PROJEKAT: Razvoj i unapreenje konkurentnosti malih i srednjih

preduzea na polju poveanja energetske efikasnosti

Vodi za
energetski
efikasnu
gradnju

Projekt finansira

PRIVREDNA KOMORA KANTONA

Evropska unija

SARAJEVO

Implementator projekta

Ova broura je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj broure je iskljuiva odgovornost
Privredne komore Kantona Sarajevo i partnera na projektu REIC-a (Regionalni centar za
obrazovanje i informisanje iz odrivog razvoja za Jugoistonu Evropu) i ni u kom sluaju ne
predstavlja stanovita Evropske unije.
Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini dodijelila je Privrednoj komori Kantona
Sarajevo grant za realizaciju projekta "Razvoj i unapreenje konkurentnosti malih i srednjih
preduzea na polju poveanja energetske efikasnosti", u trajanju od dvije godine. Projekat
prua podrku sektoru MSP-a, doprinosi regionalom razvoju i razvoju politike okolia i njene
integracije u sektorsku politiku. Jaanje konkurentnosti MSP jedan je od glavnih dugoronih
ciljeva ekonomskih reformi i strategije integriranja Bosne i Hercegovine u EU.
Projekat se finansira iz fonda EURED - Podrka EU malim i srednjim preduzeima i
regionalnom ekonomskom razvoju BiH.
Partner Komore u realizaciji Projekta je REIC (Regional Education and Information Centre
for Sustainable Development in SEE/Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz
odrivog razvoja za Jugoistonu Evropu).

Izdava:
Privredna komora Kantona Sarajevo
Centar za energetsku efikasnost

Autor:
REIC Regionalni centar za obrazovanje i
informisanje iz odrivog
razvoja za Jugoistonu Evropu

Tira:
1.000

Sarajevo, 2008.

UVOD
Evropa danas uvozi 60 % energije. Da bi sprijeili daljnju dinamiku rasta nuno je
promijeniti strateke smjernice i regulative energetske politike u smjeru energetski
odrivog razvoja i energetske nezavisnosti.
Evropa je zbog toga usmjerila svoju energetsku politiku u smjeru tehnologija koje
se baziraju na energetskom iskoritavanju obnovljivih izvora energije. Jednostavno
reeno Evropski je cilj da se do kraja 2020. godine ostvari projekt 3 X 20 koji govori
o sljedeim ciljevima:

1. Poveati udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora energije za 20 %

2. Poveati udio biogoriva na europskom tritu goriva za 20 %
3. Smanjiti emisiju staklenikih plinova a poglavito CO2 za 20 %
Da bi ostvarila te ciljeve Evropa je putem razliitih pristupnih fondova i programa
omoguila zemljama lanicama EU kao i zemljama koje su potpisale
memorandume o zajednikoj energetskoj politici i suradnji znaajna finansijska
sredstva za projekte iz podruja energetike i energetske uinkovitosti.
STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Vie od 80% zgrada u BIH nema odgovarajuu toplinsku zatitu, kao ni
odgovarajui sistem grijanja i hlaenja.
Energetska efikasnost pokriva izrazito iroko podruje, od graevinarstva i saobra
aja do distribucije energije i pitke vode, odnosno od domainstva do javnih zgrada
i industrije.
Kako je to podruje izrazito kompleksno i zahtjevno, bitno je ustanoviti pravilnu
strategiju implementacija mjera energetske efikasnosti te zaobilaenje tehnikih i
netehnikih barijera koje se
mogu javiti tokom implementacije projekta.
Ope mjere poticanja energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije
obuhvaaju istraivake, obrazovne i promotivne mjere koje imaju veliku drutvenu
korist, a teko ih je finansijski i ekonomski valorizirati.
Jedna od osnovnih barijera implementaciji mjera energetske efikasnosti i koritenja
obnovljivih izvora energije je neinformiranost, neznanje, te nedovoljno izraena
svijest o potrebi zatite okolia
u kojem ivimo.
S obzirom da je racionalno koritenje i upravljanje energijom osnovna pretpostavka
odrivog razvoja, izuzetno je vano ukljuiti podruje energetske efikasnosti i

