Neodredeni Integrali

1
I. NEODREENI INTEGRALI
Uvod s povijesnim osvrtom
Deriviranje, kao postupak, tee uglavnom lako. Uz pomo nekoliko pravilaformula mogu se derivirati sve elementarne funkcije. Antideriviranje, postupak
suprotan deriviranju, je meutim vrlo teko. Samo se jedan manji dio elementarnih
funkcija moe antiderivirati.
Neodreeni integral neke funkcije je skup svih antiderivacija te funkcije. Pojmu
neodreenog integrala predhodi pojam integrala. Taj je pojam proizaao iz jedne
znaajne formule koja povezuje integral i antiderivaciju. Zbog sklada u nazivlju
pojmu integrala je pridodan pridjev, odreeni.
Definicija neodreenog integrala je znatno jednostavnija od definicije odreenog
integrala. Zato se u nastavi matematike prvo prouavaju neodreeni, a potom
odreeni integrali. Jedne i druge zajedno najee kratko zovemo integralima.
Spomenuta znaajna formula, Leibniz-Newtonova formula, ima velike
mogunosti primjene kada se savlada postupak antideriviranja. Ovdje, u prvoj glavi
udbenika, je predoen taj postupak antideriviranja, uoblien u pojam neodreenog
integrala.
I. Neodreeni integrali
Lekcije
1. Antiderivacije
2. Neodreeni integral
3. Metode integracije
4. Integriranje racionalnih funkcija
5. Integriranje funkcija s korijenom
6. Integriranje trigonometrijskih funkcija
1. Antiderivacije
1. Antiderivacije
Definicija. Funkcija F ( x ) je antiderivacija ili prim funkcija funkcije f ( x )

na podruju D , ako za svaki x iz D vrijedi
F( x) = f ( x).
U primjerima to slijede uglavnom se izostavlja odreivanje podruja D . Panja
se usmjerava na traenje same antiderivacije F ( x ) .
Primjer 1. Provjeri je li funkcija F ( x ) = 2 x + cos x + 3 antiderivacija funkcije
4
f ( x ) = 8 x3 sin x .
Rjeenje. Treba provjeriti je li F ( x ) = f ( x ) :
F ( x ) = 8 x3 sin x = f ( x )
Funkcija F ( x ) jest antiderivacija funkcije f ( x ) .
2 x
Primjer 2. Provjeri je li funkcija F ( x ) = x e 2 x antiderivacija funkcije
f ( x ) = ( x2 + 2x ) ex 1 .
Rjeenje. Provjera je li F ( x ) = f ( x ) :
F ( x ) = 2 xe x + x 2 e x 2 = ( x 2 + 2 x ) e x 2 f ( x )
Funkcija F ( x ) nije antiderivacija funkcije f ( x ) .
2
Primjer 3. Pronai tri antiderivacije funkcije f ( x ) = x .
Rjeenje.
F1 ( x ) =
1 3
1
1
x , F2 ( x ) = x3 + 1 , F3 ( x ) = x3 2
3
3
3
Primjer 4. Za funkciju f ( x ) = 1 + cos x pronai dvije antiderivacije F1 ( x ) i
F2 ( x ) te odredi najire podruje D na kojem vrijedi F1 ( x ) = F2 ( x ) = f ( x ) .

Rjeenje. Funkcije
F1 ( x ) = x + sin x , F2 ( x ) = x + sin x +
su antiderivacije na cijelom realnom podruju, tj. D = .
Primjer 5. Odredi jednu antiderivaciju F ( x ) funkcije f ( x ) = x x i najire

podruje D na kojem vrijedi F ( x ) = f ( x ) .
Rjeenje. Funkcija
3
1
2 2 1
2 3
F ( x ) = x2 + x = x2 +
x
2
3
2
3
je antiderivacija na skupu nenegativnih realnih brojeva, tj. D = 0, + .
1. Antiderivacije
Primjer 6. Odredi antiderivaciju funkcije
f ( x) =
5
na podruju D = \ {0} .
x
Rjeenje. Funkcija G ( x ) = 5ln x je antiderivacija na podruju DG = 0, + , a

funkcija
F ( x ) = 5ln x
je antiderivacija na podruju D = R \ 0 = , 0 0, + .
Primjeri daju naslutiti da je razlika dviju antiderivacija funkcije
f ( x) samo
broj, tj. konstanta. Pokaimo da je to istina. Neka su F1 ( x ) i F2 ( x ) antiderivacije

funkcije f ( x ) , odnosno neka je F1( x ) = f ( x ) i F2 ( x ) = f ( x ) . Tada slijedi:
F1( x ) F2 ( x ) = f ( x ) f ( x ) = 0
F1 ( x ) F2 ( x ) = 0
F1 ( x ) F2 ( x ) = c
Prema tome, odredimo li jednu antiderivaciju F ( x ) funkcije
f ( x) , tada su
dodavanjem realnih brojeva antiderivaciji F ( x ) odreene sve ostale antiderivacije

funkcije
f ( x) . Skup svih antiderivacija funkcije f ( x) ,
{F ( x ) + c : c } ,
se obino zapisuje krae bez vitiastih zagrada i s velikim C :
F ( x) + C .
Evo kako to skraeno zapisivanje svih antidervacija izgleda u jednom primjeru.
Primjer 7. Odredi sve antiderivacije funkcije f ( x ) = 2 x 3 .
Rjeenje. Jedna antiderivacija je funkcija
x 2 3x ,
a sve antiderivacije predoava kratko zapisan skup funkcija
x 2 3 x + C.
x
Primjer 8. Pronai antiderivaciju F ( x ) funkcije f ( x ) = e sin x za koju je
F ( 0) = 4 .
Rjeenje. Sve antiderivacije funkcije f ( x ) su odreene izrazom
e x + cos x + C .
Traimo onu koja za x = 0 iznosi 4:
e0 + cos 0 + C = 4
C=2
F ( x ) = e x + cos x + 2
Primjer 9. Pronai onu antiderivaciju F ( x ) funkcije f ( x ) =

zadovoljava uvjet F ( e ) = 2 .
Rjeenje. Sve antiderivacije funkcije f ( x ) su predoene izrazom
ln ( x 2 + e 2 ) + C .
2x
koja
x + e2
2
1. Antiderivacije
Mi traimo onu koja za x = e iznosi 2:
ln ( e2 + e 2 ) + C = 2
C = 2 ln 2e2 = 2 ( ln 2 + 2 ) = ln 2
F ( x ) = ln ( x 2 + e 2 ) ln 2 = ln
x 2 + e2
2
Napomena. Na alost, antiderivacije mnogih funkcija ne mogu se izraziti

pomou elementarnih funkcija. Tako npr. nisu elementarne antiderivacije funkcija
f ( x ) = sin ( x
cos x
ex
, f ( x) =
, f ( x) =
, ... .
x
x
Iako je antideriviranje znatno tei postupak od deriviranja, tri osnovna pravila su

ista. Ta smo pravila ve koristili u primjerima. Ako je F ( x ) antiderivacija
od f ( x ) i ako je G ( x ) antiderivacija od g ( x ) , onda je:
(1)
F ( x ) + G ( x ) antiderivacija od f ( x ) + g ( x )
(2)
F ( x ) G ( x ) antiderivacija od f ( x ) g ( x )
(3)
cF ( x ) antiderivacija od cf ( x )
Zavrimo lekciju vanom injenicom koja istie da neprekinuta funkcija ima

antiderivaciju.
Teorem o antiderivaciji. Ako je I otvoreni interval i ako je f : I
neprekinuta funkcija, onda postoji derivabilna funkcija F ( x ) za koju vrijedi
F ( x ) = f ( x ) za svaki x I .
Isti teorem vrijedi i za neprekinutu funkciju f : [ a, b ] R zato to se ona moe
proiriti do neprekinute funkcije f : I gdje je I neki otvoreni interval koji
sadri [ a, b ] .
2.1. Definicija neodreenog integrala

