Professional Documents
Culture Documents
Analiza Pesme Banovic Strahinja
Analiza Pesme Banovic Strahinja
O EPSKIM PESMAMA
Premda sadre vie legendarnog nego istorijskog, pretkosovske pesme sauvale
su neka znaajna obeleja vremena o kojem pevaju, to pokazuje da je i ova,
najstarija epoha narodne pesme upamena.
EPSKE NARODNE PESME su vrsta narodnih pesama u kojima je opevan neki vaan
dogaaj, istorijske linosti, junaci neobine snage i snalaljivosti, doivljaji iz njihovog
ivota, njihovi megdani sa drugim junacima i slino. Srpske narodne epske pesme se
dele na pesme dugog stiha (bugartice) i na pesme kratkog stiha (deseterake). Epske
pesme su podeljene u 9 ciklusa:
Neistorijski ciklus
Pretkosovski ciklus
Kosovski ciklus
Ciklus Marka Kraljevia
- Pokosovski ciklus
- Hajduki
- Uskoki ciklus
- Ciklus pesama o oslobodjenju Srbije
- Ciklus pesama o oslobodjenju Crne Gore.
Pretkosovski ciklus: pesme ovog ciklusa pevaju o dogadjajima i junacima pre
Kosovskog boja.
U najznaajnije sakupljae narodnih epskih pesama kod nas spada Vuk Karadi.
Pesme je sakupljao najvie od Filipa Vinjia i starca Milije. Pesmu ,,Banovi Strahinja",
koja inae pripada pretkosovskom ciklusu, prikupio je od starca Milije. Postoji oko 20
varijanti ove pesme,ali Vuk je ovu zapisao. Starac Milija je dao primer kako se ,od
pesme koja ima uobiajenu radnju, moe ispevati veliko umetniko delo,koje sadri
epsku smirenost,ubedljivost i neku vrstu verodostojnosti.Pesma govori o duhovnoj
veliini opratanja kroz lik Banovia kao simbola-nosioca ove vrline.U pesmi Banovi
Strahinja istaknute su posebno moralne,ak mnogo vie nego fizike osobine glavnog
lika, po kome je ovo izuzetno delo i dobilo naziv. Pesma poinje pohvalom,i pohvalom
se i zavrava,a kroz celu pesmu se gradi lik Strahinjia Bana.
"Netko bjese Strahinjiu Bane!"
dva ne epska, ve tragina junaka. Dervi je, isto kao Strahinja, usamljenik u polju
Kosovu kome su Turci, dok je bio u Banovoj tamnici, opljakali sve kod kue.
No bijae jedan stari dervi,
Bijela mu prola pojas brada,
njime nema nitko pod adorom,
Bekrija je taj nesrean dervi,
Pije Turin vino kondijerom,
No sam lije, no sam au pije,
Krvav dervi bjee do oiju.
Dervi prepoznaje Strahinju.
pritom sebe proslavi kao oveka veeg morala od drugih ljudi(u ovom slucaju:prvo od
njenog oca i brae koji su hteli da je ubiju. Devet Jugovia nije polo sa njim po
sestru,ona je najverovatnije bila zapostavljana od strane porodice,pored tolikih
sinova,i nije imala dobar odnos sa ocem,zato su svi prema njoj postupili i tako olako
hteli da je ubiju. Verovatno su se stideli njenog namernog neverstva,nisu hteli da
strahinji pokau pravo lice porodice,da su je tako odgajili i da su u stvari svi dvolicni i
da misle samo na sebe).
A,sa druge strane je ljuba Andjelija, ije postupke neki odobravaju a neki ne.
Ona je izdala mua,i to je,ini se neoprostivo,ali,to se svodi na primitivno misljenje
ljudi o superiornom polozaja muskaraca u odnosu na ene,jer,niko se nije osim
Banovi Strahinje stavio u njen poloaj. to nas dovodi do zakljuka da ju je on
stvarno,istinski voleo,i da je hteo sve da joj oprosti,smatrajui da ju je on "bacio" u
ruke Turcina.
itaocima je stavljeno do znanja koliko su neki gestovi upeatljivi ukoliko su oni dobri i
plemeniti.
ISTORIJA:
Banovi Strahinja je Djuradj Straimirovi Bali. Tast mu nije bio Jug Bogdan,
nego knez Lazar Hrebeljanovi. Strahinja nije bio na Kosovu uz tasta Lazara, jer je ve
bio turski vazal.ena mu je bila Jelena, trea Lazareva ki. Na Kosovu nije bio pomo
tastu jer nije smeo, kao tadanji turski vazal, a ena ga nije prevarila, nego je jo
posle njegove smrti ostala da se bori oko desetak godina sa Mleiima radi odbrane
njegovih teritorija,tako da ostaje pitanje ta je narodni peva hteo i ovom pesmom da
kae.
Da, naravno, ne poklapaju se injenice, ali istrgnuta iz konteksta istorije, pria je
divna, pa recimo i aktuelna,a lik Strahinje fascinantan.
Literatura:
1.Jovan Dereti,Zlata Bojovi,Marija Mitrovi, Istorija narodne
knjizevnosti,Zavod za udzbenike,Beograd,2010.godine
2.Nada Milosevi Djordjevi,Pesma Banovi Strahinja,Kosovska
epika,Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd,1990.godine
3.Internet,www.wikipedia.com
www.maturski.org