Struktura nacionalnog kurikuluma za

strukovno obrazovanje
uvod
svrha, vrijednosti, ciljevi i naela strukovnog obrazovanja
uenje i pouavanje (iskustva uenja, uloga
nastavnika/mentora, materijali i izvori)
uenje na radnom mjestu
sadraji uenja i pouavanja (strukovne kvalifikacije:
2.,3., 4.1, 4.2)
organizacija odgojno-obrazovnog procesa (struktura NPP,
horizontalna i vertikalna prohodnost, grupiranje uenika)
vrednovanje, ocjenjivanje i izvjeivanje (ishodi uenja,
postupci i kriteriji vrednovanja, samovrednovanje)

Svrha strukovnog obrazovanja

stjecanje kompetencija potrebnih za
odreena
zanimanja temeljenih na potrebama
trita rada,
na
relevantnim
nacionalnim
strategijama razvoja
gospodarstva
te
na
mogunosti
nastavka
obrazovanja

Strukovno obrazovanje osigurava

uvjete za
stjecanje prve kvalifikacije i usvajanje kljunih
kompetencija za cjeloivotno uenje u skladu s
osobnim predispozicijama i mogunostima
pojedinca,
proirivanje i usavravanje steenog strunog
znanja prema zahtjevima trita rada,
razvoj kreativnosti i inovativnosti,
razvoj poduzetnosti i poduzetnitva,
povezanost
gospodarstva
i
strukovnog
obrazovanja,
zapoljivost/samozapoljivost uenika/polaznika
i/ili daljnje obrazovanje

Vrijednosti strukovnog obrazovanja

znanje i vjetine (interdisciplinarni pristup uenju)
relevantnost (stjecanje vjetina koje omoguuju
zapoljivost i prilagodljivost)
cjeloivotno uenje
odgovornost
suradnja svih sudionika i socijalno partnerstvo
izgradnja osobnog, kulturnog i nacionalnog
identiteta pojedinca
integritet, potovanje i solidarnost osoba
ukljuenih u odgojno-obrazovni proces
briga o zdravlju

Ciljevi strukovnog obrazovanja

Razvoj osoba
koje su kvalificirane za ulazak u svijet
rada i nastavak obrazovanja,
samopouzdane i poduzetne
iji odnos prema drugima poiva na
uvaavanju tue dobrobiti
koje aktivno i odgovorno sudjeluju u
zajednici

Naela strukovnog obrazovanja

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve
utemeljenost na znanstvenim i tehnolokim
spoznajama
inkluzivnost
europska dimenzija obrazovanja
demokratinost
horizontalna i vertikalna prohodnost
profesionalni razvoj, autonomija i odgovornost
uitelja
aktivna uloga uenika
kola kao poticajno okruenje

Naela uenja i pouavanja

cjelovit razvoj i dobrobit uenika

jasna oekivanja od uenika
stjecanje kvalifikacije za rad
izbornost sadraja uenja
poticanje sloenijih oblika miljenja i
primjene nauenog u svijetu rada i
svakodnevnom ivotu

Oblici uenja temeljenog na radu

integrirano u obrazovni program, u
kolskim laboratorijima, radionicama,
vjebenikim tvrtkama
naukovanje u svijetu rada kombinirano s
uenjem temeljenim na radu u kolskim i
specijaliziranim strukovnim prostorima
uenje na radnom mjestu kao strukovno
obrazovanje i osposobljavanje u koli koje
ukljuuje razdoblja uenja na radnom
mjestu kod poslodavaca

Uenje temeljeno na radu

provodi se:
izvan kole, kod obrtnika, u poduzeima
i ustanovama koje udovoljavaju
pedagokim i sigurnosnim uvjetima te
imaju adekvatno osposobljeno i
motivirano osoblje mentore
u samoj koli koja za to ima propisane
uvjete, a provodi strukovno obrazovanje

Uenjem temeljenim na
radu
UENICI E RAZVIJATI
svoje profesionalne vjetine i strunost
kompetencije potrebne za rad na radnom mjestu,
ukljuujui i transverzalne kompetencije, komunikacijske
vjetine, timski rad, vjetine rjeavanja problema
samopouzdanje i motivaciju
vjetine upravljanja karijerom i stjecati prvo radno
iskustvo kako bi se to jednostavnije ukljuili u svijet rada
Na radnom mjestu provodi se 20% - 80% vremena za
uenje, to ovisi o profilu i obujmu kvalifikacije koja se
stjee u sustavu strukovnog obrazovanja.

