Prirodno matematiki fakultet

Banja Luka
Smjer: Matematika i informatika, nastavni

Seminarski rad iz predmeta

Metodika nastave matematike 2

Student: Jovana Pera

Profesor: dr Dusko Bogdanic

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast
Nastavna jedinica
Tip asa
Cilj asa

Analitika geometrija u prosoru

Ugao izmeu prave i ravni, izmeu mimoilaznih pravih, izmeu dvije
ravni
Obrada
Uoavanje raznih odnosa izmeu pravih u prostoru, ravni u prosoru i
njihovog meusobnog poloaja u prostoru.

Zadaci
Obrazovni zadaci
Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o odnosima elemenata u prostoru, konkretno o

odnosima prave i ravni.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Ugao izmeu prave i ravni, izmeu mimoilaznih pravih, izmeu dvije

ravni
Prvo se podsjetimo ta je to prava, a ta ravan u prostoru.
Postoji vie naina da zadamo pravu u prostoru. Jedan je primenljiv u svakoj dimenziji:
zadavanje prave takom i vektorom pravca. Prava se moe zadati i kao presjek dvije
ravni,tj.sistemom dvije linearne jednine po tri nepoznate. To odgovara injenici da je dimenzija
prave 3 2 = 1. Primetimo da u prostoru prava nema jedinstven normalni vektor, ve itavu
ravan normalnih vektora.
Neki od oblika jednaine prave u prostoru:
Parametarska jednaina prave:
,
,
,
gdje su (
koordinate take, a (

vektor pravca.

Kanonski oblik jednaine prave:

Ravan u prostoru je analogna pravoj u ravni. Naime, oba objekta su opisana jednom linearnom
jednainom, samo to je u sluaju prave ta jednaina po dve promenlive x, y, a u sluaju ravni,
ta je jednaina po tri promenljive x, y, z. Odatle dobijamo da je dimenzija ravni 3 1 = 2.
Zato je za dimenziju ravni potrebno dva nezavisna vektora.
Neki od oblika jednaine prave u prostoru:
Implicitna jednaina ravni:
, pri emu nisu sva tri koeficijenta , , jednaka 0.
Parametarska jednaina ravni:
,
,
,
za
.

Ugao izmeu prave i ravni

Ugao izmeu prave i ravni je po definiciji ugao izmeu prave i njene normalne projekcije
na ravan.
Uz pomo normalnog vektora
ravni i vektora pravca prave taj se ugao moe izraziti
kao:

Slika 1: Ugao izmedju prave i ravni

Zadatak 1.

Ugao izmeu mimoilaznih pravih

Prvo pogledajmo sta su to mimoilazne prave.
Mimoilazne prave i imaju jedinstvenu zajedniku normalu, tj. pravu
i i na njih je normalna.

koja sjee obe prave

Slika 2: Mimoilazne prave

Ugao izmeu dvije prave
Ugao izmeu pravih

definiemo kao otar ugao izmeu njihovih normalnih vektora, tj.

.

Ova definicija ugla vai i za mimoilazne prave.

Ugao izmeu dvije ravni

Podsjetimo se kako se odreuje ugao izmeu ravni i . Neka je ravan koja ja normalna na
ravni i (tj. normalna je na njihovu presjenu pravu) i koja ih sjee po pravama redom i
ugao izmeu ravni i jednak je uglu izmeu pravih i .

Slika 3: Ugao izmeu ravni

Kako za normalne vektore ravni
normalnim kracima, imamo

vai

, na osnovu jednkosti uglova sa

.
Zato ugao izmeu ravni raunamo sledeom formulom:

Zadatak 2. Odredii ugao izmeu ravni koja prolazi kroz take

i ravni koja prolazi takom
ravni xOz.

Zadaa:
1)
.
2)

i paralelna je s

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Obrtna tijela

Nastavna jedinica

Cilindrina povr i valjak. Konusna povr i kupa.

Tip asa

Obrada
Uoavanje razlicitih geometrijskih oblika kao sto su pravilna kupa i
pravilan valjak (kosa kupa i kosi valjak). Njihovo grafiko predstavljanje i
izraunavanje zapremine i povrine ovih tijela.

