Prvi in

Prvi prizor - Dundo Maroje dolazi u Rim za svojim sinom Marom kojem je dao pet tisua
dukata da kupi i proda tkaninu, no Maro je otiao u Rim i potroio sav novac, te ga nema
kod kue ve tri godine. Maroje kuka kako li je mogao "vuku dat u pohranu meso".
Bokilo se ali kako je gladan i edan, kako mu Maroje ne da jesti ni piti, krt je. Dok oni
kukaju, Tripeta i upita ih to im je. Sva trojica shvaaju da su susjedi; Maroje i Bokilo
su iz Dubrovnika, a Tripeta iz Kotora. Pozdrave se. Sretni su to su naili na ljude koji
govore istim jezikom. Bokilo upita Tripeta je li ovdje vino dobro, na to ga Maroje
prekori i kae mu da prestane govoriti o vinu te da se makne u stranu da Maroje i
Tripeta mogu razgovarati. Maroje govori Tripetu kako je dao sinu pet tisua dukata,
koje je ovaj onda potroio u Rimu. Tripeta mu kae da je bolje onda ne imati nijednog
sina, nego imati takvog sina. U meuvremenu Bokilo razmilja kako bi Tripeta mogao
zaklati Maroja, a kada Maroje zavapi zbog svojih izgubljenih dukata i pozove Bokila u
pomo jer se nije dobro osjeao, Bokilo skoi i pone guiti Tripeta, no Maroje ga
zaustavi i ree mu da ode stati dalje od njih i da ne dolazi dok ga on ne pozove.

Tada Maroje nastavi Tripetu govoriti o svojim mukama. Kako je zaruio sina, dao mu pet
tisua dukata da ode preko Ancone u Firenzu kupiti tkaninu koju e prodati u Sofiji, a ako
to sve dobro uini, predat e mu sve svoje bogatstvo. No on je otiao u Rim troiti novce
na enu, pa je Maroje sad doao stati tome na kraj. Kae kako ga nije briga za Mara,
nego mu je ao dukata. Pita Tripeta zna li Mara, a Tripeta mu kae da je Maro s nekom
kurtizanom. Bokilo se opet ali da je gladan i edan, a Maroje mu kae da se strpi jo
malo. Tripeta kae da je u Rimu jedan vlastelin, signor Marin, kojem je otac Maroje,
bogat ovjek iz Dubrovnika, a Maroje prepozna u tom opisu svog sina Mara. Tripeta mu
kae da je Maro s prvom kurtizanom od Rima. Odluie otii u gostionicu na objed.
Postoji tri gostionice: - Miseria (to znai lakomost), zatim "Ludos", te "Otaria della
grassezza" (Gostionica obilja). Oni odoe u "Miseriu" jer tamo mogu objedovati za manje
novce.

Drugi prizor - Ugo Tudeak i njegov sluga Pomet doli su kod kurtizane Laure. Ugo se
eli udvoriti Lauri, no ona govori Pometu da odu, da ona ne eli Uga. Pomet joj govori
kako je Ugo najbogatiji u Rimu, a lud je ba za njom. Ugo joj govori da ima tvrdo srce,
no ona ga i dalje tjera. Tada Pomet kae Ugu neka idu, bit e bolje kad se Laura malo
smiri, a njih dvojica idu piti.

Trei prizor - Naiu na Popivu, Marova slugu, koji im se ruga to ih je Laura otjerala.
Hvali se ogrlicom koju e njegov sluga Maro Marojev darovati Lauri. Sve se to odvija
ispred gostionice u kojoj je Maroje. Pomet toboe doziva Dunda Maroja da vidi ako
njegov sin troi uludo njegove novce. Popiva im odvraa kako Dundo Maroje ima mnogo
novca, pa da zato Maro i moe doi Lauri s nakitom i novcem, i da ga zato i voli, a ne kao
Ugo koji nudi samo vino i svakakve gluposti.

etvrti prizor - Uto dolazi Maro. Pita Pometa to on tu radi budui da je Pomet prije bio
Marov sluga. Prijeti njemu i Ugu: ako ih vidi opet ispred Laurine kue, Pometu e lice
izrezati, a Ugu e probosti trbuh da mu istee sve vino koje je ikad popio. Maro alje
Popivu zlataru da kupi dijamant i rubin, i dat e za to dvjesto dukata, a dotle u gostionici
Dundo Maroje kuka zbog tog to Maro troi njegov novac uludo. Pomet Mara stalno
podbada sarkastinim primjedbama. Maro odlazi k Lauri na veeru.

Peti prizor - Maroje, Bokilo i Tripeta izlaze iz gostionice. Maroje je bijesan. No Tripeta
mu savjetuje da se bolje vrate u gostionicu i priekaju da Maro izae iz Laurine kue, te
se tada suoi s njim. Maroje pristanu i oni se vrate unutra.

esti prizor - Pera, preruena u mladia, i Divo dolaze u Rim. Divo joj predlae da idu
vidjeti crkvu svetog Petra. Pera se sjetila svoje tete od koje je otila bez pozdrava, za
zarunikom koji joj u tri godine nije nijedno pismo poslao. Misli to li e ljudi rei kad to
saznaju. to li e tek rei njezina teta kad sazna da joj je Pera iz krinje uzela tristo
dukata. Ve su tri dana u Rimu, a nisu saznali nita o Maru.

