KOMPETENCIJE UENIKA PRVOG RAZREDA U POZNAVANJU PRAVOPISA NA

KRAJU KOLSKE GODINE

Katarina Aladrovi
Uiteljski fakultet, Zagreb
Saetak
Uenici prvog razreda zapoinju s razvojem svojih jezinih kompetencija. Jedna od
najznaajnijih jezinih kompetencija u prvome razredu jest pisanje tiskanih i pisanih slova.
Nakon ovladavanja pismom, uenici poinju razvijati i svoju pravopisnu kompetenciju uei
pravopisna pravila na teorijskom nivou (lingvistika kompetencija) i na uporabnom nivou
(komunikacijska kompetencija). Prema Nastavnome planu i programu (2006), u prvome
razredu osnovne kole uenici trebaju znati pravopisno tono napisati imena, prezimena i
nadimke ljudi, naziv mjesta u kojemu ive te ime svoga naselja i ulice. Uz to, moraju znati
staviti toan pravopisni znak na kraj reenice (toka, upitnik, usklinik).
Ovaj rad prikazuje rezultate pilot istraivanja kojim se eljela utvrditi razina
pravopisnoga znanja i najeih pravopisnih pogreaka u prvome razredu osnovne kole u
poznavanju i uporabi pravopisnih pravila (veliko i malo slovo, reenini znakovi). Rezultati
ponajprije pokazuju stupanj uenikoga znanja, ali i otkrivaju este pogrjeke koje uenici te
dobi ine, a nisu iskljuivo pravopisne. Istraivanje je napravljeno u Osnovnoj koli
Bukovac u Zagrebu na temelju anketnog upitnika kojega je ispunilo 60 prvaia (N = 60).
Rad je prilog pravopisnoj standardizaciji na poetku kolovanja jer e se na taj nain
stvoriti osnovni preduvjeti za lake i uspjenije uenje pravopisa u procesu poetnoga itanja i
pisanja u prvom razredu osnovne kole.
Kljune rijei: jezina kompetencija, poetno pisanje, pravopisna pravila, pravopisne
pogrjeke, standardizacija u poetnome pisanju

1. UVOD
Hrvatski jezik jedan je od temeljnih nastavnih predmeta u kolama. Program hrvatskoga
jezika bogat je jezinim sadrajima, a plan odreenim brojem sati (u niim razredima, prema
HNOS-u 4 sata tjedno). Budui da je hrvatski jezik ujedno i materinski jezik, slui kao
komunikacijska osnova za druge nastavne predmete. Izloen je velikim oekivanjima
roditelja, uitelja, jezinih strunjaka, ire drutvene zajednice te same djece koja ga ue.
Programom su obuhvaena etiri nastavna podruja: hrvatski jezik, knjievnost, jezino
izraavanje i medijska kultura. Najvei broj sati otpada upravo na pouavanje hrvatskoga
jezika (jezik, rjenik, gramatika, pravogovor, pravopis) (Pavlievi-Frani, 2005). Upravo
zbog velike zastupljenosti gramatiko-pravopisnih sadraja u pouavanju materinskoga jezika
u prvom razredu osnovne kole, potrebno je uenike na svrhovit i zanimljiv nain pouavati
hrvatskome jeziku (osobito poticanjem usmenih iskaza). Pritom se potiu razliite jezine
djelatnosti (sluanje, govorenje, itanje, pisanje), a pozornost valja posvetiti i bogaenju
rjenika. To je zadaa koju ima svaki uitelj koji se bavi pouavanjem materinskoga jezika, ali
i svaki jezikoslovac koji se bavi izradom udbenike literature za mlae razrede osnovne
kole.
Djetetu je ovladavanje jezikom vano zbog uspostavljanja komunikacije s drugim
lanovima jezine zajednice i drutva u cjelini. Rije je o uspostavljanju odnosa izmeu
djeteta i okoline. Ve u prvim mjesecima ivota dijete se glasa upotrebljavajui najprije samo
vokale. Kako raste, tako tim vokalima dodaje suglasnike koji su jednostavniji za izgovor kao
to su p, b, m, t, d i stvara slogove: ma-ma, ta-ta kojima djeca ne pridaju znaenje, nego samo
njihovi roditelji koji smatraju da djeca tako stvaraju rijei. U jezinom razvoju razlikujemo:
1.

predjezino ili predlingvistiko razdoblje u trajanju od roenja do prve godine

ivota;

2.

jezino ili lingvistiko razdoblje koje naelno traje do 3-3,5 godine ivota, iako
jezik usvajamo i razvijamo gotovo cijeli ivot (Pavlievi Frani, D., 2005:42).

