NACIONALNI STRATEKI PLAN RAZVOJA AKVAKULTURE ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.

GODINE
Programska polazita i ciljevi (saetak)
1. Programska polazita
Republika Hrvatska u obvezi je usvajanja Nacionalnog stratekog plana razvoja
akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine, iju izradu provodi i koordinira
Ministarstvo poljoprivrede. Izrada ovog plana znaajna je kako s aspekta
planiranja i pozicioniranja djelatnosti uzgoja riba i drugih vodenih organizama u
budunosti, tako i s aspekta ispunjavanja potrebnih uvjeta kako bi se osiguralo
uspjeno koritenje sredstava iz EU fondova namijenjenih ribarstvu u buduem
programskom razdoblju. Akvakultura je jedna od najbre rastuih aktivnosti u
proizvodnji hrane u posljednjih nekoliko godina, s prosjenom godinjom stopom
rasta od 6-8% godinje. Veina ovog rasta temelji se na porastu proizvodnje u
Aziji, dok ukupna proizvodnja u akvakulturi EU-27 (danas EU-28) kroz posljednje
desetljee stagnira. U 2010. godini, proizvodnja EU inila je svega 2,1% ukupne
svjetske proizvodnje uzgojenih organizama. Ipak, proizvodnja EU-27 nije
zanemariva, i iznosi oko 1,3 milijuna tona godinje. Istovremeno, uvoz proizvoda
ribarstva porastao je gotovo tri puta u posljednjih nekoliko godina, ukazujui na
mogunosti i potencijale europskog trita. Trenutna potronja na razini EU-27
iznosi oko 12 milijuna tona godinje, od ega se 60% uvozi. S obzirom da
akvakultura na razini EU ne uspijeva postii razine proizvodnje koje bi zadovoljile
potranju te je EU, kako bi potaknula razvoj ove djelatnosti, 2013. godine
predloila Strateke smjernice za odrivi razvoj EU akvakulture . Izrada
viegodinjeg nacionalnog stratekog plana razvoja akvakulture je obvezujua za
svaku dravu lanicu te se isti mora usvojiti najkasnije 6 mjeseci nakon stupanja
na snagu predmetne uredbe. U postizanju kljunih EU ciljeva, Hrvatska planira
nastaviti primjenu jasnih i jednostavnih procedura nunih za razvoj djelatnosti
akvakulture.
2. Akvakultura u RH - Prikaz stanja / SWOT
-Ukupna proizvodnja u akvakulturi
Ukupna proizvodnja u akvakulturi kree se oko 15.000 tona do 2006. godine kada
zahvaljujui porastu uzgoja tuna raste na preko 20.000 tona. Nakon toga uslijed
restrikcija ribolova tuna pada na 17. 19.000 tona, do konanih 13.916 tona
2012. godine. Slatkovodni uzgoj dosie maksimum od preko 7.000 tona 2008. i
2009. godine, nakon ega slijedi pad na 4.209 tona u 2012. godini. Ovaj pad
proizvodnje u uzgoju toplovodnih vrsta najveim je dijelom je samo posljedica
novog naina prikazivanja statistike, odnosno prikazana je iskljuivo riba koja je
plasirana na trite. U dijelu uzgoja hladnovodnih vrsta takoer se biljei pad, koji
se smatra realnim U ukupnom proizvodu akvakulture najvie je zastupljena
morska riba, i to 47%, dok slatkovodna riba predstavlja udio od 30%, te koljkai
od 23%.
Marikultura - stanje
Marikultura u RH ima dugogodinju tradiciju. Uzgoj bijele ribe zapoeo je na
ovom podruju meu prvima u Europi, i sada ve ima tradiciju od gotovo 40
godina. Uzgoj tuna takoer se u RH dogaa meu prvima u Europi, i to 90tih
godina prolog stoljea. U RH marikultura ukljuuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i
koljkaa. U 2012. godini registrirano je ukupno 144 uzgajivaa.
Ukupna proizvodnja u marikulturi u 2012. godini iznosila je 9707 tona, od ega
2453 t