Uto sretnu Divulina Lopuanina, s kojim je Divo plovio. Pozdrave se. Divulin im kae
kako je plovio s nekim starcem, Maroje mu je ime, koji ide u Rim za svojim sinom
Marom, a starac je poveo nekog svog slugu koji je popio sve misno vino. Divulin sad ide
u crkvu svetog Petra na protenje, pa ga Divo moli da se nau poslije kod gostionica.

Drugi in
Prvi prizor - Pomet vodi monolog. Vidi da je istina da onaj tko je zaljubljen, nije sam. To
vidi po svom gospodaru Ugu. Sjea se kako su za objed imali mnoga ukusna jela:
peenog pijetla, jarebice, teletinu, zeetinu i mnogo toga drugoga to bi svatko jedva
ekao da jede, no Ugo mu je rekao neka se pouri s jelom da moe ii k Lauri rei joj da
e joj Ugo dati jednu, dvije tisue dukata, koliko god treba. Ugo nije ni gledao svu tu
hranu. Pomet kae: - Ubi me kad mi to ree; prekinuo mu je tu matariju da ima sve to
poeli.

Pomet kae da se treba ovjek znati snai, prilagoditi ako eli vladati svijetom. Nije bitno
ima li novca jer je vidio mnoge bogate ljude nesretne; nije bitno jesi li doktor jer ima
mnogo fantastike; nije bitno jesi li junak s maem u ruci jer ili ubija ljude ili ih trpa u
tamnicu; ne treba biti ni pjesnik ni pisati dobre komedije jer e te stalno iskoritavati na
svadbama, a umjesto zahvale e ti rei da ti rad nita ne valja i da se gubi, postanu ti
neprijatelji; ne treba biti ni glazbenik jer te prijatelji tjeraju da pjeva i kad ti se plae.
Treba biti pacijent i ugoditi zlu teretu jer e kasnije biti nagraen dobrim. Pomet govori
kako je uao preduboko u razmiljanje, a ima danas puno posla, posla dostojnog Pometa.
Treba Popivu i njegova gospodara istjerati iz kue gospoe Laure. A tom je gospodinu
Marinu doao otac. Oni su samo gubitnici bez novaca. Kraljevi idu s dukatima. Kae da e

initi pothvate u Rimu kakve ni Cezar ni ila ni Marijo" nisu inili. Pobijedit e
neprijatelje, ostvarit e carski trijumf. Vidi nekoga da ide iz Laurine kue. Petrunjela je;
nju je i htio najprije vidjeti.

Dozove Petrunjelu; pozdrave se. Petrunjela ga upita to tu radi budui da Laura ne eli
nikoga osim Mara. Pomet veli, ako Laura eli samo Mara, onda on eli samo Petrunjelu.
Govori joj da mu se daruje, no ona mu kae neka ide kod onih svojih ljubavnica, rimskih
gospoa, a ona je dubrovaka slukinja, no Pomet i dalje govori kako on eli samo nju da
mu bude ljubavnica. Petrunjela htjede otii, no Pomet ju zaustavlja da joj kae to da
priopi svojoj gospodarici. Kae joj neka priopi lauri kako je Ugo Tudeak lud za njom i
eli na nju potroiti sve svoje bogatstvo od 50 tisua dukata, i da je doao Marov otac, pa
kada ga on odvede natrag u Dubrovnik, neka Laura uzme Uga za ljubavnika. Petrunjela
kae da e prenijeti Lauri poruku, a Pomet joj kae neka mu brzo donese odgovor.
Petrunjela ode.

Pomet opet vodi monolog. Govori kako se Petrunjela dotjerala; kako se uistinu postaje
drugom osobom kad doe u Italiju. Pomet jedva eka da Laura dozna da je doao Marov
otac. Kae: vei dinar manjega pokriva", odnosno Laura e ostaviti Mara jer e joj Ugo
ponuditi vie novaca, a Mara e otjerati bez ijednog dukata. A Popivu bi Pomet najradije
poslao u bolnicu. Ta betija kurtizana Mande (tj. Laura) je Slavenka i ne razmilja o tome
to se moe sutra dogoditi. Previe se uzoholila jer ju je malo posluila srea, a ne zna da
se srea moe promijeniti u nesreu. Treba ju nauiti ivjeti, a Pomet e joj odrati
lekciju. Kae kako je lijepo kada moe sve. On je istovremeno i doktor i filozof.

Drugi prizor - Niko i Pero, mladi Dubrovani, ve dva dana trae Mara po Rimu. Pijero
predlae da nau nekog da ih vodi ka kurtizanama jer e tako najbre nai Mara. Niko se
sloi s njim. Kae kako Dundo Maroje u Rimu malo troi da bi vie mogao utedjeti, dok
Maro troi i uiva za obojicu. Govore kako bi sve bilo bolje da se djeca raaju bez otaca
budui da im tada nitko ne bi prigovarao i zapovijedao. Pijero kae kako su mu oci
smijeni budui da su oni sigurno u mladosti bili i mahnitiji od njih sada.

