MIKROEKONOMIJA

INDIVIDULNA POTRANJA I PONAANJE POTROAA

Aksiom potpunosti- podrazumijeva da je potroa u stanju izraziti svoje preferencije

izborom izmeu raspoloivih trinih koarica.
Aksiom tranzitnosti- podrazumijeva konzistentnost u potroaevom izboru.
Alociranje trokova je problem koji ukazuje na potrebu specificiranja trokova na
fiksne i varijabilne trokove.
Analiza toka pokria je postupak kojemu je cilj utvrditi odnos ukupnog prihoda ,
ukupnog troka i profita poduzea na pojedinoj obujma prodaje.
Analiza trokova i koristi: metoda koja zagovara izbor neke aktivnostia ako i samo
ako njezina korisnost nadmauje njezine trokove
Budetska krivulja je prikaz svih kombinacija dvaju dobara koje potroa moe
kupiti raspoloivim dohotkom.
Budetsko ogranienje je raspoloiva visina dohotka kojom se definira niz koarica
dobara koje potroa moe kupiti.
Cjenovna elastinost ponude je mjera koja pokazuje za koliko e se posto
promijeniti koliina ponude nekog dobra kao odgovor na postotnu promjenu njegove
cijene.
Cjenovna elastinost potranje je mjera koja kazuje za koliko e se posto
promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se njegova cijena promijeni za
1%.
Cjenovna elastinost potranje u toki- mjera koja kazuje za koliko e se posto
promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se njegova cijena na razini
promatrane toke promijeni za 1%.
Cobb-Douglasova proizvodna funkcija je vrsta proizvodne funkcije oblika Q=AK
L gdje je Q oznaka za proizvodnju, K je ulog kapitala, L je ulog rada dok su A, , i
parametri koje treba empirijski procijeniti.
Disekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosjeni ukupni troak u
dugom roku raste s porastom outputa.
Dohodovna elastinost potranje je pokazatelj koji mjeri postotnu promjenu
potranje za odreenim dobrom nastalu ako rezultat jednopostotne promjene dohotka.
Doprinos po jedinici iznad toke pokria- veliina koja pokazuje koliki dio
prodajne cijene, nakon pokria varijabilnih trokova, preostaje za pokrie fiksnih
trokova i ostvarenje profita.
Dugi rok je vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj
funkciji varijabilni.
Efekt cijene je utjecaj promjene cijene na ukupni prihod, drei output konstantnim.
Efekt dohotka je promjena potraivane koliine nekog dobra zbog promjene realnog
dohotka do koje dolazi zbog promjene cijene dobara.
Efekt koliine je utjecaj promjena koliine na ukupni prihod, drei cijenu
konstantnom.

Efekt supstitucije je promjena u potronji nekog dobra koja nastaje iskljuivo kao
dogovor na promjenu njegove relativne cijene, drei cijene ostalih dobara
konstantnim.
Ekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosjeni ukupni troak u dugom
roku opada s porastom outputa.
Ekonomska amortizacija je amortizacija bazirana na vrijednosti zamjene opreme.
Ekonomska uinkovitost je proizvodnja nekog proizvoda uz najmanji mogui
troak.
Eksplicitni troak je novani iznos koji se mora platiti kako bi se osigurali inputi za
proizvodnju odreenog outputa
Elastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne
promjene u koliini ponude za vie od 1%.
Elastina potranja- sluaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom
promjenom koliine potranje za vie od 1%.
Elastinost je mjera postotne promjene zavisne varijable u odnosu na postotnu
promjenu nezavisne varijable.
Elastinost proizvodnje je mjera postotne promjene outputa u odnosu na postotnu
promjenu inputa.
Elastinost supstitucije inputa je pokazatelj koji mjeri lakou supstitucije jednog
inputa drugim inputom.
Elastinost u toki je pokazatelj koji mjeri za koliko e se posto promijeniti zavisna
varijabla ako se nezavisna varijabla na razini promatrane toke promijeni za 1%.
Faza proizvodne funkcije- je podruje proizvodne funkcije kojem odgovara
odreena karakteristina vrijednost elastinosti.
Fiksna proporcija je mogunost samo jedne kombinacije dvaju ili vie inputa u
proizvodnji odreene koliine outputa.
Fiksni inputi su proizvodni inputi koji se ne mogu ili se ne ele mjenjari u
odreenom vremenskom razdoblju.
Fiksni troak je troak koji je nastao koritenjem fiksnog inputa i koji ne ovisi o
koliini proizvedenog outputa.
Funkcija korisnosti- izraz koji funkcijski definira ukupnu korisnost pojedine
koarice dobara.
Giffenovo pravilo- vrsta inferiornog dobra kod kojeg porast cijene rezultira porastom
koliine potranje.
Grafikon pokria trokova je grafiki prikaz analize pokria trokova.
Granina fizika proizvodnost je dodatna koliina outputa koja se moe proizvesti
dodatnom koliinom nekog varijabilnog inputa na pojedinoj razini njegova uloga.
Granina stopa supstitucije je koliinski iznos kojega je potroa voljan odrei da bi
dobio jednu dodatnu jedinicu drugog izbora i pri tom zadrao istu razinu
zadovoljstva.
Granina stopa tehnike supstitucije je mjera koja kazuje za koliko se mora
poveati koliina jednog inputa ako se smanji koliina drugog inputa da bi se
zadrala ista koliina outputa.
Granina toka je optimalna koarica koja sadri samo jedno od dvaju razmatranih
dobra.
Granini prihod je prihod ostvaren prodajom dodatne jedinice proizvoda.

