PROIZVODNO-POTRONE BILANCE

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH
PROIZVODA

Poljoprivreda i ruralni razvitak

Prioriteti hrvatske Vlade

Temeljni ciljevi u ovom podruju su:

poveanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,
odrivi razvitak seoskog podruja,
prilagodba domae poljoprivredne politike zahtjevima EU (CAP)

Pretpostavki za ostvarenje navedenih ciljeva je uspjena agrarna

politika.

Za kreiranje i provoenje mjera agrarne politike, potrebne su

pouzdane i aurne obavijesti o stanju na tritu
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

METODA BILANCE
(prikaz ponude i potranje poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda na nacionalnoj razini)

Metoda bilance poinje se primjenjivati od po. 19. st.

Intenzivno se primjenjuje od sredine 2. svjetskog rata u SAD,
Kanadi i V. Britaniji.
Bilanciranje se kod nas poinje intenzivnije koristiti od
osamostaljenja Hrvatske (prije su se radile bilance za cijelu
Jugoslaviju).
Prve bilance su izraene na AF (1996. 1999.).

Proizvodno-potrone bilance prikazuju stanje i razvoj

ponude i potronje hrane unutar jedne zemlje ili jednog
geografskog podruja (npr. EU) za odreeno
vremensko razdoblje, kalendarsku ili proizvodnu godinu.

Bilance hrane daju informacije o parametrima:

domaa proizvodnja
vanjsko-trgovinska razmjena
zalihe
domaa potronja
potronja po stanovniku
stupanj samodostatnosti

EUROSTAT (Statistiki ured europskih zajednica)

izradio metodoloke upute za izradu bilanci hrane kako bi sve
zemlje lanice mogle sastaviti sline bilance .
U izradi bilance se koriste razliiti izvori podataka:
statistiki podaci o proizvodnji, vanjskoj trgovini, zalihama,
unutarnjoj trgovini, preradi, potronji
interni podaci razliitih grupacija (proizvoai, potroai,
trgovine)
odreene procjene sastavljene na temelju obrauna,
monografija, koeficijenata, iskustvenih normativa, i vlastitih
procjena

podloga za oblikovanje mjera agrarne politike s ciljem

poveanja proizvodnje i konkurentnosti pojedinih
poljoprivrednih proizvoda;
temelj za donoenje odluka o poljoprivrednoj politici kao
dijelu Zajednike poljoprivredne politike (CAP);
doprinos izvjeu o stanju hrvatske poljoprivrede (Zeleno
izvjee, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske).

Dostupnost podatka
Kvaliteta podataka
Tako je najvea potekoa u sastavljanju bilance u Republici
Hrvatskoj predstavljala nedostupnost pojedinih podataka
(primjer: podaci o dravnim zalihama).

A) Bilance za biljni sektor

itarice,
ulje i uljarice,
voe,
povre,
krumpir,
eer i eerna repa
med
vino
B) Bilance za ivotinjski sektor:
mlijeko i mlijeni proizvodi,
meso
riba
jaja.

1.
2.
3.
4.
5.

6.
7.

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.

ZASIJANE POVRINE (1 000 ha)

PRINOS (100 kg/ha)
PROIZVODNJA
RASPOLOIVE KOLIINE
UKUPAN UVOZ
5.1.
EU
5.2.
ostale zemlje
UKUPNI RESURSI
UKUPAN IZVOZ
7.1.
EU
7.2.
ostale zemlje
POETNE ZALIHE
KONANE ZALIHE
PROMJENE ZALIHA
DOMAA POTRONJA
SJEME
GUBICI
STONA HRANA
INDUSTRIJSKA POTRONJA
PRERADA

17. LJUDSKA POTRONJA (gross)

18. LJUDSKA POTRONJA (net)
19. Potronja po glavi stanovnika/kg
20. STUPANJ SAMODOSTATNOSTI
(%)

= 3. (Proizvodnja)+5. (Uvoz)- 7. (Izvoz)

= 5.1. (Uvoz EU)+ 5.2. (Uvoz ostale zemlje)

= 3. (Proizvodnja)+ 5. (Uvoz)
= 7.1. (Izvoz EU)+ 7.2. (Izvoz ostale zemlje)

(Industrijske i stalne zalihe)

(Industrijske i stalne zalihe)
= 9. (Konane zalihe) 8. (Poetne zalihe)
= 4. (Raspoloive koliine) 10. (Promjene zaliha)

= 11. (Domaa potronja) 12. (Sjeme) 13.