Ugledaju Vlaha. Pitaju ga odakle ide i je li donio to novaca. Vlaho kae da ide s Livorna i
da je donio dosta novaca. Niko kae da je Vlaho krt i da sigurno nema novaca, a Pijero
govori Vlahu ako bi mu mogao posuditi dvjesto dukata. Vlaho mu govori poasnicu: Dukat mi, dukat kralj i car, dukat djevojci astan dar, a za dukat se da na har, vele lijepa,
vrijedna stvar, - odnosno dukat je toliko vrijedan svima, a kada ga da nekome, dobije
zahvalnost. No neka se oni ostave brbljarija; pita Nika i Pijera kako su i kako im idu
poslovi. Niko mu govori da im ide loe, a Pijero kae da su oni kao i due u paklu koje
gledaju rajska velianstva, a ne mogu ih dosei, odnosno gledaju rimsku sreu, a ne
mogu ostvariti svoje elje.Niko kae kako je uo da u Rimu ima lijepa kurtizana, a eno
taman i njezine slukinje na vratima pa ide nju upitati togod.

Pita ju kako se zove gospoa koja tu stanuje, a slukinja (Petrunjela) kae da tu stanuje
njezina gospodarica. Vlaho, a kasnije i Petrunjela i Niko i Pijero shvate da dolaze iz istih

krajeva. Pijero prepozna da je ona Milica. Petrunjela ih prepozna i sretna je to ih vidi

budui da ih nije vidjela ve mnogo godina. Vlaho kae kako za njega nije jo nita pitala,
a Niko joj govori da ni ne pita za njega jer je krt i nee im posuditi novaca. Vlaho kae
da on dukate uva za gospou. Niko i Pijero kau Petrunjeli da su uli da ima najljepu
gospodaricu, a Vlaho joj kae neka ga spomene svojoj gospodarici. Petrunjela kae Vlahu
da je dobrodoao, iako Niko govori kako je Vlaho lakom. No Petrunjela pohvali Vlaha, na
to joj on zahvali nazvavi ju opet Milicom, no ona ih upozorava da se vie ne zove Milica,
nego Petrunjela.

Trei prizor - Laura izlazi i prekorava Petrunjelu zbog razgovora koje vodi s tom
trojicom, a Sadiju govori da ue u kuu. Pijero govori Lauri neka se ne ljuti, da su joj oni
sluge. Tada Maro, stojei na Laurinu balkonu, prepozna tu trojicu i kae im kako e sii
dolje k njima, a Pijero prigovori to ih Maro nije pozvao gore k sebi. Maro je siao pred
Laurinu kuu i svi se pozdravljaju. Niko mu govori kako se on sigurno rodio pod sretnom
zvijezdom; dok on uiva, oni nemaju novaca da bi uivali. Maro govori kako uiva s
Laurom; dok je u njezinoj milosti, estit je i uivat e dok je mlad, a kad ostari, i ponaat
e se u skladu s tim.

etvrti prizor - U meuvremenu, izlazi Maroje iz gostionice i vie na Mara, pita gdje je
njegovih pet tisua dukata, zove ga lopovom i psom. Maro ga upita to eli, govori mu da
ga ne poznaje, govori Maroju da je lud. Marojetada htjede napasti Mara noem, a Maro
zove policiju upomo. Policajci hvataju Maroja, a on im govori neka ga puste da ubije
Mara. Budui da je Maro rekao da ne poznaje Maroja, policajci odvode Marojau eliju da
ga izlijee od ludosti.

Peti prizor - Sav su taj incident vidjeli Vlaho, Niko i Pijero. Nisu mogli vjerovati da je
Maroje u Rimu. Vlaho kae kako je on znao da e Marova srea kratko potrajati. Kae
kako on poznaje Maroja i da e Maroje sigurno grdno kazniti Mara zbog tog to mu je
priutio. Niko ne moe shvatiti kako je Maro mogao onako se praviti da ne poznaje
vlastitog oca, ali nadodaje da je Maro lukav kao vrag i da e se sigurno nekako izvui iz
svega toga. Pijero kae da e to sve biti muno, no morat e priekati da vide kako e se
razrijeiti nastala situacija. Doe Laura pa ih upita kamo je gospodin Maro otiao, no
Pijero joj govori da oni ne znaju gdje je on. Niko u sebi govori da je jadno to Marovo
gospodstvo.

esti prizor - Dotle Laura razgovara sa Sadijem. Pita ga nee li ostaviti bisernu ogrlicu
to ju je naruila, a Sadi joj odgovara da je Maro tako urno otiao da mu nije stigao rei
treba li ju ostaviti ili ne. Laura mu govori da e se Maro brzo vratiti i neka on samo ostavi
tu ogrlicu, no Sadi ju pita tko e mu platiti. Laura mu govori da e mu Maro platiti im se
vrati, no Sadi se ipak premilja treba li ostaviti ogrlicu ili ne. Laura mu opet kae neka on
samo ostavi tu ogrlicu njoj, a Maro e brzo doi, ionako su Maro i ona kao jedna osoba.
Sadi razmilja o onome to je vidio: kako starac vie za Marom da mu vrati dukate, i nije
mu ba svejedno ostavljati ogrlicu kad ne zna kad e mu platiti iako mu je Laura uvijek

poteno plaala. Laura sie k Sadiju, on njoj daje ogrlicu s trideset bisera, a Laura mu
govori da e tu ogrlicu nositi za ljubav prema Maru. Sadi odlazi.