lubina, 2173 t komare, 24 t hame, 37 kg zubaca, 3000 t daganja, 150 t

kamenica i 1907 t tune
Od vrsta u uzgoju dominiraju lubin (Dicentrarchus labrax), komara (Sparus
aurata) i atlantska plavoperajna tuna (Tunnus thynnus)
Proizvodnja lubina i komare kree se oko 5.000 tona godinje. Uzgoj se odvija u
plutajuim kavezima uz primjenu najmodernijih tehnologija i podrazumijeva
potpuno zatvoreni uzgojni ciklus, od kontroliranog mrijesta, do konzumnog
proizvoda. Uzgoj se odvija na podruju gotovo svih obalnih upanija, meutim
najvie je zastupljen na podruju Zadarske upanije. Glavnina uzgojene bijele ribe
plasira se na domae trite i trite EU (Italija). Tijekom posljednjih godina biljei
se stalni porast u proizvodnji ovih vrsta, zahvaljujui poveanju potronje na
domaem tritu, kao i stabilizaciji cijena na tritu EU. Proizvodnja mlai lubina i
komare odvija se u mrjestilitima na kopnu, i kree se oko
20.000.000 komada mlai godinje. Ova proizvodnja pokriva manje od 50%
stvarnih potreba instaliranih uzgojnih kapaciteta, pa se veliki dio mlai uvozi iz
Italije i Francuske. Uslijed toga namee se potreba izgradnje novih mrijestilita,
kao i modernizacije postojeih. Osim mlai uvozi se i hrana, to predstavlja
dodatno optereenje. Dosadanja proizvodnja bijele ribe jo uvijek nije dosegla
kapacitete koji bi bili isplativi za podizanje tvornice za proizvodnju hrane u RH.
Nedostatak odgovarajue obalne infrastrukture takoer se istie kao problem,
naime prostornim planovima ova podruja nisu dovoljno definirana, pa se
poduzimaju intenzivni napori da se problem im prije rijei. Jedna od mogunosti
daljnjeg razvoja uzgoja ovih vrsta je i uzgoj u zatvorenim recirkulacijskim
sustavima na kopnu, gdje se mogu obavljati uzgojne faze predrasta, ali i uzgoj do
konzumne veliine.
-Uzgoj plave ribe podrazumijeva uzgoj tuna (Thunnus thynnus) u plutajuim
kavezima na poluotvorenim i otvorenim podrujima srednjeg Jadrana, odnosno na
podruju Zadarske i Splitsko-dalmatinske upanije. Uzgoj se temelji na ulovu
manjih tuna iz prirode (8-10 kg) i njihovom daljnjem uzgoju do trine veliine (30
i vie kg). Proizvodnja se gotovo u cijelosti plasira na japansko trite. U proteklih
nekoliko godine biljei se stagnacija proizvodnje uslijed restriktivnih mjera ulova
tuna, i ne prelazi 2000 tona godinje. Poevi od 2015. godine oekuje se
poveanje ulovnih kvota, to bi trebalo doprinijeti ponovnom zamahu uzgoja.
Ukupni instalirani uzgojni kapacitet postojeih uzgajalita prelazi 7000 tona
godinje, to predstavlja ogroman neiskoriteni potencijal.
- Uzgoj koljkaa odvija se u proizvodnim podrujima na kojima provodi
kontinuirani dravni monitoring. U RH se uzgajaju dagnje (Mytilus
galoprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) i to tradicionalnim tehnologijama
uzgoja na plutajuim parkovima. Uzgoj kamenica se najveim dijelom odvija na
podruju Malostonskog zaljeva i Malog mora, dok se dagnje najvie uzgajaju na
podruju zapadne obale Istre, ua rijeke Krke i Novigradskog mora. Uzgoj se
temelji iskljuivo na sakupljanju mlai iz prirode, odnosno ne postoje mrjestilita
za koljkae. Godinje se proizvodi oko 3.000 tona daganja i oko 150 tona
kamenica. Ne postoje mrijestilita za koljkae, tako da se namee potreba
izgradnje i usvajanja potrebnih tehnologija za proizvodnju mlai kamenice i
drugih komercijalno isplativih vrsta. Zadravanje tradicionalnog naina uzgoja
kamenica u Malostonskom zaljevu predstavlja izazov za dodavanje vee
vrijednosti konanom proizvodu, dok uzgoj daganja zahtjeva uvoenje novih
tehnologija.
-Na podruju Liko-Senjske upanije postoje dva uzgajalita za uzgoj kalifornijske
pastrve u moru na kojima se odvijala pokusna proizvodnja, te se planira
pokretanje uzgoja na jo tri dodatne lokacije. Do sada nije zabiljeena
komercijalna proizvodnja, meutim poduzimaju se potrebni koraci u svrhu

