POGLAVLJE IX. ISPITIVANJ A SORTI KRUMPIRA
^lanak 55.
Rokovi podno{enja Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krumpir odre|eni su u ~lanku 5.
ovoga Pravilnika.
^lanak 56.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijede}e koli~ine sjemena gomolja do
Tabela 1.
Skupine
Potrebita koli~ina
sjemena (broj gomolja)
Rok za dostavu
sjemena
Rane i srednje rane

sorte
2 000
do 20. sije~nja
1 600
do 20. sije~nja
^lanak 57.
(Pokusni lokaliteti)
Ispitivanje sorti obavlja se u pokusnim poljima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima (tabela
1).
Tabela 1.
Skupine
Broj lokacija
Rane i srednje rane sorte
^lanak 58.
(1) Sorte krumpira razvrstavaju se prema duljini vegetacije (od nicanja do fiziolo{ke zriobe) u 4 skupine:
a) rane sorte duljine vegetacije do 90 dana;
b) srednje rane sorte duljine vegetacije do 100-120 dana;
c) srednje kasne sorte duljine vegetacije do 120-140 dana;

d) kasne sorte duljine vegetacije do 140 dana.
(2) U slu~aju manjeg broja sorti razvrstatavaju se s odgovaraju}im standardima, u dvije skupine:
a) rane i srednje rane sorte;
b) srednje kasne i kasne sorte.
(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m, a ~ine je 4 reda razmaka 70 cm i duljine 8 m. Broj biljaka na
osnovnoj parceli je 80, a broj biljaka po hektaru je 35.700. Za obra~un sluè dva srednja reda, pa prema tome
povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.
(4) Gomolji za sadnju moraju biti veli~ine 30 do 55 mm, a sadnju treba obaviti u optimalnom roku za odre|eno
podru~je, u redove na odre|enom razmaku uz obvezni razmak izme|u ponavljanja.
a) nadnevak sadnje i nicanja (na svim pokusnim mjestima);
b) broj biljaka na obra~unskoj parceli 14 dana nakon nicanja (po ponavljanjima);
c) razvoj biljke 3 do 5 tjedana nakon nicanja (na svim pokusnim mjestima);
d) nadnevak zrelosti - kada je 40% cime na parceli osu{eno (na svim pokusnim mjestima);
e) nadnevak va|enja (na svim pokusnim mjestima).
(6) Tijekom ispitivanja, u pokusnom polju u uvjetima prirodne infekcije, prati se pojava i o cjenjuje ja~ina
napada slijede}ih bolesti:
1) viroze;
2) plamenja~a, Phytophtora infestans;
3) bijela noga, Rhizoctonia solani Kuhn;
4) crna pjegavost, Alternaria solani;
5) crna noga, Erwinia carotovora;
6) {tetnici lista i biljke.
b) bolesti i {tetnici gomolja:
1) plamenja~a, Phytophtora infestans;
2) krastavost, Streptomyces scabie;
3) pra{na krastavost, Spongospora subterrane;
4) bijela noga, Rhizoctonia solani;
5) {tetnici gomolja.
(7) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {tetnika, treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a po
mogu}nosti i postotak o{te}enja odnosno umanjenja priroda gomolja. Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim
pokusnim poljima.
^lanak 59.
(Va|enje pokusa)
(1) Va|enje svakog pokusa obavlja se po zavr{etku vegetacije.
(2) Tijekom va|enja utvr|uju se:
a) prosje~an broj gomolja po biljci (zdravih i bolesnih);
b) prosje~na veli~ina gomolja (broj i kg) po frakcijama po biljci;
c) prinos gomolja (kg) po obra~unskoj parceli iz svakog ponavljanja (zdravih i bolesnih).
^lanak 60.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, u posljednjoj godini ispitivanja, na prosje~nom
uzorku (5 kg) formiranom iz svih ponavljanja s jednog pokusnog mjesta.
a) sadràj suhe tvari;
b) sadràj {kroba;
c) sadràj reduciraju}eg {e}era.
^lanak 61.
(3) U slu~aju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog pon avljanja, podaci te
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstva: prirod gomolja, dok se za
ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u roka odre|enog u ~lanku 56.
ovoga Pravilnika.
POGLAVLJE X. ISPITIVANJ A SORTI [E]E RNE REPE
^lanak 62.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za {e}ernu repu odre|eni su u
~lanku 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 63.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, podnositelj Prijave dostavlja 2 kg piliranog sjemena.
(2) Sjeme treba dostaviti do 01. oùjka.
^lanak 64.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
[e}erna repa

(kg)
Hibrid
do 01. oùjka
kontrolni uzorak.
^lanak 65.
(1) Ispitivanje sorti obavlja se na maksimalno 4 pokusna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
(2) Sjetva se obavlja sija~icom na ve}i sklop od odre|enog. U fazi 2 -3 para stalnih listova prorijedi se, tako da
se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).
Tabela 1.
Razmak u redu (cm)
Biljaka/redu
Biljaka/parceli (16 m)
22
37
148
(3) Povr{ina parcele iznosi 16 m, a ~ine ju 4 reda duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm. Razmak
izme|u ponavljanja iznosi 2 m. Na po~etku i kraju pokusa siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.
a) nadnevak sjetve i nicanja;
b) nadnevak zatvaranja redova;

e) nadnevak va|enja.
(5) Tijekom ispitivanja, na pokusnim lokacijama u uvjetima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina
napada pjegavosti lista (Cercospora beticola).
Ja~ina napada bolesti i {tetnika ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.
^lanak 66.
(Va|enje pokusa)
(1) Va|enje svakog pokusa obavlja se u jednom danu za svaki hibrid u svim ponavljanjima u vrijeme
tehnolo{ke zrelosti korijena. Tada se utvr|uje broj i masa korijena po parceli.
(2) U slu~aju ru~nog va|enja, vade se dva srednja reda te se nakon va|enja pristupa odsjecanju gornjeg dijela s
li{}em, a zatim se utvr|uje broj i masa korijena po parceli. Za potrebe kemijske analize uzima se prosje~ni uzorak
(oko 50 korjenova).
^lanak 67.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u svakoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima sa svih
parcelica, ponavljanja i pokusnih mjesta.
(2) Svi uzorci jedne lokacije analizirat }e se u istom laboratoriju po mogu}nosti najblièm pokusnoj lokaciji.
(3) Repu treba dostaviti u laboratorij istog dana kada je izva|ena.
b) sadràj {e}era, kalija, natrija i amino-du{ika.
^lanak 68.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstv a:
a) sadràj {e}era;

ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u ~lanku 63. ovoga Prav ilnika.
POGLAVLJE XI. ISPITIVANJ A SORTI TRAVE I LEGUMINOZE ZA VOLUMINOZNU MASU
^lanak 69.
(1) Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti trava i leguminoza
odre|eni su u ~lanku 5. ovoga Pravilnika.
(2) Prema duljini vegetacije, trave i leguminoze svrstavamo u slijede}e skupine:
a) jednogodi{nje vrste
1) s jednim otkosom
2) s vi{e otkosa
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. Spp. Westerwoldicum)
b) dvogodi{nje vrste
c) vi{egodi{nje vrste
1) rosulja bijela (Agrostis gigantea (Roth)
2) francuski ljulj (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
Vlasulja ov~ja (Festuca ovina L.)