Definicija. Neodreeni integral funkcije f ( x ) na nekom podruju je skup svih
njenih antiderivacija na tom podruju, a biljei se oznakom
f ( x ) dx .
Ova neobina oznaka potjee od oznake za odreeni integral i jedne jako vane
formule koja povezuje odreeni integral s antiderivacijom. U toj oznaki funkciju
f ( x ) nazivamo podintegralnom funkcijom ili integrandom. Umjesto podpunog
naziva neodreeni integral sluimo se i skraenim nazivom integral. Ako se
podruje neodreenog integrala ne istie posebno, podrazumijeva se ono najire.
Primjer 10. Pronai neodreeni integral funkcije f ( x ) = x .
2
Rjeenje. Treba pronai jednu antiderivaciju F ( x ) i njoj dodati konstante C :
F ( x) =
1 3
x ,
3
x dx = 3 x
2
+C
Primjer 11. Odredi
xdx i njegovo najire podruje.
Rjeenje. Za neodreeni integral
xdx = x 2 dx =
2 32
2 3
x +C =
x +C
3
3
najire je podruje D = 0, + , tj. skup nenegativnih realnih brojeva.
2.Neodreeni integral
2.2. Raunska pravila neodreenog integrala

Raunska svojstva neodreenog integrala proizlaze iz raunskih svojstava
antiderivacije. Predpostavimo da postoje
f ( x ) dx i g ( x ) dx . Tada vrijede
pravila:
f ( x ) + g ( x )dx = f ( x ) + g ( x ) dx
f ( x ) g ( x )dx = f ( x ) g ( x ) dx
cf ( x ) dx = c f ( x ) dx
(1)
(2)
(3)
Primjer 12. Pomou raunskih pravila odredi:
(1)
( x + 1) dx
( cos x sin x ) dx
(2)
(3)
7e dx
x
Rjeenje.
1 2
x + x + C , C = C1 + C2
2
(2) ( cos x sin x ) dx = cos xdx sin xdx = sin x + C1 ( cos x + C2 ) =
( x + 1) dx = xdx + 1dx = 2 x
(1)
+ C1 + x + C2 =
= sin x + cos x + C , C = C1 C2
(3)
7e dx = 7 e dx = 7 ( e
x
+ C1 ) = 7e x + C , C = 7C1
Primjer 13. Odredi
(x 3 x )
dx .
Rjeenje.
x 3 x
=
dx = x 2 6 x x + 9 x dx = x 2 dx 6 x 2 dx + 9 xdx =
1 3
2 5 9
1
12 5 9 2
x 6 x 2 + x 2 + C = x3
x + x +C
3
5
2
3
5
2
10
2.3. Tablica osnovnih integrala

Za to lake i bre integriranje potrebna je neka tablica osnovnih integrala.
Takva tablica obino nastaje iz dijela tablice osnovnih derivacija uz jo
nekoliko pridodanih formula. Valjanost tablinih integrala se moe provjeriti
deriviranjem: derivacija izraza na desnoj strani treba biti jednaka
podintegralnom izrazu na lijevoj strani.
Primjer 14. Deriviranjem provjeri valjanost formule
1
1
x
dx = arctan + C , a 0.
2
+a
a
a
1
x
1
i sloene
arctan emo derivirati kao umnoak konstante
a
a
a
Rjeenje. Izraz
funkcije arctan
x
:
a
x
1
1
1
1
1
arctan
C
+
= 2
=
2
a
a x + a2
a
a x
1
+

a
Primjer 15. Provjeri valjanost formule
1
x +a
2
dx = ln x + x 2 + a + C , a 0.
Rjeenje. Prvo ponovimo da se derivacija funkcije f ( x ) = x za x 0 moe

zapisati kao f ( x ) =
x
x
2
. Primijetimo da je za a 0 izraz x + x + a 0 za
svaki x za koji je x 2 + a 0 . Slijedi deriviranje desne strane kao viestruko

sloene funkcije:
Tablica osnovnih integrala

01
0dx = 0 + C
02
1dx = x + C
03
a
x dx =
04
x dx = ln x + C
05
e dx = e
06
ax
a dx = ln a + C
07
sin xdx = cos x + C
08
cos xdx = sin x + C
09
sin
10
cos
11
12
x a +1
+C
a +1
, a 1
+C
, a > 0 , a 1
1
2
1
2
dx = cot x + C
dx = tan x + C
1
1
x
dx = arctan + C
2
+a
a
a
, a0
xa
1
1
dx =
ln
+C
2
a
2a x + a
, a0
13
14
15
x 2 + adx =
x
1
a 2 x 2 dx = x a 2 x 2 + a 2 arcsin + C
a
2
16
x +a
2
dx = ln x + x 2 + a + C
1
a2 x2
dx = arcsin
, a0
x
+C
a
, a0
1
x x 2 + a + a ln x + x 2 + a + C , a 0
2
, a0
11
12
x + x2 + a
x
ln x + x + a + C =
1 +
=
2
2
2
x
x
a
x
a
+
+
+
x+ x +a
1
x+ x +a
x2 + a + x
x +a
2
1
x +a
2
Primjer 16. Sluei se tablicom odredi:
(1)
x 3 dx
(2)
x5
dx
(3)
x2 3 x
x
10
3
dx
Rjeenje.
3
(1)
(2)
3
4
+1
4 7
4
x4
x3 dx = x dx =
+ C = x4 + C =
+C
7 4
3
7
7
x
+1
4
5
+1
2 3
2
x 2
dx = x dx =
+C = x 2 +C =
+C
3
5
3
x5
x
3
+1
2
1 10
23
2+
x x
(3) 10 dx = x 3 3 dx = x 1dx = ln x + C
x3
5
2
Primjer 17. Uz pomo tablice izraunaj:
(1)
2 dx
x
(2)
( 2 + e)
dx
(3)
3x
dx
Rjeenje.
2x
+C
(1) 2 dx =
ln 2
x
( 2 + e) + C
+
e
dx
=
2
(
)
ln ( 2 + e )
x
(2)
3x
x
2 dx = 8 dx =
(3)
13
8x
23 x
+C =
+C
ln 8
3ln 2
Primjer 18. Prilagodbom integranda tablici, odredi:
(1)
(1)
1
dx
+5
(2)
1
x2 5
dx
Rjeenje.
(2)
1
1
dx =
+5
x2 + 5
( )
1
x 5
2
dx =
dx =
1
x + ( 5 )
2
x
1
arctan
+C
5
5
dx = ln x + x 2 5 + C
2.4. Integriranje pomou tablice i osnovnih pravila

Primjer 19. Prilagodbom integranda tablici, pomou izluivanja, izraunaj:
(1)
1 4x
dx
(2)
1
2x2 3
dx
Rjeenje.
(1)
1 4x
dx =
1
1
4 x 2
4
dx =
1
4
1
1
x2
2
1
x
1 1
2 + C = 1 ln 2 x + 1 + C
=
ln
1
4 2 1
4 2x 1
x+
2
2
dx =
14
(2)
2x2 3
dx =
1
3
2 x2
2
dx =
2
3
2
ln x + x 2 + K =
ln
2
2
2
1
2
1
3
x
2
dx =
2x + 2x2 3 + C
2
ln 2
C = K
2
Primjer 20. Rastavljanjem integranda na zbroj ili razliku, primjenom osnovnih

pravila i upotrebom tablinih integrala, izraunaj:
(1)
( 2 x 3)
dx
(2)
x6
(3)
dx
2x
(4)
( x 1)
dx
( 3x + 1) ( x 2 4 )
x
dx
Rjeenje.
(1)
( 2 x 3)
dx = ( 4 x 2 12 x + 9 ) dx = 4 x 2 dx 12 xdx + 9 dx =
=
(2)
( x 1)
4 3
x 6 x2 + 9x + C
3
dx = ( x3 3 x 2 + 3 x 1) dx = x3 dx 3 x 2 dx + 3 xdx dx =
1 4
3
x x3 + x2 x + C
4
2
x6
6
1
1
x
1 3
dx = dx = dx = dx 3 dx =
(3)
x
2x
2
2x 2x
2 x
1
= x 3ln x + C
2
2
( 3x + 1) ( x + 4 )
3 x3 + x 2 12 x 4
4
dx =
dx = 3 x 2 + x 12 dx =
(4)
x
x
x
1
1
= 3 x 2 dx + xdx 12 dx 4 dx = x 3 + x 2 12 x 4 ln x + C
x
2
15
Primjer 21. Sluei se osnovnim pravilima i tablicom, uz predhodno sreivanje

