Proces kreiranja javnih politika u razliitim

sistemima

Miljenje da su politiari jedine osobe koje kreiraju javne politike

je pogreno. Drutvo u kojima samo dravne institucije i
politiari na vlasti mogu uestvovati u procesu kreiranja javnih
politika nazivamo totalitarnim. Suprotno njima, drutva koja
podstiu sve svoje lanove da se ukljue u proces kreiranja
javnih politika nazivamo demokratskim. U zavisnosti od toga
kolika je politika mo dravnih institucija i politiara izabranih
na izborima da odluuju o donoenju, promjeni ili ukidanju
javnih politika moemo odreene drave klasificirati na drave u
kojoj vladaju totalitarni reimi, drave koje izgrauju stabilne
demokratske institucije i drave sa stabilnim demokratskim
institucijama. U prvu grupu spadaju drave u kojima je uloga
javnosti, civilnog drutva, interesnih skupina u procesu kreiranja
javnih politika zabranjena, dok je u drugoj grupi njihova uloga
marginalizirana. U treoj grupi drava, uloga javnosti, civilnog
drutva i interesnih skupina je kljuna i bez obzira na politiku
mo dravnih institucija i izabranih politiara najvei broj
kljunih vladinih politika se donosi uz saglasnost ili na prijedlog
uesnika u procesu kreiranja javnih politika koji ne dolaze iz
vladinog sektora. U demokratskim drutvima svaki lan drutva
ima pravo suditi o javnim politikama i direktno uestvovati u
njihovom kreiranju. Kako bi se klasificirao teoretski neogranien
broj ueniska u procesu kreiranja javnih politika, sve uesnike u
ovom procesu klasificiramo na dvije osnovne grupe - svanine i
nezvanine uesnike u procesu kreiranja javnih politika.
Zvanini uesnici su ukljueni u proces javne politike na temelju
njihovih zakosnik ili ustavnih odgovornosti i oni imaju mo da
kreiraju i sprovode javne politike. Zakonodavne, izvrne i sudske
institucije su prave zvanine institucije. Nezvanini akteri
ukljuuju one koji imaju ulogu u procesu javnih politika bez
eksplicitne zakosnke ovlasti. Oni uestvuju u procesu javnih
politika pored uobiajenog prava uea u demokratiji. Znai,

interesne grupe su ukljuene u politiku ne zbog toga to je to

dozvoljeno zakonom, ve zbog toga to su one jedan efektivan
nain za mnoge ljude da grupno izraze svoje elje za javnom
politikom. Mediji su izuzetno vaan uesnik u procesu kreiranja
jasnih politika zbog njihove implicitne uloge pruaoca politikih
informacija i monitoringa vlade ali mediji nemaju formalnu,
garantovanu ulogu u procesu kreiranja javnih politika,stoga
moemo na medije gledati kao na jedan od fundamenata
demokratskog drutva i da njihova je uloga krucijalna u
odravanju jednoga drutva demokratskim. Manipulacijom
medija i informacija koje izlaze iz medijskih kua dolazi do
stvaranja prividne slike demokratije, ali to je za drugu temu.