koritenja obnovljivih izvora energije u obrazovne programe i struna usavravanja,

kao i poticati istraivanja u tom podruju.
Podizanje nivoa znanja jedan je od najvanijih naina uklanjanja barijera
implementaciji mjera energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije.
Vie od 40% ukupnih energetskih potreba u BiH otpada na zgradarstvo, a svega
55% na transport i industriju, stoga je od iznimnog znaaja obratiti panju na ovaj
sektor, jer se ovdje nalaze i najvei potencijali za utede.
Energetska efikasnost u zgradarstvu utie na smanjenje potronje svih oblika
energije, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, uz dui ivotni vijek zgrade, te
pridonosi zatiti okolia i smanjenju emisija tetnih plinova u okoli.
Za krajnjeg korisnika, naravno, najve a je korist u smanjenju rauna za grijanje,
hlaenje i elektrinu energiju. Cijene energije i energenata e, zbog globalnih i
lokalnih razloga, u iduem razdoblju i dalje rasti to e uticati na porast trokova
ivota i stanovanja.
Zato je potrebno dobro poznavati vlastitu energetiku u smislu tehnikih mogu nosti
i trokova te biti u stanju njome upravljati. Savremena arhitektura i gradnja danas
ukljuuje mjere energetske efikasnosti sistema vanjske ovojnice, te sistema
grijanja, ventilacije, klimatizacije i rasvjete, nadzor i upravljanje energetikom zgrade,
te razmatra mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije u zgradama.

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZEMLJAMA EU

Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada
Direktiva EU 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada jasno obavezuje
na tednju energije u zgradama EU, kao i dravama kandidatima.
U skladu s Direktivom, sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju bit e
certificirane i takvi energetski certifikati s podacima o godinjoj potronji za grijanje
zgrade bit e izloeni ili dani na uvid svim zainteresiranim strankama.
Laka usporedba energetskih karakteristika zgrada omoguit e graevinskoj
industriji da koristi te podatke kao sredstvo marketinga. Uvoenjem energetskih
iskaznica za zgrade kao i certificiranjem zgrada, energetski efikasne, dobro
izolirane zgrade s niskom potronjom energije znatno e dobiti na vrijednosti na
tritu nekretnina, dok e zgradama s velikom potronjom energije vrijednost pasti.
Sve to trebalo bi pokrenuti trite u smjeru poveanja energetske efikasnosti. Novi
tehniki propis o utedi toplotne energije i toplotne zatite kod zgrada, kao i
aktivnosti u smjeru implementacije Direktive o energetskim karakteristikama
zgrada, nuno e prouzroiti i promjene na tritu.
4

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije danas, u savremenoj energetici

zauzimaju sve znaajnije mjesto, te je potreba za sistemski organiziranim
djelovanjem i edukacijom na tom podruju u Bosni i hercegovini je sve izraenija.
Podruje energetske efikasnosti prepoznato je u EU kao podruje koje ima najvei
potencijal za smanjenje ukupne potronje energije, ime direktno utjeemo na
obveze iz Kyoto protokola i smanjenje emisije tetnih plinova u okoli.
U skladu sa nastojanjima BiH da ue u lanstvo EU, BH zakonodavstvo morat e
se u vrlo kratkom roku uskladiti s europskim zakonodavstvom.
Da bi to bilo mogue, potrebno je uspostaviti organizirani sistem mjera koji e
omoguiti brzu implementaciju EU direktiva u BH zakonodavstvo i ostvarenje
zadanih ciljeva.
Osim toga, uspostavom energetskih centara i savjetovalita omoguilo bi se
sisitemsko irenje znanja i uklanjanje barijera implementaciji energetske efikasnosti
i obnovljivih izvora energije.
U ovom podruju potrebno je poticati sve informativne, obrazovne i promotivne
aktivnosti s ciljem uklanjanja barijera implementaciji mjera energetske efikasnosti i
koritenja obnovljivih izvora energije.
Prilagoavanjem zakonodavstva europskom, oekuje nas i implementacija
Direktive o energetskim karakteristikama zgrada, koja nam donosi obvezno
certificiranje i energetske preglede zgrada. irenjem svijesti o potrebi utede
energije u zgradama, te usvajanjem direktiva, oekuje se porast potrebe za
strunim kadrom koji e obavljati energetske preglede zgrada.
Preko 80% zgrada u BiH nema odgovarajuu toplinsku zatitu, kao ni odgovarajui
sistem grijanja i hlaenja, te e se u budunosti, radi potrebe utede energije u
sektoru s najveim potencijalom uteda, morati provesti niz energetskih pregleda
zgrada s ciljem poveanja energetske uinkovitosti.
Energetska efikasnost i odriva gradnja danas, u savremenoj energetici zauzimaju
sve znaajnije mjesto, te je potreba za sistemskim organiziranim djelovanjem i
edukacijom na tom podruju u Bosni i Hercegovini sve izraenija.
Energetska efikasnost u zgradarstvu je, bez sumnje, najbri, najefikasniji i
najisplativiji nain smanjenja emisija staklenikih plinova uz poboljanje kvalitete
zgrada i poveanje standarda boravka u zgradama.
Iskustva razvijenih zemalja u savremenoj energetskoj politici pokazuju da je racionalno
koritenje i upravljanje energijom osnovna pretpostavka odrivog razvitka.