Granini troak je dodatni troak nastao proizvodnjom jedne dodatne jedinice

outputa.
Homogenost outputa je stupanj u kojem su proizvodi po svojoj prirodi isti ili slini,
odnosno broj razliitih proizvoda koji se proizvode u nekom poduzeu ili pogonu.
Implicitni troak je novani iznos koji poduzee moe dobiti za vlastite inpute u
njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi.
Indifirentnost oznaava stanje u kojem razliite koarice dvaju ili vie dobara
pruaju potroau jednaku razinu zadovoljstva.
Individualna krivulja potranje prikazuje koliinu potranje pojedinca za nekim
dobrom pri razliitim cijenama tog dobra.
Inferiorno dobro je dobro za kojim potranja opada s rastom dohotka.
Inverzna ili negativna meuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne
varijable rezultira padom druge varijable i obrnuto.
Inenjerska tehnika procjenjivanja trokova je tehnika procjenjivanja trokova
zasnovana na tehnikim odnosima izmeu inputa i razina proizvodnje sadranih u
proizvodnoj funkciji.
Izbjeivi trokovi su trokovi koji se mogu izbjei donoenjem drugaije odluke.
Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije dvaju varijabilnih inputa koji
daju istu razinu outputa.
Izoprihodna krivulja je krivulja koja povezuje razliite kombinacije koliina dvaju
proizvoda koje daju isti ukupni prihod.
Izotrokovna krivulja je krivulja koja povezuje sve kombinacije inputa koje se
mogu nabaviti zadanim iznosom novca po zadanim cijenama inputa.
Izravna ili pozitivna meuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne varijable
ujedno rezultira rastom druge varijable i obrnuto.
Jedinino elastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do
istosmjerne promjene u koliini ponude takoer od 1%.
Jedinino elastina potranja- situacija u kojoj promjena cijene od 1% uzrokuje
suprotnu promjenu u koliini potranje takoer od 1%.
Kardinalan funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja egzaktno izraava koliko
je neka koarica bolja od neke druge koarice.
Komplementarna dobra su dobra koja se upotpunjuju u svojoj potronji.
Konstantna elastinost je elastinost koja na svakom dijelu krivulje potranje
poprima istu vrijednost, pa promjena cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda.
Konstantni granini prinos je situacija u kojoj promjena ukupne fizike
proizvodnosti po jedinici promjene inputa konstantna.
Konstantni prinosi na opseg je situacija u kojoj proporcionalno poveanje svih
inputa rezultira istim proporcionalnim poveanjem outputa.
Korisnost apstraktna mjera zadovoljstva koja potroau moe pruiti odreena
koarica dobara, a izraava se brojem jedinica korisnosti koji se moe pridruiti
pojedinoj koarici dobara.
Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je od dva ili vie proizvodnih inputa
barem jedan proizvodni input fiksan.
Krivulja indifirencije je krivulja koja povezuje razliite kombinacije dvaju dobara
koje potroau pruaju jednaku razinu zadovoljstva.