^lanak 70.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja vrsta navedenih u ~lanku 69. stavak (2) ovoga Pravilnika, podnositelj
Prijave dostavlja sjeme do 10. kolovoza (tabela 1).
Tabela 1.
Duljina vegetacije
Dostava sjemena
Jednogodi{nje vrste
Za svaku godinu ispitivanja 1kg,
Dvogodi{nje vrste
Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivanja 1kg
Vi{egodi{nje vrste
Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivanja 1kg *
Tabela 2.
Vrsta

(kg)
Lucerka
2,5
do 10. sije~nja
Bijela
djetelina
1,5
do 10. sije~nja
Crvena
djetelina
1,5
do 10. sije~nja
Trave
2,5
do 10. sije~nja
Smiljkita
2,5
do 10. sije~nja
(3) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 pokusna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
^lanak 71.
(Kontrolni uzorak)
(1) Sukladno odredbama ~lanka 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lanka 10. st avak (1)
Tabela 1.
Vrste

(kg)
Rok za dostavu
sjemena
za sve vrste iz
~lanka 65. ovoga
Pravilnika
do 10. kolovoza
kontrolni uzorak.
^lanak 72.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom prema prethodno napravljenoj {emi u 4 ponavljanja, a u slu~aju kada je broj
~lanova iznimno malen, moè biti i ve}i broj ponavljanja.
(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 12, 5 cm.
(3) Razmak uzme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a izme|u ponavljanja 2 m. (4) Povr{ina parcela
kod pokusa za sirak i sudansku travu iznosi 16 m, duljina je 8 m, a {irina 2 m. Na po~etku i kraju pokusa sije se
(4) Za sjetvu se uporabljavaju slijede}e norme sjetve osim ako prijavljiva~ ne predloì druga~ije (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
kg/ha
20-25
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. Spp.

westerwoldicum)
35-45
25
18-20
30-40
22
Rosulja bijela (Agrostis gigantea (Roth))
12
Francuski ljulj (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)
40
50
30
40
50
40
Vlasulja ov~ja (Festuka ovina)
15
35

Vestervoldski ljulj
Smiljkita ro{kasta
Smiljkita mo~varna
35
40
20
30
30
10-15
20-25
20
16
15
20
14
*
20
18-24
12-18
Sudanska trava (sorghum vulgare var. Sudanehsis)
18-30
Galeoa sp.
25-30
Pahovka rana
50
30
Blje{tac
25
* neoguljenog sjemena 160 - 200 kg, a oguljenog 80 - 100 kg/ha

a) nadnevak sjetve i nadnevak nicanja;
c) ocjena o prezimljavanju;
d) po~etak klasanja (trave), cvjetanja (leguminoze);
e) po~etak metli~anja (Sirak i Sudanska trava);
f) polijeganje;
g) lisnatost (odnos lista i stabljike u % kod leguminoza);
h) visina biljke u ko{nji (cm);
i) zakorovljenost;
j) nadnevak ko{nje;
k) regeneracija nakon ko{nje.
(6) Za vrijeme trajanja ispitivanja biljeè se i pojave koji mogu utjecati na same pokuse.
^lanak 73.
(Kosidba pokusa)
(1) Kosidba pokusa obavlja se kombajnom.
(2) Leguminoze se u prvom otkosu, prve godine pokusa, kose u cvatnji (50% biljaka) na visinu od 7 -10 cm.
Naredni otkosi se obavljaju u po~etku cvatnje (5-10 % biljaka ) na visinu od 3-5 cm.
(3) Zadnji otkos se obavlja 10-15 dana prije o~ekivanog mraza sa ne{to duljim razdobljem vegetacije (40 i vi{e
dana).
(4) Trave se kose od po~etka klasanja (pojavom prvih klasova) na visinu od 6 - 8 cm.
(5) Visoke trave kose se svaka 4 tjedna, a niske svakih 6 tjedana.
(6) Tijekom ko{nje voluminozne krme utvr|uju se, na svakoj parceli:

b) suha tvar (%) iz prosje~nog uzorka za svaku sortu.
(7) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uvjetima
prirodne infekcije, tijekom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada slijede}ih bolesti:
a) Trave:
1) Erysiphe graminis,
2) Puccinia spp.
3) Fusarium spp.
b) Leguminoze:
c) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {tetnika treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lanak 74.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, na prosje~nim uzorcima s jedne lokacije.
a) suhe tvari;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela i NET;
f) probavljivost.
^lanak 75.
(1) Statisti~ki }e se analizirat i samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od
planiranog sklopa.
sorte ne}e se analizirati, a Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zelene krme na suhu
tvar, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametrima deskriptivne statistike.
podmirenja tro{kova postupka ispitivanja.
POGLAVLJE XII. ISPITIVANJ A SORTI SIRKA ZA VOLUMINOZNU KRMU I SUDANSKE T RAVE
^lanak 76.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti sirka za voluminoznu krmu i
sudansku travu odre|eni su u ~lanku 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 77.
Za svaku godinu ispitivanja, dostavlja se 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 1. oùjka.
^lanak 78.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrsta

(kg)
Sirak
do 1. oùjka
Sudanska trava
do 1. oùjka
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje hibrida sirka za voluminoznu krmu i sudanske trave obavlja se na dvije lokacije, razli~ite po
klimatskim, pedolo{kim i drugim svojstvima.
^lanak 79.
(1) Povr{ina osnovne parcele iznosi 16 m, a ~ine je 4 reda duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm.
(2) Sudanska trava se sije s utro{kom sjemena 20 - 30 kg/ha, a sirak za voluminoznu krmu 20 - 25 kg/ha.
Razmak izme|u ponavljanja iznosi 2 m.
(3) Na po~etku i kraju pokusa siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.

a) nadnevak sjetve;
b) nadnevak nicanja;
c) nadnevak po~etka metli~anja;
d) visina biljaka;
e) polijeganje;
f) nadnevak ko{nje.
^lanak 80.
(Kosidba pokusa)
(1) Prvi otkos kosi se do faze mlije~no-vo{tane zriobe ako je usjev za silaù, odnosno po~etkom metli~anja ako
je usjev za zelenu krmu.
(2) Drugi otkos se kosi nakon 6 tjedana. Ko{nja svakog pokusa obavlja se u jednom danu za sv aku sortu u
pokusu u svim ponavljanjima.
(3) Nakon ko{nje utvr|uje se, na svakoj parceli na svim lokacijama: prirod zelene krme (kg/parceli) i suha tvar
(%).
(4) Tijekom ispitivanja, na pokusnim lokacijama u uvjetima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina
napada pjegavosti lista (Helminthosporium spp) na svim pokusnim poljima.
(5) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {tetnika treba zabiljeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.
^lanak 81.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize se obavljaju u prvoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima s jedne
lokacije, neposredno nakon svake ko{nje.
a) suhe tvari;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela;
f)
NET;
g) probavljivosti.
^lanak 82.
planiranog sklopa.
(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos voluminozne krme na suhu tvar, dok se
za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.
POGLAVLJE XIII. ISPITIVANJA SORTI KRMNIH ME\UUSJEVA
^lanak 83.
(Skupine krmnih me|uusjeva)
Prema vremenskom razdoblju u kojemu zauzimaju orani~nu povr{inu, razlikujemo slijed e}e skupine krmnih
me|uusjeva:
a) Jari usjevi:
Sto~na repica (Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) B riggs
Uljana repica (Brassica napus L. var. napus)
Uljana rotkva (Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers.)
Sto~na koraba (Brasica napus ssp. Rapifera)
Sto~ni kelj (Brasica olerace var. acephala)
Kupusna uljana repica (Brassica napus oleifera)
b) Ozimi usjevi:
Uljana repica (Brassica napus L. var. napus).
^lanak 84.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krmne me|uusjeve odre|eni
su u ~lanku 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 85.
(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, dostavlja se slijede}a koli~ina sjemena:
treba dostaviti 10. velja~e u slu~aju proljetne sjetve, odnosno 10. kolovoza u slu~aju sjetve u kasno ljeto.
Tabela 2.
Vrsta
Potrebita koli~ina sjemena (kg) Rok za dostavu

