ivot s tumorom

mozga
Upoznavanje s boleu

Valerija Korent, bacc. med. techn.

ivot s tumorom mozga

Naslov:
ivot s tumorom mozga,
-upoznavanje s boleu
Autor:
Valerija Korent, bacc. med. techn.
Recenzenti:
dr. sc. Goran Mrak, spec. neurokirurg
dr. sc. Ana Miir Krpan, spec. onkologije i radioterapije
Priprema i dizajn:
Valerija Korent, bacc. med. techn.
Dijana alopek, dipl. nov.
Tisak:
Printex d.o.o., akovec
Nakladnik:
upanijska liga protiv raka akovec
Naklada:
2 000 primjeraka
Lektor:
Marta Trstenjak prof. hrvatskog jezika i knjievnosti
akovec, svibanj 2013.

ivot s tumorom mozga

Ovu brouru posveujem svom suprugu
koji se etiri i pol godine hrabro borio s
tumorom mozga i na kojeg sam neizmjerno
ponosna, naem dvogodinjem sinu koji nam
daje snagu u najteim trenucima i svim
oboljelim od tumora mozga te njihovim
obiteljima, sa eljom i nadom da im se prui
podrka i da ostanu hrabri i jaki u borbi protiv
ove opake bolesti.

Svjetski dan
tumora mozga
obiljeava se 8.
lipnja.

ivot s tumorom mozga

Sadraj
1.

Openito o tumoru mozga______________________10

2.

Uzroci tumora mozga

12

3.

Kliniki simptomi modanih tumora

13

4.

Dijagnostiki postupci

18

5.

Podjela i tipovi tumora mozga

23

6.

Lijeenje

28

6.1. Operativni zahvat

28

6.2. Kemoterapija

29

6.3. Radioterapija

36

6.4. Gamma knife

40

7.

Rehabilitacija

43

8.

Prognoza bolesti

43

9.

Osobno iskustvo

44

10. Rjenik

54

11. Zahvala

55

12. Izvori________________________________________57

ivot s tumorom mozga

PREDGOVOR
Broura pod nazivom ivot s tumorom mozga
Valerije Korent, bacc. med. techn., vrijedan je doprinos
u do sada manjkavom dijelu informativnog materijala
za bolesnike i njihove obitelji koji se suoavaju s
najveim izazovom u njihovom ivotu - spoznajom da
im najblii boluje od tumora mozga. Broura je dala
pregled osnovnih podataka o vrstama tumora mozga,
nainima njihova lijeenja i najvaniji dio: pregled
osobnog iskustva autorice nakon spoznaje o
suprugovoj trajno neizljeivoj bolesti. Prikazan je i
teki put lijeenja te podrke bolesniku s tako tekom
bolesti.
Postojea medicinska literatura je za bolesnike i
njihovu rodbinu preopsena i nejasna, a objanjenja
profesionalaca esto bolesniku i obitelji ne daju
odgovore na sva njima vana pitanja. Za razumijevanje
onoga to ih eka najvanije je dijeliti iskustvo s nekim
tko je to proivio.
Mislim da je ovakav oblik informacija za bolesnike
izuzetno vaan te primjenjiv za sve koji se lijee od
tumora mozga na neurolokim, neurokirurkim,
5

ivot s tumorom mozga

onkolokim odjelima. Smatram da bi bilo izuzetno
korisno kada bi se broura ivot s tumorom mozga,
autorice Valerije Korent, dijelila bolesnicima na
navedenim odjelima.
Dr. sc. Goran Mrak, neurokirurg

* * *

Broura ivot s tumorom mozga, upoznavanje s

boleu, autorice Valerije Korent, namijenjena je
bolesnicima s tumorom mozga i njihovim obiteljima
kako bi im se olakalo suoavanje s tekom dijagnozom i
snalaenje u svemu to ih oekuje na dugom putu
lijeenja.
Opisane su glavne vrste tumora mozga, simptomi,
osnovne dijagnostike metode i terapijski modaliteti,
prognoza bolesti i osobno iskustvo autorice. Ilustracije i
objanjenje pojmova olakavaju snalaenje u tekstu.
Broura je napisana primjerenim jezikom, saeto,
pregledno, na razumljiv i logian nain, ukratko
opisuje sva bitna podruja neuroonkologije, kako
medicinska tako i socijalna te psiholoka.
6

ivot s tumorom mozga

Nadalje, potresno i iskreno osobno svjedoanstvo
autorice bolesnicima i njihovim obiteljima daje snagu u
borbi, osjeaj da nisu sami i izgubljeni u bolesti koja ih
je zatekla.
Smatram da u Republici Hrvatskoj openito postoji
nedostatak slinih sadraja, te se nadam da e ovaj rad
potaknuti pisanje slinih broura i za druga sijela
tumora, ali i osnivanje udruga bolesnika s tumorima
sredinjeg ivanog sustava.
Broura je svakako korisna i sigurna sam da e pomoi
ljudima kojima je namijenjena. Kako bi bila dostupna
bolesnicima, dijelit e se po odjelima neurologije,
neurokirurgije, onkologije i ambulantama.

Dr. sc. Ana Miir Krpan, dr. med.

ivot s tumorom mozga

UVOD
Ova broura nastala je na temelju viegodinje
borbe s tumorom mozga, s nadom i eljom da prui
osnovne informacije, iskustveni primjer i podrku svim
oboljelim osobama i njihovim obiteljima.
Briga za zdravlje obino se javlja tek u trenutku
kada ga izgubimo. Tijekom lijeenja suoeni smo s
nizom stresnih situacija, strahova, uspona i padova to
ostavlja trajne posljedice, ali bez obzira na to koliko je
teko, odustajanje ne moe i ne smije biti opcija. Uenje
na vlastitim iskustvima i borba za ivot obrasci su po
kojima se kroji naa budunost od tog trenutka nadalje.
Tumor mozga progresivna je i neizljeiva bolest koja se
javlja u pet do petnaest osoba na sto tisua ljudi. Radi
se o brojci manjoj od 0,01%. Oboljele osobe zbog
propadanja modanih stanica gube svoje fizike,
psihike, mentalne i socijalne funkcije. Zahtijevaju
puno brige, pomoi i njege - u emu kljunu ulogu
imaju lanovi obitelji. Dolazi do radikalnog zaokreta u
ivotu cijele obitelji, stoga je ova knjiica osmiljena
kao izvor najosnovnijih informacija oboljelim osobama i
krugu njihove najue obitelji.

ivot s tumorom mozga

Cilj je upoznati se s izazovima i problemima s
kojima se suoavaju oboljeli i njihove obitelji te s
najvanijim informacijama i aspektima bolesti kako bi
im se pruila pravodobna, kvalitetna i sveobuhvatna
pomo i podrka.
Vrlo teko je suoiti se s dijagnozom i
injenicom da voljena osoba boluje od zloudne bolesti,
ali tu injenicu ne moemo promijeniti. Vrlo je bitno
raditi na to brem i uspjenijem prihvaanju
novonastale situacije i pokuati ivjeti s njome, jer
jedino tako moemo pomoi oboljeloj osobi.

ivot s tumorom mozga

1. OPENITO O TUMORU MOZGA
Tumor, novotvorevina ili neoplazma, patoloka
je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog
umnoavanja abnormalnih stanica. On je dakle
abnormalna izraslina u mozgu koja moe nastati u
svakoj ivotnoj dobi, a zahvaa razliite dijelove
ivanog sustava.
Osnovna je podjela na primarne i sekundarne.
Primarni tumori ine neoplazme ili novotvorevine koje
mogu biti benigne ili maligne, a nastaju iz razliitih
dijelova modanog tkiva. Sekundarni tumori su
metastaze drugih primarnih tumora: primjerice dojke,
plua itd., gdje maligne stanice krvotokom ulaze u
lubanjsku upljinu ili mozak.