Gospodarenje energijom danas usmjereno je na promociju mjera energetske

efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora, te koritenja tehnologija sa smanjenim
utjecajem na okoli, a sve s ciljem zatite okolia.
5

Energetski osvijeteno graevinarstvo ima za cilj smanjiti gubitke topline iz zgrade

poboljanjem toplinske izolacije vanjskih elemenata i povoljnim odnosom obima i
volumena zgrade, poveati toplinske dobitke u zgradi orijentacijom zgrade i
koritenjem Suneve energije, koristiti obnovljive izvore energije, te poveati
energetsku efikasnost sistema grijanja i hlaenja.
KORIST OD ENERGETSKI EFIKASNE GRADNJE

1- finansijska uteda na smanjenim raunima za grijanje, hlaenje i

elektrinu energiju;
2- ugodnije i kvalitetnije stanovanje, te dui ivotni vijek zgrade;
3- doprinos zatiti okolia i smanjenju emisija tetnih plinova u okoli, kao
i globalnim klimatskim promjenama.
ENERGETSKI BILANS ZGRADE

Cilj sveobuhvatne utede energije, a time i zatite okolia je stvoriti preduvjete za

sistematsku sanaciju i rekonstrukciju postojeih zgrada, te poveati obaveznu
toplinsku zatitu novih zgrada. Prosjene stare kue godinje troe 200 -280
kWh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane ku e ispod 100, suvremene
niskoenergetske kue oko 40, a pasivne 15 kWh/m2 i manje.
Potrebna koliina energije u kui ili zgradi ovisi o obliku zgrade, orijentaciji, sastavu
konstrukcije i nivou toplotne izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim
uslovima. Podatak koji koristimo za proraune, a zavisi o klimatskim uslovima je
stepen-dan grijanja-produkt broja dana grijanja i razlike izmeu prosjene
unutranje i vanjske temperature.
Drugi bitan podatak koji nam treba za proraun koliine energije za grijanje je
koeficijent prolaska topline kroz vanjski gra evni dio zgrade, tzv U(k) faktor.
Toplinski gubici kroz graevinski element, izmeu ostalog, zavise o sastavu
graevinskog elementa, orijentaciji i koeficijentu toplotne provodljivosti ugraenih
materijala. Bolju toplotnu izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplotne
provodljivosti, odnosno visokog toplotnog otpora. Toplotni otpor materijala poveava
se ovisno o debljini materijala.
Ukupni energetskI bilans zgrade ukljuuje: transmisijske toplotne gubitke i toplotne
gubitke zbog provjetravanja, iskoristive unutranje toplotne dobitke, iskoristive
toplotne dobitke od sunca, toplotne gubitke u sisitemu grijanja i energiju dovedenu
u sistem grijanja.
PREPORUKE ZA POVEANJE ENERGETSKE
EFIKASNOSTI POSTOJEIH I NOVIH OBJEKATA
Ako kupujete stari stan ili kuu, provjerite godinu izgradnje. Zgrade graene prije
1970. godine nemaju nikakvu toplotnu izolaciju, a one graene prije 1980. godine
imaju vrlo skromnu toplotnu izolaciju ili je uope nemaju. Preko 80 posto postojee
gradnje u Bosni i Hercegovini ima nezadovoljavajuu toplinsku zatitu. Traite uvid
u projektnu dokumentaciju ako ona postoji.
Energetskom obnovom starih ku a i zgrada, naroito onih graenih prije 1980.
godine, mogue je postii utedu u potronji toplotne energije od preko 60 posto.
Osim zamjenom prozora, najvee utede mogu se postii izolacijom vanjskog zida.
Dodatna ulaganja u toplotnu izolaciju pri obnovi ve dotrajale fasade kreu se u
ukupnoj cijeni sanacije fasade 20-40 posto, to daje povoljne ekonomske rezultate
u usporedbi s dugoronim utedama koje se postiu.
Kod gradnje nove kue vano je ve u fazi idejnog projektiranja u suradnji s
projektantom predvidjeti sve to je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna
energetski efikasna kua:
o
o
o
15