sjemena
Sto~ni gra{ak
do 15. sije~nja
Sto~ni gra{ak
do 15. sije~nja
Grahorica
ozima
2,5
do 20. kolovoza
^lanak 86.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Potrebita koli~ina
sjemena (kg)
Sto~ni bob
do 10. velja~e
Ozimi i jari sto~ni
do 10. kolovoza /10.
gra{ak
velja~e
Lupine
do 10. velja~e
Grahorice
do 10. velja~e
kontrolni uzorak.
(4) Ispitivanje sorti obavlja se u najmanje 2 pokusna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
^lanak 87.
(1) Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 ili 5 redova duljine 8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 - 25
cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a izme|u ponavljanja 2 m.
(2) Na po~etku i kraju pokusa sije se standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimanje uzoraka na
temelju kojih se odlu~uje o pravodobnom skidanju pokusa.
(3) Za sjetvu se uporabljavaju slijede}e norme sjetve (tabela 1).
Tabela 1.
Vrsta
Sjemena (kg/ha)
Sklop (biljaka/m)
150-350
40-50
100-150
170-200
10-12
200
Uljana repica - jara
Jari usjevi
Sto~ni bob
Bijela slatka lupina
Grahorica obi~na
100
10-15
200
Uljana rotkva
25
200
Goru{ica
20
200
Facelija
30
400-500
100-200
100
Sto~na repa
8-9
Sto~na koraba
3-4
Sto~ni gra{ak
Sto~ni kelj
2-2,5
Kupusna uljana repica
12-14
Ozimi usjevi
Grahorica obi~na
100
250-300
Grahorica panonska
100
250-300
Ozima grahorica
100
250-300
10-12
120-160
100-200
100
Ogr{tica
12-15
80-100
Uljana repica
10-15
80-100
Sto~na repica
Ozimi sto~ni gra{ak

c) prazna mjesta pred zimu i u prolje}e (za ozime vrste);
d) ocjena o prezimljavanju (za ozime vrste);
e) po~etak vegetacije (za ozime vrste);
f) pokrivenost parcele;
g) po~etak cvatnje (kod facelije po~etak i kraj cvatnje);
h) polijeganje;
i) visina biljaka;
j) nadnevak tehnolo{ke zrelosti;
k) nadnevak ètve.
^lanak 88.
(Skidanje pokusa)
(1) Tijekom ko{nje odnosno va|enja koje se obavlja u jednom danu za svaku sortu u pokusu u svim
ponavljanjima, na svakoj parceli se utvr|uju:
a) prinos zelene krme, zrna ili korijena (kg/parceli) ovisno o kulturi;
b) suha tvar (%), te vlaga zrna ovisno o kulturi.
(2) U cilju pra}enja otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uvjetima
prirodne infekcije, tijekom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada bolesti.
(3) Ja~ina napada bolesti ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.
^lanak 89.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize obavljaju se u laboratoriju, u prvoj godini ispitivanja, na prosje~nim uzorcima
s jedne lokacije.
a) suhe tvari;
c) vlakana;
d) masti;
e) pepela;
f)
NET.
^lanak 90.
planiranog sklopa.
(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prinos zelene krme i prinos suhe tvari, dok se
za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do rokova odre|enih u ~lanku 85. ovim
Pravilnikom.
POGLAVLJE XIV. ISPITIVANJA SORTI PREDIVOG I ULJNOG L ANA
^lanak 91.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti za predivi i uljni lan odre|eni su
u ~lanku 5. ovoga Pravilnika.
^lanak 92.
(Koli~ina sjemena i rok dostave)
Za svaku godinu ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 1. oùjka.
^lanak 93.
(Kontrolni uzorak)
Tabela 1.
Vrste
Potrebita koli~inasjemena
(kg)
Rok dostavu sjemena
Predivi lan
do 1. oùjka
Uljni lan
do 10. oùjka
kontrolni uzorak.
(3) Podnositelj prijave dostavlja slijede}e podatke o sjemenu:
(4) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 pokusna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim
svojstvima.
Odjeljak A - ISPITIVANJE SORTI PREDIVOG LANA
^lanak 94.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine je 10 redova duljine 8 m,
uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavljanja iznosi 50 cm, a izme|u
ponavljanja 2 m. Sklop u ètvi treba biti 1800 biljaka/m. Na po~etku i na kraju pokusa sije se standardna sorta
kao za{titni pojas.
(2) Tijekom vegetacije, utvr|uju se slijede}i podaci:
b) nadnevak pune cvatnje;
c) polijeganje;
d) visina biljaka;
e) tehni~ka duljina stabljike - (od kotiledonovog ~vora, do po~etka grananja);
f) promjer stabljike - (u sredini tehni~ke duljine stabljike);
g) nadnevak tehnolo{ke zrelosti;
h) nadnevak ètve (~upanja);
i) prinos zra~nosuhe stabljike sa sjemenom.
(3) U cilju pra}enja o{te}enja sorti predivog lana, od ekonomski najzna~ajnije bolesti, prati se pojava i ocjenjuje
ja~ina napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {tetnika na ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.
^lanak 95.
(@etva pokusa)
(1) @etva (~upanje) svakog pokusa obavlja se ru~no, ili mehanizovano ~upa~em u jednom danu za svaku sortu u
pokusu u svim ponavljanjima, u fazi tehnolo{ke zrelosti stabljike lana (zeleno-ùta, ili ùto-zelena faza zrelosti).
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uje sklop biljaka/m.
(3) Nakon ètve, po~upana stabljika lana ostaje u traci na povr{ini tla, radi su{enja. Nakon su{enja stabljika se
sakuplja s parcela u snopove, a potom se transportuje na preradu.
^lanak 96.
(Ispitivanje u preradi)
(1) S pokusne parcele uzima se uzorak za ispitivanje s povr{ine od 1 m.
(2) Zra~nosuha stabljika lana sa sjemenom dovozi se u suhi (natkriveni) prostor, vaè se ukupni prinos lana sa
svih parcelica, te uskladi{ti do mo~enja.
(3) Ozna~ena stabljika ide na mo~enje (maceraciju) u bazen.
(4) Nakon obavljenog mo~enja (kada se lako odvaja vlakno od drvenastog dijela stablji ke), izmo~ena stabljika
se vadi iz mo~ila (bazena), su{i prirodnim putem, a potom ponovno veè u snopove.
(5) Iz mo~ene zra~nosuhe stabljike izdvaja se vlakno na isti na~in kao u preradi, a potom se vaè za svaku
parcelicu.
Odjeljak B - ISPITIVANJE SORTI ULJNOG LANA
^lanak 97.
(1) Sjetva se obavlja sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m, a ~ine ju 10 redova duljine 8 m,
uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavljanj a iznosi 50 cm, a izme|u
ponavljanja 2 m. Sklop u ètvi treba biti 600 do 1000 biljaka/m. Na po~etku i na kraju pokusa sije se standard
kao za{titni pojas.
a) nadnevak sjetve, nadnevak nicanja, nadnevak pune cvatnje, polijeganje;
b) ukupna visina biljaka;
c) duljina stabljike (od kotiledonovog ~vora, do po~etka grananja);
d) broj tobolaca po biljci;
e) promjer stabljike (u sredini stabljike, izme|u kotiledonova ~vora i prve rodne grane);
f) nadnevak tehnolo{ke zrelosti;
g) nadnevak ètve;
h) prinos zrna;
(3) U cilju pra}enja o{te}enja sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti, prati se pojava i ocjenjuje ja~ina napada
bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.
(4) Ja~ina napada bolesti i {tetnika, ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.