U predlingvistikom razdoblju dijete sklapa slogove, tzv. ritmike logatome1. U jezinoj

ili lingvistikoj fazi djeca sklapaju jednoslone ili dvoslone rijei usvajajui pojedine vrste
uglavnom punoznanih (autosemaninih) rijei: najprije imenica i glagola, a zatim pridjeva,
zamjenica i brojeva (ali ne u matematikom smislu). Kasnije usvajaju
1

priloge i druge

Ritmiki logatomi slogovi bez znaenja koji artikulacijski i akustiki oponaaju obiljeja pravih, tonikih

rijei(npr. nananaa, ninanena, lelela)

odnoajne (gramatike ili sinsemantine) vrste rijei (Pavlievi Frani, D., 2005:44). Broj
rijei kojima djeca ovladavaju svake se godine uvelike poveava pa tako dijete u dobi od 1,5
godinu rabi stotinjak rijei, s dvije godine opseg se poveava na tristotinjak rijei, u treoj
godini dijete se koristi s oko tisuu rijei, a u etvrtoj godini koristi se s etiri tisue rijei.
Dijete u drugoj godini rabi dvolane reenice, u treoj se proiruju na trolane i tako moemo
zakljuiti da do sedme godine rabi sedmerolane reenice, dakle svake se godine reenica
povea za jednu rije (Pavlievi Frani, D., 2005:45). Dijete u ovim dvjema fazama usvoji
osnovu materinskog jezika, prvog jezika komunikacije (L1). Neka se djeca ve u najranijem
razvojnome razdoblju daju u institucije poput vrtia u kojima zapoinje sustavna priprema za
uenje jezika kroz razliite igre i druge oblike funkcionalne komunikacije. Djeca ve u
predkoli ue ispisivati oblike po papiru (predvjebe za poetno pisanje), pa ak i pisati
poneko slovo (vlastito ime), pripremajui se za sustavno institucionalno uenje jezika koje se
dogaa u kolama. Na taj nain djeca se pripremaju, barem djelomino, za usmeno i pismeno
komuniciranje na materinskome jeziku.

2. PRAVOPIS KAO NASTAVNI SADRAJ U 1. RAZREDU OSNOVNE KOLE

Kako bi mogli komunicirati na vie razina, djeca u prvome razredu osnovne kole poinju
s uenjem itanja i pisanja Nakon to usvoje pisanje tiskanih i pisanih slova te sastavljanja
rijei od poznatih slova, poinju sastavljati jednostavne reenice. Za sastavljanje reenica, ali i
za pisanje pojedinih rijei, potrebno je odreeno teorijsko znanje pravopisa, kako bi rije ili
reenica bila napisana u skladu s pravilima pisanja u

standardnome hrvatskom jeziku.

Pravopisna ili ortografska norma propisuje usvajanje grafijskog (slovnog) sustava te naine
biljeenja jezinih jedinica spojenih u rijei, reenice ili tekst (PavlieviFrani, D.,
2005:38). U pisanoj jezinoj realizaciji to se odnosi na uenje pravopisnog ustrojstva
pojedinog jezika. Ortografske (pravopisne) norme pomau pri rjeavanju pravopisnih dvojbi
pri pisanju grafijskih znakova, ali i pri pravilnoj interpunkciji, biljeenju kratica, pisanju
velikog i malog slova, pisanju tuica, sastavljanju i rastavljanju rijei. Budui da je pisanome
jeziku podloga govoreni jezik, uenje pravopisne norme pretpostavlja poznavanje
pravogovorne norme (usmena komunikacija).
Kada je o pravopisu rije, uenici prvoga razreda susreu se s nizom prepreka u njegovom
koritenju (pisanje velikih slova na poetku reenice, pisanje imena, biljeenje toke ili
usklinika). Potrebno je dobro nauiti pravila kako ne bi dolazilo do pogrjeaka u pisanju.
3

Meutim, unato nauenim pravilima kojima veina uenika jako dobro vlada, uporaba istih
pravila je problematina. Tako e svaki prosjean uenik znati da se reenica zapoinje pisati
velikim pisanim slovom, ali e je redovito u testu pisati malim poetnim slovom.
Prema Nastavnom planu i programu (2006) svaki uenik prvoga razreda od pravopisnih
pravila treba usvojiti:
a) pisanje velikog slova na poetku reenice;
b) pisanje interpunkcijskih znakova toke, upitnika i usklinika;
c) pisanje imena, nadimaka i prezimena ljudi velikim poetnim slovom;
d) pisanje imena naseljenih mjesta i ulica u svom naselju.
Ipak, sa savladavnjem navedenih pravopisnih pravila, veina uenika prvoga razreda
osnovne kole ima velikih problema. Na probleme u poetnome uenju pisanja upuuje i prof.
dr. Ante Been u svom lanku Problem razliitosti i standarda u poetnom pisanju. On
istie negativan utjecaj nepotpunog pravopisnoga standarda na uspjeh poetnog pouavanja u
pisanju. Ueniku prvog razreda ne moe se objasniti zato je pravilno pisati neu i ne u,
strelica i strjelica, niti mu to treba objanjavati, no pojava takvih sluajeva na nj e djelovati
vrlo zbunjujue, nita manje nego kod odraslih ljudi. To ometa usvajanje standardnog jezika
kao sustava jer govori da taj sustav na podruju pravopisa kao jednog od najvidljivijih
aspekata jezinog standarda nije uspostavljen u potpunosti. Trebala bi to biti poruka jezinoj
politici za odreivanjem jedinstvenih pravopisnih standarda i radi uspjenijeg uenja
standardnog jezika u koli od samog poetka (Been, A., 2005:224). Upravo ta injenica
povod je istraivanju pravopisne problematike u prvome razredu osnovne kole kada se ue
temelji pismenosti na kojima se gradi cjelokupna pismenost osobe kojoj je hrvatski jezik
materinski.