Cilj asa
Zadaci

Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o izgledu valjka i kupe, izraunavanju njihovih povrina i

zapremina.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda...

Obrazovni zadaci

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Cilindrina povr i valjak. Konusna povr i kupa.

Neka je proizvoljna linija ravni i neka je prava koja prodire tu ravan. Skup taaka svih
pravih koje sijeku liniju , a paralelne su sa pravom naziva se cilindrina povr (slika 1). Linija
je vodilja (direktrisa), a prave koje sijeku i paralelne su sa su izvodnice (generatrise)
cilindrine povri.
Ako je vodilja prosta linija (tj. ne sijee samu sebe), i odgovarajua cilindrina je prosta; inae
je sloena. Cilindrina povr je otvorena ako je vodilja otvorena linija (Slika 1a); inae je
zatvorena (Slika 1b).

Slika 1
Slika 2
Ako je vodilja cilindrine povri kruna linija, tada se za cilindrinu povr kae da je kruna
(Slika 2). Sve ravni paralelne sa ravni vodilje krune ilindrine povri sijeku tu povr po
podudarnim krunim linijama.
Dio prostoraogranien krunom cilindrinom povri i dvjema podudarnim krunim povrima
(koje nastaju kada se cilindrina povr presjee sa dvije paralelne ravni) naziva se valjak (Slika
3).

Slika 3

Slika 4

Na slikama 3 i 4 krune povri su osnove valjka, a dio cilindrine povri izmeu osnova je
omota valjka.
Izvodnice cilindrine povri koje pripadaju omotau valjka zavu se izvodnice valjka. One su sve
paralelne i jednake. Rastojanje izmeu valjka naziva se visina valjka, a du koja spaja sredite
osnova valjka naziva se osa valjka. Ako je osa valjka normalna na ravni osnova, valjak je prav
(Slika 4); inae je kos. U prvom valjku osa je ujedno i visina.

Povrina i zapremina valjka

Povrina valjka:

Zapremina valjka:

B - baza valjka, M omota valjka, H visina valjka, r poluprecnik osnove

Zadatak 1.

Zadatak 2. Nai zapreminu valjka ija je povrina

poluprenika osnove

,
, pri emu
Sada lako moemo izraunati H.

Sada izraunajmo zapreminu dato valjka.

ako je razlika visine i

ne moe biti rjeenje jer je negativno.

Zadatak 3. Obim osnove valjka iznosi

povrinu i zapreminu valjka.

, a povrina osnog presjeka je

izraunati

,
,

Izraunajmo sad povrinu i zapreminu datog valjka.

Zadaa:
1. U trostranu prizmu ije su osnovne ivice a = 13, b = 14 i c = 15 upisan je i oko nje opisan
valjak. Nai odnos zapremina ta dva valjka.
2. U pravilnu etvorostranu prizmu upisan je valjak. Odrediti zapreminu valjka ako je
zapremina prizme 128 cantimetara kubnih.
3. Pravilna trostrana prizma upisana je u valjak ciji je poluprecnik osnove 6cm, povrina
osnog presjeka je 13
. Izraunati povrinu i zapreminu prizme.

Konusna povr i kupa

Neka je proizvoljna linija ravni i neka je taka koja ne pripada toj ravni. Skup taaka svih
pravih koje sadre taku i sijeku liniju naziva se konusna povr. Linija je vodilja(direktrisa)
konusne povri, a prave koje sadre taku i sijeku vodilju su izvodnice (generatrise). Taka je
vrh konusne povri.
Proste, otvorene i zavorene konusne povri definiu se analogno prostim, otvorenim i
zatvorenim cilindrinim povrima. Specijalno ako je vodilja konusne povri kruna linija, takva
konusna povr je kruna.
Krug (odreen vodiljom krune konusne povri) i dio konusne povri koji se nalazi izmeu te
vodilje i vrha ograniavaju dio prostora koji se naziva kruna kupa ili, krae, kupa.
Taj krug je osnova kupe, a konusna povr izmeu vrha i osnove je omota kupe. Izvodnice
konusne povri koje pripadaju omotau nazivaju se izvodnicama kupe. Rastojanje izmeu vrha i
ravni osnove kupe je visina kupe, a du koja spaja vrh sa sreditem osnove je osa kupe. Kupa je
prava ako je osa normalna na ravan osnove; inae je kosa. Osa prave kupe ujedno je i njena
visina (Slika 6).

