FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje

Kolegij:

MJERENJA U TERMOTEHNICI

Predavanja

Sadraj
PRIJELAZ TOPLINE (U APARATIMA)
Zadatak inenjera: ispravno projektiranje
izmjenjivaa topline
potrebno
poznavanje prijelaza topline.
Modeli prijelaza topline
I Bezdimenzijske znaajke
I Stacionarno provoenje topline
I

Sadraj
Modeli prijelaza
topline
)provoenje topline
)konvekcija
)zraenje

Sadraj
Bezdimenzijske znaajke
)teorem slinosti
)utjecajne veliine procesa
)izvedene karakteristine bezdimenzijske
znaajke i njihovo fizikalno tumaenje

Sadraj
I Stacionarno

provoenje topline

)razlika izmeu stacionarnog provoenja

topline i nestacionarnog provoenje topline
)koeficijent prijelaza topline
)koeficijent prolaza topline

Modeli prijelaza topline

PROVOENJE

kroz homogenu neprozirnu krutinu

I srednja brzina molekula u tijelu funkcija je
temperature
I pri sudaru molekula bre/sporije dolazi do
transfera kinetike energije-izmjene topline
I Traje do izjednaenja temperatura
I metali: difuzija slobodnih elektrona iz podruja
vie temp. nie
I Kod plinova izmjena topline isto tako izmjenom
impulsa izmeu molekula
I kod kapljevina transport energije elastinim
oscilacijama
I

Modeli prijelaza topline

PROVOENJE

kod neprozirnih krutina -jedini mogui

nain prijelaza topline (dok za staklo,
kvarc provoenje/zraenje)

q =
n
I kondukcija funkcija fizikalnih svojstava
tijela (temp., tlak).
I (W/mK) koeficijent vodljivosti topline
odreuje se eksperimentalno
I

q =
n

gustoa toplinskog toka, (W/m2)

Fourierov stavak

Modeli prijelaza topline

&

&

&

KONVEKCIJA

BEZ PROMJENE
AGREGATNOG STANJA
Izmjena
topline
izmeu
kapljevine ili plina i neke krute
stijenke koja je s njima u dodiru.
to
je
gibanje
estica
nesreenije to je izmjena
topline bolja. Ovdje su uz
fizikalna svojstva od znaaja i
hidrodinamiki procesi.
Gibanje medija : SLOBODNO
(razlika gustoe)
PRISILNO (ventilator, pumpa

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

Izmjenjena toplina (Newton-ov zakon):

Q = . (fluid-stijenka).A ; (W)
(W/m2K) koeficijent prijelaza topline
- Mjera intenziteta izmjene topline
- Funkcija veliine i oblika tijela, naina
strujanja tekuine, brzine, temperature i
fiz. svojstava

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

VRSTE STRUJANJA:

LAMINARNO
TURBULENTNO

kod laminarnog se slojevi ne mijeaju, pa se izmjena

topline odvija popreno na slojeve provoenjem
I kod turbulentnog, samo u graninom podsloju
dominantno je provoenje topline, izvan njega (dalje)
popreno gibanje estica- mijeanje
I

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

Do laminarnog strujanja u izmjenjivaima topline dolazi kod:

primjene cijevi malih promjera,

malih brzina strujanja,
ilavih (viskoznih) kapljevina.

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

podruje neizobraenog strujanja profil brzine od mjesta do mjesta se

mijenja
podruje izobraenog strujanja profil brzina ostaje nepromijenjen
kod izobraenog turbulentnog strujanja neposredno uz stijenku formira
se vrlo tanki laminarni granini sloj

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

znatan broj praktinih problema su problemi prijelaza topline u

graninom sloju

hidrodinamiki granini sloj posljedica djelovanja stijenke i

viskoznosti fluida

toplinski granini sloj sloj u kojem se odvija izmjena topline

debljina toplinskog graninog sloja t razliita je od debljine

hidrodinamikog graninog sloja . Odnos t/ ovisi o fizikalnim
svojstvima fluida (tj. njihovom Pr-broju).