10

ivot s tumorom mozga

Tumori mozga pojavljuju se u pet do petnaest

sluajeva na sto tisua ljudi. Oko 75% modanih
tumora je benigne naravi, dok ostatak ine maligni
tumori.
Najee se razvrstavaju prema klasifikaciji
Svjetske zdravstvene organizacije prema sljedeim
kriterijima: vrsti stanica, staninoj atipiji
(patolokoj promjeni), mitotikoj aktivnosti (broju
stanica koje se dijele), proliferaciji (stvaranju) krvnih
ila i staninoj nekrozi (raspadu stanica). Prema
tome razlikujemo: tumore niske malignosti (stupanj I i
II) i tumore znaajnije malignosti (stupanj III ili
anaplastini stupanj) te invazivan maligni tumor
(stupanj IV).
11

ivot s tumorom mozga

Lokalizacija modanih tumora vana je za
dijagnozu jer je pojavljivanje u odreenim podrujima
mozga specifino za odreene vrste tumora. Kod
tumorskih oboljenja glavni problem predstavlja to se
neki tumori ne mogu operativno odstraniti ukoliko se
nalaze u blizini nekih struktura koje su od vitalne
vanosti za odravanje ivanih funkcija.

2. UZROCI TUMORA MOZGA

Prva reakcija nakon postavljanja dijagnoze,
najee je sasvim logino pitanje: Zato? i to je
izazvalo bolest? Istina je da znanost do danas jo nije
ponudila odgovor na to pitanje.
Znanstvenici prouavaju jesu li osobe s
odreenim rizinim faktorima sklonije, odnosno
podlonije da obolijevaju. Studije su otkrile sljedee
faktore rizika:
1. Ionizirajue zraenje zraenje visokim dozama
X-zraka moe uzrokovati oteenje stanica koje moe
dovesti do razvijanja tumora. Najee se razvijaju
meningeomi ili gliomi.1
1

gliom najei primarni tumor mozga, koji proizlazi iz glija stanica.

12

ivot s tumorom mozga

2.
Genetska sklonost rijedak je sluaj da je tumor
genetski predodreen.
Takoer, istrauje se utjee li koritenje
mobitela, ozljeda glave ili izloenost odreenim
kemikalijama na poslu, odnosno magnetskim poljima,
na pojavu tumora. Istraivanja nisu pokazala dosljedne
veze izmeu navedenih rizinih faktora i tumora mozga
te su potrebna dodatna istraivanja.

3.

KLINIKI SIMPTOMI MODANIH

TUMORA

Simptomi ovise o veliini tumora, vrsti i

lokalizaciji. Mogu biti uzrokovani pritiskom tumora na
okolne strukture ili oteenjem dijela mozga. Takoer,
mogu
biti
uzrokovani
razvojem
povienog
intrakranijalnog tlaka.
Najei simptomi tumora mozga:
1.
Glavobolja poetni simptom u treine
bolesnika, u 70% pojavljuje se tijekom bolesti. U
poetku je povremena, mukla bol, a s vremenom postaje
intenzivnija i kontinuirana. esto je uzrok nonih
buenja, a vrlo esto javlja se pred jutro.

13

ivot s tumorom mozga

2.
Munina i povraanje nastaju zbog
porasta intrakranijalnog tlaka2 koji uzrokuje pomake u
dijelovima mozga (eng. mass effect), a to uzrokuje
kompresiju modanog debla. Povraanje se najee
javlja u jutarnjim satima i nastupa naglo. Javlja se u
polovice sluajeva.
3.
Epileptiki napadi javljaju se kod
treine bolesnika kao prvi simptom, a kod 50-70%
bolesnika pojavljuju se i tijekom bolesti. Kod polovice
bolesnika napadaji su generalizirani s potpunim
poremeajem svijesti, grevima miia, osoba poplavi,
moe se ugristi za jezik i pomokriti. U druge polovice
bolesnika napadaji su parcijalnog karaktera, bez ili s
djelominim poremeajem svijesti, a sam izgled napada
ovisi o lokalizaciji epileptikog arita, npr. koenje,
grenje zahvaenih miia, osjeaj utrnulosti ili
mravinjanja. Ako bolesnik u odrasloj dobi doivi prvi
epileptiki napad to se nikako ne smije zanemariti i
uvijek zahtijeva daljnju obradu.
4. Promjene kognitivnog funkcioniranja
dolazi do poremeaja u ponaanju, pamenju i
koncentraciji, javlja se kod petine bolesnika.

intrakranijalni tlak: tlak unutar lubanjske upljine

14

ivot s tumorom mozga

5.
Mentalna i psihomotorna astenija
bolesnik je usporen, sporo i sa stankom odgovara na
pitanja, iskazuje blokadu u izraavanju, na mahove se
iz komunikacije iskljuuje, pa opet ukljuuje. Bolesnici
se na simptome rijetko ale, nesigurni su i kao da se
mire s tim smetnjama.
6.
arini neuroloki simptomi ovise o
lokaciji tumorskog procesa.
Podjela simptoma s obzirom na lokaciju tumora3
MJESTO
TUMORA

eoni reanj
frontalni

sljepooni
reanj
temporalni

ZNAKOVI BOLESTI

promjene karaktera

promjene ponaanja

oteenje intelekta

demencija

poremeaj motorikih funkcija na suprotnoj strani tijela

problemi s govorom i razumijevanjem

pojava patolokih, neurolokih refleksa

ispadi u vidnom polju

njune i slune halucinacije

gubitak kratkotrajnog pamenja

zaboravljanje rijei

izvor tabele: http://drugidoktor.hr/vodic-o-bolestima/tumori-mozga-i-diograda-szs-a-opis-bolesti-cimbenici-rizika-znakovi-bolesti/

15

ivot s tumorom mozga

tjemeni reanj
parijetalni

zatiljni reanj
okcipitalni

mali mozak
cerebelum

modano
deblo

lena modina

epileptiki napad

gubitak osjeta

nesposobnost prepoznavanja i shvaanja vizualnih,

taktilnih i slunih sadraja koji su prethodno bili poznati

gubitak sposobnosti da se izvedu namjerne ili nenamjerne

kretnje

problemi s itanjem i pisanjem

gubitak vida

neprepoznavanje boja

vidne halucinacije

sljepoa

gubitak koordinacije

nekontrolirani pokreti oima

munina

vrtoglavica

loa koordinacija pokreta

znaci paralize modanih ivaca (hemipareza, hemiplegija)

tekoe s gutanjem

dvoslike

vrtoglavica

munina i povraanja

bolovi u leima

miina slabost

gubitak osjeta u rukama i nogama

poremeaj hoda

16

ivot s tumorom mozga

hipofiza

modane
ovojnice

disfunkcija mokranog mjehura ili crijeva

poremeaj menstrualnog ciklusa

neplodnost

poveanje tjelesne teine

poveanje krvnog tlaka

eerna bolest

promjene raspoloenja

glavobolja

munina

problemi s vidom

poremeaj kretnji

Vrlo esto ovi problemi mogu imati neke druge

zdravstvene uzroke, ne nuno i iskljuivo tumor
mozga. Vrlo je vano o moguim uzrocima obavijestiti
lijenika, kako bi se navedeni problemi mogli
dijagnosticirati i adekvatno lijeiti.

17

ivot s tumorom mozga

4. DIJAGNOSTIKI POSTUPCI

Rana dijagnoza znaajna je za lijeenje tumora

sredinjeg ivanog sustava, koji zbog svoje lokacije s
vremenom mogu izazvati sve vea oteenja modanog
tkiva. Benigni tumori s vremenom mogu maligno
alterirati4, a maligni tumori dosegnu takve dimenzije
ili pritiu vitalne strukture da ih je nemogue
radikalno lijeiti.
Ako simptomi upuuju na tumor mozga, potreban je:

detaljan neuroloki pregled bolesnika

anamneza ili heteroanamneza, pri emu treba

obratiti pozornost na duljinu trajanja simptoma i
njihovu dinamiku

laboratorijske pretrage

EEG (elektroencefalografija) snimanje

elektrine
aktivnosti
mozga
povrinskim
elektrodama. Pretraga je bezbolna i neinvazivna,
a izvodi se postavljanjem elektroda koje se
privrste na posebnu kapu. Budui da se elektrode

maligna alteracija: napredovanje dobroudnog tumora u zloudni

18

ivot s tumorom mozga

stavljaju na kou glave, potrebno je imati svjee
opranu kosu. Snimanje traje 20-30 min.
Bolesniku se preporua dobro prospavana no i
obrok prije pretrage.

okulistiki pregled koji obuhvaa ispitivanje

one pozadine, to jest fundusa i vidnog polja, kao
i testove na dvoslike.

lumbalna punkcija - medicinsko-tehniki

postupak gdje se uvoenjem igle izmeu 4. i 5.
lumbalnog kraljeka uzima likvor5 u dijagnostike
svrhe.