^lanak 98.
(@etva pokusa)
u fazi tehnolo{ke zrelosti zrna.
(2) Tijekom ètve na svakoj parceli se utvr|uju:
a) klop biljaka/m;
b) prirod;
c) vlaga zrna.
^lanak 99.
(1) Kemijsko-tehnolo{ke analize, obavljaju se u laboratoriju na kraju svake godine ispitivanja na prosje~nim
b) sadràj ulja, sadràj bjelan~evina;
^lanak 100.
planiranog sklopa.
a) prinos zra~nosuhe stabljike sa sjemenom;
b) prinos zra~nosuhe stabljike nakon mo~enja;
c) prinos ukupnog vlakna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne
statistike.
(5) Godi{nji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija dostavljaju se podnosi telju Prijave nakon
ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka odre|enog u ~lanku 92. ovim Pravilnikom.
POGLAVLJE XV. ISPITIVANJA SORTI POVR]A

^lanak 101.
Rokovi za podno{enje Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavanje sorti povr}a odre|eni su u ~lanku 5.
ovoga Pravilnika.
^lanak 102.
Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijede}e koli~ine sjemena do
Tabela 1.
Vrsta
Potrebita koli~ina
sjemena (kg/zrna)
Rok za dostavu
sjemena
1 kg
do 01. oùjka
2500 zrna
do 01. oùjka
1 kg
do 01. oùjka
2500 zrna
do 01. oùjka
kukuruz koki~ar
- hibrid
- inbred linija
kukuruz {e}erac
- hibrid
- inbred linija
^lanak 103.
(Kontrolni uzorak)
Sukladno odredbama ~lanka 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lanka 10. stavak (1) ovoga
Tabela 1.
Vrsta
Hrvatski naziv
Allium cepa L.
- skupina Cepa
- skupina Aggregatum
Potrebita koli~ina
sjemena (g)
100
luk
luk kozjak ili ljutika
luk zimski
100
Allium porrum L.
poriluk
100
Allium sativum L.
~e{njak
Allium shoenoprasum
L.
luk vlasac
100
Anthriscus cerefolium
L.
krasuljicu
100
Apium graveolens L.
celer korjena{
100
celer rebra{
Asparagus officinalis
L.
{paroga
100
Beta vulgaris L.
cikla uklju~uju}i
Cheltenham repu
500
blitva
kelj lisnati
100
cvjeta~a
brokula
kelj pup~ar
kelj
kupus bijeli
kupus crveni
korabica
Brassica rapa L.
kineski kupus
100
postrna repa
Capsicum annuum L.
chilli ili paprika
50
endivija {irokolisna
100
endivija kudrava
radi~ za pospje{ivanje
100
lisnati i glavati radi~

industrijska cikorija
Citrullus lanatus
(Thunb.) Matsum. et
Nakai
lubenica
200
Cucumis melo L
dinja
100
Cucumis sativus L.
krastavac
100
Cucurbita maxima
Duchesne
bundeva
200
Cucurbita pepo L.
tikvice i bu}e
200
Cynara cardunculus L. karda
100
Cynara scolymus L.
arti~oka
100
Daucus carota L.
mrkva
200
sto~na mrkva
Foeniculum vulgare
Mill.
komora~
100
Lactuca sativa L.
salata
100
Lycopersicon
esculentum Mill.
raj~ica
50
Petroselinum crispum
(Mill.) Nyman ex
A.W.Hill
per{in
200
per{in lisnati
Phaseolus coccineus L. grah mnogocvjetni
1000
1000
grah mahunar niski

grah mahunar visoki
Pisum sativum L.
gra{ak okruglog
2000
(Partim)
sjemena
gra{ak naboranog
sjemena
gra{ak {e}erac
Raphanus sativus L.
rotkvicarotkva
100
Rheum rhabarbarum
L.
rabarbara
100
Scorzonera hispanica
L.
crni korijen
100
patlidàn
50
{pinat
100
Valerianella locusta
(L.) Laterr.
matovilac
100
bob
2000
kukuruz koki~ar
1000
kukuruz {e}erac
POGLAVLJE XVI. PRIJELAZ NE I Z AVR[NE ODREDBE