Slika 6

Slika 7

Ako se kupa presjee sa ravni koja je paralelna ravni osnove, dobija se krug. Dio kupe izmeu
osnove i tog kruga naziva se zarubljena kupa (Slika 7). Ona je ograniena dvjema krunim
povrinama (tzv. osnovama) i dijelom konusne povri izmeu njih.

Povrina i zapremina kupe

izvodnica
vrh
visina
poluprenik osnove

Prava kupa

Povrina kupe:

Zapremina kupe:

Zadatak 1. Omota kupe

kruga iji je poluprenik

Izraunajmo sad povrinu kupe:

. Izraunati povrinu i zapreminu kupe.

Zadatak 2. Odnos poluprenika osnove i visine kupe je 3:4. Povrina omotaa je 60

Izraunati zapreminu kupe.

Podijelimo sada ovu jednakost sa

i dobicemo:

(1)
S druge strane imamo:

(2)
Iz (1) i (2) imamo:

Iz (2)
Iz (1)
Sada izraunajmo zapreminu kupe.

Zadaa:
1. Pravougli trougao ije su katete 15cm i 20cm rotira oko hipotenuze. Nai zapreminu
dobijenog tijela.
2. Jednakostranini trougao stranice 6cm rotira oko prave koja sadri jedno tjeme trougla i
paralelna je naspramnoj stranici. Izraunati povrinu i zapreminu dobijenog obrtnog
tijela.

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Vektori

Nastavna jedinica

Vektorski proizvod vektora i njihove osobine, veza sa povrinom trougla.

Tip asa

Obrada
Uoavanje kako se vektorski proizvod moze primjeniti na izraunavanje
povrine paralelograma, tj. trougla.

Cilj asa
Zadaci
Obrazovni zadaci
Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o vektprskom proizvodu vektora i njegovoj primjeni na

izraunavanje povrine trougla.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Vektorski prizvod vektora i njegove osobine, veza sa povrinom

trougla
Neka su

tri nekolinearna vekora dovedena na zajedniki poetak O i neka su

orijentisane poluprave kojima ti vektori pripadaju. Ako je najkrai put da se od
poluprave
doe do poluprave
rotacijom oko poluprave
u smjeru suprotnom
kretanju kazaljke na satu, onda se kae da vektori
(tim redom) obrazuju desni sistem
vektora (Slika 1). Obrnuto, ako je ta rotacija u smjeru kretanja kazaljke na satu, onda se kae da
vektori
ine lijevi sistem vektora (Slika 2).

Slika 1

Slika 2

Imena desni i lijevi sistem potiu uslijed sljedeeg tumaenja: desni sistem moe biti
predstavljen sa tri prsta desne ruke (palac odgovara vektoru , kaiprst vektoru , a srednji
prst vektoru ), dok lijevi sistem moe na isti nain biti predstavljen prstima lijeve ruke.
Sada moemo da defimniemo tzv. vektorski proizvod dva vektora.
Za dva nekolinearna vektora i njihov vektorski proizvod, u oznaci
, je vektor iji je:
a) intenzitet
);
b) pravac normalan na ravan odreenu vektorima i ;
c) smjer takav da tri vektora , ,
tim redom ine desni sistem vektora.
Ako su

kolinearni vektori, tada je, po definiciji,

. Specijalno,

Osobine vektorskog proizvoda

1)
antikomutativni zakon
2)
asocijativni zakon ne vai za vektorsko mnoenje
3)
,
4)
, distributivni zakon u odnosu na sabiranje
5) Za uzajamno normalne vektore , , koordinatnih osa imamo:
o
itd.
Vektorsko mnoenje vektora , , pregledno zapisujemo pomou sledee
tablice:

Izvedimo sada formulu za vektorski proizvod dva vektora pomou njihovih koordinata. Neka je
,
. Imamo, dakle:
,
pa na osnovu dokazanih osobina vektorskog proizvoda dobijamo:

To jest:

Primjetimo da se formula za vektorski proizvod vektora

zgodno napisati u obliku simboline determinante:

moe

Veza vektorskog proizvoda sa povrinom trougla

Slika 3
Ako nad vektorima
kao to znamo,
vektorima

konstruiemo paralelogram (Slika 3), tada njegova povrina P iznosi,

. Prema tome, za povrinu P paralelograma konstruisanog nad

vai

Primjer 1. Izraunajmo povrinu trougla ABD ija su tjemena A = (1, 1, 1), B = (2, 2, 2),
D = (4, 3, 5).
Povrina P rougla ABD jednaka je polovini povrine paralelograma konstruisanog nad vektorima
i

Zadatak 1. Izraunati vektorski proizvod vektora

Zadatak 2. Neka su zadani kolinearni vektori

. Izraunati

Zadaa:
1) Neka je
2) Neka je

. Izraunati

.
. Izraunati

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Analitika geometrija u ravni

Nastavna jedinica

Opti i segmentni oblik jednaine prave

Tip asa

Obrada
Uoavanje poloaja prave u ravni, tj. u odnosu na Dekartov koordinatni
siste, njen presjek sa x i y osom.

Cilj asa
Zadaci

Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja poloaju prave u ravni, njenim oblicima jednaine i sta

nam ti oblici govore o pravoj.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Obrazovni zadaci

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Opti i segmentni oblik jednaine prave

Pojam prave jedan je od osnovnih pojmova elementarne geometrije. U nekimzasnivanjima

geometrije prava se uzima kao polazni pojam (koji se ne definie), a u nekim se definie pomou
pojmova taka i izmeu.
Polazimno od injenice da dvije ( naravno razliite) take odreuju (definiu) jadnu i samo
jednu pravu, tj. da postoji jedna i samo jedna prava koja sadri dvije date take.
Neka su
i
dvije date take i Dekartovom koordinatnom sistemu.kao
to smo ve rekli, tim takama potpuno je odreena prava
. Izvedimo njenu jednainu.
Neka je
proizvoljna taka prave
. To znai da take
pravoj liniji, pa je povrina trougla
jednaka , odakle slijedi:

, ,

pripadaju jednoj

(1)
to jest
(2)

Obrnuto, ako taka

zadovoljava jednainu (2), to jest (1), to znai da je povrina
trougla
jednaka , pa take , , pripadaju jednoj pravoj.
Prema tome, (1) ili ekvivalentno (2) jeste jednaina prave koja je odreena takama
i
.
Ako u (2) stavimo:
,
vidimo da jednaina prave ima oblik:

(3)
uz uslov
, to znai da brojevi
bi bilo
, imali bi smo
Oblik (3) je opti oblik jednaine prave.
U specijalnim sluajevima imamo:

ne mogu istovremeno biti jednaki 0. Zaista kada

, pa take i ne bi bile dvije razliite take.

a)

prava paralelna

- osi

b)

prava paralelna

- osi

c)
d)

jednaina ose
jednaina ose

Definiimo sada segmentni oblik jednaine prave.

,
Segmentni oblik jednaine prave
- odsjeak na - osi
- odsjeak na - osi
Data prava prolazi kroz take

Slika 1
Zadatak 1. Date su take
optem obliku) i odrediti odsjeke na x i y osi.

Napisati jednainu prave kroz te take (u

Opti oblik jednaine prave je

dobicemo:

, pa za

uvrstimo dobijene vrijednosti i

Ovo je opti oblik jednaine prave.

Ako ovu jednainu prave podjelimo sa 3 dobicemo:

Iz segmentnog oblika prave

vidimo da je

Zadatak 2. Povrina trougla koji data prava gradi sa koordinatnim osama (pozitivnim dijelom
ose) (Slika 2) je 16, a
izraunati i i napisati jednainu date prave.

(1)

(2)
Iz (1)
Uvrstimo to u (2), pa imamo:

Slika 2
Rjesimo sada dobijenu kvadratnu jednainu.

i
Sada kada smo izraunali
Iz (1)

lako moemo izraunati i

Dakle, postoje dvije jednaine date prave, a to su:

1.
2.