osiguravanja potrebnih lokacija za potrebe zatvaranja kompletnog ciklusa uzgoja,

od mrijesta do konzuma.
-U ukupnoj marikulturi RH postoji vie zajednikih problema, bez obzira o kojoj se
vrsti uzgojnog organizma radi, a to je prvenstveno nedostatak odgovarajuih
lokacija za uzgoj. S ciljem osiguravanja potrebnog prostora i izbjegavanja
moguih konflikata u osjetljivim obalnim podrujima RH je propisala posebne
kriterije za definiranje zona na kojima se planira obavljanje djelatnosti
marikultureNadalje, kako u uzgoju bijele ribe, tako i u uzgoju koljkaa, vidljiva je
nedovoljna diversifikacija proizvoda i vrsta i uzgoju, te je u cilju poveanja
konkurentnosti neophodno uloiti potrebne napore u uvoenje novih vrsta u
uzgoj, kao i u dodavanje vrijednosti konanom proizvodu. U tom smislu
neophodna je direktna suradnja sa znanstvenim institucijama, odnosno potrebno
je planirati istraivanja koja e biti osmiljena u skladu sa potrebama sektora.
Tablica 2.: SWOT analiza marikultura
Prednosti
Povoljni okolini uvjeti
Tradicija u uzgoju
Proizvodi visoke prehrambene vrijednosti
Sva uzgajalita udovoljavaju standardima zatite okolia i prirode
Doprinos zapoljavanju
Postojanje jasnog zakonodavnog okvira
Mogunost trajnog opskrbljivanja trita ujednaenom koliinom i kvalitetom
proizvoda
Blizina glavnih trita (EU) (povoljni ekonomski i okolini faktori low carbon
footprint)
Vea kvaliteta proizvoda u odnosu na konkurenciju zbog specifinosti
Jadranskog mora
Slabosti
Nedostatni kapacitet postojeih mrjestilita
Slaba diversifikacija vrsta i proizvoda
Uvoz opreme, mlai i hrane
Slabo razvijena obalna infrastruktura
Nedefinirani minimalni standardi kvalitete proizvoda
Nedostatak dugorone razvojne strategije
Nepostojanje organizacija proizvoaa
Nedostatak marketinke strategije
Nedostatak suradnje sa potroaima
Nedjelotvoran sustav prikupljanja podataka
Nedovoljna suradnja znanosti i sektora
Nedostatak primijenjenih znanstvenoistraivakih projekata
Nedovoljno razvijeni uvjeti rada s aspekta sigurnosti
Niska razina konzumacije ribljih proizvoda na tritu RH, te nepovjerenje prema
ribi iz uzgoja
Administrativne prepreke i tromost administracije
Nepostojanje kriterija za smjetanje djelatnosti na kopno
Ogranienja za provedbu lijeenja ribe u uzgoju
Nedostatak uzgojno selekcijskog rada
Nemogunost koritenja ljekovite hrane za ribe
Nizak nivo strune osposobljenosti
Nedostatak preradbenih kapaciteta i proizvodnje proizvoda s veom dodanom
vrijednou
Ne postojanje brandiranja i licenciranja proizvoda