analizirati lokaciju, orijentaciju i oblik kue;

primijeniti visoki nivo toplinske zatite cijele vanjske ovojnice
iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zatititi se od pretjeranog osunanja;
koristiti energetski efikasan sustav grijanja, hlaenja i ventilacije te
ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije.
7

ODABIR LOKACIJE, ORIJENTACIJA I OBLIK KUE

Kod odabira lokacije za gradnju kue, ako je ikako mogu e odaberite mjesto
izloeno suncu, koje ne zasjenjuju druge kue, a zatieno je od jakih vjetrova.
Otvorite kuu prema jugu, a zatvorite prema sjeveru. Ograniite dubinu kue i
omogu ite niskom zimskom suncu da ue u kuu. Zatitite kuu od prejakog
ljetnog sunca zelenilom i napravama za zatitu od sunca. Kompaktan volumen
kue takoer pomae smanjenju gubitaka topline iz kue.
Kod projektiranja je vano grupisati prostore sline funkcije i sline unutranje
temperature, pomone prostore smjestiti na sjeveru, a dnevne na jugu.
Karakteristike energetski efikasne gradnje treba ukljuiti u proces projektiranja to
ranije, ve u fazi idejnog rjeenja, jer se na taj nain postiu najkvalitetniji rezultati.
Temeljno naelo smanjenja energetskih potreba za grijanje zgrade ili poveanja
energetske efikasnosti je optimalna toplotna zatita cijele vanjske ovojnice zgrade i
izbjegavanje toplinskih mostova.

O TOPLOTNOJ IZOLACIJI
Nedovoljna toplotna izolacija dovodi do poveanih toplotnih gubitaka zimi, hladnih
obodnih konstrukcija, oteenja nastalih kondenzacijom(vlagom), te pregrijavanja
prostora ljeti. Posljedice su oteenja konstrukcije, te neudobno i nezdravo
stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih prostora zahtjeva ve u koli inu energije to
dovodi do poveanja cijene koritenja i odravanja prostora, ali i do veeg
zagaenja okolia. Zagaenje okolia opet ima utjecaj na oteenje graevina i na
ivot i zdravlje ljudi.
Poboljanjem toplinsko izolacijskih karakteristika zgrade mogue je postii
smanjenje ukupnih gubitaka topline graevine prosjeno za 50-80 posto

Toplinska zatita vanjske ovojnice zgrade

Bitnu ulogu u tome imaju svi dijelovi ovojnice zgrade, kao to su:
o vanjski zid
o zid izmeu grijanih prostora razliitih
korisnika o zid prema negrijanom prostoru
o vanjski zid prema terenu
o pod na terenu
o me ukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih
korisnika o pod prema negrijanom podrumu
o strop prema negrijanom tavanu
o ravni i kosi krov iznad grijanog prostora
o strop iznad vanjskog prostora
o prozori i vanjska vrata
Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade, jer zajedno
ine preko 70 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade.
Toplinske karakteristike razliitih vrsta stakla:

Kod izvedbe toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida mogua su dva

rjeenja zavrnog sloja koji titi toplinsko-izolacijski sloj i ostatak zida od vanjskih
atmosferskih utjecaja. Prvo rjeenje je karakterizirano izvedbom vanjskog zatitnog
sloja punoplonim lijepljenjem na toplinsko-izolacijski sloj (tzv. kompaktna fasada).
Kod drugog rjeenja zatitni je sloj u obliku pojedinanih elemenata uvrenih na
odgovarajuu podkonstrukciju tako da izmeu zatitne obloge i sloja toplinske
izolacije ostane sloj zraka koji se ventilira prema van (tzv. ventilirana fasada).
Industrija graevinskih materijala nudi mnogo varijanti cjelovitih sustava ovih dvaju
naina toplinske izolacije zidova, pri emu za oba rjeenja debljina toplinskoizolacijskog sloja ne bi trebala biti manja od 8 do 12 cm, ime bi se vrijednost
koeficijenta prolaska topline U(k) zida smanjila na cca 0,25 do 0,35 W/m2K

TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI

Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka, kao i
trokova za energiju, te zatita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja
i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje nosive konstrukcije, pregrijavanje). Dobra
toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje povrine
toplije, to doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade.
Na toplinsku zatitu zgrade utje u debljina sloja toplinske izolacije i toplinska
provodljivost materijala (W/mK). Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tritu
je raznolika, a moemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Od
anorganskih materijala najvie se koriste kamena i staklena vuna, dok je meu
organskim materijalima najpopularniji polistiren. Veina uobiajenih toplinsko
izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost =0,030 -0,045, pa potrebna
debljina za U(k)=0,40 W/m2K iznosi 8-11 cm. Ostali materijali s toplinsko
izolacijskim svojstvima su i glina, perlit, vermikulit, kokos, pamuk, lan, drvena vuna,
celuloza, pluto, slama i drugo.
Sve vea potranja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve veim debljinama
dovela je do razvoja novih tehnologija, pa se tako danas u svijetu mogu nai i
transparentna i vakuumska toplinska izolacija.
Transparentna izolacija omoguava prijem Suneve energije i prijenos u zgradu, a
istovremeno sprjeava kao i obina toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade.
Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih
svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije
za ista toplinska svojstva. Ova je izolacija jo uvijek vrlo skupa i primjenjuje se
najvie kod sanacija objekata gdje nije mogue ugraditi vee debljine izolacije zbog
npr. spomenike vrijednosti objekta.
PASIVNA SUNANA ARHITEKTURA I ZATITA OD SUNCA
U ukupnoj energetskoj bilanci kue vanu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. U
suvremenoj arhitekturi puno panje posve uje se prihvatu sunca i zatiti od
pretjeranog osunanja, jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u
10

zadovoljavajuu cjelinu. Ako postoji mogu nost orijentacije kue prema jugu,
staklene povrine treba koncentrirati na junoj fasadi, dok prozore na sjevernoj
fasadi treba maksimalno smanjiti da se ogranie toplinski gubici. Toplinska masa
zida ili poda u juno orijentiranim prostorijama spremat e toplinsku energiju tokom
dana i distribuirati je kasnije nou. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba sprijeiti
sredstvima za zatitu od sunca, usmjeravanjem dnevnog svjetla, zelenilom,
prirodnim provjetravanjem i sl.
TIPOVI TEDLJIVIH KUA
Za razliku od klasi ne gradnje, niskoenergetska kua za zagrijavanje koristi svega
40 kWh/m2 godinje, to se moe izraziti ekvivalentom od 2,7 litre lo ulja, pa se
naziva i trolitarskom kuom.
Niskoenergetska potronje energije moe se postii i u obnovi ve postojee
gradnje, a ovisno o pojedinim sluajevima, mogua je i povijesnim graevinama.
Pasivna ku a, kojoj je ime dao njemaki arhitekt Wolfgang Weiss (Passivhaus) ide
korak dalje i troi svega 15 kWh/m2 godinje. Takva jednolitarska kua troi svega
litru loivog ulja po kvadratnom metru.
Razvijena je i tzv. nulta kua, odnosno energana, u kojoj se postie dostatna
energetska pokrivenost, a moe i premaiti zahtjeve, pri emu arhitektura doista
postaje energana.
Kako to funkcionira ?
Koncepcija pasivne kue zasniva na zabrtvljenosti ljuske graevine i kontroliranoj
ventilaciji.
Uz preduvjet odgovarajue visokovrijedne toplinske zatite, upotreba toplinske
crpke i ventilacijskog sustava (koji kontinuirano dovodi svje zrak u prostor) te
upotreba dostupnih obnovljivih energija na pasivan i aktivan nain za zagrijavanje
vode (niskotemperaturni sustavi - sunani toplinski pretvornici) i proizvodnju
elektrine struje (fotonaponske elije), rezultira samodostatnim i energetski
neovisnim objektom.
Gdje su te kue?
U Njemakoj je do sada izgraeno 180.000 pasivnih kua, kako samostojeih, tako
i kua u nizu ili manjih stambenih zgrada.
Niskoenergetskom gradnjom uz zanemariva dodatna ulaganja (5 do 10% od
ukupne investicije) zbog kratkog roka isplativosti postiu velike utede energije, s
obzirom da 70% sveukupne potronje energije otpada na zagrijavanje prostora.
Osim toga, graanima je isplata kredita za gradnju ovakvih objekata osigurana direktno
putem banaka, a pojedine savezne pokrajine ak i dodatnim mjerama potiu
11