^lanak 104.
(Prijelazne odredbe)
(1) Do po~etka primjene ovoga Pravilnika, mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiH obvezna su
imenovati ~lanove Povjerenstva iz ~lanka 4. stavak (2) ovoga Pravilnika i o tome izvijestiti Upravu.
(2) Do po~etka primjene ovoga Pravilnika, Uprava }e u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko
Distrikta BiH, donijeti propise na temelju ~lanka 59. Zakona, koji detaljnije propisuju rad Povjerenstva za sorte.
(3) Do po~etka primjene ovoga Pravilnika, mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiH obvezna su
imenovati izvo|a~e ispitivanja sorti iz ~lanka 6. ovoga Pravilnika i o tome obavijestiti Upravu.
(4) Za sorte vo}nih vrsta i vinove loze, postupak priznavanja bit }e odre|en posebnim propisima koji reguli raju
postupak priznavanja ovih vrsta poljoprivrednog bilja i upisa u Sortnu listu Bosne i Hercegovine.
^lanak 105.
(Zavr{ne odredbe)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u "Slu`benom glasniku BiH", a po~inje se primjenjivati
godinu dana nakon objave.
Broj UZZB-01-1-02-1232-1/10
3. prosinca 2010. godine
Sarajevo
Direktor
Milad Zekovi}, v. r.
Na osnovu ~lana 12. stav (4), ~lana 37. stav (2), ~lana 39. stav (5), ~lana 44. stav (3), ~lana 51. stav 4), ~lana 52.
stav (2), ~lana 53. stav (1), ~lana 54. stav (7), ~lana 55. stav (4), ~lana 56. i ~lana 57. Zakona o sjemenu i sadnom
materijalu poqoprivrednih biqaka Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/05), Uprava Bosne
i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa donosi
PRAVILNIK
O UPISU SORTI U SORTNU LISTU BOSNE I HERCEGOVINE
GLAVA I. OSNOVN E ODREDBE
^lan 1.
(Sadràj Pravilnika)
Ovim Pravilnikom propisuje se na~in upisa sorti u Sortnu listu poqoprivrednog biqa u Bosni i
Hercegovini (u daqwem tekstu: Sortna lista) za biqne vrste za koje je obavezan upis u Sortnu listu, sadràj
Sortne liste i dosjea sorte, uslovi i postupak za obnavqawe upisa sorti u Sortnu listu, uslovi za prihvatawe
i utvr|ivawe imena sorte (denominacija), nadzor nad odràvawem sorte, sadràj i na~in vo|ewa evidencije o
odràvawu sorte.
^lan 2.
(Definicije)
Izrazi upotrijebqeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poqopoprivrednih biqaka Bosne i
Hercegovine (u daqwem tekstu: Zakon) upotrebqavaju se i u ovom Pravilniku, a specifi~ni izrazi
upotrijebqeni u ovom Pravilniku imaju sqede}a zna~ewa:
a) "UPOV" je Me|unarodna organizacija za za{titu biqnih sorti;
b) "CPVO" je Kancelarija EU za za{titu biqnih sorti;
c) "DUS" (Distinctness, Uniformity and Stability) je utvr|ivawe prepoznatqivosti, ujedna~enosti i
stabilnosti nove sorte;
d) "VCU" (Value fo r Cult ivation and Use) je odre|ivawe vrijednosti sorte za proizvodwu i upotrebu;
e) "in situ" zna~i na mjestu. Prema odredbama ovog Pravilnika to je odràvawe sorti poqoprivrednog biqa u
wihovom prirodnom stani{tu;
f) "~uvana sorta" je posebno ozna~ena sorta u Sornoj listi prema odredbama ~lana 55. Zakona i ~lana 15. ovog
Pravilnika.
GLAVA II. UPI S SORTI U SORTNU LISTU
^lan 3.
(Propisane vrste poqoprivrednih biqaka)
(1) Upis u Sortnu listu, prema odredbama ovog Pravilnika, obavezan je za sqede}e biqne vrste:
a) ìta;
b) industrijsko biqe (repa, uqano i predivo biqe);
c) krmno biqe;
d) povr}e;
e) krompir;
f) vinova loza.
(2) Za sorte ukrasnog, za~inskog, aromati~nog i qekovitog biqa nije obavezan upis u Sortnu listu.
(3) Za sorte vo}nih vrsta postupak upisa bi}e odre|en posebnim propisima o postupku priznavawa i upisa u
Sortnu listu.
^lan 4.
(Postupak za upis sorti u Sortnu listu)
(1) Postupak upisa u Sortnu listu po~iwe podno{ewem Prijave za priznavawe i upi s sorti, (u daqwem
tekstu: Prijava), a sprovodi se prema odredbama ~lana 39. Zakona.
(2) Prijava za priznavawe i upis sorti podnosi se u dva primjerka posebno za svaku sortu, prema odredbama
posebnog propisa kojim se reguli{e priznavawe sorti poqoprivrednog biqa u Bosni i Hercegovini, na
obrascu 1. u Prilogu 3. ovog Pravilnika.
(3) Uz prijavu iz stava (2) ovog ~lana prilaè se:
a) UPOV ili CPVO Tehni~ki upitnik;
b) punomo} o zastupawu u postupku priznavawa i upisa sorti za zastupnike stranih sorti poqoprivrednog
biqa na Obrascu 4. koji je u Prilogu 3. ovog Pravilnika i wegov je sastavni dio.
(4) Rok za podno{ewe Prijave iz stava (2) ovog ~lana, kao i postupak priznavawa sorti, propisuje se
posebnim propisom o priznavawu sorti poqoprivrednog biqa u Bosni i Hercegovini.
(5) Prijava mora biti napisana ~itko, na jednom od slu`benih jezika i pisama koji su u upotrebi u Bosni i
Hercegovini i sadràvati dokaz o pla}enoj naknadi za podno{ewe prijave u skladu sa propisima koji ure|uju
ovu oblast.
^lan 5.
(Potupak provjere Prijave za upis sorte)
(1) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa (u daqwem tekstu: Uprava), sprovodi postupak
provjere prijave, wegov sadràj i potpunost podataka prema odredbama posebnog propisa kojim se ure|uje
postupak priznavawu sorti poqoprivrednog biqa u Bosni i Hercegovini.
(2) Prijava je potpuna ako sadrì podatke o:
a) podnosiocu Prijave;
b) opunom o}enom zastupniku (ako postoji);
c) licu odgovornom za odràvawe sorte (u daqwem tekstu: odràvalac sorte);
d) o vrsti biqa;
e) imenu sorte ili oplemewiva~ku oznaku;
f) izvoru sorte;
g) namjeni sorte;
h) ispitivawu razli~itosti, ujedna~enosti i postojanosti (DUS), (Prilog 2. Pravilnika);
i) opisu sorte u Tehni~kom upitniku;
j) genetski modifikovanim organizm ima (u daqwem tekstu: GMO).
(3) U slu~aju izmjene podataka uz Prijavu se dostavqa:
a) prijava o promjeni podataka o odràvaocu sorte na Sortnoj listi;

b) dopuna podataka o odràvaocu sorte na Sortnoj listi.
(4) Ukoliko je neki od dokumenata koji se zahtijevaju, napisan na drugom jeziku osim na jednom od slu`benih
jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini, podnosilac je duàn uz isti da dostavi i prevod na jedan od
slu`benih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini.
(5) Ukoliko se utvrdi da neki podatak ili dokument, koji se odnosi na sortu, nije priloèn uz prijavu, a koji
je potreban da bi se donijela odluka o prihvatawu prijave, Uprava }e obavijestiti podnosi oca prijave da u
roku od sedam dana otkloni utvr|ene nedostatke.
(6) Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta dostaviti, podnosiocu Prijave,
upisni broj sorte na Prijavi kao potvrdu da je sorta ukqu~ena u postupak ispitivawa u svrhu priznavawa i
upisa.
GLAVA III. UTVR\I VAWE PRIHVATQIVOSTI IMENA SORTE (DENOMINACIJA)
^lan 6.
(Obaveza predlagawa imena sorte)
(1) Ako podnosilac prilikom podno{ewa Prijave nije priloìo prijedlog imena sorte za upis u Sortnu
listu, duàn je da, do kraja prve vegetacione godine ispitivawa u postupku priznavawa sorte, predloì ime
sorte.
(2) Prijedlog imena sorte podnosilac Prijave dostavqa na obrascu 3. koji je u Prilogu 3. ovog Pravilnika i
wegov je sastavni dio.
(3) Ako podnosilac Prijave ne predloì ime sorte do 30. juna druge godine ispitivawa upotrebne i
privredne vrijednosti sorte (VCU) u postupku priznavawa, Rje{ewem }e se odbiti podnesena Prijava.
^lan 7.
(Ime sorte)
(1) Ime sorte (denom inacija) moè biti u obliku zami{qenog imena ili u obliku koda.
(2) Podnosilac Prijave iz ~lana 6. mora da nazna~i oblik imena za sortu. Ukoliko podnosilac prijave ne
nazna~i na prijavi oblik imena sorte, kao predloèno smatra}e se zami{qeno ime.
^lan 8.
(Objavqivawe imena sorte)
(1) Ime bilo koje sorte biqke ne}e se objaviti ukoliko:
a) nije razli~ito od imena bilo koje druge op{te poznate sorte;
b) se razlikuju samo u jednom slovu ili broju ili naglasku na slovu, vode}i ra~una o bliskim vrstama;
c) je isto ime sorte ve} registrovano u zemqama ~lanicama UPOV-a, za istu vrstu ili bliske vrste tj. vrste
koje se nalaze u istoj UPOV-oj klasifikacionoj grupi.
(2) Lista UPOV-ih klasifikacionih grupa nalazi se u Prilogu 1. ovog Pravilnika, a bliskim vrstama
smatraju se vrste koje su klasifikovane u istu klasu.
(3) Kao ime sorte ne mogu se koristi:
a) oznaka valute ili tehni~ki pojmovi koji su vezani za teìnu i mjere;
b) tehni~ki pojmovi koji su postali dio svakodnevnog jezika, koji se koriste kada se stavqa u promet sa
sjemenom drugih sorti;
c) ime koje se koristi u skladu sa drugim posebnim propisima.