Prilike
Mogunosti edukacije strunih kadrova
Raspoloivost prostora za daljnji razvoj uz primjenu naela Integriranog
upravljanja obalnim podrujem
Doprinos razvoju otonih zajednica
Diversifikacija proizvodnje kroz uzgoj novih vrsta i razvoj novih proizvoda i
tehnologija te povezivanje sa sektorom prerade
Uspostava recirkulacijskih sustava uzgoja (RAS) na kopnu
Razvoj organskog i ekolokog uzgoja ribe
Poveanje potranje visokokvalitetnih i okolino prihvatljivih proizvoda
Dostupnost fondova EU
Otvaranje novih trita pristupanjem u EU te razvoj domaeg trita
Uvoenje tehnika upravljanja kvalitetom
Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe i koljkaa iz uzgoja
Proizvodnja industrijske riblje hrane
Prijetnje
Kompeticijski konflikti u prostoru
Rastui trokovi
Restrikcije u ulovu tune to rezultira smanjenom aktivnou u uzgoju tuna,
uzrokujui negativne socio-ekonomske uinke
tete od predatora
Niska otkupna cijena
Uvoz jeftinih, manje kvalitetnih proizvoda iz treih zemalja
Rast cijene proizvodnje zbog sve stroih zahtjeva u pogledu zatite prirode i
okolia, higijene i sigurnosti
Nedostatak institucija za poslovni razvoj te nedostatno financiranje
Nemogunost obnove koncesije za koritenje pomorskog dobra
Ogranienja djelatnosti unutar zatienih podruja

Slatkovodna akvakultura stanje

Uzgoj slatkovodnih vrsta riba obavlja se u RH na dva naina, kao uzgoj
toplovodnih (ciprinidnih, aranskih) i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih,
pastrvskih) vrsta. Najznaajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su aran (Cyprinus
carpio) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss).
U 2012. godini ukupno je bilo registrirano 49 uzgajivaa slatkovodne ribe. Ukupna
proizvodna povrina aranskih ribnjaka iznosila je u 2012. godini 10.650 ha, a
pastrvskih 49.897 m2.
Uzgoj aranskih vrsta tradicionalno se odvija na aranskim ribnjacima, koji se u
pravilu
prostiru na nekoliko stotina hektara. Uzgoj ciprinidnih vrsta veinom
podrazumijeva kontrolirani uzgoj arana (Cyprinus carpio) u monokulturi ili
polikulturi s drugim vrstama, od kojih su najzastupljenije bijeli amur
(Ctenopharyngodon idella), sivi glava (Hypophthalmichthys nobilis), bijeli glava
(Hypophthalmichthys molitrix), som (Silurus glanis), smu (Stizostedion
lucioperca), tuka (Esox lucius) i linjak (Tinca tinca). Proizvodnja je u najveoj
mjeri poluintenzivna, pri emu se uz prirodnu hranu, koja nastaje u ribnjaku
biolokim procesima, riba dohranjuje i dodatnom hranom, najee itaricama
(kukuruz, penica, ra, jeam). Proizvodni ciklus u aranskom uzgoju u pravilu
traje tri godine.
-Uzgoj pastrvskih vrsta uglavnom se odvija u betonskim bazenima s protonim
sustavima koji omoguuju viestruku izmjenu vode. Pastrvski ribnjaci su
uobiajeno smjeteni u gorskim i planinskim podrujima RH, koja obiluju brzim