integranda, odredi:
(1)
(3)
3x3 + 3x 2
x + 1 dx
x +1
x
(2)
x2 x 6
x 3 dx
2
1 x
(4) 5
dx
x
dx
Rjeenje.
3x 2 ( x + 1)
3x3 + 3x 2
(1)
dx =
dx = 3 x 2 dx = x 3 + C
x +1
x +1
2
( x 3)( x + 2 ) dx = x + 2 dx =
x x6
(2)
dx =
( )
x3
x3
1
= xdx + 2 dx = x 2 + 2 x + C
2
2
13
2
1
3
x + 1
x + 1 dx
3
3
2
+
+1
x
x
dx =
(3)
dx =
dx =
1
1
x
x2
x2
1
1
1
1 1
1
21
= x 3 2 + 2 x 3 2 + x 2 dx = x 6 dx + 2 x 6 dx + x 2 dx =
1
6 76 12 56
6
12
= x + x + 2 x 2 + C = 6 x 7 + 6 x5 + 2 x + C
7
5
7
5
2
3 2
2
1 x
15
10
(4) 5
dx = 1 dx = x x dx =
x
x5
1
3
2
1
3
52
10
5
5
10
5
= x 2 x + x dx = x dx 2 x dx + x dx =
11
5 35 20 10
5 8
5
20
x x + x 5 + C = ( 3x + 8 ) 5 x3 10 x11 + C
3
11
8
24
11
16
Primjer 22. Uz pomo osnovnih pravila i tablice, odredi:
(1)
sin 3 x 1
sin 2 x dx
(2)
tan
(3)
e2 x + 1
e x dx
(4)
(2
+ 1) dx
xdx
Rjeenje.
(1)
sin 3 x + 1
1
1
sin 2 x dx = sin x sin 2 x dx = sin xdx sin 2 x dx =
= cos x + cot x + C
(2)
2
tan xdx =
sin 2 x
1 cos 2 x
1
dx
=
dx =
1 dx =
2
2
2
cos x
cos x
cos x
=
(3)
1
dx dx = tan x x + C
cos 2 x
x
x 1 x
e2 x + 1
1
x
x
x
dx
=
e
+
e
dx
=
e
+
dx
=
e
dx
+
) e
ex
(
e dx =
1

e
= e x + + C = e x e x + C
1
ln
e
(4)
(2
+ 1) dx = ( 2 2 x + 2 2 x + 1) dx = ( 4 x + 2 2 x + 1) dx =
2
4x
2x
2 2 x 1 + 2 x +1
= 4 dx + 2 2 dx + dx =
+2
+ x+C =
+ x+C
ln 4
ln 2
ln 2
x
3.Metode integracije
17
3. Metode integracije
Koriste se dvije openite metode integracije: metoda integracije zamjenom

(supstitucijom) i metoda djelomine (parcijalne) integracije. Prva se metoda
odprilike odnosi na integraciju sloene funkcije, a druga odprilike na integraciju
umnoka funkcija. Potrebno je istaknuti da ove metode dovode do rjeenja samo u
nekim sluajevima, za razliku od formula za derivaciju sloene funkcije i derivaciju
umnoka funkcija koje su uvijek dovodile do rjeenja.
3.1. Metoda integracije zamjenom

Pri odreivanju
f ( g ( x ) ) dx
ponekad pomae uvoenje nove promjenljive t
zamjenom g ( x ) = t :

g
x
=
t
(
)

1

f ( g ( x ) ) dx x = g ( t ) = f ( t ) ( g 1 ) ( t ) dt

dx = ( g 1 ) ( t ) dt

Nastala je formula za integraciju zamjenom u kojoj je integrand na lijevoj strani

izraen u sloenom obliku. Predpostavlja se da funkcija g ima derivabilnu
inverznu funkciju g 1 bar na nekom malom intervalu.
Odreivanje integrala f ( x ) dx u nekim sluajevima omoguava zamjena
x = g (t ) :
x = g (t )

f ( x ) dx
= f ( g ( t ) ) g ( t ) dt
dx = g ( t ) dt
Proizala je formula za integraciju zamjenom u kojoj je integrand na lijevoj

strani izraen u jednostavnom obliku. Za ovaj oblik formule se predpostavlja da
18
je funkcija g derivabilna bar na nekom malom intervalu.

Primjer 23. Pogodnom zamjenom
cos ( 3x 2 ) dx
svedi na tablini, a zatim
ga rijei.
Rjeenje.

3x 2 = t

1
2
1
1
1

cos
3
2
x
dx
x
=
t
+

= ( cos t ) dt = cos tdt = sin t + C =
(
)

3 3
3
3
3

1
dx = dt

3
1
= sin ( 3 x 2 ) + C
3
Primjer 24. Pogodnom zamjenom
1 2xdx svedi na tablini i rijei ga.
Rjeenje.

1 2x = t

1
1

3
xdx
x
=
t
+
1
2

=

2
2

dx = 1 dt

2
=
4
3
1 1
1
t dt = t 3 dt =
2
2
1t
3
4
+ C = 3 (1 2 x ) + C
4
2
8
3
Primjer 25. Odredi
1
x+
1
3
dx.
19
Rjeenje.

x + 1 = t
1
1
3x + 1
1 dx 3 = t dt = ln t + C1 = ln x + 3 + C1 = ln 3 + C1 =
x+
dx = dt
3
= ln 3 x + 1 ln 3 + C1 = ln 3 x + 1 + C , C = C1 ln 3
1
Primjer 26. Odredi
x 4 3dx.
Rjeenje.
x 4 3dx =

4

x 3 = t

1

x 4 3x3 dx 4 x3 dx = dt = t dt =

4

x3 dx = 1 dt

4
3
1 1
1 t2
1
= t 2 dt =
+C =
4
4 3
6
2
Primjer 27. Izvedi tablinu formulu za
(x
3) + C
1
a x2
2
dx, a 0.
Rjeenje.
x = at
1
=
dx
adt =

dx = adt
a2 x2
a 2 a 2t 2
1
x
=
dt = arcsin t + C = arcsin + C
a
1 t2
1
20
Primjer 28. Odredi
x ln x dx.
Rjeenje.
ln x = t

1
1 1
1

dx
=
dx
1

x ln x ln x x dx = dt = t dt = ln t + C = ln ln x + C
x

Primjer 29. Odredi
log 2 x
x dx.
Rjeenje.

=
log
x
t

2
log x
ln10 3
t3
1

2
x dx x ln10 dx = dt = ( ln10 ) t dt = ( ln10 ) 3 + C = 3 log x + C

1

dx = ( ln10 ) dt

x

3
x
Primjer 30. Rijei
dx.
x2 1
Rjeenje.
x3
x2 1
dx =

2

x 1 = t

1 t +1
2
1 12 12
x x
2

dx x = t + 1 =
dt = t + t dt =

2
2
t
x2 1

xdx = 1 dt

2
1 12
1 12
1 32 12
1 12
1
= t dt + t dt = t + t + C = t ( t + 3) + C = ( x 2 + 2 ) x 2 1 + C
2
2
3
3
3
21
3.2. Metoda djelomine integracije

Pojednostavljivanje i izraunavanje nekih neodreenih integrala omoguava
formula za djelominu integraciju:
f ( x ) g ( x ) dx = f ( x ) g ( x ) g ( x ) f ( x ) dx
Ista se formula moe zapisati u kraem i pamtljivijem obliku uz skraenice
u = f ( x ) i v = g ( x ) iz kojih slijedi du = f ( x ) dx i dv = g ( x ) dx , te:
udv = uv vdu
Primjenjuje se upravo ovaj skraeni oblik formule za djelominu integraciju.
Upotreba formule (s lijeva u desno) je mogua samo ako moemo odrediti funkciju
v , a korisna tek onda kada je integral na desnoj strani jednostavniji od integrala na
lijevoj strani. Pri odreivanju funkcije
v = dv
nije potrebno dodavati konstantu, dovoljno je istu dodati zavrnom rjeenju.
Formula za djelominu integraciju se lako izvodi u tri koraka. Prvo se derivira
umnoak f ( x ) g ( x ) , potom se obje strane integriraju, te se na kraju jedan integral
izrazi na lijevoj strani:
f ( x ) g ( x ) = f ( x ) g ( x ) + f ( x ) g ( x ) / ... dx
f ( x ) g ( x ) + C = f ( x ) g ( x )dx + f ( x ) g ( x ) dx
f ( x ) g ( x ) dx = f ( x ) g ( x ) g ( x ) f ( x ) dx
Primjer 31. Pogodnim izborom funkcije u i diferencijala dv pronai
neodreeni integral logaritamske funkcije,
log
xdx .
22
Rjeenje.