3. ISTRAIVANJE
3. 1. Ciljevi istraivanja u poznavanju pravopisa uenika prvog razreda osnovne kole
3. 1. PROBLEM I CILJEVI ISTRAIVANJA
Djeca u prvom razredu osnovne kole trebaju ovladati sadrajima pravopisa koji se
odnose na poznavanje pisanja imena, prezimena i nadimaka ljudi; pisanju velikoga poetnoga
slova na poetku reenice; pisanju velikoga poetnoga slova u imenima naseljnih mjesta i
4

ulica u svom naselju te pisanje interpunkcijskih znakova (Nastavni plan i program 2006).
injenica je da djeca teoretski ovladaju tim sadrajima (naue pravila pisanja), ali ih
praktino ne znaju u potpunosti i u svakoj situaciji primijeniti. U skladu s tim formulirani su
ciljevi istraivanja:
1.

istraiti poznavanje pisanja velikog poetnog slova u pisanju imena,

nadimaka i prezimena ljudi;

2.

istraiti poznavanje pisanja velikog poetnog slova u pisanju imena

naseljenih mjesta i ulica u svom naselju;

3.

istraiti poznavanje pisanja velikog slova na poetku reenice;

4.

istraiti poznavanje pisanja interpunkcijskih znakova na kraju reenice:

upitnika, usklinika i toke.

U skladu s ciljevima postavlja se hipoteza da veina uenika, iako poznaje teoretska

pravopisna pravila o pisanju velikoga i maloga slova u imenima, prezimenima i nadimcima
ljudi, imenu naseljenoga mjesta i ulica, na poetku reenice i u pisanju interpunkcijskih
znakova, u praktinoj primjeni (konkretni zadatci) ne primjenjuje steena pravopisna znanja
to znai da im je lingvistika kompetencija razvijenija od komunikacijske kompetencije.

3.2. Uzorak istraivanja i anketni upitnik

Upitnik je sastavljen tako da ga svaki prosjeni uenik prvog razreda moe uspjeno
rijeiti u jednom punom satu od 60 minuta. Teme koje su odabrane kako bi se ispitalo njihovo
znanje, bile su vezane uz svakodnevni ivot i este komunikacijske situacije kako bi im bile
to blie. Analizom anketnih upitnika, dobila sam podatke koje sam statistiki obradila, a koji
potvruju ili opvrgavaju postavljene hipoteze i ciljeve istraivanja.
Anketnim upitnikom je kroz usmjerene zadatke ispitano poznavanje uporabe velikoga i
maloga poetnog slova na poetku reenice, u imenima, nadimcima i prezimenima ljudi,
nazivima naseljenih mjesta te u uporabi interpunkcijskih znakova: toke, upitnika i usklinika.
U prvom i treem zadatku uenici su trebali pisati usmjereni (voeni) sastavak koji je
pravopisno analiziran, ali je takoer analiziran uporabljeni leksik te koritena sintaksa.

Anketni upitnici provedeni su u trima prvim razredima Osnovne kole Bukovac u

Zagrebu pred kraj 2006./2007. kolske godine. Uenici su rado sudjelovali u anketi, a
uiteljice su svojim savjetima iz prakse uvelike pomogle u oblikovanju i realizaciji ankete. U
1.a razredu ispitano je dvadeset uenika, od kojih je 11 djevojica i 9 djeaka. U 1.c razredu
ispitano je dvadeset i dvoje uenika, od kojih je 12 djevojica i 10 djeaka. U 1.d razredu
ispitano je dvadeset i dvoje uenika, od kojih je 12 djevojica i 10 djeaka. Dakle, statistiki
je uzorak inilo ukupno 64 ispitanika koji ne pokazuju statistiki znaajnu razliku u
rezultatima pa e se promatrati ukupne distribucije frekvencija pravopisnih pogrjeaka kako bi
se njihovim mjerenjem ostvarili ciljevi istraivanja.
3.3. Rezultati istraivanja
Poznavanje pravopisa i pravopisnih naela kao skupa pravila svojstveno je razvoju
jezine izobrazbe. Kako se u prvom razredu osnovne kole tek zapoinje sa sustavnim
uenjem materinskoga jezika, od djeteta te dobi oekuje se primjereno znanje osnovnih
pravopisnih naela koja su ispitana uz pomo anketnog upitnika. Na poetku upitnika uenici
su trebali napisati svoje ime i nadimak, njih pedeset i dvoje (79%), sve je tono je napisalo.
Petero ispitanika (8%), tono je napisalo svoje ime, ali nadimak nije, a samo jedan ispitanik
(2%), napisao je tono svoj nadimak, ali ne i ime. Sedmero (11%) ispitanika svoje je ime i
nadimak napisalo velikim tiskanim slovima pa se tu nije mogla ocijeniti pravopisna tonost, a
ni zadatak nije ispunjen. Jedna ispitanica je u pisanju nadimka napravila i pravopisnu
pogrjeku upotrijebivi slovo umjesto slova u rijei Ani (tablica 1).

