Professional Documents
Culture Documents
1 Egdeahdafgasga
1 Egdeahdafgasga
"Prometej"Banja Luka
OSNOVI SAOBRAAJA I
TRANSPORTA
Tema: OSNOVE TRANSPORTA
Literatura:
[1] Simovi, T., Osnove Integralnog transporta, Skripta, Mainski fakultet Kraljevo,
2009.
[2] Davidovi, B., Gaji, V., Tehnologije kombinovanog transporta, Visoka tehnika
kola strukovnih studija, Kragujevac, 2008.
[3] Mlinari, T., Robno transportni centri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2013.
[4] Perii, R., Savremene tehnologije transporta I i II, Saobraajni fakultet Beograd,
1994/95.
[5] Zeevi, S., Robni terminali i robno transportni centri, Saobraajni fakultet
Beograd, 2006.
Od 51 do 60 ocena 6
Od 61 do 70 ocena 7
Od 71 do 80 ocena 8
Od 81 do 90 ocena 9
Od 91 do 100 ocena ODLIAN IZUZETAN 10!
Osnovni pojmovi
Polazei od samog imena, latinske reci transportus, moe se rei da re
transport u sutini znai prenoenje ili prevoenje putnika i robe. To znai
da transport predstavlja prevoz robe ili putnika izmeu eleznikih ili
drumskih stanica, aerodroma ili luka i meusobno.
Transport kao deo privrede predstavlja, u sutini skup saobraajnih
sredstava i puteva, kao i prateih sistema, opreme i ureaja neophodnih za
nesmetano odvijanje procesa transporta.
Saobraajna sredstva ine automobili, prikolice, poluprikolice (drumski
saobraaj), lokomotive i vagoni (elezniki saobraaj), brodovi, bare
(vodeni saobraaj), avioni (vazduni saobraaj).
Saobraajni putevi su putevi specijalne namene za odgovarajua vozila
(putovi, pruge, reke...).
Prateu saobraajnu infrastrukturu ine teretne i putnike stanice,
terminali, utovarno-istovarne stanice, servisna i remontna mesta, sredstva
veza i signalizacije itd.
Osnovni pojmovi
Kao to je reeno, ekonomski znaaj transporta sastoji se u
obezbeivanju razvoja, veza i koordinaciji aktivnosti svih privrednih sektora.
Socioloki znaaj transporta sastoji se u zapoljavanju velikog broja ljudi,
boljem kvalitetu ivota, poveanju proizvodnje, iskorienju vremena i si.
Kulturoloki znaaj transporta ogleda se u samom transportu, jer je i
transport sam po sebi element kulture (turizam, putovanja, upoznavanja sa
kulturama raznih naroda i civilizacija).
Politiki znaaj transporta ogleda se kroz injenicu da se transportom
razreavaju svi operativni ciljevi i, eventualne, krizne situacije jedne zemlje.
Nauni znaaj transporta manifestuje se kroz potrebu usavravanja
transporta i aktivnosti na tom planu.
Odbrambeni znaaj transporta sastoji se u mogunosti da se tokom
vojnih operacija blagovremeno obavljaju premetaji ljudstva i opreme.
Kao to se vidi, transport je strateki vaan kompleks, koji u znaajnoj meri,
po razliitim kriterijumima, odslikava snagu jedne drave.
Tehnologije transporta
Tehnologija transportnog procesa predstavlja skup
razliitih operacija, sa ciljem da se obezbedi neprekidni
transportni lanac. Kod klasinog transporta svaki
posebni deo transporta ima sopstvenu tehnologiju, to
ne omoguuje usklaivanje u cilju obezbeenja
integralne transportne usluge.
Osnovna karakteristika klasinog transporta jeste
nepostojanje jedinstvenog transportnog suda, odnosno
standardizovane tovarne jedinice, koja kod integralnih
sistema transporta predstavlja osnovni integrum
transportnog lanca.