^lan 9.
(Prihvatqivost imena sorte)
Ime sorte u obliku zami{qenog imena ne}e biti prihva}eno ako:
a) sadrì samo jedno slovo;
b) sadrì seriju slova koja formiraju neizgovorqivu rije~, izuzev ukoliko ne formiraju ustanovqenu
skra}enicu, moè sadràvati najvi{e dvije utvr|ene skra}enice, od najvi{e tri znaka, koje se nalaze na oba
kraja imena sorte;
c) sadrì broj, izuzev kada je broj integralni dio imena ili kada indicira da }e sorta biti jedna u seriji
srodnih sorti;
d) sadrì vi{e od tri rije~i izuzev kada je takvo ime ve} ~ini prepoznatqivom ili ponovqenom (odobrenom
u nekoj od zemaqa ~lanica UPOV-a);
e) sadrì izuzetno dugu rije~;
f) sadrì crticu, ta~ku, razmak izuzev izme|u rije~i;
g) sadrì kombinaciju velikih i malih slova u rije~i;
h) sadrì druge oznake, sim bole, indekse i eksponente;
i) navodi na pogre{an zakqu~ak:
1) da sorta sadrì odre|ene karakteristike;
2) da je sorta u srodnosti ili je izvedena od druge sorte;
3) da samo ta sorta sadrì odre|enu karakteristiku ili vrijednost;
4) da je sorta neka druga sorta zbog sli~nosti sa poznatom trgova~kom markom vezano uz identitet
prijavqivaoca, odràvaoca ili oplemewiva~a sorte.
j) sadrì komparativ ili superlativ;
k) sadrì latinsko ili doma}e ime roda ili vrste ili dio imena poqoprivredne grupe biqa kojoj sorta
pripada;
l) sadrì ime fizi~kog ili pravnog lica koje navodi na pogre{an zakqu~ak u vezi sa prijavqivaocem,
odrìvaocem ili oplemewiva~em;
m) sadrì geografske pojm ove, imena koja mogu navoditi na pogre{an zakqu~ak u vezi sa karakteristikama
ili vrijedno{}u sorte.
^lan 10.
(Prihvatqivost imena sorte u obliku koda)
Ime sorte u obliku koda nije prihvatqivo ukoliko:
a) sadrì veliki broj samo brojeva, izuzev u slu~aju inbred linija ili sli~nih tipova sorte;
b) sadrì samo jedno slovo;
c) sadrì vi{e od deset slova ili slova i brojeva;
d) sadrì vi{e od ~etiri bloka slova ili slova i brojeva ili brojeva;
e) sadrì crticu, ta~ku, drugu oznaku, simbol, indeks i eksponent.