Tablica 1.

Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (pisanje imena i nadimaka s objanjenjima)

RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (pisanje imena i nadimka)

PRAVOPISNE POGRJEKE PISANJE OSTALE POGRJEKE
IMENA I NADIMAKA, JER SU I OSTALE
POGREKE PRAVOPISNE, ZAR NE?
(prema nastavnom programu)
Netono napisana vlastita imena: 12%
ispitanika
Netono napisani nadimci: 18% ispitanika
11% ispitanika ime je napisalo tiskanim slovima

umjesto Ani, ispitanica je svoj nadimak napisala

Ani (pogrjeka u pisanju glasova i )

pa se pravopisno pravilo nije moglo provjeriti

Grafikon 1. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka u pisanju imena i nadimaka (u %)

Prvi usmjereni zadatak bio je napisati sastavak o gradu Zagrebu. U ovoj vrsti
vezanoga teksta sedmero ispitanika (10%), vlastitu imenicu Zagreb pisalo je malim poetnim
slovom. Deset uenika je u svom radu upotrijebilo rije Maksimir, vjerojatno zbog blizine
ivljenja, a njih petero (50%), Maksimir je napisalo malim poetnim slovom. Jedan ispitanik
je upotrijebio rije Sljeme u sastavku i napisao je malim poetnim slovom. Osim pravopisnih
pogrjeaka u pisanju velikoga i maloga poetnog slova, ispitanici su grijeili u uporabi
glasova/slova i , te pisanju glasovne skupine ije/je (tablica 2).
Tablica 2. Raspodjela pravopisnih pogreaka imena grada i dijelova grada te poetak
reenice (1. zadatak)
RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (1.
(1. zadatak)
PRAVOPISNE POGRJEKE
OSTALE POGRJEKE
(prema nastavnom programu)
Netono napisana vlastita imenica Zagreb
10% ispitanika
Netono napisano ime dijela grada Maksimir

Pogrjeke u pisanju glasova i :

eemo, duan, ii (9% ispitanika)

50% ispitanika
2% ispitanika napisala su rije Sljeme malim

Pogrjeke u pisanju ije/je:

poetnim slovom
pogrjeke u pisanju poetnog slova u reenici,

ljep (15% ispitanika)

Pogrjeke u izostavljanju pojedinih glasova i

12% ispitanika

promjeni mjesta glasova u rijei: srena (sretna); tat

(tata); uitelice (uiteljice); crvke (crkve)
Pogrjeno napisane rijei: precesdnik (predsjednik) i
kijosk (kiosk)
Pogrjeke u pisanju rijei:
Volimga (volim ga); ukojemu (u kojem)

Grafikon 2.

Raspodjela udjela pravopisnih pogrjeaka (1. zadatak u %)

Raspodjela udjela pravopisnih pogrjeaka
pogrjeke u pisanju velikog i
malog slova
pogrjeke u pisanju
interpunkcijskih znakova

9%
12%

pogrjeke u pisanju glasovnog

skupa ije/je
pogrjeke u pisanju poetnog
slova na poetku reenice

55%

15%

pogrjeke u pisanju glasova i

9%

U drugome zadatku ispitanici su trebali prepisati pisanim slovima reenicu napisanu

tiskanim slovima. Ovaj zadatak se uenicima inio najlakim jer je rije samo o prepisivanju,
no ipak su i u ovome zadatku mnogi grijeili. 9 ispitanika (13%), rije Samobor napisalo je
malim poetnim slovom. 13 ispitanika (20%) pogreno je napisalo ime grada Splita, a sedam
ispitanika (10%), malim slovom je napisalo ime Marina (tablica 3.).
Tablica 3.

Raspodjela tonih/netonih odgovora (2. zadatak)

pisanje podcrtane rije u

% tonih odgovora

% netonih odgovora

reenici
Ana stanuje u gradu Splitu.
80%
Moja uiteljica se zove Marina 90%

20%
10%

i ivi u Samoboru.
Moja uiteljica se zove Marina i

13%

87%

ivi u Samoboru.