Podela drumskih
vozila
komadna roba,
rasuta roba,
tena roba,
gasovita roba.
Komadna roba
Pod komadnom robom podrazumeva se roba koja se pojavljuje u
jedinici koja se moe brojati. Pri ovome, postoje izvorno komadne
robe (kao to su koulja, pantalone, par cipela, elektrini poret,
televizor i slino) i robe koje u svom izvornom stanju mogu biti
tene, gasovite, rasute (praskaste, zrnaste i si.) a koje se
pakovanjem u odgovarajuu ambalau dovode u komadni oblik.
Asortiman komadne robe koja se moe pojaviti je izuzetno irok.
Takoe, i pojavni oblici robe po svojim relevantnim karakteristikama
mogu biti do te mere razliiti, da je praktino nemogue odrediti
uzak broj reprezentanata koji e je pokrivati u celosti. Te razlike se
odnose na:
teinu (od nekoliko grama do vie tona),
oblik (ipka, prizma, valjak, lopta, nepravilan itd.),
hemijski sastav (vrlo raznolika, sa aspekta skladitenja homogena i
nehomogena),
gabaritne dimenzije,
otpornost na spoljanje uticaje (otporna, delimino otporna,
neotporna).
Rasuta roba
Pod rasutom robom podrazumeva se roba koja se pojavljuje kao rastresit
materijal, sa glavnom karakteristikom da se moe grabiti ili sipati.
Rasuta roba po pravilu se pojavljuje kao masovna, dakle prisutna u velikim
koliinama, a po strukturi moe biti krupnije ili sitnije granulacije.
Rasuti materijali, u odnosu na komadne, tene i gasovite, poseduju niz
specifinosti koje, otuda, podrazumevaju primenu specijalizovanih
tehnologija za manipulaciju, transport i skladitenje. Naime, pojavni oblik
vrstih komadnih materijala, obezbeuje relativno laku manipulaciju i
korienje irokog spektra opreme u procesu skladitenja, sa ciljem da se
skladite to bolje iskoristi.
Preuzimanje ovih materijala iz procesa koji prethode i njihovo predavanje
procesima koji se realizuju nakon skladitenja, po pravilu ne stvara vee
tekoe. Sline konstatacije se odnose i na tene i gasovite materijale. Oni
su, po pravilu, smeteni u odgovarajue sudove, kojima se, ukoliko je to
potrebno, manipulie na slian nain kao sa vrstim komadnim robama,
to znai bez veih problema. Prevoenje ovih materijala iz jedne faze
procesa u drugu (dovoenje materijala iz faze skladitenja u fazu potronje,
na primer) ostvaruje se korienjem relativno jednostavne opreme, koja
odgovara irokom asortimanu materijala.
Tena roba
Tena roba, kada se posmatra kao pojavni oblik tereta u procesima skladitenja,
pretovara i transporta, oznaava razliite vrste materija u tenom agregatnom
stanju koje se uvaju u skladinim rezervoarima, pretovaraju sistemima
cevnog transporta i transportuju u cisternama.
Dakle, pojam tenih roba ne odnosi se na ambalairane tenosti koje se, prema
pojavnom obliku, svrstavaju u neku od komadnih roba. Tene terete koji se kao
takvi, to znai u svom prirodnom stanju pojavljuju kao zahtev za realizaciju
skladino-pretovarno-transportnih operacija, obino karakterie masovnost,
odnosno prisustvo velikih koliina.
Tehnologija realizacije kako skladinih, tako i procesa transporta i pretovara
specifina je i podrazumeva primenu specijalizovanih sistema i opreme
namenjene radu sa fluidima. Tipino za tene robe je i to da se po pravilu radi o
opasnim materijama (zapaljive tenosti: nafta i njeni derivati, otrovne ili
korozivne materije: kiseline, baze... i si.) za koje vae posebni uslovi uvanja,
manipulacije i transporta, koji imaju za cilj minimizaciju rizika od pojave
akcidenata sa neeljenim posledicama.