vodotocima s dovoljnom koliinom hladne vode visoke kakvoe, kao preduvjetom

za ovu vrstu proizvodnje. Uzgoj hladnovodnih vrsta se temelji na kontroliranom
mrijestu, s proizvodnim ciklusom od oko 2 godine. Proizvodnja je intenzivna,
budui da je prirodna hrana zanemariva, te se hranidba temelji na izbalansiranoj
kompletnoj industrijskoj hrani. Glavnina proizvedene slatkovodne ribe
namijenjena je domaem tritu, iako se posljednjih godina dobar plasman
ostvaruje i na tritu EU (Italija, Njemaka, Maarska, i dr.). Znaajno
tradicionalno trite za hrvatske proizvoae slatkovodne ribe su bile i zemlje
regije, poput Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Ukupna
proizvodnja slatkovodne ribe iznosila je u 2012. godini 4.209 tona, pri emu se
najvea koliina proizvedene konzumne ribe odnosila na arana (2.484 tona) i
pastrvu (1.000tona). Kroz posljednje desetljee ukupna proizvodnja slatkovodne
ribe kretala se od oko 4.200 do preko 7.000 tona. U 2011.godini biljei se
znaajniji porast proizvodnje u odnosu na 2010. godinu, prvenstveno zbog
poveanja proizvodnje aranskih vrsta, dok je u 2012. godini zamjetan pad
proizvodnje, i to uslijed znaajnijeg pada proizvodnje kalifornijske pastrve. Ovaj
pad proizvodnje djelomino je posljedica nepovoljnih klimatskih prilika u
prethodnim godinama (sua tijekom 2010. i 2011. godine. Posljednjih je godina u
RH zamjetna pojava brojnih malih ribnjaka (uglavnom ispod 1 ha), koji se nalaze u
okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, najee upotpunjujui njihovu
osnovnu djelatnost, i mahom su specijalizirani za uzgoj jedne kategorije ribe, i to
uglavnom konzumne, ili za aktivnosti portskog ribolova. U narednom razdoblju
se predvia potpuna uspostava pravnog okvira za registraciju malih (obiteljskih)
ribnjaka, iji se potencijal prvenstveno ogleda u obogaivanju ugostiteljskoturistike ponude ruralnih podruja te doprinosu razvoju seoskog turizma.
Sukladno EU propisima i smjernicama toplovodni (aranski) ribnjaci predstavljaju
podruja velike prirodne vrijednosti. Rije je o prostranim aranskim ribnjacima
smjetenim u kontinentalnom dijelu RH, uglavnom u podruju veih rijenih
tokova . Nadalje, za poveanje proizvodnje slatkovodne ribe nuno je
unaprjeenje i uvoenje novih uzgojnih tehnologija, te diversifikacija vrsta i
aktivnosti s ciljem dodavanja nove vrijednosti krajnjem proizvodu. U tom je
pogledu, a s ciljem poveanja konkurentnosti proizvoaa, nuna suradnja
industrije i znanosti te provoenje ciljanih istraivanja, iji e se rezultati moi
izravno primijeniti u proizvodnji. S obzirom na nedovoljnu istraenost trita, kako
domaeg tako i europskog, namee se potreba uspostave uinkovite
komunikacije s potroaima, dok je bolja organiziranost unutar sektora u smislu
uspostave organizacije proizvoaa, preduvjet za uspjean plasman proizvoda na
zajednikom tritu i daljnji razvoj djelatnosti slatkovodne akvakulture u RH.
Prednosti
Povoljni okolini uvjeti i kakvoa vode
Tradicija u uzgoju
Proizvodnja hrane visoke prehrambene vrijednosti
Doprinos zapoljavanju
aranski ribnjaci predstavljaju znaajna stanita za divlje vrste i doprinose
ouvanju bioloke raznolikosti
Mogunost trajnog opskrbljivanja trita ujednaenom koliinom i kvalitetom
proizvoda
Mogunost proizvodnje iroke palete proizvoda vee dodane vrijednosti
Mogunost diversifikacije proizvodnje (potona pastrva., lipljan, mladica itd..)
Komplementarnost s okolinim uvjetima i drugim djelatnostima (sport, turizam
itd)