Omjeri
Nacionalni kurikulum odreuje omjere u
postocima
opeobrazovnog dijela
sektorskog dijela(koji obuhvaa i
opeobrazovne sadraje)
strukovnog dijela
izbornog dijela
uenja temeljenog na radu (u koli i u
svijetu rada)

Upis u sektor

u 4. ciklusu razine 4.2. u svim

sektorima
u 4. ciklusu razine 4.1. iznimno

Razina 4.1
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE
RAZINE 4.1

STRUKTURA/GODINA OBRAZOVANJA

4. CIKLUS

5. CIKLUS

1.

2.

3.

A.

OPEOBRAZOVNI DIO

do 25 %

do 20 %

do 20 %

B.

STRUKOVNI DIO

od 75 %

od 80 %

od 80 %

B.1

STRUKOVNI MODULI

do 25 %

do 25 %

do 25 %

B.2

IZBORNI MODUL

do 10 %

do 10 %

do 10 %

B.3

UENJE TEMELJENO
NA RADU

od 45 %

od 50 %

od 50 %

U KOLI

do 80 %4

do 25 %

do 25 %

SVIJET RADA
CENTAR
KOMPETENTNOSTI

do 30 %

do 100 %

4. U odnosu na postotak uenja temeljenog na radu pod B.3.

do 100 %

Razina 4.1 4. ciklus

4. CIKLUS
Opeobrazovni dio
Odgojno-obrazovni ishodi zajedniki svim zanimanjima razine
strukovne kvalifikacije 4.1 unutar istog sektora/podsektora.

Izborni modul
Usmjeren je na odreeno zanimanje s posebnim naglaskom na
primjenu novih tehnologija i na potrebe lokalnog trita rada. Opseg
i sadraj izbornog dijela odreeni su kurikulumom za stjecanje
strukovne kvalifikacije i kurikulumom kole. Uenik moe
samostalno odabrati izborne sadraje u skladu sa svojim
interesima.

Strukovni moduli
Odgojno-obrazovni ishodi strukovnih modula temelj su za stjecanje
znanja i vjetina te pripadajuih kompetencija za pojedino
zanimanje. Opseg i sadraj strukovnog dijela odreen je sektorskim
kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije.

Uenje temeljeno na radu

Usmjereno je na kvalifikaciju za zanimanje, najee se izvodi u
koli ako su ispunjeni svi organizacijski uvjeti, a moe se izvoditi i
na radnom mjestu. Uenici rade u manjim skupinama, to je
utvreno posebnim propisima.

Razina 4.1 5 ciklus

5. CIKLUS
Obujam i trajanje ciklusa odreeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Opeobrazovni dio
Strukovni moduli
Odgojno-obrazovni ishodi zajedniki svim zanimanjima razine
Strukovni dio kurikuluma/strukovni moduli utemeljeni su na
strukovne kvalifikacije 4.1 unutar istog sektora/ podsektora.
ishodima usmjerenim na kvalifikaciju za zanimanje. To
pretpostavlja usklaenu organizaciju procesa uenja i pouavanja
usmjerenu na stjecanje strukovnih kompetencija i okruenja za
uenje koje odraava stvarnost radnog mjesta. Proces uenja i
pouavanja organizira se u obliku modula uz primjenu suvremenih
metoda uenja i pouavanja te uenja simulacijom radnih procesa
iz svijeta rada.
Izborni modul
Obuhvaa odgojno- obrazovne ishode koji dodatno osiguravaju
stjecanje strukovnih kompetencija primjenjujui nove tehnologije i
odgovore na zahtjeve svijeta rada. Odreeni su kurikulumom kole.
kola, moe ponuditi vie razliitih strukovnih sadraja koje e
uenik samostalno odabrati prema svojim interesima i
mogunostima.