Oigledan primer, koji najreitije govori u prilog da tene robe po pravilu pripadaju
kategoriji opasnih materija, predstavljaju derivati nafte koji predstavljaju jednu
od, u odnosu na koliinu i zastupljenost, najmasovnijih tenih roba, koja uz to
poseduje izraenu poarnu opasnost.
Gasovita roba
Robe u gasovitom agregatnom stanju - gasovi, s obzirom na malu gustinu, u
procesima skladitenja, pretovara i transporta pojavljuju se uvek u nekom
od sledeih oblika: komprimovani, utenjeni ili smrznuti gasovi, sa ciljem da
se time povea koliina gasa u jedinici zapremine, a time omogui
racionalnije korienje ovih materija.
Slino tenim robama, s obzirom da je i kod ovog pojavnog oblika re o fluidima,
tehnologija realizacije kako skladinih, tako i procesa transporta i pretovara
je specifina i podrazumeva primenu specijalizovanih sistema i opreme.
Meutim, za razliku od tenih roba koje, iako najveim delom jesu, ne
pripadaju ba sve kategoriji opasnih materija, gasovite robe se uvek
svrstavaju u kategoriju opasnih. Takav tretman posledica je prethodno
ve iznete injenice da se gasovite robe u prometu sreu iskljuivo kao
komprimovane, utenjene ili smrznute.
Pakovanje roba
ovek je u razmeni dobara uvek teio neem novom, sve dok nije doao
do dananje savremene distribucije roba. Traio je reenja koja e mu
olakati dostavu i prodaju proizvoda i unaprediti tehnologiju rukovanja,
transporta i skladitenja, naine izlaganja proizvoda u trgovini i dr.
Sve ovo je uslovilo nastanak ambalae i pakovanja. Razvoj ambalae i
tehnologije pakovanja uslovljen je i uzajamno povezan sa razvojem
sistema distribucije dobara. Distribucija proizvoda poinje i zavrava se
pakovanjem i raspakivanjem.
U principu, u procesima distribucije sreu se tri vrste ambalae:
potroaka ambalaa,
komercijalna ambalaa,
transportna ambalaa.
Tipini oblici ambalae mogu biti: sanduci, bale, burad, vree, kese, boce, staklenke
(tegle), konzerve, aerosol, tube, folije i dr.
Za izradu ambalae koriste se razliiti materijali: papir, metal, drvo, staklo, tekstil,
plastika, alu-folija, plastina folija i dr. Takoe, ambalaa moe biti od kombinacije
razliitih materijala (kompleksna ambalaa). Pri ambalairanju pojedinih vrsta robe
koriste se i neki drugi pomoni materijali (kao trake i sl.) ijom primenom se dobijaju
buntovi ili bale.
Papirna ambalaa
Za izradu ambalae koriste se obian, specijalni i natron papir, talasasti karton i vieslojni
karton.
Metalna ambalaa
Za izradu metalne ambalae koriste se razliiti metali i legure. Ova vrsta ambalae ima
izvanredne fizike osobine, a nedostatak nekih je nedovoljna hemijska otpornost,
podlonost koroziji, vea masa i cena u odnosu na papirnu, drvenu, plastinu i
tekstilnu ambalau.
Drvena ambalaa
Za izradu drvene ambalae koristi se rezana graa etinara i liara, po pravilu jeftinije
vrste, kao i proizvodi prerade drveta (per ploa, furniri i dr.).
Drvena ambalaa se pojavljuje u razliitim oblicima i po pravilu je nepovratna, odnosno
za jednokratnu upotrebu.
Staklena ambalaa
Staklo ima iroku primenu u izradi potroake i komercijalne ambalae. Ima
veliku hemijsku otpornost, ne stvara toksine proizvode, ne daje miris,
otporno je na atmosferske uticaje i nepropustljivo je za mikroorganizme,
gasove i tenosti.