Krivulja jednakog nagiba je krivulja koja pokazuje toke na mapi izokvanta koje
imaju jednak nagib.
Krivulja potranje pozitivnog nagiba- krivulja koja je karakteristina za dobra kod
kojih porast cijene dovodi do porasta koliine potranje za takvim dobrom i obratno.
Krivulje grebena su krivulje koje razdvajaju negativni dio izokvante od njegovih
susjednih pozitivnih dijelova.
Luna cjenovna elastinost potranje- pokazatelj koji mjeri za koliko e se posto
promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se cijena dobra izmeu tih dviju
toaka u prosjeku promijeni za 1%.
Luna elastinost je pokazatelj koji mjeri prosjenu postotnu promjenu zavisne
varijable ako se nezavisna varijabla izmeu dviju toaka u prosjeku promijeni za 1%.
Maksimalizacija zadovoljstva.- pristup pomou kojega se odreuje kombinacija
dobara koja maksimizira zadovoljstvo potroaa u odnosu na raspoloivi dohodak.
Mapa izokvanta je skupina svih izokvanta koje odgovaraju zadanoj proizvodnoj
funkciji.
Minimizacija izdataka- usmjerenost potroaa prema postizanju zadane razine
korisnosti uz minimalni izdatak.
Nadoknadivi trokovi su trokovi koji se mogu u cijelosti ili barem djelomino
nadoknaditi ako se inputi uz koje su ti trokovi vezuju mogu upotrijebiti alternativno.
Nagib budetske krivulje je veliina koja pokazuje koliinski iznos jednog dobra
kojeg se potroa moe odrei ako eli poveati udio drugog dobra za jednu jedinicu.
Nagib je pokazatelj promjene jedne varijable u odnosu na promjenu neke druge
varijable.
Neelastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do
istosmjerne promjene u koliini ponude za manje od 1%.
Neelastina potranja- sluaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom
promjenom koliine potranje za manje od 1%.
Neizbjeivi trokovi su trokovi koji su nastali i koji se kao takvi ne mogu izbjei.
Nenadoknadivi trokovi su trokovi koji se ne mogu nadoknaditi.
Neutralni tehnoloki progres je progres koji omoguuje proizvodnju iste razine
outputa uz relativno jednako smanjenu koliinu obaju inputa.
Normalno dobro je dobro za kojim potranja raste s porastom dohotka.
Obuhvat trokova je problem koji oznaava potrebu da se u procjenjivanju trokova
obuhvate svi trokovi koji nastaju u proizvodnji odreenog proizvoda.
Ograniena supstitabilnost inputa je pojam koji oznaava mogunost da odreena
koliina jednog inputa zamijeni odreenu koliinu drugog inputa zadravajuu output
konstantnim.
Opadajui granini prinosi- situacija u kojoj granina fizika proizvodnost opada
ako se poveava koliina uloga inputa.
Opadajui prinosi na opseg je situacija u kojoj se koliina outputa poveava u
manjoj proporciji od porasta inputa.
Oportunitetni troak je troak uporabe svih resursa bez obzira jesu li oni
eksplicitnog ili implicitnog razmjera.
Optimalna kombinacija inputa je kombinacija inputa koja minimizira izdatak za
proizvodnju zadanog outputa, odnosno maksimizira output zadanog novanog izdatka
za nabavku inputa.

