You are on page 1of 125
JAVETI BEZ BOLESTI @ ishrana { leenje botesti presnom hranom @ 100 neobignih recepata U prevodu Miodraga Marinkovica BEOGRAD 2006. ISBN 86-84795.00-4 Nae orginal: Emst Gunter: "Lebendige Nahrung” Recenzent: Prof. de Duan Stankouie Scstozar Velkoué, nicionista orice: Surana Galoui lstacie: Vesna Kone Knmpjutesssog i aan: Modiag Marinkovd Stampa: Grafik alee “Galeb", amin Tiras 500 Inéavad: Miodiog Movinkovié 11050 Beoarad 22, Postans lah 20 Tel: (O11) 8341-400, email: miodrag@bisve net PoradPine: B301-800 ; BOES-£98 i O64/937944) Prettampavanieifotokopirane zabranjenc ‘Sue pra zadidava idavae GP - tarazsrvaawria y mySamtee fio Snorer Cyc, Hearn neq, epee Ticcri"bes polesti : ishrana 4 teeenje volests presnon frenon : Id neobienih feccroes [etme lett own ‘iodlags darimoviea. = Beogtac Moraniceiey. 2006 (Zeman © Oeled). = 288 Prevod dela: Lebendige Sahrung / F Ginter. Tiead 300," Str S014! Precgovor Dusan Stankavse, Svgtozar Yoljkovics = Sapopene uz teas, > Repisear ISIN 96-84795-02-4 4) espana «argon. b)_ Anrep ete) emg peter Conise Sas LolYSehsore SADRZAG Predgovor Pranania Predgovor autora it bolestan — iskustva rane reSava probiem raka 3. Raalitita jdlecenia 4. Za kakwu je hranu stvoren eovek? 5. Stete koje nastaju kuvanjem 6. Tetak fzichi rad i presna hrana 7. Pasterizacija unittava vrednost mleka 8. Zasto liudi danas duse dive? 9. Beli eer 10. Beli crni hie 11. Kuhiniska so 12. Zaito ne treba piti vruée napitke 13. Kiseline u maker tel 14. Ishrana presnom hranom, 15, Dodaci za presna jela 16, Receptt i jelounik Jelovnik 2a jednu sedmicu ... 17. Lekovite gladovanje 18. Presna firana i legenje bolestt 19. Iskustva u legenju raka 20. Ishrana male dece Dodatak (za éitaoce koji nisu ateisti) Povratak redovno ishrani pposle Brojsove “totalne terapije” Pogovor Dodatne napomene Domata sretsva za breu pomoé ‘Opiti indeks pojmova 12 4 15 3i 49 53 97 61 73 79 83 87 93, 95, 101 105, 123 155 71 179 203 213 220 225 229, 232 233 238 | BREE TNE SIS 4 Ko ne el vibe dalla radi sere za ‘paki bolet, ih ko ike ema vremena da Tua, wove) kj e,najednostavan, prakttan serpan natin bt infrmisan 0 fretod svarnog leenja malign al ‘iaogihdeugi prividnoneiletivih best, razvanom “Teta trai”. Knjiga podrazumeva servis". konaktiranje prevodiocem u slutaevima kado ij ba sve jst, Sov0m kajigom i ovim metodom bolesniks — uz sve uvazavanje— nije neophodan leka, er mote sim das zl, ‘@ Nastavak i zakjuda, “sag na tort” knjige ‘ive bez bolest Cane so posie ‘odueijenja pomenutom keigom postal pitanja eradavali eje za vim receptima {a ishranu presnom, 2ivom hranom inna je {Sdovoljeno ovom krjgom, wz novi 150 rece pata. laganie fe neposredno, xa upo- Trebljvo | zalo veoma blsko svakome od “pevilegovanit, Koi su realno zaiteesovani ‘akan natin dvota, Kejiga zaino olakSava taluky ukorst adikalne promene nating iairane. Opin uputstva a kijanjeeazietih ‘a semena i negovanje Zmske bate, K20 ‘ainogizvora sedseg povtéa tara “© U jednom poveru sknigom “Zaeavlje za Sve Wude" Pose velkog interesovanja poke Zao zane ahrane etna bolest pres ‘nom hranom, ukizala se poteba za kvalits rom zhrkor skustava ud Ko suse hari Fetiliwz pomoe pres hrane em ye ovom ‘malom krjigom wdovoljeno. Sim autor Jednom broju skustava dodao svoj sruina + praktienaobjsnjena. 113 shih primera Kao sredetvo populanizacije Gintetovog me: toda isha, ova kien je do Sada zasta nedostajala UVODNI DEO 5 PREDGOVOR ‘ovo nage doba, slofeno i puno rizika, narotito posle havarije AE « Cernobilju, za0stravaju se problemi hrane i ishrane Oni ofigledno moraju da budu predmet veée brige druftva nego do sada, Pritom objektivne analize pokazuju da nas jedino promene ponaganja u ovo} oblasti mogu osposobljavati da obezbedimo zdravije ~ sopstveno i buducih pokoljenia. A ono je najvece individualno i drustveno dobro — esnova napretka i blagostania, Tome ée doprinosii i knjige Emsta Gintera “Ziveti bbz bolest koja je 2a leatko vreme, na nematkom je- 2iku, dotivela 21 iadanje. Ova knjige nas ui kako da nna jednostavan i deloworan nagin poboljéamo ishranu i da se time Sitimo od bolesi civilzacie, pa ak koko da ishranom doprinesemo ialetenju bolest. Narotito je korisno #to ova knjga istiée potrebu jace