Tablica 4. Raspodjela pravopisnih i ostalih pogrjeaka (2. zadatak)

RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (2. zadatak)
PRAVOPISNE POGRJEKE
OSTALE POGRJEKE
(prema nastavnom programu)
1. ime naseljenog mjesta Samobor napisali Nema

malim poetnim slovom 13% ispitanika

2. ime naseljenog mjesta Split napisali malim
poetnim slovom 20% ispitanika
3.vlastito ime Marina napisali malim slovom
10% ispitanika

U treemu zadatku, kao i u prvom, uenici su trebali kroz pismeni sastavak na zadanu
temu Moja obitelj pokazati poznavanje pravopisa, nain oblikovanja reenica te poznavanje
i uporabu leksika. Veina ispitanika je u ovome tipu zadatka ostala samo na nabrajanju
lanova obitelji uz pridruivanje pokoje osobine. Petero ispitanika (7%), imena lanova
obitelji napisala je malim poetnim slovom, npr. mama sonja ili tata miljenko. Dvoje
ispitanika je napisalo velikim poetnim slovom opu imenicu mama, odnosno tata, a uz njih
su stavili imena malim poetnim slovom, to pokazuje sljedei primjer: Mama anita i Tata
mario. U pet sastavaka nedostaju interpunkcijski znakovi, a u sedam sastavaka poetak
reenice nije napisan velikim poetnim slovom. Dvoje uenika napravilo je pogrjeku u
pisanju rijei ispod i djed. Prvi uenik je rije ispod napisao kao ispot (zvuni suglasnik
zamijenjen je bezvunim parom). Drugi je uenik umjesto rijei djed napisao rije bjed.
Vjerojatno je rije o sluajnoj pogrjeci koja je nastala zbor slinosti izgovora tih dvaju
glasova (oba glasa su po mjestu tvorbe dvousneni). Dva ispitanika su pogreno upotrijebila
rijei djed i braa. Prvi ispitanik je umjesto rijei djed napisao deda ( iz razgovornoga jezika
ili zaviajnoga jezika u obitelji). Drugi ispitanik je, djejom analogijom, od imenice brat
tvorio zbirnu imenicu bratovi umjesto braa (vrat-vratovi) (tablica 5., grafikon 3.).

Tablica 5.

Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (3. zadatak)

RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (3. zadatak)

PRAVOPISNE POGRJEKE
OSTALE POGRJEKE
(prema nastavnom programu)
netono napisana vlastita imena, 30%

pogrjeke u pisanju glasova i :

ispitanika

kui, braa ( 10% ispitanika)

netono napisano ime ulice Prilesje, 2%

ispitanika
2% ispitanika napisala su ope imenice: mama i
tata velikim poetnim slovom

Leksike i fonemske pogrjeke (25% ispitanika):

a) ispadanje

pogrjeke u pisanju prvog slova u reenici, 35%

ispitanika

suglasnika

(obite

umjesto

obitelj)
b) zamjena suglasnika (ispot umjesto ispod;
bjed umjesto djed)
c) pogrena

tvorba

hipokoristika

(deda

umjesto djeda) i mnoine rijei (bratovi

umjesto braa)

Grafikon 3.

Distribucija udjela pravopisnih pogrjeaka u % (3. zadatak)

Distribucija udjela pravopisnih pogrjeaka u treem zadatku

25%

30%

pogrjeke u pisanju vlastitih imena

pogrjeke u pisanju poetka reenice
pogrjeke u pisanju glasova i

10%

leksike pogrjeke
35%

etvrti zadatak bio je najsloeniji jer su uenici trebali odgovoriti na postavljeno

pitanje, a svaki odgovor je ujedno zahtijevao koritenje interpunkcijskog znaka: usklinika,
toke ili upitnika. Ovaj zadatak je najloije rijeen jer je samo 36 ispitanika (55%) tono
upotrijebilo pravopisni znak barem u jednom odgovoru. Troje ispitanika (4%), upotrijebilo je
toan interpunkcijski znak u svim odgovorima, a etvero ispitanika (6%) je upotrijebilo toan
interpunkcijski znak u dva odgovora. 34 ispitanika (52%), tono je upotrijebilo toku kao
interpunkcijski znak. etiri ispitanika (6%) je tono upotrijebilo upitnik kao interpunkcijski
znak, a isto toliko (6%) ispitanika je tono upotrijebilo usklinik kao interpunkcijski znak
(tablica 6., grafikon 4.).
Tablica 6.

Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak)

RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (4. ZADATAK)

PRAVOPISNE POGRJEKE
OSTALE POGRJEKE
(prema nastavnom programu)

10

netono upotrijebljen interpunkcijski znak

pogrjeke u pisanju glasova i (ljubiasta,

upitnik 94% ispitanika

netono upotrijebljen interpunkcijski znak

ruiasta, fukam, uiteljice), 5% ispitanika

pogrjeke u pisanju ije/je, 2% ispitanika (bjela)

usklinik 94% ispitanika

netono upotrijebljen interpunkcijski znak - toka

leksike

48% ispitanika

(molimvas, molimte), 4% ispitanika

Grafikon 4.

pogrjeke:

sastavljeno

pisanje

Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak)

Raspodjela ostalih pravopisnih pogrjeaka u 4. zadatku

4
3

3
broj pogrjeaka

1
0

pogrjeke
pogrjeke u
pisanju glasova
i

pogrjeke u leksike pogrjeke

pisanju ije/je

vrsta pogrjeaka

Grafikon 5. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak) prema Nastavnom planu i

Programu 2006.