Najznaajnije metode za dokazivanje tumora

mozga i njegove lokacije su neuroradioloke metode:

Kompjutorizirana tomografija (CT) -nativna,

a posebno kontrastna snimka daje uvid u
lokalizaciju i veliinu procesa, uvid u odnos
prema okolnim strukturama i njihov pomak,
izraenost edema, prikaz ventrikularnog sustava.6
Bolesnik je izloen odreenoj dozi zraenja.

Magnetska rezonanca (MR) Vodea je

metoda u prikazu intrakranijalnih tumora. MR

likvor: tekuina koja okruuje mozak i lenu modinu

ventrikularni sustav: sustav modanih komora

19

ivot s tumorom mozga

daje uvid u veliinu procesa, lokalizaciju, odnos
prema okolnim strukturama, veliinu edema,
krvarenja, razaranje tkiva kao i irenje tumora.
Primjenom kontrastnog sredstva poveava se
specifinost MR-a i na taj nain je mogue
prikazati podruje prekida krvno-modane
barijere, olakava se identifikacija tumora unutar
podruja okolnog edema. Pregled se obavlja u
posebnom prostoru, traje oko pola sata, bezbolan
je, ali buan i pri tom je bitno da bolesnik ostane
miran. Neki predmeti mogu smetati kod MR
oslikavanja pa je vano upozoriti na njih.
Najee su to razne kirurke kope, vijci, ploice,
umjetni zglobovi, ice, stentovi, srani
stimulatori.

Ponekad je potrebno napraviti i angiografiju

prikaz krvnih ila mozga utrcavanjem
vodotopivog kontrastnog sredstva putem katetera
koji se uvodi kroz ilu u preponi do krvnih ila
koje opskrbljuju mozak.

Magnetska rezonantska spektroskopija

(MRS) Metoda je koja pomae u dijagnostici i
praenju tumora mozga. Mogue je uoiti razliku
izmeu malignog tumora i podruja razaranja
tkiva (nekroze). Takoer, omoguuje da se ve
20

ivot s tumorom mozga

preoperativno s velikom sigurnou predvidi tip
tumora.

21

ivot s tumorom mozga

Precizno dijagnosticiranje tipa tumora mozga
jedino je mogue patohistolokom analizom tkiva
dobivenog biopsijom ili otvorenom operacijom. To je
postupak gdje se sa sumnjivog podruja uzima uzorak
tkiva i ispituje se pod mikroskopom. Na taj nain
moemo ustanoviti tip tumora, odnosno radi li se o
primarnom tumoru ili metastazama te o podruju
zahvaenosti tkiva. Ako se analiza vri nakon operacije,
moemo procijeniti uspjenost kirurkog odstranjenja
tumora. Komadi tkiva uzima se najee tijekom
operacije. Stereotaksijska biopsija je dijagnostika
metoda gdje se kroz mali otvor na lubanji pod
kontrolom CT-a, MR-a ili ultrazvuka dolazi do uzorka
tumora te se moe odrediti daljnje lijeenje.

22

ivot s tumorom mozga

5. PODJELA I TIPOVI TUMORA
MOZGA
Primarni tumori mozga dijele se na dobroudne
i zloudne.

Dobroudni
(benigni) tumori
mozga

Zloudni (maligni)
tumori mozga

ne sadre zloudne
stanice

sadre zloudne stanice

obino se mogu u potpunosti ukloniti i

rijetko se vraaju

imaju jasne i vidljive granice

daleko su ozbiljniji od benignih tumora, a

esto i ivotno opasni

njihove stanice rijetko napadaju okolna

tkiva i ne ire se na druge dijelove tijela
mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene
probleme pritiskujui osjetljiva podruja
mozga

brzo rastu i zadiru u zdravo tkivo mozga ili

lenu modinu.

23

ivot s tumorom mozga

Prema podjeli Svjetske zdravstvene organizacije
tumori se grupiraju u stupnjeve ili graduse od I do IV.
Odreivanje gradusa je vrlo vano jer se time odreuje
agresivnost tumora, nain lijeenja i prognoza.
Gradus I
benigni tumor, najmanje agresivan
stanice su sline stanicama normalnog tkiva, sporo se umnoavaju i
rastu
postoji mogunost izlijeenja nakon kirurke resekcije

Gradus II
uvjetno maligni tumor
stanice su sline stanicama normalnog tkiva, ali se bre umnoavaju
mogu se ponovno javiti i napredovati prema viem stupnju maligniteta

Gradus III
maligni tumor
stanice se razlikuju od stanica normalnog tkiva, bre se umnoavaju
potrebno je dodatno lijeenje kemoterapijom i zraenjem

Gradus IV
maligni tumor
stanice uope ne nalikuju stanicama normalnog tkiva, bre se
umnoavaju i rastu uz prisustvo nekroze (raspada i ilne proliferacije)
takvi tumori ponaaju se jako agresivno, a tijek bolesti je nagli i
progresivan

24

ivot s tumorom mozga

Tumori se mogu dijeliti i prema vrsti stanica.
Kod odraslih su najee sljedee vrste:
Astrocitom je najei primarni tumor mozga u
odraslih osoba. Moe se javiti u svakoj ivotnoj dobi,
ali najei je izmeu 40. i 60. godine ivota. Tumor
proizlazi iz zvjezdastih glija stanica (astrocita).
Glioblastom GBM (gradus IV) najmaligniji
je tumor mozga. Uzrokuje povienje intrakranijalnog
tlaka, s glavoboljom i povraanjem te poremeajem
koordinacije. esto pokazuje leptirasto irenje preko
struktura sredinjeg dijela mozga u drugu hemisferu.
Patoloki nalaz glioblastoma karakteriziraju nekroze,
visoka proliferacija, mitotska aktivnost i atipija
stanica. Klinika slika razvija se brzo, simptomi traju
oko tri mjeseca, a javljaju se kao posljedica povienog
intrakranijalnog tlaka.
Iako simptomi kratko traju u veini sluajeva
tumorska masa je velika. Gledano golim okom tumor
je neotro ogranien s podrujima nekroze i
krvarenjem. Najee se ne moe u potpunosti
odstraniti kirurkim putem, ve se lijei iradijacijom i
kemoterapijom ime se produljuje ivot.
25

ivot s tumorom mozga

Meningeom modani tumor uglavnom
benigne naravi koji nastaje iz meningealnih stanica.
Uestalost meningeoma je 15-20% svih modanih
tumora. ee se javlja kod ena srednje ivotne dobi,
izmeu 30. i 60. godine ivota. Bazom su vezani uz
modanu ovojnicu i polagano rastu prema mozgu.
Prema podjeli Svjetske zdravstvene organizacije
razlikujemo 15 vrsta meningeoma, od ega su 88-94%
benigne naravi, a 1-2% anaplastini ili maligne
naravi. Kliniki simptomi se najee javljaju kada
tumor dosegne opsenu veliinu i manifestiraju se
glavoboljom, epileptikim napadajima, kognitivnim
poremeajima ili razvojem neurolokog deficita. Prvi
izbor lijeenja je potpuno kirurko uklanjanje ovisno o
lokaciji tumora. Ako potpuna resekcija nije mogua,
potrebno je provoditi postupak stereotaksijskom
radiokirurgijom. Recidivi tumora se javljaju u
sluaju kada kirurka resekcija nije bila potpuna ili ako
je rije o atipinom ili anaplastinom obliku
meningeoma.
Oligodendroglijalni tumor - sporo rastui
glijalni tumor koji prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji histoloki odgovara gradusu II ili III, a ini
5-6% tumora mozga. Dijeli se na oligodendrogliome
niskog stupnja (gradus II) i anaplastine (gradus III).
26

ivot s tumorom mozga

Najee se javljaju izmeu 30. i 40. godine ivota s
veom uestalou u mukaraca, a rijedak je u djece.
esto su lokalizirani u eonom renju i mogu se
leptirasto iriti u drugu hemisferu. U polovice
bolesnika se manifestiraju epileptikim napadajima.
Oligodendrogliomi niskog stupnja malignosti rastu
sporo, stopa desetogodinjeg preivljenja je iznad 50%.
esta je maligna progresija u vii stupanj, ali kroz
due vrijeme nego kod astrocitoma.