u = log a x , dv = dx

1

xdx
log
a du = 1 dx , v = dx = x = ( log a x ) x x x ln a dx =

x ln a
x
1
dx = x log a x
= x log a x
+C
ln a
ln a
Primjer 32. Rijei
x sin xdx.
Rjeenje. Prvi izbor:

u = sin x , dv = xdx

1 2

= x sin x 1 x 2 cos xdx
x
xdx
sin
1

2
2
2
du = cos xdx , v = xdx = x

2
Izbor ne vodi rjeenju jer je
cos xdx tei od polaznog
x sin xdx . Pokuat
emo novim izborom.

Drugi izbor:
u = x , dv = sin xdx

sin xdx du = dx , v = sin xdx = cos x = x cos x + cos xdx =

= x cos x + sin x + C
Primjer 33. Dvostrukom primjenom formule za djelominu integraciju rijei

x 2 e x dx .
Rjeenje. Poetno rjeenje:
u = x 2 , dv = e x dx
2 x
x

x e dx du = 2 xdx , v = e x = x e 2 xe dx
2 x
23
Meurjeenje za integral na desnoj strani:
u = x , dv = e x dx
x

= xe x e x dx = xe x e x
xe
dx

du = dx , v = e x
Zavrno rjeenje:
x e dx = x e
2 x
2 x
2 ( xe x e x ) + C = ( x 2 2 x + 2 ) e x + C
Primjer 34. Nakon dvostruke primjene formule za djelominu integraciju na
cos xdx pojavljuje se jednadba iz koje se taj integral moe izraziti. Odredi
jednadbu pa iz nje izrazi integral.

Rjeenje. Prva primjena formule na zadani integral:
u = e x , dv = cos xdx

x
x
e cos xdx du = e x dx , v = sin x = e sin x e sin xdx
x
Druga primjena formule na integral na desnoj strani:
u = e x , dv = sin xdx
x
x

e sin xdx du = e x dx , v = cos x = e cos x + e cos xdx
x
Integralna jednadba i zavrno rjeenje:
cos xdx = e x sin x e x cos x + e x cos xdx
cos xdx =
1 x
e ( sin x + cos x ) + C
2
Primjedba. Predhodni primjer se moe rijeiti na isti nain i uz obrnuti odabir
u = cos x i dv = e x dx .
24
3.3. Integriranje pomou obje metode

Ispreplitanje obiju metoda integracije poveava uspjenost u pronalaenju
neodreenih integrala.
Primjer 35. Primjenom obiju metoda odredi
x 1
ln x + 1 dx .
Rjeenje. Djelomina integracija:

u = ln x 1 , dv = dx

x 1
x +1
= x ln x 1 2 x dx
dx
ln

x + 1

2
x + 1 x2 1
du = 2

dx , v = x

x 1
Zamjena:
2x
x 2 1 dx =
x2 1 = t

= 1 dt = ln t = ln x 2 1
( )

t
2 xdx = dt
Zavrno rjeenje:
x 1
x 1
ln x + 1 dx = x ln x + 1 ln ( x
1) + C
Primjer 36. Pomou obje metode odredi
arcsin ( x 1) dx .
Rjeenje. Zamjena:
x 1 = t

= arcsin tdt
arcsin
x
1
dx
(
)

dx = dt
4.Integriranje racionalnih funkcija
25
Djelomina integracija:
u = arcsin t , dv = dt

t

= t arcsin t
arcsin
tdt
dt
1

du =
dt , v = t
1 t2
2

1 t

Zamjena:
1 t2 = s

2

dt
1 = s = 1 t
2

1 t
tdt = 2 ds
t
Zavrno rjeenje:
arcsin ( x 1) dx = t arcsin t +
1 t2 + C =
= ( x 1) arcsin ( x 1) + 2 x x 2 + C
4. Integriranje racionalnih funkcija
4.1. Rastav racionalne funkcije

Ponovimo kratko nazive koji su vezani uz racionalnu funkciju. Cijela racionalna
funkcija je polinom. Prava racionalna funkcija ima stupanj polinoma u brojniku
manji od stupnja polinoma u nazivniku. Djelomini ili parcijalni razlomci su
najjednostavnije prave racionalne funkcije.
Ponovimo jo pravila koja govore o rastavu racionalne funkcije. Racionalna
funkcija, koja nije ni cijela ni prava, se moe dijeljenjem brojnika nazivnikom
26
rastaviti na zbroj polinoma i prave racionalne funkcije. Prava racionalna funkcija,

koja nije djelomini razlomak, se moe metodom neodreenih koeficijenata
rastaviti na zbroj djelominih razlomaka.
elimo li integrirati racionalnu funkciju, prvo ju moramo maksimalno rastaviti na
pribrojnike, a zatim integrirati svaki pribrojnik. Evo kako to izgleda u jednom
primjeru.
Primjer 37. Odredi
3x 4 4 x3 5
x3 + x dx .
Rjeenje. Rastav integranda na zbroj polinoma i prave racionalne funkcije

pomou dijeljenja brojnika nazivnikom:
x4
x3
x2
djeljenik
3x
4x
d j e l i t e lj
3 x 4
kolinik
x +x
3
3x 4
3x 2
djeljenik
4 x 3
4 x 3
4x
ostatak
3x 2
rastav
3x 2
+4 x
3x 4 4 x3 5
3 x 2 + 4 x 5
=
3
x
4
+
x3 + x
x3 + x
Nakon faktorizacije nazivnika, x 3 + x = x x 2 + 1 , pravu racionalnu funkciju
3 x 2 + 4 x 5
rastavljamo na zbroj djelominih razlomaka pomou metode
x3 + x
neodreenih koeficijenata:
3 x 2 + 4 x 5 A Bx + C
= + 2
x x +1
x ( x 2 + 1)
/ x ( x 2 + 1)
27
3 x 2 + 4 x 5 = A ( x 2 + 1) + ( Bx + C ) x
3 x 2 + 4 x 5 = ( A + B ) x 2 + Cx + A
A + B
= 3
C = 4
= 5
A = 5, B = 2, C = 4
3 x 2 + 4 x 5
5 2x + 4
5
2x
4
=
+
=
+
+
2
2
2
x x +1
x x +1 x +1
x ( x 2 + 1)
Integriranje svih pribrojnika u rastavu:
3x 4 4 x3 5
5
2x
4
= 3x 4 + 2
+ 2
3
x +x
x x +1 x +1
1
xdx = 2 x , dx = x , x dx = ln x , x
2
2x
x 2 + 1 dx
1
dx = arctan x
+1
x2 + 1 = t

= 1 dt = ln t = ln x 2 + 1
( )

2 xdx = dt t
Zbrajanje izraunatih integrala:
3 x 4 4 x3 5
1
2x
1
x3 + x dx = 3 xdx 4 dx 5 x dx + x 2 + 1 dx + 4 x 2 + 1 dx =
=
3 2
x 4 x 5ln x + ln ( x 2 + 1) + 4 arctan x + C
2
Zbog vanosti integrala racionalne funkcije u sljedee tri podlekcije emo

postupno integrirati djelomine razlomke, prave racionalne funkcije, i na kraju, bilo
koje racionalne funkcije.
28
4.2. Integriranje djelominih razlomaka

Dvije su vrste djelominih razlomaka. Prva se vrsta obino izraava oblikom
( ax + b )
u kojem su koeficijenti a, b i A realni brojevi uz uvjet a 0 , a eksponent n

prirodan broj. Druga se vrsta izraava oblikom
Ax + B
( ax
+ bx + c )
u kojem su koeficijenti a, b, c, A i B realni brojevi uz uvjet b 2 4ac < 0 , a

eksponent n prirodan broj.
Integriranje djelominih razlomaka prve vrste je lagano: ako je potrebno,uvede se
zamjena ax + b = t . Evo dva primjera.
Primjer 38. Odredi
Rjeenje.
3x
dx .
2
2 6
2 x 5
2
3x6 dx = 3 x dx = 3 5 + C = 15 x5 + C
Primjer 39. Odredi
( 2 x 1)
dx .
Rjeenje.
2x 1 = t