11

Raspodjela pravopisnih pogrjeaka u 4. zadatku prem a nastavnom planu za 1. razred

70
60
50
40
30
20
10
0

pogrjeke

pogrjeke u
pisanju prvog
slova u
reenici

netono
netono
netono
napisan
napisan
napisan
interpunkcijski interpunkcijski interpunkcijski
znak - upitnik znak - usklinik znak - toka

Iako je ovom zadatku ponajprije cilj bio utvrditi tonost uporabe interpunkcijskih
znakova, u njemu su se mogle testirati i druge pravopisna znanja. 11 ispitanika je u ovome
zadatku malim slovom zapoelo barem jednu reenicu. Troje ispitanika je dvije rijei spojilo u
jednu: molimvas (ponavlja se dva puta) i molimte (jednom). etvero ispitanika je pogreno
napisalo glasove (slova) i u rijeima: uiteljice, ljubiasta, ruiasta i fukam, koristei
pogreno slovo. Jedan ispitanik je napravio pogrjeku u pisanju skupa ije/je, piui pridjev
bijela kao bjela boja.
Analiza pokazuje da su pogrjeke ostvarene u nekoliko podruja: pisanje velikog i
malog slova (poetak reenice, vlastita imena, nadimci, pisanje naseljenih mjesta, ulica i
poznatih dijelova grada), pisanju skupa ije/je (najvie u rijeima bijel i lijep, to su vrlo esti
pridjevi u tome razvojnome razdoblju), pisanje glasova i (nazivi za boje, glagoli fukati i
ii, te vrlo frekventna rije kua), pisanje interpunkcijskih znakova (!, ?, .). Osim navedenih
pogrjeaka, uenici su grijeili i u pisanju rijei (isputanje slova ili zamjena slova) te u
pogrenoj tvorbi novih i nepoznatih rijei, odnosno upotrbi rijei u skladu sa znaenjem. Ipak,
moe se zakljuiti da je 60% ispitanika vrlo dobro usvojilo pravopisna pravila jer u svojim
odgovorima imaju jednu ili nijednu pogrjeku. Ako uzmemo u obzir injenicu da je na kraju
kolske godine 96% uenika prvog razreda prolo s odlinim uspjehom, a njih 80% ima
odlinu ocjenu iz hrvatskog jezika, onda ovi podaci zapravo opisuju pravo stanje u
pravopisnoj kompetenciji uenika prvog razreda. Ocjene, same po sebi, pokazuju da su
uenici vrlo kompetentni u svim podrujima hrvatskoga jezika, a k tome i u pravopisnoj
kompetenciji. Ipak, rezultati pokazuju drugaije injenino stanje. Moda se tako visok
postotak odlinih ocjena moe protumaiti motivacijskim ocjenama u prvom razredu osnovne
12

kole, odnosno poticajem da bi se materinski jezik kao kolski predmet zavolio i da bi se u

narednim godinama uenja na njemu bolje i vie radilo s pozitivnim potkrepljenjem na
poetku.
Pravopisna kompetencija nije jedina koja se stjee u okviru predmeta hrvatski jezik u
prvom razredu osnovne kole, ali moemo rei da je uenici tee usvajaju jer u prvom razredu
tek ue velika i mala pisana i tiskana slova. Dakle, naglasak je na uenju pisanih znakova za
izgovorene glasove (proces ifriranja i deifriranja). Kada piu misle na nekoliko stvari
istodobno: pisanje slova (urednost i tonost), oblikovanje reenica (smislenost) i pravopisnu
normu (veliko i malo slovo, interpunkcijski znak i dr.) (Ljubei, 1997). Upravo zato je drugi
anketni zadatak uenicima bio najjednostavniji jer su samo prepisivali pazei na tonost.
etvrti im je, pak, zadatak bio najtei jer je osim urednosti i tonosti zahtijevao smislenost i
tonost odgovora. Na kraju istraivanja moe se zakljuiti da je veina uenika ipak
pravopisno kompetentna, no kako stupanj usvojenosti sadraja nije doveden do razine
automatizacije, njihovo daljnje uenje pravopisnih normi i pravila esto izaziva zbrku u
glavi koja u viim razredima pokazuje da uenici najee nisu dovoljno pravopisno
kompetentni. No to je tema koja zahtijeva dodatnu analizu.

4. ZAKLJUAK
Velikom broju djece koja dolaze u prvi razred osnovne kole u uenju poetnoga
itanja i pisanja, pisanje predstavlja veu tekou nego itanje pa se zato mnoga djeca prije
nego to naue pisati, naue itati. Za pisanje je potrebna velika motivacija, puno vea nego
to je potrebna za itanje (Ljubei, Stani, 1994). Razvijanje vjetine pisanja vano je za
motivaciju u pisanju, a motivacija dovodi do estog pisanja, tj. vjebe. Vjebanje poveava
vjetinu to dovodi do osjeaja kompetencije. Prema tome, motivacija u procesu poetnoga
pisanja jest bitna, ali nije dovoljna, uenike kreativnim ortografskim vjebama valja poticati
na razvijanje jezine djelatnosti pisanja (udina-Obradovi, Mira, 2000:110). U uenju
poetnoga itanja vrlo se esto dogaa da djeca naue prepoznavati znakove i vrlo
kompetentno mogu razloiti svaku rije na znakove (primjerice: V-J-E-S-N-I-K, a itaju
NOVINE), ali ne prepoznaju slova i time te znakove ne znaju proitati kao cjelinu. Upravo je
zato vano poticati jezine djelatnosti (sluanje, govorenje, itanje, pisanje) u mlaim
razredima osnovne kole, a osobito u prvom razredu osnovne kole kako bi djeca lake dola
do prvih rezultata i uspjeha u poetnom itanju i pisanju te usvajanju gradiva prvoga razreda
13