Osnovni nedostatak je laka lomljivost, relativno velika teina i slaba zatita od
uticaja suneve svetlosti.
Prema veliini, staklena ambalaa moe klasifikovati u tri grupe.
Osim za pojedine robe (kisela voda, osveavajua pia i si.), ova ambalaa je
po pravilu nepovratna.
Tekstilna ambalaa
Tekstilna ambalaa se proizvodi od vlakana biljnog, ivotinjskog i sintetikog
porekla. Od ove ambalae proizvode se uglavnom vree razliitih dimenzija,
razliite gustine tkanja sa razliitim nainom vezivanja i zatvaranja, stoje
predmet posebnih standarda.
Ova ambalaa je po pravilu nepovratna.
Plastina ambalaa
zahvaljujui svojim specifinim osobinama, plastina ambalaa je vrlo brzo osvojila
trite. Ona se relativno lako proizvodi, sa malim utrokom energije i vremena,
poseduje mogunost postizanja specifinih svojstava, najrazliitijih oblika i
dimenzija (to nije uvek sluaj sa ostalim materijalima). Tipini oblici ambalae
od plastinih masa su boce, gajbe, korpe, baloni, kante, burad i dr., a od folija se
proizvode tube, vree i sl.
Po pravilu se koristi kao nepovratna ambalaa.
Kombinovana ambalaa
Razvoj novih materijala i potrebe racionalizacije procesa pakovanja doveo je do
pojave novih oblika, odnosno kombinovane ambalae koja je nastala spajanjem
kartonske i plastine ambalae koji polako potiskuje konvencionalne oblike
kartonske ambalae. Ona se izvodi od kartonske podloge sa niskim bonim
stranicama u koju se slau manje jedinice proizvodnog pakovanja, preko kojih se
postavlja navlaka od termoskupljajue folije. Nakon zagrevanja, ova folija se
skuplja za oko 30%, ime se dobija veoma kompaktna jedinica, sa daleko boljim
mehanikim osobinama u odnosu na kartonske kutije. Takoe, plastina folija
prua mnogo bolju zatitu od vlage, krae, postie atraktivniji izgled jedinice
pakovanja, a pri tome primena ove vrste pakovanja obezbeuje nie logistike
trokove.
Proces primene ovog tipa ambalae se po pravilu izvodi na automatizovanim
mainama.
Trokovi pakovanja
Sutina standardizacije
Razvoj drutva i drutvenih odnosa pratio je i razvoj
standarda. to se drutvo vie razvijalo, razvijali su se i
standardi.
Standardizacija predstavlja aktivnost na svoenju
mnogih oblika proizvoda na najmanji broj tipinih
obrazaca (standarda) odreenog kvaliteta, forme,
razmera, teine, uz istovremeno normiranje,
prilagoavanje odreenom uzorku i sl.
Pojam standarda predstavlja normu, obrazac, pravilo,
odnosno tipini primerak tj. tipini oblik proizvoda.
Ciljevi standardizacije
Osnovne ciljeve standardizacije definisao je Komitet za
prouavanje principa standardizacije pri ISO
(STACO).
Ciljevi savremene standardizacije su:
uproavanje
sporazumevanje
opta ekonominost
bezbjednost, zdravlje i zatita ivota
zatita interesa potroaa (korisnika) i interesa drutva
omoguavanje optimizacije neprekidnosti lanca
snabdevanja i dr.
Modul za pakovanje
Utvrivanjem modula za pakovanje dimenzija
400 x 600 mm utvren je zajedniki imenitelj za
ISO palete dimenzija 800 x 1200 mm i 1000 x
1200 mm
Umnoavanjem ili deljenjem osnovnih dimenzija
modula od 400 x 600 mm dobijaju se nominalne
dimenzije za transportna pakovanja koja su
kompatibilna sa celokupnim sistemom
Modul za pakovanje