Optimalna razina proizvodnje je razina proizvodnje pri kojoj poduzee ostvaruje

maksimalni profit.
Optimalna veliina postrojenja je veliina postrojenja koja minimizira troak
proizvodnje zadanog outputa u dugom roku.
Osjetljivost- pojam koji izraava visinu promjena jeden varijable u odnosu na
odreenu promjenu druge varijable.
Output je rezultat proizvodnje i upotrijebljenih proizvodnih inputa.
Preferencije potroaa- Individualne sklonosti ili ukusi potroaa koji determiniraju
izbor odreene koarice dobara.
Pretpostavka o nezasitnosti- pretpostavka prema kojoj potroa uvijek preferira
kombinaciju koja podrazumijeva vie bilo kojeg dobra u odnosu na kombinaciju koja
podrazumijeva manje odnosnog dobra.
Prirodni monopolist je poduzee koje moe opskrbljivati cijelo trite efikasnije
( uz nie trokove) nego bilo koji broj manjih poduzea.
Proizvodna funkcija je funkcija koja pokazuje maksimalnu koliinu outputa koja se
moe proizvesti iz odreenih inputa uz zadanu tehnologiju.
Proizvodni inputi su rad, zemlja, oprema, sirovine i sve drugo to je potrebno za
proizvodnju odreenog proizvoda.
PROIZVODNJA
Proizvodnja je proces kombiniranja i transformiranja proizvodnih inputa s ciljem da
se dobije odreeni proizvod ili usluga.
Proizvodnja u dugom roku je oblik proizvodnje u kojoj su svi inputi i svi trokovi
varijabilni.
Prosjena fizika proizvodnost je prosjena koliina outputa na pojedinoj razini
uloga inputa.
Prosjeni fiksni troak je fiksni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini
ukupnog outputa.
Prosjeni ukupni troak je ukupni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini
ukupnog outputa.
Prosjeni varijabilni troak je varijabilni troak po jedinici outputa na pojedinoj
razini ukupnog outputa.
Putanja ekspanzije je krivulja koja povezuje optimalne kombinacije inputa, odnosno
toke koje pokazuju kombinaciju inputa koja minimizira troak proizvodnje zadanog
outputa.
Racionalno podruje proizvodnje je podruje proizvodnje u kojem svaka
kombinacija inputa koja se nalazi na pojedinoj izokvanti izmeu linija grebena
zahtijeva manju koliinu barem jednog inputa u odnosu na bilo koju kombinaciju koja
se nalazi izvan linija grebena.
Radna funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja omoguuje rangiranje koarica
odnosno krivulja indifirencije prema njihovom iznosu korisnosti.
Rast iznad tijeka je naziv za vrstu matematikog izrauna neke krivulje.
Rastui granini prinosi- situacija u kojoj granina fizika proizvodnost
varijabilnog inputa raste s porastom koliine upotrijebljenog varijabilnog inputa.
Rastui prinosi na opseg je situacija u kojoj se koliina outputa poveava u veoj
proporciji od porasta inputa.

Razdoblje promatranja trokova je vremensko razdoblje za koje se procjenjuje

funkcija trokova.
Regresijska analiza procjenjivanja trokova je statistika tehnika za procjenjivanje
kvantitativne veze izmeu trokova kao zavisne varijable i jedne ili vie nezavisnih
varijabli.
Relativno fiksna proporcija je pojam koji podrazumijeva stanovitu mogunost
variranja inputa s ciljem proizvodnje odreene koliine outputa.
Relativno fiksni trokovi su trokovi koji su nepromjenljivi za odreeni raspon u
proizvodnji nakon ega se mijenjaju i ostaju opet jednaki za novi odreeni raspon u
proizvodnji.
Savrena nesupstitabilnost inputa je nemogunost ikakva supstituiranja jednog
inputa drugim inputom, to znai da se inputi uvijek moraju upotrebljavati u fiksnoj
proporciji.
Savrena supstitabilnost inputa je sposobnost jednog inputa da u proizvodnji u
cijelosti zamijeni drugi input i obratno, zadravajui output kostantnim.
Savreni komplementi- Dva su dobra savreni komplementi ako je granina stopa
supstitucije jednog dobra za drugo jednaka nuli.
Savreni supstituti- Dva dobra su savreni supstituti ako je granina stopa
supstitucije jednog dobra za drugo dobro konstantna.
Savreni supstituti su vrsta dobara ija je elastinost supstitucije beskonana.
Savreno elastina ponuda je sluaj potpune osjetljivosti koliine ponude na
promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost beskonana.
Savreno elastina potranja- sluaj potpune osjetljivosti koliine potranje u
odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost beskonana.
Savreno neelastina ponuda je sluaj potpune neosjetljivosti koliine ponude na
promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost jednaka nuli.
Savreno neelastina potranja- sluaj potpune neosjetljivosti koliine potranje u
odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost jednaka nuli.
Skupina krivulja indifirencije je skup dviju ili vie krivulja indifirencije koje
oznaavaju razliitu razinu zadovoljstva.
Skupno dobro je dobro koje predstavlja sva ostala dobra koja se promatraju kao
jedinstveno dobro.
Snaga poslovne poluge je mjera koja pokazuje za koliko e se posto promijeniti
profit ako se output ili koliina prodaje promijeni za jedan posto.
Stopa prinosa na opseg je stopa po kojoj e se poveati output ako se svi inputi
proporcionalno poveavaju.
Supstituti su dobra koja u potronji mogu zamijeniti jedno drugo.
Tangenta je pravac koji dodiruje krivulju u nekoj toki.
Tehnika preivljavanja je tehnika koja istraivanjem broja i veliine poduzea koja
preivljavaju u odreenoj industriji u dugom roku sugerira (ne) postojanje ekonomije
ili disekonomije opsega.
Tehnoloka uinkovitost je ulog one koliine proizvodnih inputa koji je nuan da bi
se proizvela odreena koliina outputa.
Tehnoloki progres je progres koji omoguuje da se ista razina outputa moe
proizvesti uz manju koliinu inputa, odnosno vea koliina outputa uz istu koliinu
inputa.