Tip glioma
Astrocitom
Oligodendrogliom
Oligoastrocitom

Gradus II
Niski stupanj
malignosti
(difuzni
astrocitom)
Niski stupanj
malignosti
Niski stupanj
malignosti

Gradus III
Anaplastini
astrocitom

Gradus IV
Glioblastom

Anaplastini
oligodendrogliom
Anaplastini
oligoastrocitom

Glioblastom
Glioblastom

27

ivot s tumorom mozga

6. LIJEENJE
Lijeenje modanih tumora ukljuuje timsku
suradnju neurologa, neuroradiologa, neurokirurga,
neuropatologa, onkologa i psihoterapeuta; uz
individualni pristup svakom bolesniku. Odabir
lijeenja ovisi o: tipu tumora, smjetaju tumora,
stadiju bolesti, dobi i opem stanju bolesnika. Tumori
mozga (naroito maligni) lijee se kombinacijom
operacije, zraenja i kemoterapije.

6.1.

Operativni zahvat

Ukoliko je mogue, tumor se uklanja kirurkim

putem. Neki se tumori mogu ukloniti u potpunosti bez
ili uz minimalno oteenje.
Kod malignih tumora kompletno uklanjanje je
rijetko kad mogue bez uzrokovanja dodatnih
neurolokih oteenja. Tada se maksimalno reducira
tumorska masa i time se smanjuje pritisak na okolne
strukture mozga.
Stereotaksijska biopsija provodi se kod
tumora koji su smjeteni duboko i u blizini kritinih
regija ili kod viestrukih lezija.
28

ivot s tumorom mozga

Ciljevi neurokirukog zahvata:

6.2.

odstranjenje tumorskog tkiva (koliko je

maksimalno mogue, sa to manje
neurolokih posljedica)
dobivanje tumorskog tkiva za
patohistoloku analizu
smanjenje povienog intrakranijalnog tlaka

Kemoterapija

Kemoterapija je nain lijeenja tumora gdje se

kemijskim sredstvima unitavaju zloudne stanice. Ti
se lijekovi nazivaju citostatici ili antitumorski
lijekovi. Citostatici unitavaju stanice raka na nain
da zaustavljaju njihov rast i razmnoavanje. Osim
zloudnih stanica unitavaju i zdrave stanice i to
uzrokuje nuspojave. Zdrave stanice se nakon
kemoterapije obnavljaju.
Kemoterpija se moe davati samostalno ili u
kombinaciji s drugim metodama lijeenja, prije ili
poslije operacije, poslije ili tijekom zraenja.

neoadjuvantna kemoterapija terapija koja

se primjenjuje prije kirurkog zahvata kako bi se
29

ivot s tumorom mozga

smanjio tumor ili pokualo zaustaviti
napredovanje ve proirenog tumora mozga.

adjuvantna kemoterapija je terapija koja se

primjenjuje nakon kirurkog lijeenja s ciljem
unitenja preostalih zloudnih stanica i
spreavanja ponovnog nastanka tumora.

palijativna kemoterapija primjenjuje se u

odmaklom stadiju bolesti da bi se smanjili ili
sprijeili simptomi bolesti, smanjili bolovi, a
ujedno i poboljala kvaliteta ivota.

Kemoterapija se koristi kod tumora mozga s

visokim stupnjem malignosti (gradus III i IV), a sam
protokol kemoterapije ovisi o tipu i stadiju tumora.
Moe se koristiti samostalno ili u kombinaciji s
radioterapijom te u sluaju recidiva ili povrata bolesti,
posebice ukoliko je radikalno zraenje ve provedeno. U
sluaju recidiva male su mogunosti za izljeenje, ali
moe se smanjiti ili ublaiti rast tumora.

30

ivot s tumorom mozga

Kemoterapija tumora mozga se moe
primjenjivati:
peroralno: na usta, u obliku kapsula i
tableta,
parenteralno: putem krvnih ila
(intravenozno)
ugradnjom implantata direktno u mozak
tijekom operacije
intratekalno: davanjem citostatika u
likvorski prostor
Za lijeenje tumora mozga postoji vie vrsta
citostatika. Glavni lijekovi koji se koriste su:

Temozolomid (Temodal)
Carmustine (BCNU)
Lomustine (CCNU)
Procarbazine
Vincristine

31

ivot s tumorom mozga

Detaljnije emo pojasniti jedan od
najprimjenjivanijih lijekova za zloudne tumore mozga
temozolomid. Koristi se u lijeenju novootkrivenog
glioblastoma (gradus IV), anaplastinog astrocitoma
(gradus III) ili kod povrata tumora mozga visokog
gradusa. Primjenjuje se u kombinaciji sa zraenjem, a
zatim kao monoterapija. U kombinaciji sa zraenjem
uzima se u trajanju od 42 dana, a nakon toga slijedi
pauza od 4 tjedna da bi se organizam oporavio. Potom
slijedi faza monoterapije, kada se temozolomid uzima
ukupno 6 ciklusa. Svaki ciklus traje 28 dana, lijek se
uzima 5 dana, nakon ega slijedi 23 dana bez uzimanja
lijeka.
Novija vrsta terapije, iako se kod nas, za sada,
ne primjenjuje, su gliadel implantati. Oni se tijekom
operativnog zahvata stavljaju u operacijsku upljinu
ime se omoguuje lokalno djelovanje citostatika bez
sistemskih nuspojava.
Obzirom da kemoterapija, osim zloudnih,
unitava i zdrave stanice javljaju se nuspojave. One
ovise o vrsti i dozi kemoterapije. Veina nuspojava
prestaje po zavretku lijeenja, a zdrave stanice
dobivaju mogunost normalnog rasta.

32

ivot s tumorom mozga

Najee nuspojave:

umor - najei simptom s kojim se susreu

bolesnici. Najvanije je osigurati dovoljno
vremena za odmor, tedjeti snagu za najvanije
stvari i baviti se laganim aktivnostima u prirodi,
etnjama i razgibavanjem.

munina i povraanje bolesnici se esto

pribojavaju munina i povraanja tijekom
terapije, ali postoje lijekovi koji mogu sprijeiti ili
smanjiti te nuspojave (antiemetici). Preporua se
uzimati vie manjih obroka tijekom dana, jesti
ohlaenu hranu kako bi se sprijeila iritacija
jakim mirisima, pijenje hladnih i nezaslaenih
sokova, kao to su jabuni sok ili sok od grejpa.
Izbjegavanje prene, slatke i masne hrane,
pogotovo nekoliko sati prije tretmana.

bol tijekom kemoterapije mogu se javiti

glavobolje. U sluaju jakih bolova preporua se
uzimanje analgetika koje je ordinirao lijenik.