Uenje temeljeno na radu

Orijentirano je na zanimanje te se najveim dijelom izvodi u svijetu
rada. Timskim radom i suradnjom uitelja kole i mentora kod
poslodavca, uz razmjenu pedagoke dokumentacije i evidencije,
postie se usklaenost stjecanja odgojno-obrazovnih ishoda
strukovnih modula i uenja temeljenog na radu.
Uenje temeljeno na radu provodi se kombinirano u svijetu rada i u
koli ako kola moe osigurati stvarne radne uvjete. Kurikulumom za
stjecanje kvalifikacije/zanimanja odreuje se obujam uenja
temeljenoga na radu.

Uitelji usmjeravaju proces uenja i pouavanja prema odreenim obrazovnim ishodima / strukovnim kompetencijama, a pri tome imaju
visoku autonomiju u primjenjivanju obrazovnih metoda i sadraja ime je otvorena mogunost stalnog osuvremenjivanja kurikuluma.

Razina 4.2
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 4.2
STRUKTURA/GODINA
OBRAZOVANJA

4. CIKLUS

5. CIKLUS

1.

2.

3.

4.

A.

OPEOBRAZOV
NI DIO

do 40 %

do 40 %

do 40 %

do 40 %

B.

STRUKOVNI DIO

do 30 %

do 30 %

od 60 %

od 60 %

B.1

STRUKOVNI
MODULI

do 30 %

do 30 %

do 30 %

do 30 %

B.2

IZBORNI MODULI

do 20 %

do 20 %

B.3

UENJE
TEMELJENO NA
RADU

od 20 %

od 20 %

C.

SEKTORSKI DIO

do 50 %

do 50 %

C.1

OPEOBRAZOVN
I I STRUKOVNI

MODULI
C.2

IZBORNI MODULI

C.3

UENJE
TEMELJENO NA
RADU

*6

5.Postotak uenja temeljenog na radu odreuje se kurikulumom svakog sektora (B.3).

6. Postotak opeobrazovnih i strukovnih modula, izbornih modula te uenja temeljenog na
radu odreuje se kurikulumom svakog sektora (C.1, C.2, C.3).

Razina 4.2 4. ciklus

4. CIKLUS
Opeobrazovni dio

Strukovni dio

Zajedniki je svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.2 unutar

istog sektora/podsektora.

Sastoji se od modula strukovnih sadraja. Obuhvaa odgojno-obrazovne

ishode zajednike za sva zanimanja unutar sektora/podsektora. Opseg i
sadraj strukovnog dijela odreeni su sektorskim kurikulumom i
kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije.

Sektorski dio
Usklaen je s karakteristikama pojedinog sektora/podsektora i s potrebama lokalnog trita rada i gospodarstva. Moe se sastojati od opeobrazovnih i
strukovnih sektorskih sadraja, izbornih sadraja te uenja temeljenoga na radu. Omoguuje ukljuivanje odgojno-obrazovnih ishoda vanih za
sektor/podsektor. Udio pojedinih sadraja odreen je sektorskim kurikulumom. Dio sadraja sektorskog dijela kurikuluma moe se odrediti kurikulumom
kole te tako omoguiti usklaivanje strukovnog obrazovanja s potrebama lokalnog trita rada. Proces uenja i pouavanja sektorskog dijela
kurikuluma organizira se u obliku modula.

Moduli opeobrazovnih i strukovnih

sektorskih sadraja
Sadraji opeobrazovnih i sektorskih sadraja
vanih za odreeni sektor/podsektor odreeni
su u skladu sa sektorskim kurikulumom,
kurikulumom za stjecanje kvalifikacije i
kurikulumom kole.