jako viskozne kapljevine prisustvo stijenke uzrokuje nastanak

usporenog sloja ija je debljina vrlo velika

plinovi i slabo viskozne kapljevine granini sloj je tanak u odnosu na

preostali dio slobodne struje

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

zaletna staza put koji medij mora prei da bi se postiglo izobraeno

laminarno ili turbulentno strujanje

Laminarno strujanje tekuine u cijevi

neizobraeno strujanje podruje unutar kojeg se profil brzine mijenja

(0 x Lz)
I

podruje izobraenog strujanja podruje kod koga se profil brzine

od mjesta do mjesta vie ne mijenja (x>Lz), profil brzina se ustalio, a
debljina graninog sloja jednak je unutranjem polumjeru cijevi.

kod izobraenog laminarnog strujanja tekuine u cijevi profil brzine

odgovara, prema Poiseuilleovu zakonu, kvadratnoj paraboli (w=f(r2)).

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

prijelaz topline je intenzivniji u neizobraenom, nego li u izobraenom

podruju-vea relativna brzina laminarnih slojeva
u izobraenom podruju debljina je graninog sloja, L=R1 konstantna, te uz
iste ostale uvjete u tom podruju je i konstantan prijelaz topline.

I
I

Razni eksperimenti su pokazali da duina zaletne staze kod laminarnog strujanja

ovisi o unutarnjem promjeru cijevi du i Reynoldsovoj znaajci Re:

Lz = C Re d u

Za praktine proraune C=0.06.

Za proraun pada pritiska u cijevima i kanalima se openito koristi izraz:

L w2
p =

du
2

p - pad pritiska, Pa
- koeficijent trenja
L - duina cijevi, m
du - unutarnji promjer cijevi ili
hidrauliki promjer kanala, m
- gustoa medija, kg/m3
w -brzina strujanja medija, m/s

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

Turbulentno strujanje tekuine u cijevi

utjecaj Re znaajke na duinu zaletne staze zanemarivo mali, pa duina zaletne

staze Lz ovisi praktiki samo o promjeru cijevi.

Na osnovi eksperimenta vrijedi:

Lz = (50 do 100).du
Kirstena

Lz = (25 do 40)du
Nikuradse

Sa sigurnou se moe uzeti, da se izobraeni profil brzina pri

turbulentnom strujanju stvara nakon duine

Lz = 50du

od x=0, poinje se formirati laminarni granini sloj tekuine

nakon odreene duljine cijevi dolazi do razgradnje tog graninog sloja i
pojave formiranja turbulentnog graninog sloja

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

Do nastajanja turbulentnog strujanja doi e to prije to je:

vea prosjena brzina strujanja fluida u cijevi,
vei unutranji promjer cijevi,
manja kinematika ilavost tekuine koja struji kroz
cijev

Kvalitativni prikaz ova dva sluaja ukazuje na

izravnu vezu izmeu koeficijenta konvektivnog
prijelaza topline i hidrodinamikog i temperaturnog
profila medija koji se formiraju unutar graninih
slojeva.

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA
I

Praktian nain prorauna konvekcije bazira se na Newtonovu zakonu:

dQ = (S ) dA

(0)

razlika temperatura s- oznauje temp. pad u graninom sloju

fluida koji se formira neposredno uz stijenku
., temperatura okolinjeg fluida,s, temperatura stijenke, dQ
diferencijalna vrijednost toplinskog toka u W, koji se konvekcijom
izmjeni s elementa krute povrine dA,koeficijent proporcionalnosti
u W/(m2K).
I

U generalnom sluaju je funkcija: veliine i oblika tijela, naina

strujanja tekuine, brzine tekuine, temperature i fizikalnih svojstava
tekuine.

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

PROMJENA AGREGATNOG STANJA

8kondenzacija ili isparavanje
8smrzavanje ili topljenje
8sublimacija
I

Osnovni uvjet za kondenzaciju: temperatura stijenke

nia od temperature kondenzacije
n filmska kondenzacija
n kapljiasta kondenzacija

Osnovni uvjeti za isparavanje:

postojanje temperaturne razlike
intenzitet toplinskog toka

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

PROMJENA AGREGATNOG STANJA

Gustoa toplinskog toka mala
slobodna konvekcija
I Gustoa toplinskog toka srednja
mjehuriasto isparavanje
I Gustoa toplinskog toka velika
nestabilno filmsko isparavanje
I Gustoa toplinskog toka vrlo velika
stabilno filmsko isparavanje