Zadatak 3. Datu jednainu prave

Dakle, imamo da je

Zadaa:
1) Ispitati da li taka

prevesti i opteg u segmentni oblik.

pripada pravoj

2) Nai take koje pripadaju pravoj

take koje pripadaju pravoj
3) Date su take

.
i imaju apscise
i imaju ordinate

. Nai
.

odrediti taku koja pripada pravoj

takvu da je povrina trougla
jednaka 8.

4) svesti na segmentni oblik i konstruisati prave date jednainama:

5) Odrediti jednainu prave koja sadri taku

jednake odsjeke.

i odsjeca na koordinatnim osama

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Nizovi

Nastavna jedinica

Granina vrijednost niza

Tip asa
Cilj asa
Zadaci

Obrada
Uoavanje granine vrijednosti niza.

Obrazovni zadaci
Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o nizovima i njihovim graninim vrijednostima.

Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja casa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Granina vrijednost niza

Opisno govorei, jedan od centralnih problema koji se postavljaju za niz
jeste pitanje ta se deava sa optim lanom
kada postaje sve vee i vee (ili, kako se estp
kae, kada neogranieni raste).
Da bi smo blie objasnili, posmatrajmo niz:
(1)
Jasno je da o je
obzirom da je

vei prirodan broj, opti lan ovog niza

postaje sve manji i, s

, sve se vie pribliavaju broju 0.

Naravno, ni za jedan prirodan broj

veliki , moemo uiniti da se
Dakle, iako nikad nije 0, to je

nee

biti jednako 0. S druge strane, uzimajui dovoljno

razlikuje od 0 za onoliko malo koliko elimo.

vee i vee,

je sve blie broju 0. Zbog toga kaemo da je 0

granina vrijednost (limes) niza (1) i piemo:

Def. Ako svi lanovi nekog niza

imaju osobinu S, onda se kae da skoro svi lanovi niza

, osim moda njih konano mnogo,

imaju osobinu S.

Neka je

realan broj i neka je pozitivan broj. Interval

, tj. skup
naziva se - okolina broja (take) .
Koistei se uvedenim pojmovima, sada smo u mogunosti da precizno definiemo granini
vrijednost niza.
Def. Realan broj je granina vrijednost niza
ako se u proizvoljnoj - okolini broja
nalaze skoro svi lanovi niza
.
Broj je granina vrijednost niza
ako za svako pozitivno postoji prirodan broj takav
da je
, za svako
.
Ako takav broj
se:
Broj

postoji, onda se kae da je niz

je taka nagomilavanja niza

konvergentan i da konvergira ka , i pie

Primjer 1. Dokaimo da je:

Na osnovu definicije granine vrijednosi, treba dokazati da se samo konaan broj lanova niza
nalazi izvan - okoline broja 1, tj. izvan intervala

, gdje je

proizvoljan pozitivan broj.

Primjetimo prvo da lijevo od broja
imamo

, dok je

nema lanova niza

, a ni za jedno

vidimo da li ima lanova niza

. Zaista, kako je

ne moe biti

desno od broja

. Ostaje, dakle, da

, tj. ostaje da se rijei nejednaina

. Ova nejednaina je ekvivalentna sa

tj.
Sroga zakljuujemo da su samo oni lanovi niza

ili

za koje je

izvan okoline broja 1.

Kako je odreen pozitivan broj, njih je samo konano mnogo. Prema tome,

Ako ne postoji realan broj takav da se u svakoj okolini tog broja nalaze skoro svi lanovi
niza
, onda se kae da niz
nije konvergentan ili da je divergentan.
Ako je

ili

niz odreeno konvergira.