anemija kemoterapija moe smanjiti

sposobnost kotane sri da proizvodi crvena
33

ivot s tumorom mozga

krvna zrnca pa tijelo ne dobiva dovoljno kisika za
rad. Takvo stanje naziva se anemija. Ona moe
uzrokovati slabost i umor, vrtoglavicu i nesanicu,
plitko disanje, osjeaj jakog lupanja srca.
Potrebne su redovite kontrole krvne slike i u
sluaju anemije lijenik moe pripisati
transfuziju (nadoknadu krvi).

problemi sa zgruavanjem krvi

kemoterapija moe utjecati na sposobnost kotane
sri da stvara krvne ploice (trombocite) ija je
zadaa zgruavanje krvi pa moe doi do
krvarenja ili pojave modrica. Vano je
napomenuti da treba izbjegavati aktivnosti i
sportove pri kojima bi se mogli ozlijediti, posebno
treba paziti da se ne bi porezali, treba koristiti
elektrini brijai aparat umjesto britvice, a za
pranje zubiju koristiti meku etkicu.

gubitak kose (alopecija) uobiajena je

nuspojava kemoterapije. Kosa moe otpadati
postupno ili u pramenovima. Tijekom
kemoterapije koristite blage ampone, suilo za
kosu podesite na niu temperaturu, kosu oiajte
na kratko, titite se od sunca kapama ili eirima,
34

ivot s tumorom mozga

izbjegavajte bojanje kose i uvijae. Ukoliko to
elite, nedostatak kose moete nadomjestiti
umecima ili vlasuljama.

infekcija tijekom kemoterapije lijekovi

pogaaju kotanu sr koja oteano proizvodi
bijele krvne stanice (leukocite) ija je osnovna
uloga zatita organizma od raznih bakterija,
virusa i gljivica. Iz tog razloga oboljeli su
podloniji infekcijama. Simptomi koji zahtjevaju
odlazak lijeniku su: poviena tjelesna
temperatura, zimica, tresavica, osjeaj peenja
kod mokrenja, ozbiljna prehlada i upala grla,
glavobolja, uhobolja, ukoenost vrata, mjehurii
na usnicama ili koi i upale u ustima. Savjetuje
se esto pranje ruku, izbjegavanje guvi, kontakta
s ljudima koji boluju od zaraznih bolesti (poput
prehlade, gripe ili vodenih kozica).

problemi sa ivcima i miiima moe se

javiti slabost i bolnost miia, trnci u prstima
ruku i nogu, otean hod, gubitak ravnotee,
tekoe u hvatanju predmeta, slabljenje sluha.

probavne smetnje - proljev i zatvor.

35

ivot s tumorom mozga

6.3.

Radioterapija

Radioterapija je grana medicine koja se bavi

lijeenjem bolesti primjenom ionizirajueg zraenja.
Primjenjuje se kod radioosjetljivih tumora. Zraenjem
se tumor moe unititi, smanjiti ili se mogu ukloniti
neugodne pojave koje su posljedica pritiska tumora
(bol, oteklina). Zraenje se moe primijeniti i u
palijativne svrhe, tj. u uznapredovalom stadiju bolesti
kako bi se smanjili ili sprijeili simptomi, prvenstveno
bol, a time i poboljala kvaliteta ivota.
Radioterapija je vaan segment lijeenja
modanih tumora. Moe se provoditi samostalno ili u
kombinaciji s drugim oblicima lijeenja.
Samostalno zraenje primjenjuje se u tumora
koji su neoperabilni zbog svoje veliine, lokalizacije ili
nekog drugog razloga.
Postoperativno zraenje se primjenjuje u
nekompletno odstranjenih dobroudnih tumora ili
tumora niskog stupnja malignosti (gradus I, II) i na taj
nain se smanjuje pojava ili produava vrijeme do
pojave recidiva. Kod tumora visokog stupnja
malignosti (III, IV) radioterapija utjee na duljinu
preivljenja. Ureaj koji se pritom najee koristi je
linearni akcelerator. U njemu nastaje zraenje i snop
nevidljivih zraka se izvana usmjeri prema tijelu, preko
koe u dubinu na sam tumor i neto okolnog tkiva.

36

ivot s tumorom mozga

Terapijska doza se odreuje ovisno o: tipu
tumora, njegovoj lokaciji, veliini i dobi bolesnika.
Terapija zraenjem moe se provoditi bolniki i
ambulantno. Najee se provodi pet dana u tjednu,
kroz nekoliko tjedana.
Za vrijeme zraenja bolesnik mirno lei, nita
neugodno ne osjea, svako pojedino zraenje, tj. svaka
frakcija zraenja traje nekoliko minuta.
Svaki bolesnik prije zraenja dobiva
termoplastinu masku kojom se onemoguavaju pokreti
glave i postie preciznije zraenje eljenog podruja.
Radioterapija modanih tumora moe
uzrokovati nuspojave. Iako se zraenje pomno planira
i u lijeenje je ukljuen tim strunjaka, pokuava se
maksimalno smanjiti prolazak zraenja kroz zdravo
tkivo, ali u potpunosti je to nemogue.

37

ivot s tumorom mozga

Nuspojave mogu biti
akutne, rano odgoene i kasne.

Akutne nuspojave nastaju za vrijeme zraenja,

najee unutar 24 sata ili prva
dva tjedna, kao posljedica
modanog edema (oticanja).
Oituju se znacima povienog
intrakranijalnog tlaka, mogu se
javiti glavobolja, povraanje,
poviena temperatura Da do
toga ne bi dolo, preventivno se
ukljuuje terapija
kortikosteroidima za vrijeme
zraenja (Dexamethason). Tijekom
zraenja javlja se i crvenilo koe i
dolazi do otpadanja kose, esto se
dogaa da kosa ne naraste zbog
oteenja korijena

Subakutne nuspojavejavljaju se od prvog do etvrtog

mjeseca po zavretku terapije
zraenjem, a oituju se smetnjama
pamenja i promjenom ponaanja.

VANO je znati :
za vrijeme
zraenja se troi
puno energije, pa
je neophodno
osigurati dovoljno
vremena za
odmor,
potreba je
raznovrsna i
kvaliltetna
prehrana i puno
tekuine
ne smiju se
upotrebljavati
amponi i
kozmetiki
pripravci za glavu
potrebno je
zatititi se od
sunca noenjem
kape
moete se baviti
svakodnevnim
aktivnostima i
druiti se s
ljudima kao i prije.
38

ivot s tumorom mozga

Kronine nuspojave - nepovratnog i

progresivnog karaktera, javljaju se najee 6
mjeseci do 3 godine po zavretku terapije
zraenjem.

modana radionekroza - moe

oponaati tumorski proces
uzrokuje glavobolje, promjene
ponaanja, arine ispade, konvulzije
atrofija mozga i demencija - bolesnik
postupno intelektualno propada, gubi
kratkotrajno pamenje, promijenjenog
je psihikog ponaanja, osjea umor.
Rijee se javljaju smetnje hoda i
inkontinencija.

39

ivot s tumorom mozga

6.4.

Gamma knife7

Gamma knife je ureaj pomou kojeg se s 201

radioaktivnom zrakom iz Co-60 izvora precizno
usmjerava u podruje mozga za lijeenje tumora ili
drugih promjena. Ovom metodom se bez otvaranja
glave pokuava zaustaviti rast u prvom redu
dobroudnih tumora, kod kojih je klasina operacija
prerizina jer se promjene nalaze na kritinom mjestu.
Osim dobroudnih tumora mogu se lijeiti i zloudni
tumori te metastaze. Osnovni uvjet je jasno
diferencirana granica tumora i veliina do 3 cm.
Gamma no nije rjeenje za sve tumore mozga.
Najprihvatljivije je svaki tumor uz najmanji rizik
otkloniti kirurkim putem.
Cilj ove metode lijeenja je zaustavljanje rasta
tumora, tj. da ostane bez progresije rasta.
Postupak je jednostavan i bezbolan jer se ne
reu koa i tkiva kao kod klasinog neurokirurkog
zahvata i esto se odmah nakon zahvata bolesnik
otputa na kunu njegu i ve idui dan se vraa
svakodnevnim aktivnostima.

knife: no, engl.