Izborni moduli
Odreeni su u skladu sa sektorskim kurikulumom i
kurikulumom kole. Uenik moe odabrati izborne
module u skladu sa svojim interesima. Prvenstveno
su strukovni, a ako su opeobrazovni, onda su u
korelaciji s buduom kvalifikacijom uenika. Odabir
izbornih modula, uenicima omoguava postupno
usmjeravanje prema buduoj kvalifikaciji.

Uenje temeljeno na radu

Veim je dijelom sektorskog/ podsektorskog
karaktera i usmjereno je na stjecanje
sektorskih znanja i vjetina.

Razina 4.2 5. ciklus

5. CIKLUS
Opeobrazovni dio

Strukovni dio

Zajedniki je svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.2

unutar istog sektora/podsektora. Broj nastavnih sati odreenoga
opeobrazovnog predmeta u ovoj sastavnici kurikuluma ovisi o
sektoru, podsektoru i strukovnoj kvalifikaciji.

Strukovni moduli
Usmjereni su na kvalifikaciju/ zanimanje.

Sastoji se od modula strukovnih sadraja, izbornih modula i

uenja temeljenog na radu. Obuhvaa odgojno-obrazovne ishode
usmjerene
na
odabranu
kvalifikaciju/zanimanje
sektora/podsektora. Opseg i sadraj strukovnog dijela odreen je
sektorskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje strukovne
kvalifikacije i kurikulumom kole.

Izborni moduli
Svojim su ishodima usmjereni na odabrano
zanimanje ili na uu specijalizaciju unutar
odabranog
zanimanja.
Omoguuju
implementiranje novih tehnologija u proces
uenja i pouavanja i njegovu prilagodbu
potrebama lokalnog trita rada i gospodarstva.
Uenik moe samostalno odabrati izborne
module u skladu sa svojim interesima,
sposobnostima, mogunostima i sklonostima.

Uenje temeljeno na radu

Usmjereno je na stjecanje strukovne
kvalifikacije / zanimanja.

Sadraji strukovnog i izbornog dijela u korelaciji su s uenjem temeljenom na radu i nuno je postii usklaenost njihova izvoenja.

Vrednovanje
postupci unutarnjeg, hibridnog i vanjskog
vrednovanja- na temelju odgojno-obrazovnih
ishoda
specifino- vrednovanje uenja na radnom mjestu
(liste postignua)
vrednovanje na kraju strukovnog obrazovanja u
svrhu stjecanja kvalifikacije
- obrana zavrnog rada s uspostavljenim
standardima za svako zanimanje
- ispitno povjerenstvo s dijelom vanjskih
lanova

Vrednovanje
Kvalifikacije razine 4.1. zavravaju se izradom i obranom
zavrnoga praktinog rada pred strunim povjerenstvom.
Zavrni praktini rad obuhvaa ukupnost svih polja uenja
(modula) i usvojenost svih zadanih ishoda uenja.
Kvalifikacije razine 4.2. zavravaju se izradom i obranom
zavrnoga praktinog rada pred strunim povjerenstvom.
Zavrni praktini rad projektni je zadatak u kojemu se od
uenika trai samostalnost u analizi problema, moguim
rjeenjima i izvedbama rjeenja primjenjujui usvojena
znanja i vjetine iz opeobrazovnog i strukovnog dijela
kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije. Zavrni
praktini rad obuhvaa ukupnost svih polja uenja (modula)
i usvojenost svih zadanih ishoda uenja.

Nacionalni kurikulum za strukovno

obrazovanje
ne odreuje kriterije upisa uenika u
4. ciklus programa strukovnog
obrazovanja
ne odreuje nain nastavka
kolovanja nakon zavretka
strukovnog obrazovanja
ne propisuje potrebne uvjete rada
strukovnih ustanova
ne uspostavlja mreu programa/kola

Dalje

izrada prijedloga sektorskih

kurikuluma i strukovnih kurikuluma
za svaki sektor (HKO metodologija
Sektorska vijea)

A sada rasprava.