Sedmi prizor - Bokilo kuka kako su mu odveli gospodara, sigurno e onda i njega. Ne
zna kamo e sad jer ne zna put, ne zna govoriti njihov jezik, nema novaca, ne poznaje
nikog niti itko njega poznaje. Gostioniar napada Bokila da mu plati ono to su pojeli, a
Bokilo mu govori da e Maro ili Maroje platiti. No gostioniar mu govori neka plati svojim
ogrtae, govori mu da je lopov i uzme mu ogrta. Bokilo i dalje govori da nije on nita
kriv. Dolazi drugi gostioniar i pita kakva je to galama, a prvi mu gostioniar kae kako
Bokilo nije htio platiti objed pa mu je uzeo kabanicu. Drugi gostioniar mu kae neka
pusti ivotinju na miru jer e svojim vikanjem uzbuniti pola Rima, nakon ega prvi
gostioniar tjera Bokila to dalje od gostionice. Bokilo opet plae kamo e i kako, nema
novaca. Sjest e negdje sa strane i ekati da proe tkogod od poznatih da mu pomogne.

Osmi prizor - Pomet ini svoj drugi monolog. Pita se je li ijednom ovjeku na svijetu
srea naklonjena kao to je njemu, moe li itko poput njega upravljati ljudima. Bez njega
se nita ne moe dogoditi ni promijeniti. Maloprije se iao raspitati o dolasku Dunda
Maroja, pa je vidio kako ga nasilno odvlae u tamnicu. Tada je on doao do Maroja i s
potovanjem mu se naklonio, a kapetana policije pozdravio s potovanjem. A kapetan je
uvijek na Pometovoj strani; - a tko Pometu nije prijatelj u Rimu. Rekao je kapetanu
nekoliko rijei na uho, a nakon toga uhvatio Maroja za ruku i odetao s njim. Kapetan ga
je oslobodio. Maroje je skidajui kapu zahvaljivao Pometu, no on mu je rekao neka ne
skida kapu. Pomet dalje nastavlja svoja razmiljanja. Kae kako mu Maro prijeti. Pomet
eli da Maro shvati tko je Pomet, to je vjet ovjek, ovjek s najboljim vrlinama. Zato se
Pometov trbuh uvijek najede najbolje hrane, ivi kao kralj.

Tada Pomet ugleda Popivu, koji ide ulicom pjevajui neku talijansku puku pjesmu.
Popiva dolazi k Petrunjeli. Donosi joj nekakvu robu i usput joj govori kako noima nekad
ne spava zbog nje, neka se uda za njega. Pomet to sve slua skriven iza ugla, bijesan je
to mu Popiva eli ukrasti Petrunjelu. Petrunjela mu govori da e moda doi i taj dan, a
dotad neka joj ne dosauje toliko s tim. Petrunjela ode kuhati veeru.

Deveti prizor - Pomet susree Bokila. Bokilo je sretan to je napokon naiao na nekog
iz Dubrovnika, no Pomet njega u poetku ne prepoznaje, no Bokilo ga podsjeti koliko je
vina kod njega u krmi popio, pa se Pomet svega sjetio. Pita Bokila otkud on u Rimu.
Bokilo mu se jada kako je doao s Dundom Marojem, no on je noem htio napasti Mara
pa ga je odvela policija, a on sad ne zna ni gdje je, a on nit' razumije jezik, ni't poznaje
grad, a nema ni novaca. Pomet mu govori neka se ne brine, on e ga uputiti kako da
doe do Maroja. Kae mu neka ide do onih vrata i pita je li Popiva unutra, a kad Popiva
izae, neka mu kae da je njegovom gospodaru Maru doao otac i donio sto smotaka fine
tkanine i toliko vrea papra, afrana i druge robe za 30 tisua dukata. I neka ne kae
Popivi da ga je poslao Pomet. Pomet kae Bokilu da e tamo dobiti jesti i piti i da e se
moi odmoriti kao kralj. Bokilo ode, a Pomet se sakrije opet iza ugla da promatra to e
se dogoditi.

Deseti prizor - Bokilo pokuca, otvara mu Popiva. Bokilo ga ne prepozna te ga pita za

Popivu, govori mu da je sluga Dunda Maroja, te kako je Maroje doao u Rim i sve ono to
mu je Pomet rekao da kae. Popiva ga prepozna, i Bokilo njega, pa Bokilo kae Popivi
neka sie dolje da se pozdrave, no Popiva mu, uz Laurino doputenje, kae da on doe k
njima unutra, pa e mu dati jesti i piti. Pomet sve to gleda i smilja kako e se osvetiti
Popivi i Maru. Otii e po Maroja i pokazati mu kako da se ulaguje Popivi tako da i njega
pozove u Laurinu kuu. Tada e Maroje traiti svoje novce, a budui da su potroeni,
nastat e kaos. Tada e se Laura okrenuti njemu i Ugu. Pomet odlazi srediti taj "posao".

Trei in
Prvi prizor - Razgovaraju Popiva i Bokilo. Popiva pita gdje je Maroje, a Bokilo odgovara
da je u gostionici Od zvona". Njih e dvojica poi po njega. Popiva pita je li Maroje donio
dukata, a Bokilo mu kae da je donio neku krinjicu, a budui da je teka, misli da je u
njoj novac. Njih dvojica odoe.