40

ivot s tumorom mozga

Zahvat ukljuuje 4 postupka:
1. Privrivanje posebnog okvira na glavu i
postavljanje metalne kacige kako bi se
precizno odredilo ciljano podruje u kojem
treba uiniti zahvat. Ona takoer spreava
pomicanje glave tijekom snimanja i zahvata.
Okvir se privruje pomou 4 vijka, ali
postupak je bezbolan jer se primjenjuje
lokalni anestetik.
2. Radioloko snimanje (CT, MR, angiografija)
da bi se odredila tona veliina, oblik i
poloaj ciljanog podruja.
3. Planiranje zahvata - lijenici precizno
izrauju plan zahvata u posebnom
kompjutorskom programu. To obino traje
nekoliko sati, pa bolesnik moe za to vrijeme
odmarati.
4. Obavljanje zahvata - bolesnik lei na
posebnom leaju u kupoli s okvirom i
kacigom na glavi. Moe komunicirati sa
zdravstvenim osobljem i sluati glazbu.
Zahvat ponekad traje svega nekoliko minuta,
ali esto se radi o satima.

41

ivot s tumorom mozga

Nakon zahvata veina bolesnika ne osjea

nikakve tegobe, dok se kod pojedinih javlja glavobolja
ili mala oteklina na mjestu gdje je bio privren okvir
za glavu. U veini sluajeva bolesnik biva puten kui
ukoliko lijenik ne preporui drugaije.
Uinci zahvata su vidljivi tijekom nekoliko tjedana ili
mjeseci. Stanje se prati redovitim kontrolama po
preporuci lijenika.
Novo - TTF je nova metoda lijeenja.
Naizmjeninim elektromagnetskim poljem visoke
frekvencije pomou kape i elektroda na glavi,
onemoguava se dijeljenje zloudnih stanica. Metoda se
koristi kod recidiva gliobalstoma, gdje ima barem jedan
uinak kao i druga linija kemoterapije, no uz bolje
podnoenje i kvalitetu ivota. Ova vrsta lijeenja za
sada nije dostupna bolesnicima u Hrvatskoj.

42

ivot s tumorom mozga

7. REHABILITACIJA
Rehabilitacija je vaan dio plana lijeenja,
budui da neki ljudi vie nikada ne mogu vratiti
sposobnosti koje su imali prije pojave tumora mozga.
Vano je ukljuiti: fizioterapeute, logopede, psihologe i
psihijatre kako bi bolesniku pomogli savladati posljedice
bolesti kao to su slabost, paraliza, problemi s
ravnoteom, problemi govora, izraavanja misli i
gutanja. Cilj rehabilitacije je pomoi oboljelima da se
oporave i pokuaju vratiti svakodnevnim aktivnostima.

8. PROGNOZA BOLESTI
Prognoza bolesti ovisi o vrsti i gradusu tumora.
Dobroudni tumori imaju, u pravilu, dobru prognozu
ako ne vre pritisak na vitalne strukture mozga.
Vrijeme preivljavanja osoba s dobroudnim tumorom
u prosjeku iznosi deset godina, a nerijetko nakon
operacije nastaje potpuno izljeenje. Osobe sa
astrocitomom niskog stupnja malignosti preivljavaju
vie od pet godina, dvije i pol godine sa anplastinim
astrocitomom (gradus III), a oko godinu dana osobe s
glioblastomom.
43

ivot s tumorom mozga

9. OSOBNO ISKUSTVO
Iz osobnog iskustva mogu rei da suoavanje sa
suprugovom dijagnozom zloudnog tumora mozga u
30. godini ivota nije bilo nimalo jednostavno. Bilo je
teko nositi se s boleu i svim problemima koji se
javljaju u brojnim fazama. Nakon etiri i pol godine
borbe, suprug je izgubio bitku protiv ove opake bolesti.
Nakon to je dobio prvi epileptiki napadaj 5.
prosinca 2008. godine, postavljena je dijagnoza tumora
mozga, te je uslijedio veliki ok i nevjerica za sve nas.
Javile su se razne emocije od tuge, ljutnje, straha od
nepoznatog i smrti. Uvijek se javljalo isto pitanje:
Zato se ba nama to trebalo dogoditi?
Trenuci bezbrinosti i planiranja zajednike
budunosti odjednom su se inili kao daleka i nestvarna
prolost. Preko noi postali smo zreliji, s jednim
jedinim ciljem, pobijediti opaku bolest. Bolest je
promijenila na ivot stavivi pred nas probleme koje
samo nekoliko dana ranije nismo mogli ni zamisliti. U
protekle etiri i pol godine susretali smo se s velikim
brojem potekoa.
Sve je poelo spomenutog 5. prosinca 2008.
godine kada je doivio prvi epileptiki napadaj. Ranije,
44

ivot s tumorom mozga

osim poveanog umora, nismo primjeivali nikakve
simptome te smo sve pripisivali poslu. Neki dio mene
predosjeao je da se radi o neem ozbiljnom, a nalaz
magnetske rezonance je to i potvrdio ima tumor
mozga. Nikad neu zaboraviti kakav smo ok doivjeli
tog dana. Nakon prvog oka, dalje se sve odvijalo jako
brzo. Zvali smo neurokirurga u KBC Zagreb,
dogovorili smo termin prijema na odjel neurokirurgije,
i za pet dana ve je bio operiran. Na razgovor veer
prije operacije ostat e mi u sjeanju. Iako smo oboje
bili i vie nego svjesni moguih posljedica, nismo bili
spremni oprostiti se. Operaciju je, nasreu, dobro
podnio. Bojala sam se ponovnog susreta. Nisam znala
kakvog u ga zatei, kako u reagirati i to u mu rei.
Bio je opet hrabar, nasmijan i optimistian, kakvog sam
ga poznavala. Idui je dan ustao, normalno
funkcionirao, veselili smo to emo boine i
novogodinje praznike provesti kod kue, ali tada su
uslijedile same loe vijesti. Postoperativne komplikacije,
duboka venska tromboza, pneumonija. Novi ok po
dospijeu patohistolokog nalaza s konanom
dijagnozom gangliogliom anaplasticum (gradus III),
tumor visokog stupnja malignosti koji zahtijeva
kemoterapiju i zraenje. U meuvremenu je bio
preseljen u Kliniku za infektivne bolesti dr. Fran
Mihaljevi, a ja sam se raspitala za daljnje onkoloko
lijeenje. Dogovoreno je da e primati kemoterapiju
Temodal, u kombinaciji sa zraenjem, koji nije bio na
listi HZZO-a. Za kemoterapiju trebalo nam je sto
tisua kuna. Uz pomo dobrih ljudi, prijatelja, obitelji i
45

ivot s tumorom mozga

zaklade Katrua, uspjeli smo sakupiti novac i kupiti
lijek u roku od nekoliko dana. Nakon to su ga pustili iz
bolnice, par se dana oporavljao i ve je 15. sijenja
2009. godine krenuo sa zraenjem i kemoterapijom.
Svaki dan putovao je iz akovca u Zagreb. Terapiju je
podnosio bez ikakvih nuspojava. Nakon 42 dana
zraenja u kombinaciji s kemoterapijom, nastupila je
etverotjedna pauza, nakon ega ga je ekalo jo est
ciklusa kemoterapije. Tada je jo jedanput bio
hospitaliziran zbog pneumonije. I preostalih est
ciklusa kemoterapije podnio je bez ikakvih nuspojava. U
lipnju smo radili prvu magnetsku rezonancu nakon
operacije i nalaz je bio uredan. U rujnu je zavrio s
kemoterapijama. U podsvijesti je uvijek postojao strah
od recidiva, ali redovite kontrole neurologa,
neurokirurga i onkologa ile su nam u prilog. Odlazili
smo zajedno na psihoterapiju kako bi se to bolje nauili
nositi s bolesti i problemima koje ona donosi. Vrlo je
bitno otvoreno razgovarati o strahovima. Mi smo u
poetku jedan od drugog skrivali osjeaje zbog straha
da se ne uznemiravamo dodatno i pretvarali se da je sve
kao prije, a zapravo vie nita nije bilo kao prije. Polako
smo uili ivjeti u neizvjesnosti do svake sljedee
magnetske rezonance, s kemoterapijom, redovitim
kontrolama, manjim novanim prihodima i sve veim
izdacima. Morala sam preuzeti neke obaveze koje smo
prije meusobno dijelili. Pokuali smo promijeniti
nain prehrane i upotpuniti ga raznim pripravcima za
jaanje imuniteta. Sve se promijenilo, ali zajedno smo
polako prevladavali prepreke. U rujnu je zavrio s
46