(Gubici) 14. (Stona hrana)
15. (Industrijska potronja))
= 17.(Ljudska potronja (gross) x koeficijent npr.
pretvorbe penice u brano)
= 17. (Ljudska potronja)/broj stanovnika
= 3. (Proizvodnja)/11.( Domaa potronja) x 100

OSNOVE PROIZVODNJE
Klanje (000 kom)

Priopenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012. (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) tab.
UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012

Prosjena teina trupa (kg)

=neto teina zaklanig ivotinja/kom zaklanih ivotinja

Neto teina zaklanih ivotinja (1000 t)

Priopenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012. (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) tab.
UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012

BILANCA (1000 t)
DOMAA PROIZVODNJA MESA (GIP)

= Neto teina zaklanih ivotinja + Izvoz ivih ivotinja Uvoz ivih ivotinja

UVOZ IVIH IVOTINJA

- iz EU

DZS TAB 46
DZS TAB 46

IZVOZ IVIH IVOTINJA

DZS TAB 45

- u EU

DZS TAB 45

NETO PROIZVODNJA MESA

= Domaa proizvodnja mesa+Uvoz ivih ivotinja-Izvoz ivih ivotinja

UVOZ MESA
- iz EU
RESURSI
IZVOZ MESA
- u EU
POETNE ZALIHE

PROMJENE ZALIHA

DZS TAB 46
DZS TAB 46
= Neto proizvodnja mesa + Uvoz mesa
DZS TAB 45
DZS TAB 45
Zavrne zalihe iz prethodne godine
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA STATISTIKIM
IZVJETAJ INDUSTRIJE (IND-1/KPS/M), (prosinac 2012)
= Konane zalihe Poetne zalihe

DOMAA POTRONJA

= Resursi Izvoz Promjene zaliha

GUBICI

n.p.

HRANA ZA IVOTINJE

n.p.

LJUDSKA POTRONJA

= Domaa potronja Gubici Hrana za ivotinje

- po glavi stanovnika/kg

= Ljudska potronja/broj stanovnika

KONANE ZALIHE

STANDARDIMA

ZA

MJESENI

Podaci o proizvodnji, povrinama i prinosu biljnih kultura (Izvor:

DZS)
Primjer itarice:
Podaci o proizvodnji itarica odnose se na zdravo zrno,
prosjene teine i standardne kakvoe (sadraj vode i
neistoa).
Formula:
Prinos =proizvodnja/zasijane povrine*10 (100 kg/ha)
Godinje bilance se odnose na kalendarsku godinu odnosno
razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca.

Raspoloive koliine
ukupni resursi (proizvodnja + uvoz), umanjeni za izvozne
koliine tijekom referentnog razdoblja.
Formula:
RASPOLOIVE KOLIINE= (Proizvodnja +Uvoz) - Izvoz

Vanjska trgovina je posebno izraunata za zemlje EU i ostale zemlje

koje nisu lanice EU.
Ukupan uvoz i izvoz preraunat je na ekvivalent baznog
poljoprivrednog proizvoda.
Svakom proizvodu na temelju CN koda dodijeljen je odgovarajui
SBS kod (npr: SBS kod za penicu je B1111) i pripadajui tehniki
koeficijent za pretvaranje gotovih proizvoda i poluproizvoda u bazni
poljoprivredni proizvod za kojeg je raena bilanca Na ovaj nain
omoguuje se potpuni pregled ponude i vanjske trgovine najvanijih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (3, 5).
Supply balance sheets code ili kod proizvodno potrone
bilance(SBS CODE)