orientacije napresnu hrenu. Stavite, ona prize precizan j ubedljiv prikaz prednosti presne hrane, kao i one koja se proizvodi u sister biodinamicke poljoprivrede, t. koja nije zagadena Hetnim hemi- kalijama. To je najvige u skladu s nagim fiziolo8kien pottebama js natom biolofkom gradom. {tovremeno, iste se nutnost da hrana bude Ho vete bicloske vrednost. Najveéi domel vecnost osvarue se u pomenutoj biodinamitkoj poljoprivredi, éiji je osnivat bio dr Rudolf Stainer (1861-1925), roden u Kralevch To upuéuje na obezbedenie tane plodnosti zmlita s poricia fiozofie predvidanja, nasuprot lzofiZekanja, Ho mati s primenom preteino organskh feriizatora 6 ZIVETI BEZ BOLESTI Time se obezbedule da zemljite sadrti sve minerale, uk- ljucujudi i mikzoelemente, pa i ultramikroelemente, kao to su selen, sicjum, Bor, arsen i dr. (C. F. Combs, dri 5. B. Combs, 1984, N. F. Nielson, 1984). Takvo ponaganje je u skladu isa zahtevom Alberta Ajnitaina da se “u ciju ostvarenja pravog napreika moramo testo vraéati nekim principima iz prirode”. U protimom, ako bismo i dalje zanemarivali odnose iemedu zembista | kwvaliteta proizvoda, te8ko bismo oildanjali bioloske nedostatke namimica, To narotito potvidvje nedavno otkriée uloge selena u nasem me: tabolizmu. Ovaj mikroelement je najjaéi antioksidans i pobava svojstva antikarcinogena. Tw zavisnost amedu hemijskog sastava zerljita | namimica poturduje i ot brige korelacje iamedu broja stogodisnjaka i osobina zembjéta u nekim podrudjima Kine: So bogatile zemljiste ‘mineralima, to vie stogodisnjaka. U knjizi s2 detalino objainjene sve vainije nepovol)- nosti industrjske hrane (5 termitkom} obradom, adi tivima i rafinisaniem) }, naroéito, kulinarskih postupaka, kojima se ova Ziva hrana ubjja uz neizbetmu manju il ‘veda promenu njenih najznatajnijh sastojaka, kao Sto su enzimi, vilamini i mineral. To ih Gini bioloski manje vrednima, Zato one ne mogu u potpunosti zadovoljavati fiioloske potrebe jjudskog organiza, Suitina obezbedenia zdraviia je, naime, po svemu sudedi, w osposabliavanjy organiza da koristi_sopstvene ‘edbrambene mehanizme, od kojih mine moiemo ni pribline da izmislimo nista efkasnije. Presna hrana je jedina koja tu imperativau potreby mode zadovaljavat. mst Ginter preponituje odredene namimice, 2a koje znamo da sadrée niz antioksidanasa i antikarcinogena, 1 kao sredstvo 2a olakanye islevenja od nekih bolesti,éak i cod onih pred kojima je medicina ponekad bespomoéns, Tu hrenu saéinjavaju vecinom presno vote i povrée, za- UVODN! DEO 7 tim Sita, zmevie | drugo. Ali, istte se da se ona mora dobijati ber primene hemizacije, ali ( bez uobicajenih Jaulinarskih tretiranja, 2nati i bez kuvanja, petenja i prienja. Po Fiali i sar. (1985) sve te namimice sadrée dosta i raznih antkarcinogena. Poito se zatenjem stvaraju slobodni radikali, koji su veoma Stetni, a ove namimice sadrée antioksidanse, jasno je da se ‘odabranom hranom, uprava kako preponituje E, Ginter. mogu ublaSavati i posiedice ozraéenosti il zratenija koje prouzrokuju radionuklidi, dospeli u nag forganizam, S druge strane, neutalisanje antigenctok sina, 80 se ovakvom hranom svakako bar delimizna postite, Korisi i zdravlju buduéih pokolienja. Eto, | to pokazije koliko delotvoma mote da bude besprekoma hhrana, narotito presna. U Anji istaknnuti nedostaci najée8ée upotrebliavanih, namimica — braina, Seéera i kuhiniske sol, holt proidaze iz rafinisanja, Data su i uputsiva o legenju niza bolest, uklucujuéi rak, diabetes, tegobe sa Zelucem i Dubrezima. Znagajna su uputstva i 9 ishrani male dece, § uno originalnih ideja i saveta, Dat je i spisak lekovitog bilja i lekovitih preparata. U tome kontekstu potveduiu se # porttina iskustva Kinika Birher-Benera s korgéenjer Presne hrane, u cilu pospefivanja izletenja mnogih dolest U svells Ginjenica koje sai Ginterova kanjiga jasnije nam je da bolesti ciulizacje nastaju kao poslediza prvenstveno nedostataka u na8oj hrant i ishrani, lz toga proiglaai da je protiv th bolest, od kojh je najopasnit Tak, najdelotvornija borba u smisly otklanjanja njhovih uuztoka. Uztok raka nedavno je otitiven zasiugom try cekipa nauénika na éelu ¢ profesorima D. Hanahanom, M, Barbacidam é T. Stoselom, nezavisno jedna od

You might also like