Modeli prijelaza topline

KONVEKCIJA

Modeli prijelaza topline

ZRAENJE

Nosioci energije elektromagnetski valovi (zraenje).

iri se pravocrtno i nije vezano na tvar.
(sunce,vakuum,zemlja)

Bezdimenzijske znaajke
y Matematiki

opisati neki fizikalni proces znai postaviti

jednadbu ili sustav jednadbi koji taj proces to
istinitije opisuje, povezujui pojedine utjecajne
parametre.
y Parametri su obino vremenski i prostorno promjenljivi
beskonano
male
promjene
vremena,
y zato
volumena (limes, integral povrinski)
y Rezultat: dobivamo diferencijalne jednadbe (koje
su diferencijalne jednadbe procesa)

Bezdimenzijske znaajke
y Prijelaz

topline ovisan je o termodinamikim i

hidrodinamikim veliinama,
y zato se procese opisuje s vie diferencijalnih
jednadbi
y Analitika rjeenja postoje samo za specifine
sluajeve
y zato je i dalje neophodan eksperiment kojem slijedi
numerika analiza.
y komplicirani procesi trae dugotrajna ispitivanja.

Bezdimenzijske znaajke
yPitanje: mogu li se rezultati dobiveni eksperimentom na
modelu, primjeniti na sva mogua realno postiziva stanja
(izvedba)?
yNusselt, prvi spoznao i primjenio fizikalne zakone slinosti
na procese prijelaza topline. NIJE GEOMETRIJSKA
SLINOST!
yRelevantne su ostale referentne veliine (brzina,
temperatura, fizikalna svojstva itd.) koje su u nekakvom
konstantnom omjeru. Pokazao da se diferencijalne
jednadbe modela i izvedbe mogu opisati bezdimenzijskim
diferencijalnim jednadbama
yKad su omjeri pojedinih veliina isti i procesi e biti slini.

Bezdimenzijske znaajke
yZa odreivanje bezdimenzijskih znaajki treba
poznavati diferencijalne jednadbe procesa.
Budui da ni one nisu poznate za kompliciranije
procese,za odreivanje znaajki koristi se
bezdimenz. analiza-VEZA izmeu bezdim. znaajki.
yPrimjer za (bez)dimenzijsku analizu
yIzmjena topline pri prisilnom strujanju medija kroz
cijev.
yFizikalna svojstva medija su konstantna i
neovisna o temperaturi

Bezdimenzijske znaajke
Utjecajne veliine procesa
W/m2K

w m/s

c J/kgK (Ws/kgK)
d
kg/m3
I

W/(mK)
kg/(ms) (d. viskozitet)
m
(promjer)

Rjeenje problema mora sadravati komponente

od kojih se zahtijeva da sadre produkte potencija
navedenih veliina.

Bezdimenzijske znaajke

w c d
n1

n2

n3

n4

n3

n5

n6

n7

n7
W m W s kg W kg
3

( m)
2
m K s kg K m m K m s
n1

n1+n3+n5

n2

n2+n72n13n4n5n6

n4

n3n2n6

n5

n4+n6n3

kg

n6

n1n3n5

Bezdimenzijske znaajke
I

Svaka pojedina veliina postaje bezdimenzionalna

kad je njezin eksponent jednak 0.
n1+n3+n5=0; n2+n7-2n1-3n4-n5-n6=0
n3-n2-n6=0:
n4+n6-n3=0;
-n1-n3-n5=0
Prvi i zadnji izraz su isti, ostaje 4 jednadbe sa 7
nepoznanica. Slobodno odabiremo 7-4=3 eksponenta
(n1;n2;n3), tada su ostali funkciju odabranih.
n4=n2
n6=n3-n2
n5=-n1-n3
n7=n1+n2

Bezdimenzijske znaajke
Ako ih unesemo u izraz

slijedi

w c
n1

n2

n3

n2

n1n3

n3n2

n1+n2

Kako su n1,n2,n3 i dalje nepoznati uvrstimo redom

za jedan jedinicu,za ostale 0.
d
= Nu
I Za n1=1; n2=0; n3=0

wd wd
=
= Re
I Za n1=0; n2=1; n3=0

c
= Pr
I Za n1=0; n2=0; n3=1
I

Bezdimenzijske znaajke
;