Kombinirana
nomenklatura
(CN)
10019091
11010015
19052010
11041910
10020000
11021000
11029010
10040000
11029030
11041950
11081200

Opis proizvoda
Obina penica za
sjetvu
Brano od penice
Medenjaci
Penine pahuljice
Ra
Brano od rai
Brano od jema
Zob
Zobeno brano
Kukuruzne pahuljice
Kukuruzni krob

Kod
proizvoda
(SBS)

Vrsta proizvoda

Tehniki
koeficijent

B1111

Penica

1.00

B1111
B1111
B1111
B1121
B1121
B1122
B1123
B1123
B1124
B1124

Penica
Penica
Penica
Ra i suraica
Ra i suraica
Jeam
Zob
Zob
Kukuruz
Kukuruz

1.40
0,35
1.00
1.00
1.37
1.37
1.00
1.02
1.10
1.55

Primjer izrauna uvoza: U 2008. god. Hrvatska je uvezla 11,245 tisua tona kukuruznog kroba to odgovara ekvivalentu
od 17,43 tisua tona kukuruza (Objanjenje: uvoznu koliinu kukuruznog kroba od 11,245 tona mnoimo s pripadajuim
tehnikim koeficijentom 1,55).

Poetne zalihe
neiskoritene i pohranjene koliine proizvoda koje postoje prvi
dan u referentnom razdoblju, a potjeu iz prethodnog(ih)
razdoblja. Ovi proizvodi mogu biti domaeg podrijetla ili
mogu biti uvozni proizvodi.
Zavrne zalihe
koliine proizvoda koje su uskladitene na posljednji dan u
referentnom razdoblju. Te zalihe u isto vrijeme predstavljaju
poetne zalihe za sljedee referentno razdoblje.
Promjene zaliha
odgovaraju kretanju zaliha tijekom referentnog razdoblja, a
izraunavaju se kao razlika zavrnih i poetnih zaliha.
Promjene zaliha= Zavrne zalihe - Poetne zalihe

zalihe proizvoaa (poljoprivreda, industrija i trgovina),

zalihe trita (veletrgovci, uvoznici i / ili izvoznici i proizvoai)
stalne zalihe odnosno zalihe vlade (intervencije i tampon
zalihe),
podaci o stalnim (dravnim) zalihama su dravna tajna i nisu
dostupni.
Zalihe koje dre trgovci i kuanstva su iskljuene iz zaliha i
evidentiraju se preko domae potronje.
Podaci o industrijskim zalihama preuzeti su iz statistike (Doc.
Industrijska proizvodnja i zalihe, DZS.)

Domaa potronja obuhvaa sve vidove upotrebe

proizvoda u referentnom razdoblju: sjeme, gubici, stona
hrana, industrijska potronja te ljudska potronja (iskljuujui
zalihe).
Formula:
Domaa potronja= Ukupni resursi (proizvodnja + uvoz) izvoz
promjena zaliha

Koliine proizvoda koje se izgube tijekom poljoprivrednih

radova na polju i na tritu.
Gubici se javljaju tijekom skladitenja, prijevoza, prerade,
pakiranja i sortiranja.
Izraunati su pomou koeficijenata koji se struno
procjenjuju.
Gubici za itarice su procijenjeni izmeu 2 i 5 % (ovisno o
kulturi) od ukupne proizvodnje itarica.
Kod penice to je 3%, kukuruz 5%, rai i suraice 2%, jema 2%,
zobi i mjeavine 3%, ostalog ito 3%.

Koliine proizvoda utroene za izravnu hranidbu stoke na

farmi i industrijsku proizvodnju stone hrane.
Podaci o utroku proizvoda za industrijsku proizvodnju stone
hrane za razdoblje 2000-2003. godine preuzeti su iz
dokumenta: Utroak sirovina i materijala po tromjesejima, a
za razdoblje od 2004-2007. iz dokumenta Dokumentacijska
Tablica prema NKD-u 2002. i KPD-u 2002. IND-21-REPRO, DZS
RH.
Primjer:
Potronja penice za hranidbu stoke na farmi procijenjena je
od 1,5 - 2% domae potronje.