Operacije sa graninim vrijednostima

Neka je
1)
2)
3)
4)

tada vai:
,

Zadatak 1. Izraunati sledee limese:

a)

c)

b)

d)

Napomena: Uopteno
Zadatak 2. Nai graninu vrijednost niza

Napomena: Kada su imenilac i brojilac istog stepena rjesenje je broj uz najvei stepen.
Zadatak 3. Nai graninu vrijednost niza

Zadatak 4. Nai graninu vrijednost niza

Napomena: Kada je stepen u brojiocu vei od stepena u imeniocu niz tei ka

zavisi od znaka uz nejvece stepene u brojiocu i imeniocu).
Zadaa:
1) Nai graninu vrijednost niza

2) Nai graninu vrijednost niza

3) Nai graninu vrijednost niza

.
.

ili

( znak

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : III
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast
Nastavna jedinica
Tip asa
Cilj asa

Kompleksni brojevi
Korijeni kompleksnog broja, korijeni jedinice i njegova geometrijska
interpretacija
Obrada
Uoavanje geometrijskog pedstavljanja kompleksnog broja,
izraunavanje njegovog korjena i uoavanje razlike sa korjenima realnog
broja.

Zadaci
Obrazovni zadaci
Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja kompleksnim brojevima i korjenima kompleksnog broja.

Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Korijeni kompleksnog broja, korijeni jedinice i njegova geometrijska

interpretacija
Izraz oblika

je algebarski oblik kompleksnog broja.

,

Dva kompleksna broja su jednaka ako imaju iste realne i imaginarne dijelove tj.

Neka je
kompleksnim.

kompleksan broj. Tada broj

nazivamo konjugovano

Upoznajmo se sada sa geometrijskim predstavljanjem kompleksnih brojeva. Kompleksne

brojeve moemo predstavljati takama ravni. Zaista, kompleksnom broju
dodjeljuje se
taka u Dekartovom koordinanom sistemu
, ije su koordinate i . Ravan u kojoj
predstavljamo kompleksne brojeve naziva se kompleksna ravan (Slika 1).

Slika 1
- modul kompleksnog broja
Prilikom ovog prikazivanja, brojevi oblika
predstavljeni su takama ose. Ako
uzmemo da je ta - osa brojna prava na kojoj se predstavljaju realni brojevi, tada odmah
vidimo da su realan broj i kompleksan broj
predstavljeni istom takom ose.

Stoga dogovorno identifikujemo kompleksan broj

sa realnim brojem ; dakle, uzmimo
da je
. Ovakvim dogovorom se ne naruavaju zakoni koji vae za realne i kompleksne
brojeve jer na osnovu definicija operacija u vai:
;

Komplksan broj
naziva se imaginarna jedinica i oznaava se sa .
Neposredno utvrujemo da je

Korijeni kompleksnog broja i korijeni jedinice

Neka je dati prirodan broj i neka je

trigonometrijskom obliku, tj.
Ako je

dati kompleksan broj, predstavljen u

Na skupu rjeavamo jednainu po :
(1)
, tada na osnovu Moavrove formule jednaina (1) postaje:
(2)

Napomena: Moavrova formula:

Koristei teoremu o jednakosti kompleksnih brojeva u trigonometrijskom obliku, iz (2)

dobijamo:
odakle izlazi:

Stoga zakljuujemo da je svaki od brojeva

, gdje je
(3)

rjeenje jednaine (1).

Dakle, s obzirom da je proizvoljan cio broj, reklo bi se na prvi pogled da jednaina (1) ima
beskonano mnogo rjeenja. O, meutim, nije tano. Zaista, s obzirom na to da se

imamo:

tj.
(4)
Ako umjesto u formuli (4) stavimo
, dobijamo
, to zajedo sa (4) daje:
. nastavljajui ovaj postupak vidimo da za svaki cio broj vai:
, gdje je
prizvoljan cio broj.
Prema tome, umjesto svih brojeva , gdje je
, dovoljno je uzeti samo sledeih brojeva
jer se ostali brojevi izraeni formulom (3) ponavljaju. Zaista, imamo, na
primjer,

itd. Dokaimo jo da su brojevi

Neka,
i neka je

meusobno razliiti.
. Pretpostavimo da je

, tj. da je:

Na osnovu teoreme o jednakosti kompleksnih brojeva u trigonometijskom obliku zakljuujemo:

Prva od ovih jednakosti nije od koristi. Iz druge jednakosti, poslije mnoenja sa , dobijamo:

ili
odnosno
(5)
Kako je po pretpotavci,

, ili je

, zakljuujemo da

ili je

. Neka je

. Tada, s obzirom da
, pa broj

nije cio broj.