^lan 11.
(Razli~itost imena)
(1) Razlika u jednom slovu kod imena sorte smatra}e se dovoqna u slu~aju:
a) utvr|enih skra}enica kao zasebne cjeline imena sorte;
b) kada se prvo slovo imena sorte razlikuje;
c) ukoliko je ime sorte kratko.
(2) Odredbe ovog ~lana ne odnose se na ime sorte, kada je ime sorte u obliku koda.
^lan 12.
(Kori{tewe istog imena)
Isto ime sorte moè se koristiti kada sorta nije vi{e na trì{tu, a pro{lo je deset godina od wenog
brisawa sa Sortne liste.
^lan 13.
(Postupak utvr|ivawa prihvatqivosti imena sorte)
(1) Postupak utvr|ivawa prihvatqivosti imena sorte sprovodi Uprava u skladu sa propisima o priznavawu
sorti poqoprivrednog biqa u BiH.
(2) Na predloèno ime sorte svako ko iskaè pravni interes moè Upravi podnijeti prigovor i to
najkasnije u roku od 60 dana od dana objavqivawa predloènog imena. Prigovor mora biti u pisanoj form i i sa
obrazloèwem.
(3) Ako Uprava utvrdi da predloèno ime sorte nije prihvatqivo, odnosno da je prigovor iz stava (2) ovog
~lana opravdan, poziva podnosioca zahtjeva da u roku od 60 dana predloì novo ime sorte.
(4) Ako podnosilac zahtjeva ne predloì novo ime sorte u roku predvi|enom u stavu (3) ovog ~lana Uprava }e
rje{ewem odbiti Prijavu.
^lan 14.
(Izuzeci u pogledu imena sorte)
(1) Ukoliko Uprava utvrdi da ime sorte koje je objavqeno u Sortnoj listi nije u skladu sa odredbama ovog
Pravilnika, donosi odluku o izm jeni naziva sorte u Sortnoj listi kao i o vremenskom periodu kori{tewa ve}
objavqenog naziva sorte.
(2) Uprava obavje{tava podnosioca prijave o odluci koju je donijela u skladu sa ovim Pravilnikom, a odnosi
se na prijavu i navodi razloge za dono{ewe takve odluke.
(3) U slu~aju da je sorta priznata pod odre|enim imenom u drugoj zemqi, ukoliko je mogu}e treba koristiti
isto ime, ako to ime nije svojim smislom ili izgovorom uvredqivo ili neprimjereno na slu`benim jezicima
koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini;
(4) Ukoliko se ista sorta u drugoj zemqi stavqa na trì{te pod razli~itim imenom to ime treba biti
navedeno u Sortnoj listi kao sinonim.
GLAVA IV. UPIS ODR@A VANE SORTE U SORTNU LISTU
^lan 15.
(Odràvana sorta)
(1) U ciqu o~uvawa biolo{ke i genetske raznolikosti i odrìvog kori{tewa biqnih i genetskih izvora
kroz uzgoj (in situ), doma}e ili odoma}ene sorte mogu biti upisane u Sortnu listu ako ne ispuwavaju sve uslove
za upis sorte u Sortnu listu.
(2) Odràvana sorta po osnovu odredbi ~lana 55. Zakona, moè biti upisana u Sortnu listu.
(3) Tako odràvana sorta se posebno ozna~ava u Sortnoj listi kao ~uvana sorta.
(4) Odràvana sorta moè biti upisana u Sortnu listu kao ~uvana sorta ukoliko:
a) je razli~ita;
b) ne do|e do promjene karakteristika u ponovqenom reprodukcionom ciklusu;
c) ima odgovaraju}u VCU vrijednost.
(5) Slu`beno ispitivawe ~uvane sorte u ciqu upisa sorte u Sortnu listu ne}e se sprovoditi ukoliko su
utvr|eni sqede}i podaci:
a) opis doma}e sorte i wena denominacija;
b) rezultati neslu`benog ispitivawa;
c) znawa ste~ena kroz prakti~no iskustvo tokom uzgoja, umnoàvawa i kori{tewa.
^lan 16.
(Doma}e i odoma}ene sorte)
(1) Doma}a sorta je sorta ili populacija odre|ene poqoprivredne biqne vrste koja:
a) poti~e iz doma}ih biqnih genetskih izvora i nije bila predmet oplemewivawa;
b) je uzgajana u Bosni i Hercegovini;
c) je odràvana i umnoàvana u Bosni i Hercegovini u sli~nim ekolo{ kim uslovima.
(2) Sorta se smatra doma}om sortom ako:
a) je stvorena u Bosni i Hercegovini prije vi{e od 15 godina ili u slu~aju loze vi{e od 30 godina;
b) se sjeme i reprodukcioni sadni materijal jo{ uvijek proizvodi u Bosni i Hercegovini;
c) se odràva i proizvodi u Bosni i Hercegovini ili u sli~nim ekolo{ kim uslovima.
(3) Odoma}ene sorte su starije sorte stranog porijekla koje:
a) su se proizvodile u Bosni i Hercegovini vi{e od 15 godina ili u slu~aju loze vi{e od 50 godina i koje su se
dobro prilagodile na proizvodne uslove u Bosni i Hercegovini;
b) se odràvaju i proizvode u Bosni i Hercegovini ili u sli~nim ekolo{kim uslovima.
(4) Rokovi iz stava (2) ta~ka a) i stava (3) ta~ka a) ovog ~lana, ra~unaju se od dana stupawa na snagu ovog
Pravilnika.
(5) Sorta koja je upisana u Sortnu listu kao doma}a i odoma}ena sorta zadrà}e se na Sortnoj listi ako sortu
odràva najmawe jedan odràvalac.
^lan 17.
(Prijava za upis ~uvane sorte)
(1) Prijava za upis ~uvane sorte u Sortnu listu podnosi se Upravi na Obrascu 1. Priloga 3. ovog Pravilnika.
U ta~ki 12. Obrasca 1. mora biti nazna~eno da je Prijava za ~uvanu sortu.
(2) Uz Prijavu se dostavqa uzorak poqoprivrednog reprodukcionog materijala sorte i sqede}i podaci:
a) o porijeklu sorte iz ~lana 15. ovog Pravilnika;