Time je problem prisilnog strujanja u cijevi definiran na

tri bezdimenzijske znaajke i znatno pojednostavljen
tijek prorauna i trokovi eksperimenta.
Ako je na osnovi eksperimenta naena ovisnost
F(Nu, Re, Pr)=0 onda ista vrijedi za sve procese koji
su meusobno slini.
eljenu veliinu dobiva se tako da se funkciju F rijei
po znaajki koja tu veliinu sadri.
Traimo li piemo Nu = F( Re, Pr ) odakle slijedi

F (R e, Pr)

Bezdimenzijske znaajke
Osim navedenih znaajki postoji itav niz drugih koje
opisuju pojedine vrste prijelaza topline i tvari.
I ZNAAJKE

I Fourierova znaajka odnosi
Fo = 2
I se na nestacionarno provoenje topline
L
Nusseltova znaajka predstavlja omjer gustoe
q&
t
L

toplinskog toka za kojeg je

=
=
Nu =

q&

mjerodavan i gustoe toplinskog

L
toka koji bi s istim t provoenjem
proao kroz sloj debljine L uz odgovarajui .
I

Bezdimenzijske znaajke
Pecletova znaajka
I omjer gustoe toplinskog toka pri grijanju ili hlaenju
za t prema gustoi toplinskog toka definiranoj u Nu.
w L
Pe =
a

Pe =

w c t

q& t
=
q&

Toplinska difuzivnost/koeficijent

temperaturne vodljivosti predstavlja

a=
c
esencijalnu veliinu kod nestacionarnih
procesa i definira brzinu promjene temperature. predstavlja sposobnost provoenja
topline. a predstavlja mjeru toplinske inercije !!!

Bezdimenzijske znaajke
Reynoldsova znaajka
I omjer sila ubrzanja i sila trenja

Re =

w L

w L w w
= Re ynolds =
=
w
w

L
2

Prandtlova znaajka ovisi samo o fizikalnim svojstvima odnos polja brzina prema temperaturnom polju.

c
Pr =

Bezdimenzijske znaajke
Grashofova znaajka
I odnos gravitacijskog uzgona i sila tromosti

g t
2
Gr =
Re

w2

Gr =

g L3 t

QKod prorauna bezdimenzijskih znaajki panju

treba obratiti na:
Q karakteristinu brzinu w - brzina u tono
definiranom presjeku

Bezdimenzijske znaajke
karakteristinu duljina L - kod ploe ili stijenke
najee duljina u smjeru strujanja. Kod cijevi
vanjski ili unutarnji promjer ovisno koju stranu
promatramo.
4 A
du =
I Kod nekrunog presjeka hidrauliki radijus.
D
I

Umjesto oplahivanog opsega moe se uzeti i

termodinamiki. Isto tako esto se uzima i oplahivana
d
duina
L= v
2

Referentna temperatura za izbor fizikalnih svojstava

(temp. stijenke, medija ili srednja izmeu njih)

Stacionarno provoenje topline

s1
s2
PROBLEM: koliko se
t2
topline moe prenijeti t1

s medija vie na medij

&
ts1
Q = A (ts1 ts2 ) [W]
s
nie temperature kad

su odvojeni stijenkom?
q& = A t [W / m2 ]
ts2
dx
s
I kako se mora
t
dimenzionirati
1
2 q& = R
pov
povrina da bi se
zadana toplina mogla
x
prenijeti ?
ts1 > ts2
t

Stacionarno provoenje topline

s1

s2

t2

Q& = 1 A (t1 t s1 )
s1

KOEFICIJENT PRIJELAZA
s1
TOPLINE [W/m2K]
t1
I Uglavnom su ts1 i ts2
nepoznate,a poznate su t1
ts1
i t2. Ako su one vremenski
konstantne toplina koja
dx
prelazi s medija 1 na 2
mora
savladati
otpor
1
provoenja kroz stijenku i
otpore provoenja kroz
granini sloj debljine s1 i
s2, tako da vrijede izrazi:
t >

ts2
2
ts2

Q& = 2 A (t s1 t 2 )
s2
1 =

1
s1

2 =

Q& = A t

2
s2

KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE k [W/m2K]