Slabosti
Potreba za uspostavom odgovarajueg zakonskog okvira
Nedostatak kriterija za smjetanje djelatnosti u prostor
Zastarjela tehnologija uzgoja i prerade
Slaba diversifikacija vrsta i proizvoda
Neujednaena kvaliteta i nedovoljna koliina dostupne vode u pojedinim
razdobljima proizvodnog ciklusa
Visoki fiksni trokovi
Neistraeno domae trite
Nedefinirani minimalni standardi kvalitete proizvoda
Neregistrirani mali (obiteljski) ribnjaci
Nepostojanje organizacija proizvoaa
Administrativne prepreke
Nizak nivo strune osposobljenosti
Nedovoljna suradnja sa znanou I nedostatak primijenjenih
znanstvenoistraivakih projekata
Niska potronja i nedovoljna informiranost potroaa
Nedostatak preradbenih kapaciteta
Ovisnost o uvozu hrane
Nedostatak brendiranja i licenciranja proizvoda
Prilike
Raspoloivost prostora za uzgoj
Diversifikacija proizvodnje kroz uzgoj novih vrsta i razvoj novih proizvoda i
tehnologija te povezivanje sa sektorom prerade
Razvoj ekolokog uzgoja
Otvaranje novih trita pristupanjem u EU te razvoj domaeg trita
Mogunosti edukacije strunih kadrova
Dostupnost fondova EU
Uvoenje tehnika upravljanja kvalitetom
Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe iz uzgoja
Doprinos zatiti okolia i ouvanju bioraznolikosti
Doprinos razvoju ruralnih podruja kroz diversifikaciju aktivnosti na
uzgajalitima (ruralni turizam, lov, ribolov, i dr.) te kroz uspostavu okvira
upravljanja za male (obiteljske) ribnjake
Prijetnje
Raspoloiva koliina i kvaliteta vode
Prijenos bolesti
tete od predatora
Niska otkupna cijena
Uvoz jeftinih, manje kvalitetnih proizvoda iz treih zemalja
Rast cijene proizvodnje zbog sve stroih zahtjeva u pogledu zatite prirode i
okolia, higijene i sigurnosti hrane
Degradacija prirode i okolia
Nedostatak institucija za poslovni razvoj te nedostatno financiranje

Opi ciljevi

Jaanje drutvenog i poslovno-politikog okruenja za razvoj akvakulture

Poveanje ukupne proizvodnje na 54.000 tona uz potivanje naela
ekonomske, socijalne i ekoloke odrivosti
Poveanje nacionalne potronje proizvoda akvakulture
Poveanje zaposlenosti u akvakulturi uz doprinos razvoju lokalnih zajednica

1. Opi prioriteti:
Pojednostavljenje administrativnih postupaka
Osiguranje odrivog razvoja i rasta kroz koordinirano prostorno planiranje i
osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj, te lokacija za prateu infrastrukturu
Zoniranje rijenih slivova i morskih podruja za uzgoj riba i koljkaa radi
osiguranja slijedivosti kontrole kretanja
Osiguravanje odgovarajue koliine i kvalitete vode za uzgoj
Utvrivanje i provoenje protokola u cilju prevencije i kontrole bolesti te
dobrobiti akvatinih ivotinja u uzgoju
Poveanje konkurentnosti, certifikacija, brendiranje, ekoloki uzgoj
Razvoj domaeg trita, marketinke strategije i promocija proizvoda
akvakulture ukljuujui unaprjeenje komunikacije sa potroaima
Diversifikacija proizvodnje i uvoenje novih vrsta u uzgoj
Unaprjeenje suradnje industrije sa znanstvenim i istraivako-razvojnim
institucijama
Primjena ekoloki prihvatljivih tehnologija
Zatita i naknada teta od predatora
Omoguavanje uzgoja drugih vodenih organizama, osim riba i koljkaa
Osiguranje organizama u uzgoju
Osnivanje organizacija proizvoaa
Kontinuirana opa edukacija i informiranje sudionika u akvakulturi uz posebnu
brigu za zdravlje i dobrobit akvatinih ivotinja, uz jaanje uloge savjetodavnih
usluga
Unaprjeenje sustava prikupljanja podataka
Unaprjeenje sigurnosti na radu
2. Morska akvakultura
Cilj: Poveanje ukupne proizvodnje na 18.000 tona bijele ribe, minimalno 2.000
tona plavoperajne tune i 5.000 tona kalifornijske pastrve uzgojene u moru, uz
potivanje naela ekonomske, socijalne i ekoloke odrivosti
Mrijestilita bijele ribe
Cilj: Poveanje proizvodnje na 40.000.000 komada mlai uz potivanje naela
ekonomske, socijalne i ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih mrjestilita
Izgradnja novih mrjestilita i predrasta na kopnu
Selekcijski rad
Uzgajalita bijele ribe
Cilj: Poveanje proizvodnje na 18.000 tona uz potivanje naela ekonomske,
socijalne
i ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih uzgajalita
Uspostava novih uzgajalita
Razvoj i uvoenje novih uzgojnih tehnologija
Razvoj i uvoenje recirkulacijskih sustava (RAS) uzgoja na kopnu
Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu
Unaprjeenje kvalitete proizvoda
Smanjenje negativnih utjecaja uzgojnih aktivnosti na prirodu i okoli
Uzgoj u polikulturi
Pojednostavljenje postupka odobravanja uzgoja alohtonih vrsta