5 1
5
5

dx
( 2 x 1)3 dx = 1 dt = 2 t 3 dt = 4t 2 + C = 4 ( 2 x 1)2 + C

2
29
Integriranje djelominih razlomaka druge vrste ovisi o eksponentu n : za n > 1

treba koristiti rekurzivnu formulu i to je n vei integriranje traje dulje. Prvo dva
primjera u kojima je n = 1 .
Primjer 40. Odredi
7x 4
dx .
2
+9
Rjeenje. Rastav na dva integrala:
7x 4
4
x
1
7x
2
dx = 2
dx 4 2
dx
dx = 7 2
2
+9
x +9
x +9
x +9 x +9
Integriranje pribrojnika:
x
x 2 + 9 dx
x2 + 9 = t

1 1
1

=
dt = ln ( x 2 + 9 )

1
xdx = dt 2 t
2

2
x
1
1
x 2 + 9 dx = 3 arctan 3
Zavrno rjeenje:
x
7x 4
7
4
dx = ln ( x 2 + 9 ) arctan + C
2
2
3
3
+9
x
Primjer 41. Rijei
x
dx .
+ 2x + 5
Rjeenje. Upodpunjavanje nazivnika podintegralne funkcije do zbroja kvadrata:
x 2 + 2 x + 5 = ( x + 1) 1 + 5 = ( x + 1) + 4
2
Zamjena i rastav na dva integrala:
x +1 = t
t 1
t
1
dx
( x + 1)2 + 4 dx = dt = t 2 + 4 dt = t 2 + 4 dt t 2 + 4 dt
x
30
t
t 2 + 4 dt
t2 + 4 = s

1 1
1
1

=
ds = ln s = ln ( t 2 + 4 )

1
tdt = ds 2 s
2
2

2
t
1
1
t 2 + 4 dt = 2 arctan 2
Zavrno rjeenje:
x
x +1
1
1
dx = ln ( x 2 + 2 x + 5 ) arctan
+C
+ 2x + 5
2
2
2
Poopenje integrala I1 =
In =
1
1
x
dx = arctan je integral
2
a
a
+a
1
( x2 + a2 )
dx za n 1.
Za taj integral vrijedi rekurzivna formula
In =
1
x
za n 2
n
I
+
2
3
(
)
n 1
2a 2 ( n 1) ( x 2 + a 2 )n 1
koja se moe izvesti na ovaj nain:

1
u=
, dv = dx
n
1

( x2 + a2 )
1

=
I n 1 =
dx

2
2 n 1
2
1
n
x
(
)
+
x
a
du =

(
)
,
=
dx
v
x

2
2 n

+
x
a
(
)

=
(x
+ a2 )
n 1
+ 2 ( n 1)
x2
(x
+ a2 )
dx
x2
( x2 + a
2 n
dx =
x2 + a2 a2
( x2 + a
1
(x
+a
I n 1 =
2 n 1
2 n
dx a 2
(x
+a
2a 2 ( n 1) I n =
In =
dx =
2 n 1
x2 + a2
( x2 + a
1
(x
+a
(x
2 n
dx a 2
( x2 + a2 )
dx =
dx = I n 1 a 2 I n
+ 2 ( n 1) ( I n 1 a 2 I n )
x
2
2 n
31
+ a2 )
n 1
+ 2 ( n 1) I n 1 I n 1
1
x
2
3
+
n
I
(
)
n 1
2a 2 ( n 1) ( x 2 + a 2 )n 1
U sljedeem primjeru emo pokazati kako se koristi rekurzivna formula (lat.

rekurzia = hrv. vraanje unatrag). U odreivanju integrala I n sudjeluju svi
predhodnici: I n 1 , I n 2 ,..., I 2 , I1.
Primjer 42. Pomou rekurzivne formule odredi I 3 =
(x
+ a2 )
dx .
Rjeenje. U rekurzivnu formulu uvrstimo n = 3 :
I3 =
1
x
+
I
2
4a 2 ( x 2 + a 2 ) 2
U rekurzivnu formulu uvrstimo n = 2 :
I2 =
1 x
1 x
1
x
+ I1 = 2 2
+ arctan
2 2
2
2
a
a
2a x + a
2a x + a
32
U izraz za I 3 uvrstimo izraunati I 2 :
1
x
3 x
1
x
I3 = 2
+
+ arctan
a
4a ( x 2 + a 2 ) 2 2 a 2 x 2 + a 2 a
Primjer 43. Odredi
x+4
(x
+ 1)
dx .
Rjeenje. Rastav na dva integrala:
x+4
(x
+ 1)
dx =
(x
+ 1)
dx + 4
(x
+ 1)
dx
Primjena metode zamjene na prvi integral:
x2 + 1 = t

1 1
1
1

dx

x 2 + 1 2 xdx = 1 dt = 2 t 2 dt = 2t = 2 ( x 2 + 1)
( )
2
Primjena formule za I 2 iz predhodnog primjera na drugi integral:
(x
+ 1)
dx = I 2
a =1
1 x
= 2
+ arctan x
2 x +1
Zavrno rjeenje:
x4
(x
+ 1)
dx =
1
x
+ 2 2
+ arctan x + C =
2
2 ( x + 1)
x +1
4x 1
+ 2 arctan x + C
2 ( x 2 + 1)
33
4.3. Integriranje pravih racionalnih funkcija

Integriranje prave racionalne funkcije koja nije djelomini razlomak se odvija u
etiri koraka:
rastav nazivnika funkcije na umnoak polinoma prvog stupnja i nerastavljivih

polinoma drugog stupnja
rastav funkcije na zbroj djelominih razlomaka pomou metode neodreenih
koeficijenata
integriranje djelominih razlomaka
zbrajanje izraunatih integrala djelominih razlomaka
Primjer 44. Odredi
2x 9
dx .
+ 2 x 15
Rjeenje. Rastav nazivnika integranda:
x 2 + 2 x 15 = ( x x1 )( x x2 ) = ( x 3)( x + 5 )
Rastav integranda na djelomine razlomke:
A
B
2x 9
=
+
/
( x 3)( x + 5) x 3 x + 5
( x 3)( x + 5)
2 x 9 = A ( x + 5 ) + B ( x 3)
2 x 9 = A ( x + 5 ) + B ( x 3)
A + B=2
5 A 3 B = 9
3
19
A = ,B =
8
8
34
3
19
2x 9
= 8 + 8
( x 3)( x + 5) x 3 x + 5
Integriranje djelominih razlomaka:
1
x 3 dx
1
x 3 = t

= 1 dt = ln t = ln x 3

t
dx = dt
x + 5 = t
x + 5 dx dx = dt = t dt = ln t
= ln x + 5
2x 9
3
1
19
1
3
19
dx =
dx +
dx = ln x 3 + ln x + 5 + C
8 x3
8 x+5
8
8
+ 2 x 15
1
Primjer 45. Izvedi formulu za 2
dx , a 0 (tablini integral).
x a2
x 2 a 2 = ( x a )( x + a )
( x a )( x + a )
A
B
+
xa x+a
( x a )( x + a )
1 = A( x + a) + B ( x a)
0 x + 1 = ( A + B ) x + ( aA aB )
A + B = 0
aA aB = 1
A=
1
1
,B =
2a
2a
( x a )( x + a )
35
1 1
1
2a x a x + a
1
x a dx
x a = t

= 1 dt = ln t = ln x a

t
dx = dt
1
x + a dx
x + a = t

= 1 dt = ln t = ln x + a

dx = dt t
1
1
1
xa
dx =
+C
ln x a ln x + a ) + C =
ln
(
2
a
2a
2a x + a
Primjer 46. Odredi
9 x 2 + 6 x
( x 1) ( 3 4 x ) dx .
2
Rjeenje. Nazivnik je ve rastavljen. Zato slijedi rastav integranda na djelomine

razlomke:
9 x 2 + 6 x
( x 1) ( 3 4 x )
2
dx =
( x 1)
B
C
+
/
x 1 3 4x
( x 1) ( 3 4 x )
2
9 x 2 + 6 x = A ( 3 4 x ) + B ( x 1)( 3 4 x ) + C ( x 1)
9 x 2 + 6 x + 0 = ( 4 B + C ) x 2 + ( 4 A + 7 B 2C ) x + ( 3 A 3B + C )
4 B + C = 9
4 A + 7 B 2C = 6
3 A 3B + C = 0
A = 3, B = 0, C = 9
9 x 2 + 6 x
( x 1) ( 3 4 x ) ( x 1)
2
9
3 4x
36
x 1 = t
1
1
1
dx
( x 1)2 dx = dt = t 2 dt = t = x 1
1
1
3 4 xdx
3 4x = t