t1

s1
ts1
dx

s2

t2

ts1 > ts2

Stacionarno provoenje topline

ts2
2

&
Q = A t ef = 1 A1 ( t1 t s 1 ) =
A s ( t s 1 t s 2 ) = 2 A2 ( t s 2 t 2 )
s

Q& = k A ( t1 t 2 )
1
1
1
s
=
+ +
k 1
2

Ukoliko je stijenka ravna A=A1=As=A2

Stacionarno provoenje topline

ukoliko je stijenka zaobljena slijedi;
I Provoenje kroz stijenku

Izraz za koeficijent
prijelaza topline

A1 A2
As =
A1 za cijev
ln
A2

t s1 t s 2
Q = 2 L
dv
ln
du

dv
ln
1
1
1
du
=
+
+
k As 1 A1 2L 2 A2

za kuglu

As =

A1 A2

Stacionarno provoenje topline

I

U literaturi se obino govori o vanjskoj i

unutranjoj povrini, uzevi u obzir oneienja
na cijevi dobivamo izraz:

Av s Av 1
1
1
=
+ Rv +
+

+ Ru
kv v
As Au u

Kod aparata se k obino svodi na vanjsku povrinu.

Treba rei da ovo sve vrijedi za stacionarno stanje.

Stacionarno provoenje topline

Prednost ovakvog naina prorauna je vrlo lako
uoavanje veliine koja je od dominantnog
utjecaja na povrinu aparata, pa moemo utjecati
na njezinu promjenu
y (poveanjem povrine - orebrenjem)
y upotrebom specijalnih cijevi,
y samom konstrukcijom pojedinih dijelova aparata
y promjenom parametara (brzina).
I

Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje

Re=100

Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje

Re=300

Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje

Re=1000

Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Izmjenjivai topline i
njihove karakteristike

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Osnovni tipovi izmjenjivaa topline

Shell&tube- kaplj./kaplj.;(plin/kaplj.)
Orebreni- plin/kaplj.
Kompaktni- plin/kaplj.; kaplj./kaplj.
Koaksijalni- kaplj./kaplj.
Spiralni- kaplj./kaplj., plin/kaplj., plin/plin

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Koaksijalni izmjenjivai
(cijev u cijevi)

T
Q = U(Th - Tc)dA

Th, in

Th

Istosmjerni izmjenjiva

Th

T2

T1

Tc

Tc, in

T c, out

Tc
2

dA
dA

TopliHot
fluid
Fluid
Th, inTh, in

T h, out

A
Hladni
Cold
Fluidfluid
Tc,T
out c, out

Hot Fluid
Th, out

Topli fluid
Th, out
Cold Fluid
Hladni
fluid
TTc,c,inin

Protusmjerni izmjenjiva

Th, in
Th
Th, out
T
Tc

T c, out

Tc, in

dA

A
Cold Fluid
Hladni
Tc, in

fluid

Tc, in

Topli Hot
fluid
Fluid
Th, in T

Hot Fluid
Th, out

h, in

Topli fluid
Th, out
Cold Fluid
Hladni
fluid
T
Tc, out
c, out

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Ploasti izmjenjivai
Materijal: uglj.elik
Primjena: isparivai i kondenzatori
Radni parametri:
Temp: -30-100oC
Tlak: do 25 bar
Medij: freoni, sek.rad.tvar, zeotrop.smj.
Kapacitet: 4-100kW

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube (kondenzator)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube (ispariva)

potopljeni

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube (ispariva)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube
Materijali gradnje
PLAT,PODNICA,PRIRUBNICA,CIJEVNA STIJENKA,
PRIKLJUCI: ugljini elici
CIJEVI: bakar, (nehr.) elik (r.t.amonijak),
PREGRADE: bronca, elik
BRTVE: klingerit, elik, azbest, papir, guma,
pluto, teflon

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube
Primjena
isparivai (potopljeni, direktni)
kondenzatori
sve vrste aparata kaplj./kaplj. bez promjene
agregatnog stanja

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Shell&tube
Radni parametri
TEMPERATURE:-40 - 300oC
TLAK: do 150 bar (nuklearke)
RADNI MEDIJI: voda, freoni, amonijak, glikol
(sek.radne tvari), plinovi izgaranja
KAPACITET: 10-2000 kW