Drugi prizor - Sadi dolazi k Lauri. Doao je pitati je li se vratio Maro jer mu trebaju
novci, no Laura mu kae da Mara nema i neka doe poslije pa e mu platiti kako je i
obeano. Sadi e uiniti kako je Laura rekla.

Trei prizor - Sadi se kaje to je ostavio bisernu oglicu kod Laure, a nisu mu odmah
platili, no dosaivat e im dok mu ne plate. Uto sretne Mara. Govori mu da je ostavio
bisernu ogrlicu od trideset bisera kod Laure, to kota 150 kuda, no maro mu govori
neka ne dosauje neka doe kasnije k Lauri pa e mu platiti. Sadi kae da e uiniti tako,
no kad Maro ue u kuu, Sadi se sakrije iza ugla kako bi opet doekao Mara.

etvrti prizor - Maro govori sam sebi kako mu je ve dosta tog dosadnog idova Sadija.
Srea se okrenula protiv njega; treba plaati dugove, a nema vie novaca. Kae kako nije
bio kod Laure ve dva sata, mora joj objasniti sve u vezi s ocem jer ako sazna to od
nekog drugog, bit e zlo. im je Maro uao, Laura mu kae da zna da mu je otac tu i da
joj je drago zbog njega. Maro ju pita kako ona to zna, a ona kae da joj je rekao Bokilo.
Laura kae da je Maroje donio puno robe i da je sada Popiva otiao s Bokilom po Maroja
da ga dovedu kod njih u kuu. Maro kae da je Popiva prvo trebao doi k njemu sve mu
rei, a u sebi kae da e ga ubiti kad ga nae zato to ga je tako izdao.

Peti prizor - Opet im dolazi Sadi po novce. Kae kako mu hitno treba dvjesto dukata, a
ako mu oni ne ele platiti, on e uzeti natrag tu ogrlicu. Laura natjera Mara da plati.
Laura pita Mara dolazi li na veeru, a on kae da e se zbog nje potruditi da doe to
prije kui.

esti prizor - Maro jadikuje kako je morao dati Sadiju 150 dukata, a skoro pa ni nema
vie novaca. A jo ga je i Popiva izdao i dovest e Maroja u kuu. Ugleda Popivu kako
dolazi. Pita ga gdje je bio dosad, a popiva mu veli da mu je otac Maroje doao. Maro
pone vikati na njega, da ga je izdao, unitio jer ga je Maroje doao osramotiti i kazniti.
Kae Popiva da je Maroje rekao da je doao na protenje i da je donio svakojaku robu.
Maro mu na to govori kako ne moe Maroju vjerovati jer Popiva ne zna kako je Maroje
doao za Marom, a Maro ga je pred Laurom zanijekao, pa je otac na njega narsnuo
noem i policajci su ga odveli u tamnicu, no ne zna kako je Maroje mogao izai iz tamnice
kad se za napad noem u Rimu ide na vjeala. Popiva tada shvaa da im je sigurno
Pomet sve to smjestio. Maro kae da ne zna tko to sve radi, ali sad ima toliko nesree da
bi se najradije ubio, no Popiva mu govori da ne treba oajavati i da e mu on pomoi, to
Maro prihvaa. Popiva mu kae neka od sve rei Lauri, na to Maro kae da je to isto kao
da uzme konopac i objesi se.

No Popiva nastavlja. Kae da Laura zna da je Marov otac veliki bogata pa neka onda
Maro kae Lauri neka mu pomogne ako ga imalo voli jer e otac traiti dukate natrag,
one dukate koje je potroio na nju, pa neka Laura ode k Sadiju traiti da joj nabavi
odjee za 3000 dukata. Nakon toga neka se Maro obue kao trgovac, ode k ocu i neka se
pretvara da ono prije nije bio on kad su se sreli, nego netko tko mu nalikuje. Kada Dundo
Maroje bude traio svoje novce, neka mu Maro pokae odjeu i kae mu da je ostatak
robe poslao nekamo, ali da ima za naplatiti. I neka pokae ocu potovanje. Maro kae
kako e sve to biti muno, a i ni nema neke lijepe odjee, no Popiva ga prekorava to
jadikuje, kae da Sadi ima mnogo lijepih haljina za prodati. Popiva govori kako svatko u
dobru umije jesti, no u zlu se treba prilagoavati. Maro kae da e uiniti sve kako mu je
Popiva rekao. Odoe k Lauri.

Sedmi prizor - Petrunjela pria sama sa sobom. Laura ju je poslala za Marom, da mu

kae za razne tkanine koje mora otii kupiti. Petrunjela se pita gdje e ona sad nai Mara.
Bolje e ona stati negdje sa strane i promatrati mukarce koji prolaze, gledati kojeg bi
mogla uzeti za mua. Jedan ima velik nos, drugi prevelika usta. Tada ugleda nekog kako
stie, ima velik nos i grbu, blebee sam sa sobom. To je Tripe. Glasno govori neka svoja
filozofska razmiljanja; usporeuje ljude sa ivotinjama, odnosno ljudske osobine sa
ivotinjskim. Iako ga nitko ne razumije, on sam sebe razumije. Petrunjela sve to slua,
shvaa da je Tripe sigurno neki uitelj kad tako govori. Petrunjela ne moe odoljeti da ga
ne pozdravi kad je on iz istih krajeva kao ona.