Industrijska potronja
koliina proizvoda koja se
koristi u industriji tijekom
referentnog razdoblja za proizvodnju proizvoda koji nisu
namijenjeni za ljudsku potronju, niti za ishranu stoke.
Primjer:
penica za proizvodnju industrijskog kroba, dekstrina i alkohol
ili jeam za proizvodnju piva.

Ljudska potronja obuhvaa koliine hrane dostupne

stanovnitvu za potronju tijekom referentnog razdoblja.

To su koliine koje ulaze na trite u originalnom ili

preraenom stanju (sirovine, preraevine)

Ovaj podatak ne obuhvaa koliine proizvoda utroenih za

industrijsku proizvodnju alkoholnih pia i stonu hranu i
proizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda.
Formula:
Ljudska potronja: Domaa potronja gubici stona hranaindustrijska potronja

Potronja po stanovniku
pokazuje prosjenu potronju po stanovniku tijekom
referentnog razdoblja,
ne uzima se u obzir turistika potronja.
Formula:
Potronja po stanovniku= Ljudska potronja/broj stanovnika
Godina

2010*

2011**

2012**

Broj stanovnika u milijunima

4,418

4,285

4,285

Stupanj samodostatnosti
pokazuje u kojoj mjeri "domaa proizvodnja" pokriva sve
potrebe odnosno domau potronju (ukupnu potronju za
ljude, ivotinje i industriju).
Formula:
Stupanj samodostatnosti=Domaa proizvodnja/Domaa
potronja *100
Ako je iznos ispod 100, to znai proizvodnja ne pokriva
potronju, dok vrijednost iznad 100 oznaava koliine koje
prelaze domae zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze.

Bilancu ita ini skupna bilanca est pojedinanih bilanci:

Penica,
Ra i suraica,
Jeam,
Zob i mjeavine,
Kukuruz
Ostala ita (proso, heljda i kanarsko zrno)

ZASIJANE POVRINE (1 000 ha)

PRINOS (100 kg/ha)

2000
561,6
200,3

2001
582,8
238,7

2002
577,7
242,1

2003
557,9
172,0

2004
566,0
255,8

2005
543,2
221,3

2006
559,6
240,8

2007
555,7
206,7

PROIZVODNJA

2311,9

2829,0

3080,2

2013,8

3067,5

3038,8

3034,6

2534,2

RASPOLOIVE KOLIINE
UKUPAN UVOZ
-iz EU

2022,2
65,0
37,5

2860,4
322,0
109,8

2872,9
161,0
71,1

1948,4
211,8
83,3

3345,0
334,3
102,2

3174,0
232,2
171,8

2917,5
189,8
171,5

2308,7
271,5
224,1

UKUPNI RESURSI
UKUPAN IZVOZ
-u EU
POETNE ZALIHE
KONANE ZALIHE

2376,9
354,7
25,5
1060,1
490,7

3151,1
290,7
14,5
490,7
800,8

3241,3
368,4
200,3
800,8
850,2

2225,7
277,3
140,0
850,2
110,4

3401,7
56,7
17,8
110,4
681,0

3406,2
97,1
58,8
681,0
910,2

3107,2
306,9
199,2
910,2
930,1

2580,1
497,0
193,8
930,1
390,2

PROMJENE ZALIHA

-569,5

310,1

49,4

-739,8

570,6

229,3

19,8

-539,9

DOMAA POTRONJA
SJEME
GUBICI

2591,7
67,3
91,3

2550,3
66,8
117,5

2823,5
71,5
129,4

2688,2
77,7
84,3

2774,5
69,7
128,2

2944,7
63,1
133,6

2897,6
67,3
127,5

2848,5
67,4
102,2

STONA HRANA

1827,9

1720,5

1988,3

1912,9

1935,9

2106,9

2054,9

2048,7

- na farmi
- industrija stone hrane
INDUSTRIJSKA POTRONJA
- industrija pia
LJUDSKA POTRONJA (gross)
LJUDSKA POTRONJA (net)
- po glavi stanovnika / kg