gradnju pasivnih kua, tako da se vie isplati graditi na nain energetske

uinkovitosti.
U naem programu poticaja stanogradnje, naalost, nema ni traga poticanju
racionalnog raspolaganja energijom.
U Austriji je sagraeno 1000 pasivnih kua, a prije tri mjeseca dovrena je i prva
hrvatska pasivna kua u Bestovju kod Zagreba.
Cijena je 20% via nego u klasinoj gradnji, ali gradnju, no nakon to istekne rok
amortizacije od 8 godina, uteda e biti izvrsna.
Pasivna kua zadovoljava sve ekoloke zahtjeve i priutivost izvedbe zbog vrlo
male dodatne poetne investicije i brze isplativosti obzirom na razvoj tehnologije,
nezaustavljiv porast cijene energije iz konvencionalnih izvora i poticajnog
financiranja i promicanja takve gradnje.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Obnovljivi izvori su oni izvori energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se u
cijelosti ili djelomino, a posebno : energija vodotoka, vjetra, Suneva energija,
biogoriva, biomasa, bioplin, geotermalna energija, morskih mijena i morskih valova.
Biomasu je mogue pretvoriti u razne oblike korisne energije: toplinu, elektrinu
energiju te tekua goriva za upotrebu u prijevozu. Tehnologije pretvorbe biomase
mogu se podijeliti na primarne (konani proizvod je toplina odnosno para te tekua i
plinovita goriva) i sekundarne (konani proizvod je elektrina energija, toplina za
kuanstva/industriju te goriva za koritenje u prijevozu). Proizvodnja toplinske
energije uobiajen je nain koritenja biomase, posebno ogrjevnog drva u raznim
oblicima (briketi, peleti, drvna sjeka, cjepanice). Pei za izgaranje peleta i drvne
sjeke, posebice one manje snage za primjenu u domainstvima i podrunom
grijanju zgrada i manjih naselja, dostigle su visoki stupanj tehnoloke i komercijalne
zrelosti.
Neiscrpan izvor energije koji u zgradama koristimo na tri naina:
o pasivno - za grijanje i osvjetljenje prostora
o aktivno - sustav sa sun anim kolektorima i spremnikom tople vode
o fotonaponske sunane elije za proizvodnju elektrine energije
U pasivnoj sunanoj arhitekturi koristimo sva tri naina iskoritavanja Suneve
energije. Koritenjem Suneve energije moemo smanjiti potrebe za energijom u
kuama za 70-90 posto. Fotonaponske elije su poluvodiki elementi koji direktno
pretvaraju energiju Suneva zraenja u elektrinu energiju. Fotonaponske elije
mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije
12

Proizvodnja elektri ne energije iz vjetra i sunca preporuuje se u uvjetima gdje ne

postoji mogunost prikljuka na elektroenergetsku mreu. Vjetroturbine zahtijevaju
lokaciju izloenu vjetru i montau na relativno visok stup, ali je cijena proizvedene
energije znatno manja uz veu raspoloivost sustava. Raspoloivost sustava se
znaajno pove ava kombinacijom sunanih elija i vjetroturbine, zbog sezonskog
nepodudaranja proizvodnje. Za doma instva su vrlo interesantne male vjetrenjae
snage do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili
kao primarni izvor energije u udaljenim podrujima
Najee koriteni obnovljivi izvori energije u kuama su biomasa, sunce i vjetar.

13

Privredna komora Kantona Sarajevo

La Benevolencija 8

71000 Sarajevo
Tel: +387 33 250 106
Tel: +387 33 250 159
Fax: +387 33 210 727
www.energetska-efikasnost.ba
e-mail: cee@pksa.com.ba
14