Meutim, na desnoj strani jednakosti (5) nalazi se cio broj, to znai da smo doli do
kontradikcije.
Obrnuto, ako je

tada

, pa broj

opet nije cijeli broj i opet

dolazimo do kontradikcije.
Dakle, pretpostavka
mora se odbaciti, pa zakljuujemo da iz
Sve u svemu, dokazali smo sledei stav:

izlazi

Ako je
Neka je
uobiajeno je izvesti sledeu definiciju:
Svako rjeenje jednaine po
naziva se - ti korijen kompleksnog broja .
Na osnovu definicije iz prethodnog izlaganja zakljuujemo:
Svaki kompleksan broj
ima tano meusobno razliiti - tih korijena.
Takoe je uobiajeno da se bilo koji

- ti korijen broja sa

i da se doe do formule:
(6)

Meutim, to nije korektno. Evo dva razloga.

1) Na lijevoj strani formule (5) nalazi se jedan simbol:
, a na desnoj imam

meusobno razliitih simbola:

Sloili smo se da kompleksan broj

, tj.
.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 1 je .

odakle se, poslije skraivanja sa

identifikujemo sa realnim brojem

. Neka je

, pa formula (6) postaje:

dobija:
(7)

to za

ili

nije tano.

Prema tome, simbol koji je bio uveden za nenegativne realne brojeve ne moe da se
direktno prenese i na kompleksne brojeve, jer dolazi do protivurjenosi tipa (7).

Treba, dakle, uvesti neki drugi simbol, npr.

ili

za

- ti korijen kompleksnog broja. Pri

tome treba imati na umu da taj novi korijen

, za razliku od starog korijena
jednoznano definisan. Naime, umjesto nekorektne formule (6) imamo:

Primjer 1.
Primjer 2.

Primjer 3. Izraunati

dakle, c
Zadaa:
1) Nai realni i imaginarni dio kompleksnog broja:

2) Izraunati:

, nije

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : IV
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Izvodi

Nastavna jedinica

Osnovne teoreme o izvodu. Izvodi elementarnih funkcija

Tip asa

Obrada
Upoznavanje sa izvodima elementarnih funkcija i osnovnim teoremama
o izvodima.

Cilj asa
Zadaci

Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o izvodima funkcija i osnovnim teoremama koje se

koriste za izraunavanje izvoda.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Obrazovni zadaci

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Osnovne teoreme o izvodu. Izvodi elementarnih funkcija.

Podsjetimo se prvo sta je izvod.
Definicija
Neka je
definisana na intervalu
, neka je
fiksirana taka i neka je
prirataj argumenta takav da je
izvod intervala
.
Izvod funkcije u taki je granina vrijednost kolinika prirataja argumenta, kad prirataj
argumenta tei 0.

Izvod funkcije u taki predstavlja koeficijent pravca tangente te funkcije u toj taki.
Primjer 1. Nai izvod funkcije

u proizvoljnoj taki

Izvodi elementarnih funkcija:

1)

6)

2)

7)

3)

8)

4)
5)

Lijevi i desni izvod funkcije

lijevi izvod
desni izvod
tada postoji

Teoreme o izvodima
1)
2)
3)
4)

Zadatak 1. Izraunati izvode sledeih funkcija:

a)

b)

Zadatak 2. Izraunati izvode sledeih funkcija:

a)

b)

Zadatak 3. Izraunati izvode sledeih funkcija:

Zadatak 4. Izraunati izvode sledeih funkcija:

Zadaa:
Izraunati izvode sledeih funkcija:
a)
b)
c)
d)
e)
f)

Priprema za as matematike
Ime i prezime: Jovana Pera
Razred : IV
kola : Gimnazija
Datum :
as :
Nastavna oblast

Kombinatorika

Nastavna jedinica

Permutacije, varijacije i kombinacije (bez ponavljanja)

Tip asa

Obrada
Upoznavanje sa osnovnim elementima kombinatorike, njihovo
definisanje i upoznavanje sa njihovom primjenom pri rjeavanju
odreenih matemaikih problema.