1 1
1
1

1 = dt = ln t = ln 3 4 x

4 t
4
4
dx = dt

4
9 x 2 + 6 x
( x 1) ( 3 4 x ) dx = x 1 + 4 ln 3 4 x + C
2
2 x 2 + 3x + 3
Primjer 47. Odredi
dx .
x 4 + x3
x 4 + x 3 = x3 ( x + 1)
2 x 2 + 3x + 3 A B C
D
= 3+ 2+ +
/ x3 ( x + 1)
3
x ( x + 1)
x
x
x x +1
2 x 2 + 3x + 3 = A ( x + 1) + Bx ( x + 1) + Cx 2 ( x + 1) + Dx3
2 x 2 + 3x + 3 = ( C + D ) x3 + ( B + C ) x 2 + ( A + B ) x + A
C + D =0
B + C
=2
A + B
=3
=3
A = 3, B = 0, C = 2, D = 2
2 x2 + 3x + 3 3 2
2
= 3+
3
x ( x + 1)
x
x x +1

dx =
1
1
, dx = ln x ,
2
2x
x
x + 1dx = ln x + 1
2 x2 + 3x + 3
3
3
x
x4 + x3 dx = 2 x2 + 2 ln x 2 ln x + 1 + C = 2 x2 + 2 ln x + 1 + C
Primjer 48. Odredi
7 x2 4 x + 5
x3 2 x 2 + x 2 dx .
x 3 2 x 2 + x 2 = x 2 ( x 2 ) + ( x 2 ) = ( x 2 ) ( x 2 + 1)
7 x2 4x + 5
A
Bx + C
=
+
( x 2 ) ( x 2 + 1) x 2 x 2 + 1
( x 2 ) ( x 2 + 1)
7 x 2 4 x + 5 = A ( x 2 + 1) + ( Bx + C )( x 2 )
7 x 2 4 x + 5 = ( A + B ) x 2 + ( 2 B + C ) x + ( A 2C )
A + B
=7
2 B + C = 4
A
2C = 5
A = 5, B = 2, C = 0
7 x2 4x + 5
5
2x
=
+ 2
2
( x 2 ) ( x + 1) x 2 x + 1
5
x 2dx
x 2 = t

= 5 1 dt = 5 ln t = 5ln x 2

t
dx = dt
37
38
2x
x2 + 1 dx
x2 + 1 = t

= 1 dt = ln t = ln x 2 + 1
( )

2 xdx = dt t
7 x2 4x + 5
2
x3 2 x 2 + x 2 dx = 5ln x 2 + ln ( x + 1) + C
x 2 + 13
dx .
Primjer 49. Odredi 3
x 6 x 2 + 13 x
x 3 6 x 2 + 13 x = x ( x 2 6 x + 13)
x3 + 13
A
Bx + C
= + 2
/ x ( x 2 6 x + 13)
2
6
13
x
x
x
+
x ( x 6 x + 13)
x 2 + 13 = A ( x 2 6 x + 13) + ( Bx + C ) x
1x 2 + 0 x + 13 = ( A + B ) x 2 + ( 6 A + C ) x + 13 A
A + B
=1
6 A
+C = 0
13 A
= 13
A = 1, B = 0, C = 6
1
6
x 2 + 13
= + 2
2
x ( x 6 x + 13) x x 6 x + 13
x dx = ln x
6
1
x 2 6 x + 13 dx = 6 ( x 3)2 + 4 dx
= 6
39
x 3 = t

=

dx = dt
t
x3
1
6
dt = arctan = 3arctan
t +4
2
2
2
2
x 2 + 13
x 3
x3 6 x 2 + 13x dx = ln x + 3arctan 2 + C
Primjer 50. Odredi
4x
dx .
+4
x 4 + 4 = ( x 2 + 2 ) 4 x 2 = ( x 2 2 x + 2 )( x 2 + 2 x + 2 )
2
4x
Ax + B
Cx + D
= 2
+ 2
/
2
( x 2 x + 2 )( x + 2 x + 2 ) x 2 x + 2 x + 2 x + 2
2
(x
+ 4)
4 x = ( Ax + B ) ( x 2 + 2 x + 2 ) + ( Cx + D ) ( x 2 2 x + 2 )
4 x = ( A + C ) x3 + ( 2 A + B 2C + D ) x 2 + ( 2 A + 2 B + 2C 2 D ) x + ( 2 B + 2 D )
+
=0
2 A + B 2C + D = 0
2 A + 2 B + 2C 2 D = 4
2B
2D = 0
A = 0, B = 1, C = 0, D = 1
1
1
dx =
dx = arctan ( x 1)
2
2x + 2
( x 1) + 1
40
1
1
dx =
dx = arctan ( x + 1)
2
+ 2x + 2
( x + 1) + 1
4x
dx = arctan ( x 1) arctan ( x + 1) + C
+4
4.4. Integriranje racionalnih funkcija
Integriranje racionalne funkcije koja nije ni cijela ni prava se odvija u etiri

koraka (drugi korak obuhvaa prva dva koraka iz predhodne podlekcije):
rastav funkcije na zbroj polinoma i prave racionalne funkcije dijeljenjem brojnika

nazivnikom
rastav prave racionalne funkcije, ukoliko ona ve nije djelomini razlomak, na

zbroj djelominih razlomaka
integriranje polinoma i djelominih razlomaka
zbrajanje izraunatih integrala
Primjer 51. Odredi
5 x 4 10 x 3 + 4 x 2 2
dx .
x2 2 x
Rjeenje. Rastav integranda na polinom i pravu racionalnu funkciju:
x4
x3
x2
5x 4
10x 3
+4x 2
5x 4
10x3
1
2
djelitelj
x2 2x
kolinik
5x2 + 4
rastav
4x
4x 2
8x
8x
5 x 4 10 x3 + 4 x 2 2
8x 2
= 5x2 + 4 + 2
2
x 2x
x 2x