1546,7
281,2
39,9
39,9
565,3
421,2
127,6

1440,3
280,2
71,5
71,5
574,0
428,1
129,3

1774,4
217,6
64,0
64,0
570,3
425,5
128,4

1685,6
227,4
68,3
68,3
544,9
406,5
122,7

1737,1
198,8
74,2
74,2
566,5
422,9
127,9

1901,4
205,5
74,5
74,5
566,7
422,9
127,6

1826,7
228,2
83,1
83,1
564,8
421,2
127,2

1806,0
242,7
73,4
73,4
556,8
415,4
125,4

95,1
89,2

96,4
110,9

95,8
109,1

91,6
74,9

95,5
110,6

95,2
103,2

94,9
104,7

93,6
89,0

- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

Povrine pod itima u promatranom razdoblju

su bile
razmjerno stabilne (izmeu 543 i 583 tisue hektara).
Proizvodnja je kolebala
izmeu 2 i 3 milijuna tona
(2003.god/sua)
Znaajan uvoz biljeimo u cijelom promatranom razdoblju,
izmeu 161 i 334 tisue tona, s izuzetkom 2000. godine, kojoj
je prethodila rekordna proizvodna 1999. godina.
Izvoz je bio izmeu 277 i 497 tisua tona s izuzetkom 2004. i
2005. godine kada je bio svega 57 odnosno 97 tisua tona.
Domaa potronja je kolebala izmeu 2,3 i 2,9 milijuna tona
od ega se najvie troilo na hranidbu stoke.
Ljudska potronja ita - 130 kg po stanovniku/god.
Hrvatska je samodostatna u proizvodnji ita, s iznimkom sune
2003. godine.

UKUPNO
ITARICE

OSTALE
ITARICE
*

KUKURU
Z

ZOB&MJE
AVINE

JEAM

RA&SUR
AICA

PENICA
ZASIJANE POVRINE (1 000 ha)

175,0

1,7

59,0

28,0

288,5

3,4

555,7

46,4

25,2

38,2

20,0

49,4

27,5

206,7

PROIZVODNJA

812,3

4,4

225,3

56,2

1424,6

11,5

2534,2

RASPOLOIVE KOLIINE

435,1

8,9

249,5

56,3

1546,9

12,0

2308,7

UKUPAN UVOZ

64,3

4,6

58,6

1,3

142,2

0,5

271,5

-iz EU

58,8

4,0

54,3

1,3

105,2

0,4

224,1

UKUPNI RESURSI

876,6

8,9

283,9

57,4

1566,8

12,0

2580,1

UKUPAN IZVOZ

441,6

0,0

34,4

1,1

19,9

0,0

497,0

-u EU

183,1

0,0

6,6

0,0

4,1

0,0

193,8

POETNE ZALIHE

430,0

0,1

0,0

0,0

500,0

0,0

930,1

KONANE ZALIHE

160,0

0,2

0,0

0,0

230,0

0,0

390,2

PROMJENE ZALIHA

-270,0

0,1

0,0

0,0

-270,0

0,0

-539,9

705,1

8,8

249,5

56,3

1816,9

12,0

2848,5

SJEME

49,8

0,3

10,1

0,8

6,4

0,2

67,4

GUBICI

24,4

0,1

4,5

1,7

71,2

0,3

102,2

138,1

0,3

174,4

50,7

1676,5

8,8

2048,7

119,9

0,3

156,4

49,6

1473,4

6,4

1806,0

18,3

0,0

17,9

1,1

203,1

2,3

242,7

INDUSTRIJSKA POTRONJA

0,0

0,0

59,6

0,0

13,3

0,5

73,4

- industrija pia

0,0

0,0

59,6

0,0

13,3

0,5

73,4

LJUDSKA POTRONJA (gross)