Tehnoloki progres koji tedi kapital je progres koji oznaava mogunost

postizanja jednake razine outputa relativno veim smanjenjem koliine kapitala.
Tehnoloki progres koji tedi rad- je progres koji oznaava mogunost postizanja
jednake razine outputa relativno veim smanjenjem udjela rada.
Toka pokria trokova je razina proizvodnje pri kojoj je ukupni prihod poduzea
jednak njegovim ukupnim trokovima.
Trina koarica je koarica koja podrazumijeva bilo koji skup dobara. Moe
sadravati razliite koliine jednog dobra ili vie dobara.
Ukrtena cjenovna elastinost potranje- je mjera koja pokazuje postotnu
promjenu u potranji za odreenim dobrom uzrokovanu jednopostotnom promjenom
cijene nekog drugog povezanog dobra.
Ukupna fizika proizvodnost je najvea mogua koliina proizvoda koja se moe
proizvesti na razini pojedine koliine varijabilnog inputa.
Ukupna korisnost- sveukupna korisnost koju potroa ostvaruje potronjom
odreenih koarica dobara.
Ukupni efekt promjene cijene je zbroj promjena u potranji za nekim dobrom
nastalih rezultatom djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.
Ukupni fiksni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom
razdoblju za fiksne proizvodne inpute.
Ukupni prihod je umnoak prodajne cijene dobra i koliine njegove prodaje.
Ukupni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za
fiksne i varijabilne trokove.
Ukupni varijabilni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom
razdoblju za varijabilne proizvodne inpute.
Unutranji optimum- vrsta optimuma koja podrazumijeva da se potroa odluio za
koaricu koja sadri oba promatrana dobra.
Varijabilna proporcija je mogunost proizvodnje odreenog outputa uporabom
razliitih kombinacija inputa.
Varijabilni inputi su inputi ija se razina moe prilagoavati eljenoj koliini
proizvodnje tijekom odreenog vremenskog razdoblja.
Varijabilni troak je troak koji je nastao uporabom varijabilnog inputa i koji se
mijenja s koliinom proizvedenog outputa.
Vremenska usklaenost trokova je pojam koji oznaava potrebu alociranja
trokova na razdoblje u kojem je proizvodnja odreenog outputa zaista izvrena.
Vremenske serije podataka su serije podataka o trokovima i koliinama
proizvodnje za odreeno poduzee ili pogon tijekom odreenog vremena.
Vremenski presjek je set podataka o trokovima i outputu odreenih poduzea u
danoj vremenskoj toki.
Zakon opadajuih graninih prinosa- je fenomen prema kojem poveanje koliine
jednog inputa, drei koliinu svih drugih inputa fiksnom, dovodi do pada granine
fizike proizvodnosti.