 Poveanje proizvodnje na postojeim lokacijama uz zadravanje ili smanjivanje

intenziteta utjecaja na okoli
Uzgajalita tuna
Cilj: Optimizacija proizvodnje ovisno o ribolovnim kvotama, odnosno
zootehnikim i
trinim mogunostima
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih uzgajalita
Modernizacija i uvoenje novih tehnologija uzgoja
Uzgajalita kalifornijske pastrve u moru
Cilj: Proizvodnja 5.000 tona uz potivanje naela ekonomske, socijalne i
ekoloke
odrivosti
Prioriteti:
Razvoj i uvoenje uzgojne tehnologije
Uspostava novih uzgajalita
Mrijestilita koljkaa
Cilj: Proizvodnja minimalno 20.000.000 komada mlai koljkaa uz potivanje
naela
ekonomske, socijalne i ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Izgradnja mrjestilita za koljkae
Usvajanje tehnologije za proizvodnju mlai europske plosnate kamenice
(Ostrea
edulis), jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i drugih vrsta koljkaa
Uzgajalita koljkaa
Cilj: Poveanje proizvodnje na 16.000 tona uz potivanje naela ekonomske,
socijalne
i ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Uspostava novih uzgajalita
Uspostava kontrole ispusnih voda na podrujima za uzgoj koljkaa
Unaprjeenje tehnologija uzgoja kamenica i dagnji
Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu
Izgradnja centara za distribuciju i proiavanje
Utvrivanje zona mrijesta kamenica i unapreenje tehnologije prikupljanja
mlai
iz prirode
Uspostava sustava za naknadu u sluaju privremene obustave izlova, iskljuivo
iz
razloga zatite javnog zdravlja

3. Slatkovodna akvakultura

Cilj: Poveanje ukupne proizvodnje na 13.000 tona uz potivanje naela

ekonomske,
socijalne i ekoloke odrivosti
Mrijestilita i rastilita toplovodnih vrsta
Cilj: Poveanje proizvodnje mlai uz potivanje naela ekonomske, socijalne i
ekoloke odrivosti

Prioriteti:
Izgradnja novih mrjestilita i rastilita
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih mrjestilita i rastilita
Selekcijski rad
Uzgajalita toplovodnih vrsta
Cilj: Poveanje proizvodnje na 10.000 tona uz potivanje naela ekonomske,
socijalne
i ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih uzgajalita
Uspostava novih uzgajalita
Unaprjeenje i uvoenje novih tehnologija uzgoja
Osiguravanje odrivosti unutar zatienih podruja
Izgradnja pratee infrastrukture
Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu i diversifikaciju aktivnosti
(multifunkcionalna ribnjaarstva)
Rekonstrukcija postojeih zaputenih ribnjaka
Selekcijski rad
Mrijestilita hladnovodnih vrsta
Cilj: Poveanje proizvodnje mlai uz potivanje naela ekonomske, socijalne i
ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih mrijestilita
Izgradnja novih mrijestilita
Uzgajalita hladnovodnih vrsta
Cilj: Poveanje proizvodnje na 3.000 tona uz potivanje naela ekonomske,
socijalne i
ekoloke odrivosti
Prioriteti:
Modernizacija i rekonstrukcija postojeih uzgajalita
Uspostava novih uzgajalita
Unaprjeenje i uvoenje novih tehnologije uzgoja
Izgradnja pratee infrastrukture
Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu i diversifikaciju aktivnosti