b) o na~inu i mjestu odràvawa ~uvane sorte;
c) o neslu`benim ispitivawima i znawa ste~ena kroz prakti~no iskustvo tokom uzgoja, kori{tewa sjemena i
reprodukcionog materijala sorte;
d) opis ~uvane sorte.
(3) Uz Prijavu iz stava (2) ovog ~lana prilaè se Tehni~ki upit nik.
(4) Podnosilac Prijave iz stava (1) ovog ~lana, mora da dostavi nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta BiH standardni uzorak sorte, a kako }e biti propisano posebnim propisom o priznavawu sorti
poqopvrednog biqa u Bosni i Hercegovini.
(5) Doma}a sorta se mora odràvati u podru~ju odakle poti~e.
GLAVA V. SADR @AJ SORTNE LISTE I DOSJEA SORTE
^lan 18.
(Sadràj Sortne liste)
(1) Sortna lista sadrì podatke o:
a) vrsti kojoj sorta pripada;
b) imenu sorte sa naznakom oblika imena kada je ime u obliku koda;
c) sinonimu za sortu;
d) upisnom broju sorte;
e) licu odgovornom za odràvawe sorte;
f) zastupniku/opunom o}eniku odràvaoca;
g) datumu upisa sorte u Sortnu listu;
h) datumu do kojeg se moè trìti reprodukcioni materijal sorte, nakon {to je sorta brisana iz Sortne
liste;
i) genetskoj modifikaciji sorte;
j) da li je sorta doma}a ili odoma}ena.
(2) Sortna lista za povr}e sadrì i podatak za sorte ~ije se sjeme moè staviti na trì{te samo kao
standardno sjeme.
(3) Sortna lista za vinovu lozu sadrì podatke o:
a) vrsti kojoj sorta pripada;
b) imenu sorte i sinonim ima za sortu;
c) upisnom broju sorte;
d) licu odgovornom za odràvawe sorte;
e) zastupniku/opunomo}eniku odràvaoca;
f) datumu upisa sorte u Sortnu listu, osim za sorte koje su bile priznate do 31. decembra 1971. godine;
g) datumu do kojeg se moè stavqati u promet reprodukcioni materijal sorte, nakon {to je sorta brisana iz
Sortne liste;
h) genetskoj modifikaciji sorte;
i) osnovnim morfolo{ kim i fiziolo{kim karakteristikama po kojima se sorta razlikuje jedna od druge.
(4) Na prijedlog dobavqa~a koji odràva osnovni materijal klona vinove loze, u skladu sa posebnim
propisom o stavqawu na trì{te materijala za vegetativno razmnoàvawe vinove loze, za odre|enu sortu
vinove loze mogu biti nazna~eni i podaci klona i wegovog odràvaoca.
^lan 19.
(Dosje sorte)
(1) Uprava vodi centralni Dosje sorti i u wemu je sadràna sva dokumentacija o sorti.
(2) Dokumentacija o sorti ~uva se deset (10) godina nakon {to je sorta brisana iz popisa sorti u Sortnoj
listi.
(3) Svaka promjena vezana uz odràva~a sorte ili o sorti za vrijeme dok je upisana u Sornu listu, mora biti
dostavqena Upravi.
^lan 20.
(Upis sorti u Sortnu listu Bosne i Hercegovine)
Uprava izdaje rje{ewe o upisu sorte u Sortnu listu Bosne i Hercegovine na osnovu stru~nog mi{qewa
Komisije za sorte.
^lan 21.
(Rokovi trajawa upisa sorti u Sortnu listu)
Sorte poqoprivrednog biqa iz ~lana 3. ovog Pravilnika, upisuju se u Sortnu listu za period od 10 godina, u
skladu sa odredbama ~lana 47. stav (2) Zakona, a sorte vinove loze, za period od 25 godina.
GLAVA VI. OBNAVQAWE UPISA SORTE U SORTNU LISTU BOSNE I HERCEGOVINE
^lan 22.
(Uslovi obnavqawa upisa sorti u Sortnu listu)
(1) Ukoliko su zahtjevi u pogledu prepoznatqivosti, izjedna~enosti i stabilnosti sorte ispuweni, Uprava
moè obnoviti upis ukoliko utvrdi da je uzgajawe sorte takvog obima, da opravdava obnavqawe upisa.
(2) Uprava ne}e odobriti prijavu za obnavqawe upisa ukoliko nije pla}ena naknada u skladu sa propisima
koji ure|uju ovu oblast.
(3) Upis sorte se moè obnoviti vi{e od jednog puta.
^lan 23.
(Postupak obnavqawa upisa)
(1) Zahtjev za obnavqawe upisa sorte u Sortnu listu podnosi se na Obrascu 2. Priloga 3. ovog Pravilnika.
(2) Odràvalac sorte ili wegov zastupnik mora podnijeti zahtjev za obnavqawe upisa sorte u Sortnu listu
Upravi i to najkasnije dvije godine prije isteka 10 godina od upisa sorte u Sortnu listu ili u slu~aju vinove
loze najkasnije pet godina prije isteka 25 godina od upisa sorte u Sortnu listu.
(3) Uz zahtjev za obnavqawe upisa sorte u Sortnu listu dostavqa se uzorak sjemena sorte za provjeru
prepoznatqivosti, ujedna~enosti i stabilnosti sorte.
(4) Prilikom podno{ewa zahtijeva za obnavqawe upisa sorte u Sortnu listu odràvalac sorte ili wegov
zastupnik duàn je u napomeni navesti na~in odràvawa sorte i gdje }e se odràvati sqede}ih 10 godina ili u
slu~aju vinove loze sqede}ih 25 godina.
GLAVA VII. NADZOR I ODR@AVAWE SORTE
^lan 24.
(Odràvawe sorti)
Sorta se mora odràvati za vrijeme trajawa wenog upisa u Sortnu listu.
^lan 25.
(Obaveza odràvaoca sorte)
(1) Obaveza odràvaoca sorte upisane u Sortnu listu, propisane su odredbama ~lana 48. Zakona.
(2) Sortu mogu odràvati odràvaoci sorti koji su upisani u Registar dobavqa~a sjemena i sadnog
materijala poqoprivrednog biqa po osnovu odredbi ~lana 49. stav (1) Zakona.
(3) U slu~aju sorti koje se odràvaju izvan Bosne i Hercegovine, uvijek se uz odràvaoca navodi i wegov
zastupnik u Bosni i Hercegovini.
^lan 26.
(Nadzor nad odràvawem sorte)
(1) Nadzor nad odràvawem sorte sprovodi se prema odredbama ~lana 50. stav (1) Zakona.
(2) Nadzor se sprovodi kontrolom zapisnika o odràvawu sorte i upore|ivawem sjemena koje odràvalac ili
wegov zastupnik stavqa u promet sa standardnim uzorkom sorte.
(3) Odràvalac sorte mora da vodi zapisnike o:
a) porijeklu izvornog materijala u postupku odràvawa sorte;
b) koli~ini proizvedenog poqoprivrednog reprodukcionog materijala sorte koja je u postupku odràvawa;
c) porijeklu izvornog materijala i proizvodwi predosnovnog i osnovnog sjemena i reprodukcionog
materijala;
d) porijeklu mati~nih trsova i o koli~ini proizvedenog reprodukcionog materijala u slu~aju loze.
(4) Odràvalac sorte mora om ogu}iti kontrolu:
a) povr{ina i mjesta gdje se sorta odràva;
b) dorade sjemena i reprodukcionog materijala sorte koja je predmet odràvawa;
c) zapisa o odràvawu sorte i prate}e evidencije;
d) nasada mati~nih trsova sorte koja se odràva.
(5) Ukoliko Uprava prema odredbama ~lana 50. st. (3) i (4) Zakona utvrdi da registrovani dobavqa~ ne
ispuwava uslove za odràvawe sorte, Odlukom poni{tava odobrewe.
(6) Ukoliko je dobavqa~ registrovan za odràvawe sorte, mora u roku od 5 godina od stupawa na snagu ovog
Pravilnika izraditi Opis doma}ih i odoma}enih sorti prema UPOV vodi~u.
GLAVA VIII. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 27.
(Prelazne odredbe)
imenuju ~lanove Kom isije za sorte koja sprovodi postupke prema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika i da o
tome izvijesti Upravu.
(2) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta BiH, donijeti propise na osnovu ~lana 59. Zakona, koji detaqnije propisuju rad Kom isije za sorte.
imenuju izvo|a~e ispitivawa sorti i da o tome obavijeste Upravu.
^lan 28.
(Prestanak vaèwa ranijih propisa)
Danom stupawa na snagu ovog Pravilnika prestaje da vaì Odluka o izuzimawu sorti ukrasnog, za~inskog i
aromati~nog biqa sa popisa sorti u Sortnoj listi Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
92/10).
^lan 29.
(Prilozi)
Prilozi 1, 2. i 3. su sastavni dio ovog Pravilnika i isti se objavquju zajedno sa Pravilnikom.
^lan 30.
(Stupawe na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a po~iwe se
primjewivati godinu dana nakon objavqivawa.
Broj UZZB-01-1-02-1232/10
Sarajevo
Direktor

Pravilnik o Priznavanju Sorti Poljoprivrednog Bilja U Bosni I Hercegovini-2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o Priznavanju Sorti Poljoprivrednog Bilja U Bosni I Hercegovini-2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XV

Utorak, 25. januara 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezik

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZA[TITU ZDRAVQA BIQA

Ozima i jara tvrda

15. sep tembar/20. jan uar

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari ovas

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari pravi

15. sep tembar/20.

15. sep tembar

Ozima i jara tvrda

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari je~am

15. sep tembar/20.

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari ovas

15. sep tembar/20.

Veli~ina uzorka (kg )

Ozima i jara tvrda

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari je~am

15. sep tembar/20.

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari tritikale

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari ovas

15. sep tembar/20.

Ozimi i jari pravi

15. sep tembar/20.

Broj oglednih m jesta

Ozima p{enica (T.aestivum)

Ozima i jara tvrda p{enica (T. durum)

Ozimi i jari je~am

Ozimi i jari ovas

Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spel ta (Triticum

a) datum sjetve i nicawa;

2) crna r|a, Puccinia graminis;

naranxasta r|a ovasa, Puccinia coronate;

crna `itna r|a, Puccinia graminis f. sp. Avenae;

pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.

f) kod pravog pira/krupnika/spelte

b) za ozimi i jari je~am sa dva ogledna mjesta,;

P{enica (Triticum aestivum)

fizi~ke osobine zrna;

hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna i bra{na;

b) P{enica tvrda (Triticum durum)

fizi~ke osobine zrna;

hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna;

hemijsko-tehnolo{ke osobine krupice;

farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).

c) Pravi pir (Triticum spelta)

fizi~ka svojstva zrna;

hemijsko-tehnolo{ke osobine zrna i bra{na;

Na prosje~nom uzorku zrna je~ma izvr{i}e se analize:

sadr`aja I. klase zrna;

fizi~kih osobina zrna;

sadr`aja I. klase zrna;

sirove bjelan~evine (%);

sirove masti (%);

sirove celuloze (%);

mineralne materije (%).