osnovne kole. Poticanjem jezinih djelatnosti, uitelj motivira uenika i pomae mu da onaj
jezik koji slua i kojim govori (djetetov idiom) iskoristi kako bi uio hrvatski standardni jezik.
Vano je preko komunikacijske kompetencije s kojom dijete dolazi u kolu zapoeti razvoj
lingvistike kompetencije, tj. poznavanje jezine teorije, ali nikako nije dobro prestati s
poticanjem komunikacijske kompetencije koja je vana sastavnica uenja materinskoga jezika
i koja se postavlja kao jedna od kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje (European
Comission, 2005). Vano je da uitelji u pouavanju hrvatskoga jezika koriste spoznaje
funkcionalno-didaktike gramatike koja je, za razliku od normativne gramatike, usmjerena na
razvoj komunikacijske kompetencije, pouavanje jezika u svrhu komunikacije, temelji se na
poticanju jezinih djelatnosti, na uporabnosti bez obzira na pogrjeke te na polifunkcionalnom
pouavanju jezika. Takva gramatika moe se nazvati komunikacijskom gramatikom i ona
uvaava djetetov psiholoki razvoj, tj. apstraktan sadraj kakav je gramatika, treba se
pouavati zorno jer se dijete do 12. godine starosti nalazi u konkretnoj fazi, a tek s 12.
godinom ivota zapoinje mu se razvijati apstraktno miljenje. Pa, kako ne bi dolo do uenja
beskorisnih definicija napamet i njihovoga reproduciranja, potrebno je uenike pouavati
zorno i iskoritavati svakodnevne komunikacijske situacije u svrhu uenja jezika (PavlieviFrani, 2005).
Uenici preko pisanja i vjebe pisanja, uz razvoj kompetencije pisanja, razvijaju i
pravopisnu kompetenciju koja je uz uredno pisanje vaan segment procesa pisanja. Nije
svejedno kako e uenik zapoeti reenicu, kako e napisati svoje ime i ime svoga grada, gdje
e i koji pravopisni znak upotrijebiti. Doputene pogrjeke otvaraju mjesto novim
pogrjekama. Zato je pravopisna kompetencija vrlo vana od najranije dobi jer ima svoju
nadogradnju u svim razredima osnovne, ali i srednje kole. Pravopisna kompetencija dio je
lingvistike kompetencije koju dijete zapoinje razvijati dolaskom u kolu i institucionalnim
uenjem jezika. Djeca bi u prvome razredu trebala ovladati pisanjem slova do razine
automatizacije. Naime, slova nauimo u prvom razredu osnovne kole i to gradivo vie ne
ponavljamo jer u ostalim razredima vie pozornosti valja posvetiti pravoj pravopisnoj
problematici. Ne razvije li se ta kompetencija u prvom razredu, grjeke e se dogaati i
nadalje, a nadgradnja e u ostalim razredima biti oteana.
Naime, postavlja se pitanje - je li usvajanje jezinoga sadraja ostalo na razini
teorijskoga zapamivanja pravopisnih injenica ili se utjecalo i na razvoj cjelokupne
pravopisne kompetencije? Sve navedeno uoljivo je i u pismenim radovima ispitanih uenika.
O ovakvim i slinim pravopisnim situacijama trebala bi se oitovati struka kako bi se jezina
14