ivot s tumorom mozga

kemoterapijom i idui nalaz magnetske rezonance bio je
uredan bez znakova recidiva. Konano smo malo
odahnuli, pokuali smo to normalnije ivjeti i uivati
u svakom trenutku. Tako je prola cijela 2010. godina,
samo s redovitim kontrolama, nalaz MR-a uvijek je bio
uredan, bez recidiva. U meuvremenu smo dobili sina
Vitu, koji je upotpunio nau sreu, te nam davao snagu
u svakom tekom trenutku. U oujku 2011. suprug je
postao dezorijentiran i poeo se aliti na glavobolje i
stalan umor, a nalaz MR-a pokazaoje dvije lezije,
radionekroza, ali nije se mogao iskljuiti ni recidiv. Po
primitku antiedematozne terapije stanje mu se
popravilo. Naalost, to je razdoblje trajalo samo tri
mjeseca. Ponovno je hospitaliziran u KBC-u Zageb,
gdje je kontrolna MR-spektroskopija potvrdila da se
ipak radi o recidivu bolesti i da mora na operaciju, zbog
ega sam sa sinom preselila u Zagreb. Druga je
operacija bila 22. listopada 2011. godine i ovu je puno
tee podnio. Ovaj susret bio je sve ono ega sam se
bojala nakon prve operacije. Zatekla sam ga u krevetu,
vidno iscrpljenog. Promijenjen u licu, na moj poziv
jedva je otvorio oi. Iako je pokuavao, nije mogao
izgovoriti ni rije. U meni se pomijealo tisuu
osjeaja, a kako se njegovo stanje pogoravalo ti su se
osjeaji samo produbljivali. Opet sve ispoetka,
postoperativne komplikacije, duboka venska tromboza i
gnojni meningitis u dva navrata. Nakon gotovo dva
mjeseca konano smo doli kui. Bio je dosta psihiki
promjenjen, nije znao to radi i bez ikakvog razloga i
smjera odlazio je od kue. Usprkos tome ipak je bio bolje
47

ivot s tumorom mozga

nego prije operacije. Nakon mjesec dana opet je dobio
pneumoniju. Koliko god se borili, problemi su se samo
nizali. Nakon nepunih pet mjeseci uslijedio je novi
recidiv bolesti. Provedena je terapija gamma knifeom
24. travnja 2012. godine, iza toga opet je zapoeo
kemoterapiju u trajanju od godine dana. Cijelo vrijeme
bio je na antiedematoznoj terapiji Dexamethasonom.
S vremenom je kognitivno propadao, bio sve
usporeniji, sve manje pokretan, dolo je do poremeaja
ponaanja, pamenja, koncentracije, blokade u
izraavanju, povremenog nekontroliranja fiziolokih
funkcija, bila mu je potrebna pomo pri uzimanju
lijekova, pri obavljanju osobne higijene, a zadnja tri
tjedna je bio potpuno nepokretan. U cilju da mu se
olaka situacija pokuavala sam ga im vie zadrati u
poznatom, domaem okruenju i podalje od bolnica.
Kad sam bila na poslu o njemu su brinule moja mama i
medicinska sestra koja nam je dolazila u kuu.
Sve smo prolazili zajedno, a meni je najtee od
svega bilo prihvatiti i pomiriti se s injenicom da je
bolest polako uzimala snagu i identitet mom suprugu i
da sam sve rijee mogla doprijeti do njega. Strano je
bilo kad me nije prepoznao ili se bojao mislivi da sam
netko drugi, a u tom trenutku mu nisam mogla pomoi.
Na to se jednostavno ovjek ne moe pripremiti.
Preteko je gledati osobu koju volite najvie na svijetu,
iju ste dobrotu, hrabrost i volju za ivotom mogli
samo poeljeti, kako mu bolest uzima snagu i unato
48

ivot s tumorom mozga

velikoj borbi, gubi u toj nepravednoj bitki. esto se kroz
razgovor vraao u dane djetinjstva, dane kada smo bili
sretni i bezbrini, isticao je kako mu se stanje
popravlja, ime mi je pruao utjehu.
Bila sam najsretnija kad sam promatrala koliko
je suprug ponosan na naeg sina i koliko su sretni u
trenucima zajednike igre. Istovremeno sam bila i
tuna, znajui kako e im to u budunosti biti
uskraeno. Vito je shvaao da je tata bolestan i ponekad
mi se inilo da su zamijenili uloge, da zatitniki stav
koji prema ocu zauzima nije primjeren za dvogodinjeg
djeaka.
Ako se osvrnem na protekle godine, postoje
situacije u kojima sam grijeila - to zbog neznanja ili
straha. Ali, svima bih poruila da ne osjeaju grinju
savjesti ili krivnju, kao to sam ja. Nitko nije kriv za
bolest i ni u emu niste pogrijeili ako se borite najbolje
to znate i moete. Najbitnije je biti uz voljenu osobu u
svakom trenutku borbe, biti joj pomo, oslonac i rame
za plakanje, porazgovarati, pruiti ljubav, podrku,
njegu i skrb. S vremenom ete sve nauiti na vlastitim
iskustvima, uz pomo strunog osoblja i osoba koje to
prolaze.
Imajte na umu da su este psihike promjene i
poremeaji ponaanja, ustvari bolest, a ne osoba koju
ste poznavali, iako je to teko shvatiti i prihvatiti. To
nema veze s karakterom i osobnou oboljele osobe. S
49

ivot s tumorom mozga

vremenom se polako zatvaraju u svoj svijet i tada je
najbolje prilagoditi joj se u razgovoru, to manje
objanjavati, a ako je osoba uznemirena pokuati je
smiriti.
Sada nakon etiri i pol godine, mogu sa
sigurnou rei da su sve te emocije, problemi i stresne
situacije normalne i neizbjene u borbi s ovom boleu.
Iako s tugom i velikom prazninom, sigurna sam
da su lijenici napravili sve to je bilo u njihovoj moi,
a moj suprug se borio najhrabrije to je mogao.
Neizmjerno sam ponosna na njega i zahvalna to sam
imala priliku upoznati i voljeti takvu osobu. Cilj ove
borbe je produenje ivota uz osiguravanje to bolje
kvalitete svakog trenutka.
Nadam se da e vas naa ivotna pria barem
malo ohrabriti i pokazati da suoavanje s dijagnozom
zloudnog tumora mozga ne mora odmah znaiti i kraj,
ve da je to teka ivotna borba u kojoj ste zahvalni za
najmanju pobjedu koja vam donosi makar samo
nekoliko trenutaka sree. Najvea lekcija od svih
spoznaja je da je ivot dragocjen i da za svaki
poklonjeni dan trebamo biti zahvalni.