Rastav prave racionalne funkcije:
x2 2 x = x ( x 2 )
A
B
8x 2
= +
/ x ( x 2)
x ( x 2) x x 2
8x 2 = ( A + B ) x 2 A
A+ B =8
2 A
= 2
A = 1, B = 7
8x 2
1
7
= +
x ( x 2) x x 2
Integriranje svih lanova rastava:
5 x 4 10 x 3 + 4 x 2 2
1
7
= 5x2 + 4 + +
2
x 2x
x x2
1
x dx = 3 x , dx = x, x dx = ln x , x 2 dx = ln x 2
2
5 x 4 10 x3 + 4 x 2 2
1
1
= 5 x 2 dx + 4 dx + dx + 7
dx =
2
x 2x
x
x2
5 3
x + 4 x + ln x + 7 ln x 2 + C
3
41
42
Primjer 52. Odredi
3 x 4 3x 2 + 5
x 2 + x dx .
x4
x3
djelitelj
+5
3x 2
3x 4
3x 4
kolinik
x2 + x
3x 3
3x 2 3x
rastav
3x 3
3x 2
3x3
3x 2
+5
3x 4 3x 2 + 5
5
= 3x 2 3 x + 2
2
x +x
x +x
x 2 + x = x ( x + 1)
5
A
B
5
5
= +
=
x ( x + 1) x x + 1 x x + 1
3x 4 3x 2 + 5
5
5
= 3x 2 + 3x +
2
x +x
x x +1
1
x dx = 3 x , xdx = 2 x , x dx = ln x , x + 1 dx = ln x + 1
2
3x 4 3x 2 + 5
3 2
3
x2 + x dx = x + 2 x + 5ln x 5ln x + 1 + C =
= x3 +
x
3 2
x + 5ln
+C
2
x +1
Primjer 53. Odredi
43
3 x 4 + x 2 + 1
4 x3 x dx .
x4
3x 4
3x 4
x3
x2
1
+1
+ x2
3 2
x
4
1 2
x
4
djelitelj
4x 3 x
kolinik
3
x
4
rastav
1 2
x +1
3 x + x + 1
3
4
= x+ 3
4 x3 x
4
4x x
4
+1
4 x 3 x = x ( 4 x 2 1) = x ( 2 x 1)( 2 x + 1)
1 2
x +1
A
B
C
4
= +
+
/ x ( 2 x 1)( 2 x + 1)
x ( 2 x 1)( 2 x + 1) x 2 x 1 2 x + 1
1 2
x + 1 = ( 4 A + 2 B + 2C ) x 2 + ( B C ) x A
4
1
4
B C = 0
4 A + 2 B + 2C =
A
A = 1, B =
= 1
17
17
,C =
16
16
17
17
1 2
x +1
1
4
=
+ 16 + 16
x ( 2 x 1)( 2 x + 1) x 2 x 1 2 x + 1
3 x 4 + x 2 + 1
3
1 17 1
17 1
= x +
+
3
4x x
4
x 16 2 x 1 16 2 x + 1
44
xdx = 2 x , x dx = ln x , 2 x 1 dx = 2 ln 2 x 1 , 2 x + 1 dx = 2 ln 2 x + 1
2
3 2
17
17
3 x 4 + x 2 + 1
4 x3 x dx = 8 x ln x + 32 ln 2 x 1 + 32 ln 2 x + 1 + C =
3
17
= x 2 ln x + ln 4 x 2 1 + C
8
32
Primjer 54. Odredi
x5 + 1
x 2 + 1 dx .
x5
x4
x3
x2
1
+1
x5
x5
djelitelj
kolinik
x2 + 1
x3
x3 x
rastav
+1
x3
x
x3
+1
x5 + 1
x +1
= x3 x + 2
2
x +1
x +1
x5 + 1
x
1
= x3 x + 2
+ 2
2
x +1
x +1 x +1
1
x dx = 4 x , xdx = 2 x , x
3
x
1
dx = ln ( x 2 + 1) ,
2
+1
1
dx = arctan x
+1
x5 + 1
1 4 1 2 1
2
x 2 + 1 dx = 4 x 2 x + 2 ln ( x + 1) + arctan x + C
Primjer 55. Odredi
45
2 x3 + x2
x3 1 dx .
Rjeenje. Rastav integranda na konstantu i pravu racionalnu funkciju:
x3
x2
2x 3
+ x2
djelitelj
x3 1
2x 3
x2
kolinik
rastav
+2
2 x3 + x 2
x2 + 2
=
2
+
x3 1
x3 1
x 3 1 = ( x 1) ( x 2 + x + 1)
1
1
x2 + 2
A
Bx + C
=
+ 2
=
2
2
( x 1) ( x + x + 1) x 1 x + x + 1 x 1 x + x + 1
2 x3 + x 2
1
1
= 2+
2
3
x 1
x 1 x + x + 1
1
dx = x, x 1 dx = ln x 1 , x
1
2
2x +1
dx =
arctan
+ x +1
3
3
2 x3 + x 2
2
2x + 1
x3 1 dx = 2 x + ln x 1 3 arctan 3 + C
46
5. Integriranje funkcija s korijenom
Ponekad se integral funkcije koja sadri neki korijen moe pogodnom zamjenom
svesti na integral racionalne funkcije.
Primjer 56. Pogodnom zamjenom,
x
dx svedi na integral racionalne
x +1 1
funkcije, a zatim ga rijei.

Rjeenje.
x +1 = t

2
x
t 2 1
2

dx x + 1 = t =
2tdt = ( 2t 2 + 2t ) dt = t 3 + t 2 + C1 =
t 1
3

x + 1 1
dx = 2tdt

=
2
3
( x + 1)
+ x + 1 + C1 =
2
3
( x + 1)
+ x+C
Primjer 57. Odgovarajuom zamjenom,
x+
x
x
dx prevedi u integral
racionalne funkcije, a potom ga rijei.

Rjeenje.
4 x =t

x
t
t2
4
3

=
dx
x
=
t
4
t
dt
=
4
4 2
x + x
t 2 + 1 dt =
t
+
t

dx = 4t 3 dt

1
= 4 1 2 dt = 4t 4 arctan t + C = 4 4 x 4 arctan 4 x + C
t +1
4
t2
, umjesto dijeljenja brojnika
t2 +1
nazivnikom, se bre postie dodavanjem nule brojniku u obliku 1 1 :
Dodatak. Rastav racionalne funkcije
5.Integriranje funkcija s korijenom
47
t2
t 2 + 11 t 2 + 1
1
1
=
= 2
2
= 1 2
2
2
t +1
t +1
t +1 t +1
t +1
Primjer 58. Rijei
1
dx .
x3 x
Rjeenje.
6 x =t

5
3

1
6

= 6t dt = 6 t dt =
dx
x
=
t

3 2
t 1
t t

x3 x
5
dx = 6t dt

3
2
= 6 t 2 + t + 1 +
dt + C = 2t + 3t + 6t + 6 ln t 1 + C =
t 1
2 x + 3 3 x + 6 6 x + 6 ln x 1 + C
Dodatak. Brzi rastav racionalne funkcije
t3
:
t 1
t3
t3 1 +1 t3 1 1
1
=
=
+
= t2 + t +1+
t 1
t 1
t 1 t 1
t 1
Primjer 59. Rijei
1 1 4x
dx .
x
Rjeenje. Uz zamjenu
1 4x
= t slijedi:
x
1 4x 2
=t / x
x
1 2
=t +4
x
t 2 x + 4x = 1
x = (t 2 + 4)
x=
1
t +4
2
dx =
2t
(t
+ 4)
dt
48
1 1 4x
x x dx
=
1 4x

2t

= t = ( t 2 + 4 ) t
dt =

2
2

x
+
t
4
( )
2t 2
1
8
dt = 2
2 dt = 8 2
dt 2 dt =
2
t +4
t +4
t +4
t
8
1 4x
1 4x
= arctan 2t + C = 4arctan
2
+C
x
2
2
4x
6. Integriranje trigonometrijskih funkcija
6.1. Integriranje umnoaka opih sinusa i kosinusa
Ako je podintegralna funkcija umnoak sinusa, ili sinusa i kosinusa, ili kosinusa,
onda se moemo pomoi trigonometrijskim formulama koje umnoak pretvaraju u
zbroj:
1
1
sin sin = cos ( ) cos ( + )
2
2
1
1
sin cos = sin ( ) + sin ( + )
2
2
1
1
cos cos = cos ( ) + cos ( + )
2
2
Primjer 60. Izraunaj
sin ( x 1) sin ( 3x 1) dx .
Rjeenje. Pretvaranje umnoka u zbroj za = x 1 i = 3 x 1 :
sin ( x 1) sin ( 3 x 1) =
1
1
1
1
cos ( 2 x ) cos ( 4 x 2 ) = cos 2 x cos ( 4 x 2 )
2
2
2
2
6.Integriranje trigonometrijskih funkcija
49
2x = t

1
1
1

=
cos
2
xdx
cos tdt = sin t = sin 2 x
1

2
2
dx = dt 2

2
4 x 2 = t

1
1
1

=
x
dx
cos
4
2
cos tdt = sin t = sin ( 4 x 2 )
(
)
1

4
4
dx = dt 4

4
Zavrno rjeenje:
sin ( x 1) sin ( 3x 1) dx = 4 sin 2 x 8 sin ( 4 x 2 ) + C
sin x cos 2 x cos 3xdx .
Rjeenje. Pretvaranje umnoka u zbroj:
1
1
1
1
sin x cos 2 x = sin ( x ) + sin 3 x = sin x + sin 3 x
2
2
2
2
1
1
sin x cos 2 x cos 3 x = sin x cos 3 x + sin 3 x cos 3 x =
2
2
1 1
1
1
1
sin 2 x sin 4 x + sin 6 x
= sin ( 2 x ) + sin 4 x + sin 0 + sin 6 x =
2 2
2
2
4
2
ax = t

1
1
1

=
sin
axdx
sin tdt = cos t = cos ax
1

a
a
dx = dt a

a
Zavrno rjeenje:
sin x cos 2 x cos 3xdx = 8 cos 2 x + 16 cos 4 x 24 cos 6 x + C
50
cos ( 3x + 4 ) dx .
2
Rjeenje. Pretvaranje umnoka u zbroj:
cos ( 3 x + 4 ) cos ( 3 x + 4 ) =
1
1
1 1
cos 0 + cos ( 6 x + 8 ) = + cos ( 6 x + 8 )
2
2
2 2
dx = x, cos ( 6 x + 8) dx = 6 sin ( 6 x + 8)
Zavrno rjeenje:
1
1
cos ( 3x + 4 ) dx = 2 x + 12 sin ( 6 x + 8) + C
2
6.2. Integriranje racionalnih izraza sa sinusom i kosinusom
f ( sin x, cos x ) s promjenljivim veliinama

x
sin x i cos x , se pomou zamjene tan = t (tzv. opa ili univerzalna
2
trigonometrijska zamjena), svodi na integral racionalne funkcije s promjenljivom t .
Nekad se takav integral moe bre rijeiti i zamjenom sin x = t ili cos x = t ili
tan x = t .
Integral racionalnog izraza
U cilju to breg i lakeg rjeavanja
f ( sin x, cos x ) dx
preporuuje se
postupno promatranje moguih zamjena ovim redom:

(1) pokua se zamjenom
sin x = t ili cos x = t

(2) ako je f ( sin x, cos x ) = f ( sin x, cos x ) , uvodi se zamjena
tan x = t
iz koje slijedi
sin 2 x =
51
t2
1
1
dt
, cos 2 x =
, dx =
2
2
1+ t
1+ t
1+ t2
(3) ako predhodne zamjene ne odgovaraju, uvodi se zamjena
tan
x
=t
2
iz koje slijedi
2t
1 t2
2
dt
sin x =
, cos x =
, dx =
2
2
1+ t
1+ t
1+ t2
Primjer 63. Prikladnom zamjenom
cos3 x
sin x + 3 dx svedi na integral racionalne
funkcije, a zatim ga rijei.