492,8

8,2

1,0

3,2

49,5

2,2

556,8

LJUDSKA POTRONJA (net)

369,6

6,5

0,7

1,8

34,6

2,2

415,4

- po glavi stanovnika / kg

111,0

1,8

0,2

0,7

11,1

0,5

125,4

83,2

1,5

0,2

0,4

7,8

0,5

93,6

115,2

49,6

90,3

99,7

78,4

96,1

89,0

PRINOS (100 kg/ha)

DOMAA POTRONJA

STONA HRANA
- na farmi
- industrija stone hrane

- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

Bilanca za ita 2007. godine pokazuje da je veina oraninih

sjetvenih povrina, vie od 80%, namijenjeno proizvodnji
penice i kukuruza. (87% ukupne proizvodnje ita u RH).
U izvozu i uvozu, uz ove dvije kulture, znaajna je trgovina
jemom.
Veina ita se troi kao stona hrana.
Najvanija kruarica je penica.
Za prehranu stanovnitva znaajna je jo potronja kukuruza,
7,8 kg po stanovniku godinje, dok je potronja ostalih ita vrlo
mala.

ZASIJANE POVRINE (1 000 ha)

PRINOS (100 kg/ha)
PROIZVODNJA
RASPOLOIVE KOLIINE
UKUPAN UVOZ
-iz EU
UKUPNI RESURSI
UKUPAN IZVOZ
-u EU
POETNE ZALIHE
KONANE ZALIHE
PROMJENE ZALIHA
DOMAA POTRONJA
SJEME
GUBICI
STONA HRANA
- na farmi
- industrija stone hrane
INDUSTRIJSKA POTRONJA
- industrija pia
LJUDSKA POTRONJA (gross)
LJUDSKA POTRONJA (net)
- po glavi stanovnika / kg
- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

2000
182,3
47,0
865,3

2001
184,3

2002
179,2

2003
157,2

2004
162,6

2005
146,3

2006
175,6

2007
175,0

554,0
19,6

44,0
811,7
571,5
45,3

46,0
822,7
670,8
57,1

32,2
506,2
425,2
59,2

49,3
801,4
906,6
116,0

41,1
601,7
715,3
125,1

45,8
804,6
784,7
72,0

46,4
812,3
435,1
64,3

16,3
884,8
330,8
24,8
650,0
480,0
-170,0
724,0
49,2
26,0
147,8
144,8
3,0
0,0
0,0
501,0
375,7
113,1

29,5
857,0
285,5
13,4
480,0
350,0
-130,0
701,5
47,9
24,4
125,7
122,8
2,9
0,0
0,0
503,5
377,6
113,4

34,7
879,8
209,0
76,3
350,0
320,0
-30,0
700,8
51,1
24,7
122,6
122,6
3,7
0,0
0,0
502,4
376,8
113,2

35,1
565,4
140,2
37,4
320,0
90,0
-230,0
655,2
56,8
15,2
101,9
98,3
3,7
0,0
0,0
481,3
360,9
108,4

55,3
917,4
10,8
0,2
90,0
310,0
220,0
686,6
46,9
24,0
120,1
116,7
3,3
0,0
0,0
495,6
371,7
111,6

70,2
726,9
11,5
2,0
310,0
350,0
40,0
675,3
42,6
18,1
117,9
114,8
3,1
0,0
0,0
496,8
372,6
111,9

62,5
876,6
91,9
26,5
350,0
430,0
80,0
704,7
47,6
24,1
136,8
133,9
2,9
0,0
0,0
496,1
372,1
111,7

58,8
876,6
441,6
183,1
430,0
160,0
-270,0
705,1
49,8
24,4
138,1
119,9
18,3
0,0
0,0
492,8
369,6
111,0

84,8
119,5

85,1
115,7

84,9
117,4

81,3
77,3

83,7
116,7

83,9
89,1

83,8
114,2

83,2
115,2

1/3 ukupno zasijanih povrina

Proizvodnja je bila iznad 800 tisua tona, s iznimkom 2003. i 2005.
godine

Znaajniji uvoz biljeimo 2004. i 2005. godine, vie od 100 tisua

tona.
Izvoz je znaajno kolebao u ovisnosti od domae proizvodnje i
cijene penice na meunarodnom tritu.