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Orebreni izmjenjivai (zrakkapljevina)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Orebreni gravitacijski
izmjenjivai (zrak-kapljevina)
slobodna
konvekcija
na rebrima

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Hladnjaci zraka (unit cooler) i

aksijalni kondenzatori

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Hladnjaci zraka (unit cooler)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Vrste orebrenja
za cijevi

za ploe

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Zato orebrenje?
izmijenjena toplina

Q = k A (t u t v )

koeficijent prolaza topline

(ravna stijenka)

1
1
s
1
=
+ +
k u
v

plin (v)/kapljevina (u)

v << u k < v

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Zato orebrenje?
Temp. raspodjela na rebru
IZMIJENJENA TOPLINA

Q = QR + QG

Q = k A (t u t v )
rebro predstavlja
dodatni topl.otpor

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Orebreni izmjenjivai
Materijali gradnje
rebra: aluminij, bakar, elik
CIJEVI: bakar, elik (r.t.amonijak)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Orebreni izmjenjivai
Primjena
isparivai (potopljeni, direktni)
kondenzatori
grijai i hladnjaci zraka

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Orebreni izmjenjivai
Radni parametri
TEMPERATURE:-25-100oC
TLAK: do 30 bar
RADNI MEDIJI: zrak, voda, freoni, amonijak,
sekund.rad.tvari
KAPACITET:3-1000kW

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai

Karakteristike-prednosti
povrina/volumen
veliki odnos
2
3
(1300 m /m )
visoki koef. prijelaza topline:

cijevi malog hidraul. promjera, lokal. vrtloenja rad.

medija

mala temp. razlika primar/sekundar

mala koliina radnog medija
reducirana teina

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Karakteristike-nedostaci
vei pad tlaka
sloenija izrada
problemi sa ienjem izmj. povrina

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Mogua podjela
PLOASTI kaplj./kaplj.
(Plate heat exchangers)

MATRINI plin/plin, kaplj./plin

(Compact heat exchangers or Plate fin heat exchangers)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Ploasti izmjenjivai s brtvama

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Zavareni ploasti izmjenjivai

potpuno (fully welded)

ekstremni
tlakovi (do
40 bar) i
temp. (-50350oC)

djelomino (semi-welded)

agresivni medij u
zavarenom kanalu

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Lemljeni (brazed) ploasti

izmjenjivai

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Konfiguracija strujanja
Jedan prolaz svake struje Dva prolaza svake struje

A B

Dva nezavisna kruga

strujanja

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Geometrija ploa

valovita V-PLOA (Chevron plate)

kutevi lijebova 25-70o

ribaa ploa
(wash
boarding,
intermating)

riblja kost
(herringbone)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Ploasti izmjenjivai
Materijali gradnje
ploe: nehr.elici, aluminij, titan, nikal
brtve: razni elastomeri (EPDM, fluorocarbon)
lem: bakar, kositar (r.t.amonijak)
granine ploe: uglj. elik

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Ploasti izmjenjivai
Primjena
isparivai (potopljeni, direktni)
kondenzatori
sve vrste aplikacija kaplj./kaplj. bez promjene
agregatnog stanja
prehrambena,mlijena i industrija piva
viskozni mediji (plastika, sek.rad.tvari, sirupi..)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Ploasti izmjenjivai
Radni parametri
TEMPERATURE:(-160-400oC lemljeni),(-30-150o
C s brtvama)
TLAK: do 30 bar lemlj., do 25 bar s brtvama
RADNI MEDIJI: voda, freoni, amonijak,

sekund.rad.tvari, pseudo plastini fluidi, mlijeko

KAPACITET: 5-7000 kW

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai
plin/plin
protusmjerno
strujanje

unakrsno
strujanje

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai
rekuperator

plin/plin

plin/kaplj.

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai

REGENERATIVNI

plin/plin

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Konfiguracija strujanja
protusmjerno

unakrsno

unakrsno/
protusmjerno

unakrsno/
protusmjerno

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Geometrija izmj. povrina

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai
Materijali gradnje
PLOE: aluminij, elik
LEM: bakar, kositar
PREGRADE: alu. legure

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai
Primjena
rekuperatori (npr. za turbine)
regeneracija (npr. predgrijai zraka za pei)
hladnjaci i grijai zraka ili ulja (npr.za motore)
procesna industrija (ukapljivanje, separacija
zraka..)