Rjeenje.
1 sin 2 x ) cos x
(
cos3 x
sin x + 3 dx = sin x + 3 dx
2
sin x = t

= t + 1 dt =

t +3
cos xdx = dt
8
1
= t + 3
dt =
dt = tdt + 3 dt 8
t +3
t +3
1
1
= t 2 + 3t 8ln t + 3 + C = sin 2 x + 3sin x 8ln ( sin x + 3) + C
2
2
t 2 + 1
:
Dodatak. Rastav racionalne funkcije
t +3
t2
+1
t 2
t 2
djelitelj
kolinik
t +3
3t
=
rastav
3t
+1
3t
9
8
t 2 + 1
8
= t + 3
t +3
t +3
t + 3
52
Primjer 64. Odredi
sin 3 x
cos2 x + 1 dx .
Rjeenje.
1 cos 2 x ) sin x
(
sin 3 x
cos2 x + 1 dx = cos2 x + 1 dx
cos x = t

=

sin xdx = dt
t 2 1
2
1
= 2
dt = 1 2 dt = dt 2 2
dt =
t +1
t +1
t +1
= t 2 arctan t + C = cos x 2 arctan ( cos x ) + C
Primjer 65. Odredi
sin x cos
dx .
Rjeenje. Provjera parnosti podintegralnog izraza:
f ( sin x, cos x ) =
( sin x ) ( cos x )
1
= f ( sin x, cos x )
sin x cos3 x
Odreivanje integrala zamjenom tan x = t :
sin x cos
=
dx tan x = t =
1
dt =
2
t2
1 1+ t

1+ t 2 1+ t2
3
t2 +1
1
1
dt = t + dt = t 2 + ln t + C =
2
t
t
=
1
tan 2 x + ln tan x + C
2
cos x + 2
cos x + 1 dx .
Primjer 66. Odredi
Rjeenje. Provjera parnosti podintegralnog izraza:
cos x + 2 cos x + 2
cos x + 1 cos x + 1
Odreivanje integrala zamjenom tan
x
=t:
2
cos x + 2
cos x + 1 dx tan 2 = t
1 t2
+2
2
2
= 1+ t 2
dt =
1 t
1+ t2
+1
1+ t2
t2 + 3
2
= 2
dt = 1 + 2 dt =
t +1
t +1
= dt + 2
= tan
1
dt = t + 2 arctan t + C =
t +1
2
x
x
x
+ 2 arctan tan + C = x + tan + C

2
2
2
Primjer 67. Odredi
sin x 1 dx .
Rjeenje. Provjera parnosti integranda:
Zamjena tan
x
=t:
2
1
1
sin x 1 sin x 1
53
54
sin x 1 dx tan 2 = t =
1
2
1
dt = 2 2
dt
2
2t
+
+
t
t
t
1
2
1
1
1+ t2
Zamjena t 1 = s :
t 1 = s
1
1
1
1
1
dt
=
dt
t 2 2t + 1 ( t 1)2 dt = ds = s 2 ds = s = t 1
Zavrno rjeenje:
sin x 1 dx = 2 t 1 = t 1 =
2
+C
x
tan 1
2

Neodredeni Integrali

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Neodredeni Integrali

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Uvod s povijesnim osvrtom

Definicija. Funkcija F ( x ) je antiderivacija ili prim funkcija funkcije f ( x )

Funkcija F ( x ) nije antiderivacija funkcije f ( x ) .

Primjer 4. Za funkciju f ( x ) = 1 + cos x pronai dvije antiderivacije F1 ( x ) i

F2 ( x ) te odredi najire podruje D na kojem vrijedi F1 ( x ) = F2 ( x ) = f ( x ) .

Primjer 5. Odredi jednu antiderivaciju F ( x ) funkcije f ( x ) = x x i najire

Primjer 6. Odredi antiderivaciju funkcije

Rjeenje. Funkcija G ( x ) = 5ln x je antiderivacija na podruju DG = 0, + , a

Primjeri daju naslutiti da je razlika dviju antiderivacija funkcije

broj, tj. konstanta. Pokaimo da je to istina. Neka su F1 ( x ) i F2 ( x ) antiderivacije

dodavanjem realnih brojeva antiderivaciji F ( x ) odreene sve ostale antiderivacije

f ( x) . Skup svih antiderivacija funkcije f ( x) ,

Primjer 9. Pronai onu antiderivaciju F ( x ) funkcije f ( x ) =

Mi traimo onu koja za x = e iznosi 2:

Napomena. Na alost, antiderivacije mnogih funkcija ne mogu se izraziti

Iako je antideriviranje znatno tei postupak od deriviranja, tri osnovna pravila su

Zavrimo lekciju vanom injenicom koja istie da neprekinuta funkcija ima

2.1. Definicija neodreenog integrala

Rjeenje. Treba pronai jednu antiderivaciju F ( x ) i njoj dodati konstante C :

Primjer 11. Odredi

xdx i njegovo najire podruje.

Rjeenje. Za neodreeni integral

najire je podruje D = 0, + , tj. skup nenegativnih realnih brojeva.

2.2. Raunska pravila neodreenog integrala

Primjer 12. Pomou raunskih pravila odredi:

Primjer 13. Odredi

2.3. Tablica osnovnih integrala

Primjer 15. Provjeri valjanost formule

Rjeenje. Prvo ponovimo da se derivacija funkcije f ( x ) = x za x 0 moe

svaki x za koji je x 2 + a 0 . Slijedi deriviranje desne strane kao viestruko

Tablica osnovnih integrala

sin xdx = cos x + C

cos xdx = sin x + C

Primjer 16. Sluei se tablicom odredi:

Primjer 17. Uz pomo tablice izraunaj:

Primjer 18. Prilagodbom integranda tablici, odredi:

2.4. Integriranje pomou tablice i osnovnih pravila

Primjer 20. Rastavljanjem integranda na zbroj ili razliku, primjenom osnovnih

Primjer 21. Sluei se osnovnim pravilima i tablicom, uz predhodno sreivanje

sin 2 x dx = sin x sin 2 x dx = sin xdx sin 2 x dx =

Koriste se dvije openite metode integracije: metoda integracije zamjenom

3.1. Metoda integracije zamjenom

ponekad pomae uvoenje nove promjenljive t

Nastala je formula za integraciju zamjenom u kojoj je integrand na lijevoj strani

Proizala je formula za integraciju zamjenom u kojoj je integrand na lijevoj

je funkcija g derivabilna bar na nekom malom intervalu.

svedi na tablini, a zatim

Primjer 24. Pogodnom zamjenom

1 2xdx svedi na tablini i rijei ga.

Primjer 25. Odredi

Primjer 26. Odredi

Primjer 27. Izvedi tablinu formulu za

Primjer 28. Odredi

Primjer 29. Odredi

3.2. Metoda djelomine integracije

Primjer 32. Rijei

Rjeenje. Prvi izbor:

cos xdx tei od polaznog

x sin xdx . Pokuat

emo novim izborom.

Primjer 33. Dvostrukom primjenom formule za djelominu integraciju rijei

Meurjeenje za integral na desnoj strani:

Primjer 34. Nakon dvostruke primjene formule za djelominu integraciju na