Pozdravi ga govorei neku pjesmu. Tripe se razveseli to je naiao na sunarodnjakinju,

pa joj uzvrati pjesmom. I tako oni razmijene jo pokoji stih, a Tripe joj govori kako je
lijepa, da je veselje istoka. Tada mu ona kae kako uje da netko ide, pa neka on stane
malo dalje da ljudi ne pomisle svata.

Osmi prizor - Dolazi Ugo. Govori Petrunjeli da e dati Lauri koliko god dukata eli, samo
neka bude njegova. Tripe misli da mu Ugo eli poremetiti novonastali odnos s

Petrunjelom, odnosno da eli Petrunjelu pa mu govori neka ode. Ugo poludi, htjede se
potui s Tripetom, kae da e ubiti i kurvu Petrunjelu i njezinu kurvu gospodaricu. Tripe
mu govori da nije u Njemakoj i neka ne luduje, a Petrunjela mu kae kako e rei Lauri
sve to je Ugo rekao za nju, i da su mu kurve majka, sestre i svi ostali. Tripe mu govori
da bi se rado htio nai s njim nasamo, da mu pokae zvijezde u podne.

Deveti prizor - Dolazi i Laura, pita kakve je to galama. Tripe kae Ugu da ga ide
prijaviti policiji, a Ugo ga proklinje da dobije rak.

Deseti prizor - Dolazi Popiva, pita kakve to galama, to je htio Ugo. Laura kae da ne
zna, da je sigurno poludio i pomamio se, na to joj Popiva kae: kakav gospodar, takav i
sluga, odnosno Pomet. Popiva se pita kako je Pomet uspio saznati da je Dundo Maroje
doao i donio toliko robe. Govori Lauri kako je Maroje uglaen ovjek. Kae kako je
Maroje saznao da je Maro kod Laure, pa je samo rekao da mu je ipak drago to je Maro s
tako uglaenom enom. Popiva nastavlja dalje govorei o lopovu Pometu, kako su Ugo i
on sigurno shvatili da se sada moraju drati podalje Laurine kue. Laura mu kae da e
se potruditi da oni budu to dalje.

Popiva kae da, to ne mogu dobrim djelom postii, oni postiu lopovlukom. Kae kako je
Pomet izveo lukavu stvar. uo ga je kako se s neki mdogovara da doe k Lauri i kae joj
da je Marov otac doao u Rim po novce i sina, a takoer je smislio i da e rei Luri kako
je onaj ovjek to je Mara napao noem zapravo Marov otac. Popiva kae da takvo to
moe samo vrag izmisliti. Laura na to kae da ona uistinu voli Mara i da sve ostale tjera
od sebe jer eli samo Mara i njega e voljeti do smrti. Popiva kae da se ta njezina ljubav
vidi i da nju Maro oboava, iako je u zadnje vrijeme malo u neprilici. Laura pita moe li
ona nekako pomoi. Popiva dodaje kako joj je zaboravio rei da su Maro i on bili kod
kouhara i da je gotova podstava od krzna od bijele kune i da e ju sutra ujutro donijeti.
Laura opet pita Popivu u kakvoj je Maro neprilici. Popiva kae kako bi Maro htio nekako
dokazati ocu da je napredovao u trgovini kako bi mu otac dao imanje. Laura pita moe li
ona kako pomoi, na to joj Popiva odgovara da moe, no sve e se jo dogovoriti
kasnije. Popiva joj govori da je Marovo dobro i njezino dobro, a on e im biti vjeran sluga,
pa e odsad lake ivjeti jer kad ima vie dukata, vie ih se treba i troiti jer dukati i jesu
da se troe. Laura se slae s tim. Popiva joj govori kako je ona uvijek bila i bit e prava
gospoa. On sad ide kod zlatara Danpjetra po rubin i dijamant, a Laura mu kae da
poalje Mara k njoj ako ga sretne. Popiva kae da hoe te ode.

Jedanaesti prizor - Popiva govori sam sebi kako je u dobar trenutak doao k Lauri i
ispripovijedao joj sve to Pomet kani napraviti. Pomet e doi k njoj i sve joj rei, lukav je
on laljivac. No ak i da Pomet govori istinu, Laura mu nee vjerovati jer e sad misliti da
Pomet zbog svoje koristi govori protiv Mara i Popive.

Popiva naie na Mara, kae mu da je sve rekao Lauri i da ona sad nee nita vjerovati
Pometu, te da ona ne zna da Dundo Maroje nije donio nikakvo blago u Rim i spremna je

sve uiniti za Mara. Kae neka pou prije nego to Pomet doe. Maro je sretan to ima
tako vjernog slugu. Govori Popivi da je bio kod Sadija i darovao mu sto dukata tako da
mu
Sadi
da
robe
za
3000
dukata.
Maro dolazi k Lauri.