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Kompaktni izmjenjivai
Radni parametri
TEMPERATURE:-200 - 400oC
TLAK:do 100 bar
RADNI MEDIJI:zrak,ispuni plinovi, voda, duik,
CO2, freoni, amonijak
KAPACITET:do 1000kW

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Spiralni izmjenjivai
kondenzator

kaplj./kaplj.

nakupljanje
neistoa

Elementi gradnje aparata

Tipovi izmjenjivaa

Spiralni izmjenjivai
Materijali: metali pogodni za hladno
oblikovanje i zavarivanje

Primjena: kondenzatori, industrija papira,

tretman otpadnih voda, PVC industrija

Radni parametri:
Temp: do 400oC
Tlak: do 15 bar
Medij: voda (para), tekui PVC, viskozni i neisti
mediji

Vjeba
Odreivanje termodinamikih
karakteristika shell & tube
izmjenjivaa topline

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
I
I

mjerna linija sa ugraenim izmjenjivaem sa spiralno

savijenim eliniim cijevima.
Vrela voda u primarnom krugu izmjenjivaa topline
struji kroz cijevi (ogrijevni medij), u sekundarnom
krugu, struji hladna voda (grijani medij).
Kao izvor topline koritena je vrela voda toplane
(primarni krug).

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
I Cilj

vjebe upoznavanje studenata s

nainom odreivanja termodinamikih i
hidrodinamikih karakteristika
izmjenjivaa topline.
I Mjerenje protoka primarne i sekundarne
struje, temperatura na ulazu i izlazu,
potrebno odrediti
uin izmjenjivaa
koeficijent prolaza topline
koeficijente prijelaza topline

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
I Temperature

ulaza i izlaza sekundara i

primara mjerene su termoparovima
bakar konstantan (tip T). Termoparovi
su uronjeni izravno u vodu i provueni
izmeu prirubnica i spojeni na A/D
pretvara te dalje na PC.
I bitna karakteristika ---> samo
nadtemperatura, tablice napona

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva~ topline
I Protok

se mjeri pomou mjernih

prigunica izraenih prema DIN 1952.
Usljed strujanja medija, na mjernoj
prigunici se javlja pad tlaka koji je
proporcionalan protoku. Razlika tlaka
na prigunici mjeri se diferencijalnim
davaem tlaka
I Geometrija prigunice i pad tlaka

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
d *
* 2 * * p
G = C* E* *
4
2

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
I

Uin izmjenjivaa topline se odreuje

mjerenjem uina primarne i sekundarne
struje.

Qp = Gp * cp * ( p - p" )
I

standardom propisana veliina odstupanja

uina primara od sekundara (za ovu vjebu je
to 10 %), vrijednosti koje su zadovoljile uvjet
osrednjiti i na taj nain umanjiti greku

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
Q =

Q p + Qs
2

k =

Q
A *

( p - s" ) - ( p" - s )
=
p - s"
ln

p" - s )

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
I PRIJELAZ

TOPLINE U CIJEVIMA
I Kod cijevnih zmija centrifugalna sila
dodatno utjee na prijelaz topline
I Za laminarno strujanje 100<Re<Rekr

du
Nu = 365
, + 008
, 1+ 08
,
D

0,9

du 0,9
0,5+0,29
D

Pr Re

1
3

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline

du
Re kr = 2300 1 + 8,6
D

Za izobraeno turbulentno strujanje

vrijedi Rekr<Re<20000
0, 45

1
d u 0 ,1

1
0 ,8 0 , 22

3
d
d

D
u
u
3
Nu = 0,0 23 1 + 14 ,8 1 + Pr Re

D D

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
Re =

wd

cp
Pr =

PRIJELAZ TOPLINE U PLATU

1
v =
1 Av s Av 1

k Asr Au u

Vjeba 1:Protustrujni
izmjenjiva topline
ZADATAK
I odrediti koeficijent prolaza topline
I odrediti koeficijente prijelaza topline na
vanjskoj u unutranjoj strani cijevi
I odrediti konstantu c prema:

Nu = c Re

0,6

Pr

0 , 33

v dv
=