50

ivot s tumorom mozga

10. RJENIK
Kratak rjenik pojmova
Alopecija
Anemija
Antiemetik

Anaplastini tumor

Astrocitom

Adjuvantna
kemoterapija
Analgetik
Benigno
Biopsija
Cerebrospinalna
tekuina
Citostatik

Gubitak kose.
Premali broj crvenih krvnih stanica
(moe se javiti kao posljedica
kemoterapije).
Sredstvo protiv povraanja.
Tumor koji sadri nediferencirane
stanice. Manjak diferencijacije
odnosno anaplazija smatra se
glavnim znakom zloudnosti i
malignog potencijala odreenog
tumora. Takav tumor je
anaplastian.
Relativno benigni modani tumor
koji je jasno ogranien i sastavljen
od zvjezdastih astroglijalnih
stanica.
Terapija koja se primjenjuje nakon
kirurkog lijeenja s ciljem
unitenja preostalih zloudnih
stanica.
Sredstvo protiv bolova.
Dobroudno.
Medicinski postupak koji ukljuuje
uzimanje stanica ili tkiva radi
ispitivanja.
Tekuina koja se stvara u mozgu, te
okruuje mozak i lenu modinu.
Lijek koji zaustavlja diobu malignih

51

ivot s tumorom mozga

CT
(kompjutorizirana
tomografija)
Epileptiki napadaj
EEG
Edem
Eritrociti

Frontalni (eoni)
reanj

Gamma knife
Glioblastom
multiforme (GBM)
Gliom
Halucinacija
Hemipareza
Hemiplegija
Heteroanamneza
Infekcija

stanica i time usporava rast tumora

ili ga unitava.
Dijagnostika metoda koja
slojevitim snimanjem omoguava
prikaz odreenog sloja bolesnikova
tijela pomou rendgenskih zraka.
Odgovor na nenormalno eletrino
pranjenje u mozgu.
Metoda mjerenja elektrine
modane aktivnosti.
Oteklina, nenormalno nakupljanje
tekuine.
Crvene krvne stanice koje nastaju u
kotanoj sri i slezeni i imaju ulogu
u prenoenju kisika i ugljinog
dioksida.
Smjeten u prednjem dijelu
hemisfere, tono iza ela.
Odgovoran je za koordinaciju
voljnih pokreta, za miljenje,
pamenje i razum.
Radijacijska terapija gamma
zrakama koje se mogu precizno
usmjeriti i fokusirati na vrlo malo
podruje.
Najei i najagresivniji tumor
mozga.
Najei tumor mozga.
Poremeaj svijesti kod kojeg osoba
vidi, uje ili osjea pojave kojih u
stvarnosti nema.
Slabije izraena oduzetost jedne
polovine tijela.
Potpuna ili gotovo potpuna
oduzetost jedne polovine tijela.
Anamneza uzeta od treeg lica.
tetan prodor i razmnoavanje

52

ivot s tumorom mozga

Intrakranijalni tlak
Intravenozno (IV)
Kemoterapija
Kortikosteroidi
Kotana sr
Leukociti
Likvor
Maligna alteracija
Meningeom
Meningitis
MR (magnetska
rezonanca)
Maligno
Metastaze
Nekroza
Neoadjuvantna
kemoterapija
Neoplazma
Neurologija

mikroorganizama u tijelu ovjeka.

Tlak unutar lubanjske upljine.
U venu.
Upotreba posebnih lijekova
(citostatika) u lijeenju malignih
bolesti.
Lijekovi koji se koriste kao
antiedematozna terapija kod edema
mozga.
Unutarnje spuvasto tkivo kosti u
kojem se stvaraju krvne stanice.
Bijele krvne stanice koje nastaju u
kotanoj sri i pomau organizmu u
obrani od infekcija i ostalih bolesti.
Tekuina koja okruuje mozak i
lenu modinu.
Napredovanje dobroudnog tumora
u zloudni.
Tumor koji je graen od stanica
modanih ovojnica.
Upala zatitnih ovojnica koje
obavijaju mozak i lenu modinu,
tj. upala modane ovojnice.
Dijagnostika metoda koja
omoguuje dobivanje kvalitetnih
slika presjeka ljudskog tijela visoke
rezolucije.
Zloudno.
Pojava irenja raka iz jednog dijela
tijela na drugi.
Odumiranje tkiva.
Kemoterapija koja se primjenjuje
prije operacije, s ciljem smanjenja
tumorske mase.
Medicinski naziv za tumor.
Grana medicine koja se bavi
poremeajem sredinjeg ivanog

53

ivot s tumorom mozga

Oligodendrogliom
Onkologija
Oralno
Paraliza (oduzetost)
Pareza
Prognoza
Sredinji ivani
sustav
Tjemeni (parijetalni)
reanj
Trombociti
Tumor
Radioterapija
(zraenje)
Recidiv
Remisija
Sljepooni
(temporalni) reanj
Ventrikularni sustav
Zatiljni (okcipitalni)
reanj

sustava.
Spororastui glijalni tumor mozga.
Grana medicine koja se bavi
prouavanjem i lijeenjm tumora.
Na usta.
Potpuni gubitak miinih funkcija
jedne ili vie miinih skupina.
Djelomina oduzetost nekog organa
ili dijela tijela.
Oekivani ishod neke bolesti i
njezina lijeenja.
ine ga veliki, mali mozak i lena
modina.
Nalazi se u srednjem dijelu mozga,
sadri centre za dodir, orijentaciju i
razumijevanje.
Krvne ploice koje sudjeluju u
procesu zgruavanja krvi.
Abnormalna nakupina tkiva koja
moe biti zloudna i dobroudna.
Metoda lijeenja visokom dozom
zraenja s ciljem unitavanja
tumorskih stanica i spreavanja
njihova irenja.
Povratak bolesti nakon prethodnog
lijeenja.
Prolazno poboljanje stanja neke
bolesti.
Smjeten je kod sljepoone kosti. U
njemu su smjeteni centri za sluh,
razumijevanje govora, itanje i
pisanje, kao i sredite emocija,
ponoanja i pamenja.
Sustav modanih komora.
Smjeten je kod zatiljne kosti
lubanje i sadri centre koji su
odgovorni za vid.

54

ivot s tumorom mozga

11. ZAHVALA
Izradi ove broure u znaajnoj je mjeri
pridonjelo dvoje divnih ljudi, dr. sc. Goran Mrak, spec.
neurokirurgije i dr. sc. Ana Miir Krpan, spec.
onkologije i radioterapije, kojima se ovom prilikom
elim zahvaliti. Oni ne samo da su svojim zalaganjem
dali velik doprinos ovoj brouri, ve su nam bili i
neizmjerna podrka tokom proteklih etiri i pol godine.
Nadalje, velika hvala svim lijenicima
upanijske bolnice akovec koji su bili uz nas na
tekom putu lijeenja.
Hvala i svim predivnim kolegicama,
medicinskim sestrama odjela neurokirurgije i
onkologije KBC Zagreb i kolegicama iz upanijske
bolnice akovec, kao i obitelji, rodbini i prijateljima koji
su ostali uz nas do samog kraja.
upanijskoj ligi protiv raka akovec, dr.
Husseinu Saghiru, predsjedniku lige, dr. Renati
Kutnjak Ki i Boeni Kapitari, dipl. med. techn.,

55

ivot s tumorom mozga

zahvaljujem na vrijednim savjetima i pomoi oko
naklade i publiciranja broure.
Hvala Onkoloko-hematolokom drutvu
medicinskih sestara i tehniara Republike Hrvatske na
velikoj podrci.
Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske i
Hrvatskom neurolokom drutvu, veliko hvala za danu
suglasnost za izdavanje broure.
Veliku zahvalu dugujem i tvrtki Merck Sharp &
Dohme d.o.o. i tiskari Printex d.o.o. koji su svojim
sponzorstvom omoguili tiskanje broure.

ivot ima mnoga poglavlja za nas. Jedno loe

poglavlje ne znai da je kraj knjige.

56

ivot s tumorom mozga

12. IZVORI
Beenski N., Jankovi S., Bua A. Klinika
neuroradiologija mozga.Zagreb: Medicinska naklada,
2011.
Brinar Vesna i suradnici. Neurologija za medicinare.
Zargeb: Medicinska naklada, 2009.
Turi Marko, Kolari Krsto, Eljuga Damir. Klinika
onkologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1996.

Internetski izvori:
http://www.cancer.gov/cancertopics/types/brain
http://drugidoktor.hr/
http://www.kucancercenter.org/cancerinformation/specialties-and-treatment/braincancer/prevention

57