Dvanaesti prizor - Pomet vodi monolog. Pita se je li ikome srea toliko naklonjena kao
to je njemu, sve to zamisli, tako se i dogodi. Kae kako to nije ni udo jer srea je
uvijek s razumnima; srea nikada nije s luacima i glupanima. On zna milovati sreu,
tako da srea ostaje s njim. Naao je Dunda Maroja i rekao mu da e Popiva doi s
Bokilom, pa neka onda kae Popivi da je donio mnogo robe; tada e se Popiva
razveselitii pozvati ga u Laurinu kuu.

Pomet nastavlja priu, kako se on skrio iza ugla kada su Popiva i Bokilo izali, a s njima i
onaj starac kojeg je on nauio kako da se prilagodi, a Popiva je pristojno pozvao Dunda
Maroja u kuu. A Pomet, vidjevi da mu je vragolija uspjela, uri se da to prije doe do
Laurine
kue.
Pokuca.
Petrunjela pita tko kuca, a Pomet govori da eli razgovarati s Laurom. Petrunjela kae da
Laura spava i neka shvate Pomet i njegov gospodar da ih Laura ne eli ni s novcima ni
bez njih. Govori mu da je lupe.

Dolazi Maro i govori Pometu da je varalica, a Pomet mu kae da ne zna to je on njemu

uinio da ga tako vrijea.

Trinaesti prizor - Pomet je otiao, a Maro kae da e mu uskoro dati to je zasluio. No

sad Maro ide obaviti to treba, kod oca, ali Laura mu kae da obavezno doe na veeru,
na to Maro kae da e doi. Maro e se sad otii lijepo obui, otii e k ocu, praviti se da
ga prije nije vidio kad je izbio onaj incident i nada se da e sve proi dobro.

etrnaesti prizor - Pera se ali babi kako je u zao as dola u Rim; pola je traiti
zarunika, a nigdje ga ne moe nai. Pita babu misli li da Maro zna da je ona stigla u
Rim, na to joj baba kae da ve svi znaju da je ona ovdje, no on oito ne eli znati.
Zbog zle ene e izgubiti i duu. Baba kae kako j mladost ludost, i da e to mladi shvatiti
tek kad budu stari. Shvatit e da su se zabavljali zlim stvarima, da su zle ene grinje i da
se odmah vidi kad je netko zao. Pera pokazuje babi neku djevojku za koju misli da je iz
njihovog kraja, pa kae neka ju upitaju tko je i zna li neto o Maru. Pera i baba uju kako
Petrunjela govori neto o Maru, pa ju odu pozdraviti. Petrunjela shvati da su baba i Pera
Dubrovkinje, pa joj baba govori da su dole iz Dubrovnika u Rim na protenje. Pitaju
Petrunjelu poznaje li Mara Marojeva Dubrovanina. Petrunjela kae da je on kod njih od
jutra do veeri, a kad ju baba upita tko je ona, Petrunjela kae da je ona slukinja prve
rimske kurtizane koju Marko jako voli i daje joj sve to ima. Peru srce zaboli. Petrunjela
pita bi li Pera moda htjela raditi kod Laure, no baba joj odgovori da su sve kurtizane zle.

Petrunjela kae da je Laura bogata gospoa kojoj je kua puna srebra i zlata, a ne kao
one dubrovake kurve pune buha, no baba i dalje nastavi govoriti loe o Lauri. Petrunjela
joj kae da je Maro na njezinu gospodaricu potroio 5000 dukata, a Pera se opet pone
loe osjeati. Petrunjela joj kae da se sigurno prehladila, pa nastavlja kako je Maro na
Lauru potroio 5000 dukata i kako e se oeniti njome. Peru opet zaboli srce, a baba
kae Petrunjeli da se Maro ne moe oeniti Laurom jer je zaruen ve tri godine.
Petrunjela ne moe vjerovati da je Maro takav izdajnik, njezinoj gospoi stalno govori da
e ju uzeti za enu. Baba kae kako ne moe to vie trpjeti, neka znaju da je maro
zaruen i da mu je zarunica dola u Rim. Kae da e to ii rei Lauri, no Petrunjela joj
kae da e joj ona to odmah ii rei, im obavi poslove koje joj je zadala Laura.

Baba i Pera su jo okirane. Naile su na Diva i sve m urekle: gdje je maro, s kim je i da
se eli oeniti tom enom, na to Divo kae da je Marov otac u Rimu i da zna to trebaju
uiniti.

Petnaesti
prizor Popiva
razgovara
sam
sa
sobom.
Kae kako su sretni to su uspjeli Lauri uzeti 3000 dukata iz ruku. Laura je stavila u
opasnost 3000 dukata kako bi se uinila gospoom od 50 000 dukata, a i zamislila si je
da e ju Maro oeniti. Kae sarkastino da bi si Maro lijepo uinio da se oeni zlom
enom. Smatra da bi Maro, ako je pametan, trebao uzeti te 3000 dukata, a nju ostaviti
na uglu, ali Maro to ne moe. Kae da e on poi traiti mara da mu pomogne da s ocem
neto pametno napravi jer kad Maroje vidi robu, sve e se uspjeti napraviti.