Rekordan izvoz, 441 tisuu tona biljeimo 2007. godine, kada su

izvezene viegodinje zalihe.

Potronja penice za ljudsku prehranu je oko 500 tisua tona,

potronja po stanovniku neto vie od 110 kilograma godinje, a
potronja brana oko 85 kilograma po glavi stanovnika.
Samodostatnost je bila vea od 100%, s iznimkom 2003. i 2005.
godine.

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

PROIZVODNJA

121,14

123,56

125,33

121,81

122,98

120,20

119,14

131,46

RASPOLOIVA KOLIINA

116,00

120,64

122,50

122,60

127,58

130,74

130,56

144,00

UKUPAN UVOZ

2,65

6,44

7,92

9,16

13,49

13,39

14,44

15,56

iz EU

0,65

0,59

1,01

0,84

0,85

1,98

1,95

2,59

123,79

130,00

133,25

130,97

136,47

133,59

133,58

147,02

7,79

9,36

10,75

8,37

8,89

2,86

3,02

3,02

4,41

2,84

2,41

2,06

1,71

1,48

1,43

1,23

POETNE ZALIHE

40,78

39,91

35,76

34,41

33,26

28,00

25,00

24,00

KONANE ZALIHE

39,91

35,76

34,41

33,26

28,00

25,00

24,00

23,00

PROMJENE ZALIHA

-0,87

-4,16

-1,35

-1,15

-5,26

-3,00

-1,00

-1,00

116,86

124,80

123,85

123,75

132,84

133,74

131,56

145,00

1,05

1,12

1,11

1,11

1,20

1,20

1,18

1,30

INDUSTRIJSKA POTRONJA

25,78

28,56

24,75

37,16

21,06

20,06

19,01

15,01

LJUDSKA POTRONJA

90,03

95,11

97,98

85,47

110,59

112,47

111,37

128,68

- po glavi stanovnika l

20,34

21,42

22,07

19,25

24,91

25,32

25,08

29,01

103,66

99,01

101,19

98,43

92,58

89,88

90,56

90,66

UKUPNI RESURSI
UKUPAN IZVOZ
- u EU

DOMAA POTRONJA

GUBICI

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

PROIZVODNJA

29,7

31,0

30,6

27,0

25,8

29,7

32,6

33,5

RASPOLOIVE KOLIINE

32,3

36,7

38,3

37,1

36,6

29,7

41,3

40,2

4,9

7,9

9,8

11,9

12,0

10,7

9,9

8,3

2,6

5,0

7,8

7,5

5,3

6,3

6,8

8,3

34,6

38,9

40,3

38,9

37,8

40,4

42,5

41,8

2,3

2,2

2,1

1,8

1,2

1,2

1,2

1,7

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,1

0,1

0,1

POETNE ZALIHE

0,9

1,1

1,6

1,5

1,2

1,1

1,8

1,8

KONANE ZALIHE

1,1

1,6

1,5

1,2

1,1

1,8

1,8

2,0

PROMJENE ZALIHA

0,2

0,5

-0,1

-0,2

-0,1

0,6

0,1

0,1

32,1

36,2

31,8

37,3

36,7

38,5

41,2

40,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,5

31,1

35,2

30,8

36,3

36,7

37,5

40,2

38,5

7,0

7,9

6,9

8,2

8,3

8,4

9,1

8,7

92

86

96

72

70

77

79

84

UKUPAN UVOZ
- iz EU
UKUPNI RESURSI
UKUPAN IZVOZ
-- u EU

DOMAA POTRONJA
PRERADA
LJUDSKA POTRONJA
po glavi stanovnika/kg
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

 HVALA

NA PANJI!