politika mogla opredijeliti za jedinstvene standarde koji e uistinu olakati uenje pravopisa i
hrvatskoga jeziika u cjelini (osobito u prvome razredu osnovne kole).
Rezultati provedenoga istraivanja potvruju postavljenu hipotezu i zapravo daju jo
jednu smjernicu uteljima koji pouavaju djecu u prvome razredu osnovne kole kako se valja
posvetiti uvjebavanju gramatikih i pravopisnih sadraja te kako komunikacijsku
kompetenciju treba svakodnevno usavravati i poticati na satima hrvatskoga jezika razliitim
metodama. Pri tome se osobita pozornost treba posvetiti poticanju jezinih djelatnosti:
govorenja, sluanja, itanja i pisanja. Pravopisna problemtika vidljiva u rezultatima ovoga
istraivanja zahtijeva posebnu pozornost, kako uitelja, tako i jezikoslovaca koji se bave
ranim jezinim razvojem kako bi rezultati utjecali na promjene u praksi i kako pravopis ne bi
predstavljao barijeru uenicima i uiteljima. Naime, pravopisno gradivo problem je s kojim se
susreu mnogobrojni uenici na svim nivoima obrazovanja. Stoga bi se istraivanja
pravopisne kompetencije trebala nastaviti i na drugim nivoima obrazovanja da se utvrde
tekoe s kojima se uenici susreu. Ti bi rezultati uvelike pomogli oblikovanju nastavnoga
programa hrvatkoga jezika i njegovoj kvalitetnijoj realizaciji u praksi. Skoranja dravna
matura u gimnazijama i etverogodinjim strukovnim kolama te mala matura u osnovnim
kolama, zahtijevaju visoku razinu poznavanja pravopisne kompetencije koja se, dakle, testira
i oekuje se odreeno dobro poznavanje na kraju pojedinih stupnjeva obrazovanja u Republici
Hrvatskoj.
Analize koje su do sada napravljene u vezi s pouavanjem hrvatskog jezika u prvom
razredu osnovne kole i razvoju pravopisne kompetencije, dovode u pitanje i
nestandardiziranost udbenika uz pomou kojih uenici ue i razvijaju svoje kompetencije
vjebajui i ispisujui radne materijale koje dobiju uz udbenik, a koji su pomo i uiteljima, i
uenicima i roditeljima. Poetno pisanje se moe iz sadanjeg stanja posvemanjeg
voluntarizma podii na razinu strukovne osmiljenosti i znanstvene utemeljenosti na kakvoj se
nalaze u drugim europskim narodima i standardnim jezicima odreivanjem elemenata koje
treba standardizirati i jednako primjenjivati u nastavi na sve uenike (Been, A., 2005:225).
Dakle, potrebno je napraviti to vie istraivanja i analiza koja bi pokazale to, kako i u kojim
segmentima promijeniti da bi uenje hrvatskoga jezika uenicima bila radost, a ne muka
Standardizacija bi zacijelo pomogla uiteljima, uenicima, ali i roditeljima.
PRILOZI
Anketni upitnik
15

MOLIM TE, ODGOVORI NA PITANJA PISANIM SLOVIMA!

Tvoje ime i prezime je ___________________________ ________________________________.
Tvoj nadimak je _______________________________.
1. NAPII KRATAK SASTAVAK O GRADU ZAGREBU!
ZA BUDUE ANKETE KONKRETIZIRAJTE ZADATAK I 1 I 3 (KOLIKO REENICA...)
PRAVILA JEZINOGA TESTIRANJA
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
2. OVE REENICE PREPII PISANIM SLOVIMA!
ANA STANUJE U GRADU SPLITU.
_____________________________________________________
MOJA UITELJICA SE ZOVE MARINA I IVI U SAMOBORU.
_____________________________________________________
3. NAPII KRATAK SASTAVAK O SVOJOJ OBITELJI. TKO SVE IVI U TVOJOJ OBITELJI?
KAKO SE ZOVU LANOVI TVOJE OBITELJI?

(Pii pisanim slovima)

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
4. NAPII PISANIM SLOVIMA ODGOVORE NA SLJEDEA PITANJA! (Pii potpune reenice)
Koja je tvoja najdraa boja?
______________________________________________________________________
Kada eli da ti seka ili brat brzo neto donesu, kako ih zove?
_____________________________________________________________________
Koje pitanje postavlja uiteljici kad eli izai iz uionice?
_____________________________________________________________________

16

LITERATURA
1. Babi, S. Finka, B. Mogu, M. (1996.), Pravopis hrvatskoga jezika, kolska
knjiga, Zagreb.
2. Been, A. (2005.), Problemi razliitosti i standarda u poetnom pisanju, u:
Metodika, asopis za teoriju i praksu metodika u predkolskom odgoju, kolskoj i
visokokolskoj izobrazbi (210.-227.), Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb.
3. udina-Obradovi, M. (2000.), Kad kraljevina pie kraljeviu, kolska knjiga,
Zagreb.
4. Ljubei, M. (1997.), Jezine tekoe kolske djece, kolske novine, Zagreb.
5. Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006.), MZOS, Zagreb.
6. Pavlievi-Frani, D. (2005.), Komunikacijom do gramatike, Alfa, Zagreb.
7. Stani, V. Ljubei, M. (1994.), Jezik, govor, spoznaja, Hrvatska sveuilina
naklada, Zagreb.
8. Teak, S. Babi., S. (1992.), Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, Zagreb.

Summary

Orthographic competence at the end of the first grade of primary school

Pupils in first grade develop their linguistic competence when they learn to write. After
learning letters they begin to develop other linguistic competences e.g. orthography
competence. In first grade pupils have to know how to write names, surnames, nicknames of
people, names of their town, part of town, street. They learn how and when to use a question
mark, exclamation mark and full stop at the end of the sentence.
This work is a review of research in knowledge of orthographic rules in the first grade of
primary school in Croatian language. This research represents level of pupils knowledge of
orthography rules and other linguistic errors which they make at this age and level of
education. This is a very interesting research because we can compare these results with final
success of pupils at the end of first grade in Croatian language. Orthographic standardization
is the most important factor of easier learning of orthographic rules in the first grade of
primary school.
Key words: competence,
standardization

initial

writing,

orthographic

rules,

orthographic

error,

17