Cilj asa
Zadaci

Funkcionalni zadaci
Vaspitni zadaci

Sticanje znanja o permutacijama, varijacijama i kombinacijama kao

osnovnim elementima kombinatorike i njihova primjena pri rjesavanju
odreenih matematikih problema.
Razvijati logiko zakljuivanje.
Razviti preciznost i strpljenje.

Oblici rada
Nastavna sredstva

Frontalni
Tabla, kreda trougao...

Obrazovni zadaci

Struktura i tok asa

Uvodni dio

Glavni dio

Zavrni dio

Prvih 5 minuta nastavnik uvodi uenike u nastavnu jedinicu koja e se

obraivati. Ponavlja ranije gradivo koje ce biti potrebno u obradi nove nastavne
jedinice.
35 minuta. Isticanje cilja asa. Zapisivanje naslova. Obrada nove nastavne
jedinice uz uee uenika. Nastavnik prica i objanjava novu nastavnu jedinicu
uz raenje primjera i pokuava navesti uenike na saradnju.
5 minuta. Nastavnik ponavlja najbitnije definicije iz obraene nastavne jedinice.
Zadaje zadau.

Varijacije, permutacije, kombinacije (bez ponavljanja)

Definicija:
Neka je skup od
varijacijom

elemenata.
, niz od
razliitih lanova koji su elementi skupa
- te klase od elemenata skupa .

nazivamo

- varijacija trece klase od elemenata

- varijacija pete klase od elemenata
Broj svih varijacija - te klase od elemenata
Varijacija - te klase od elemenata zove se permutacija

.
.

Ovo su varijacije I permutacije bez ponavljanja (elementi nizova su razliiti).

Definicija:
Neka je dat skup od rayliitih elemenata
od elemenata pri emu je
elemenata (u oznaci ).

zove se kombinacija

. Bilo koji podskup ovog skupa

- te klase bez ponavljanja od

- en nad ka
Napomena:

proizvod prvih

prirodnih brojeva (ita se en faktorijel)

Zadatak 1. Koliko ima trocifrenih brojeva u ijem se zapisu ne pojave cifre 1 i 2?

Kako se radi o trocifrenim brojevima, na prvom mjestu moemo birati 7 cifara, jer se 1 i
2 ne mogu pojaviti zbog uslova zadatka, a 0 se ne moze pojaviti jer tada ne bi imali
trcifren broj. Na drugom mjestu moemo birati 8 cifara, kao I na trecem.
Dakle, rjeenje je
.
Zadatak 2. Koliko ima permutacija cifara 0, 1, , 9 kojima 0 zauzima jedno od prva etiri
mjesta I 9 jedno od poslednja tri mjesta?
Na prva etiri mjesta za 0 imamo 4 mogunosti, a na poslednja tri mjesta za 9 imamo tri
mogunosi. Biramo jedno od prva etiri mjesta za 0 I jedno od posldnja tri mjesta za 9, a
ostalih 8 cifara permutujemo.
Dakle, rjesenje je
.
Zadatak 3. Koliko se brojeva izmeu 3000 I 6000 moe formirati od cifara 0, 1, , 7 ako
se ni u jednom broju ni jedna cifra ne moe ponoviti?
U zadatku nam se trae sve varijacije cifara 0, 1, , 7 ali tako da se one nalaze izmeu
3000 i 6000, to emo dobiti tako sto emo od svih varijacija ovih cifara oduzeti one koje
su manje od 3000 I vee od 6000.
Dakle, imamo:

Zadatak 4. Na koliko naina od 10 uenika moemo odabrati 3 za nagradno putovanje?

Zadaa:
1) Trener ima na raspolaganju 5 bekova, 4 centra i 3 krila. Na koliko naina se moe
od njih sastaviti petorka ako u njoj moraju da igraju bar 2 beka I bar jedan centar?
2) Koliko je pravih odreeno sa 20 taaka pri emu 12 pripada jednoj pravoj?
3) Dat je skup
elemente

. Odrediti broj podskupova koji ne sadre

.