etvrti in
Prvi prizor - Dundo Maroje jadikuje kako je ve star, kako i kolu pohaa, a uitelj mu je
sin, koji mu zadaje tolike udarce. Sin mu je potroio sve dukate, no probat e spasiti to
god moe. Ve mu je iz kue uzeo neke stvari to je naao. I dalje jadikuje za svojim
dukatima. Pita se gdje je ve Bokilo s robom; sigurno je otiao u neku krmu. Dolazi
Bokilo, kae da se jedva kree pod tolikim teretom. Bokilo se ali kako nije trebao poi
za Marojem i njegovom hranom u Rim, pita se kad e napokon doi u svoj ubogi stan da
pjeva sa svojim vinom, a da Maroje plae za dukatima bez njega. Bokilo se rijei tereta
koji je nosio, a Maroje ga prekorava kako se to odnosi prema njegovoj robi, na to ga
Bokilo pita zar se tako odnosi sa slugama, da mu ne da ni jesti ni piti koliko treba.
Maroje mu kae neka onda poe k njegovu sinu Marinu jer e tamo moi piti po cijele
dane, a on mu daje to moe. Dok njih dvojica raspravljaju, ugledaju Popivu i Mara kako
se neto dogovaraju. Maroje kae Bokilu neka uzme svu tu robu da mogu poi u
gostionicu. Bokilo pokrije robu kabanicom, a Maroje ue u gostionicu.

Drugi prizor - Razgovaraju Maro i Popiva. Popiva se udi to se Maro boji susreta s ocem,
na to mu Maro kae da ne ide k ocu, nego k bazilisku koji e ga otrovati oima. Kae da
ide k ovjeku koji voli samo novac i nita i nikog drugog. Popiva mu kae da samo treba
biti strpljiv jer vjetu ovjeku sve uspije. Kad Maro doe pred oca, neka se pravi da ga
prije nije vidio i neka bude uvjerljiv. Popiva smatra da bi bolje bilo da njih dvojica

pobjegnu nekamo i od Dunda Maroja i od Laure, no Maro kae kako njegov otac ima
novaca kao blata i ne eli da ga izbaci iz oporuke. Maroje ih slua skriven i komentira.

Maro i Popiva naiu na Bokila. Bokilo je sretan to je tako brzo naiao na Mara, govori
mu da mu je i otac ovdje. Dundo Maroje i Maro se pozdravljaju, svi se prave kao da se
nita nije dogodilo. Maro kae ocu da ga je traio po cijelom Rimu kad je saznao da je
doao. Pita oca zato je doao, a Dundo Maroje mu odgovori da je doao na protenje i
da vidi sina. Maro mu kae da idu njegovoj kui, no Maroje mu kae neka prvo idu malo
sa strane popriati. Maroje mu kae neka mu prizna da je on obio on i da ga je zanijekao,
no Maro ostaje pri svome, da ga nije uope dosad vidio, pa Maroje povjeruje. Nadalje mu
Dundo Maroje kazuje da je donio ipke i listie zlata pa pita Mara ima li on kakvo
skladite gdje dri robu, pa mu Maro kae da ima. Tada Maroje upita sina zato nije
otiao u Firenzu kako mu je bilo reeno, a Maro mu kae da e mu sve rei, imaju
vremena razgovarati. Maroje mu kae da e zlato staviti pod klju nekamo, na to mu
Maro kae da ima neku krinju pa e to tamo staviti, no Maroje kae da on ima krinjicu
u kojoj to dri pa ga pita samo je li njegovo skladite sigurno. Maro kae da je jako
sigurno. Tad kae Maroje neka pou vidjeti tu Marovu robu pa da onda mogu ii kui
malo se odmoriti.

No prvo da Maroje kae neto Bokilu. Daje mu vino, na emu mu je Bokilo vrlo
zahvalan, a kasnije mu govori da mu bude i dalje vjeran pa e mu se on oduiti, i neka
pokrije kabanicom ovu njihovu robu da ju Maro ne vidi. Maro pita oca ima li kakvo pismo
od njegove zarunice, no Maroje kae da nema jer se u urbi nije ni iao s njima
pozdraviti. Popiva se pita kako li e zavriti ovo ulizivanje oca i sina. Sad svi krenue
prema Laurinoj kui.

Trei prizor - Pomet dri monolog, kae kako je vrag uzeo i sreu i nesreu. Ne
oslovljavaju sreu uzalud enskim imenom, i dobro ine zovui ju tako. Ona se obre sad
ovamo, sad onamo; sad je dobra, sad zla; prvo te miluje pa te gui. Vraja enska narav,
u kojoj je do maloprije napredovao sa svojim Tudeko, no on sad vie nije njegov,
istjerao ga je iz kue. Pomet se pita gdje da se sad utjei. Kae da on nije jedan od onih
koji ljube prijatelja u dobru, a u zlu ga ne ele ni vidjeti. Ne zna to je njegovom
Tudeku, napao ga je da je izdajica. Pomet tad ugleda nekog kako ide prema njemu i
gleda ga, a misli da je tog ovjeka netko poslao da ga ubije.

To je bio ovjek po imenu Gulisav. Doe do Pometa i pozdravi ga, a Pomet ga upita tko je
i odakle dolazi. Gulisav mu kae da je prijatelj i da se ne brine. Pomet mu kae da tako i
neprijatelji govore, no da vidi da je on dobar ovjek pa ga pita odakle je. Gulisav kae da
dolazi iz tue zemlje zbog velikog posla. Poslao ga je Ondardo Tudeak, vlastelin iz
Auguste, da mu nae ker koju je izgubio prije osam godina. Pomet upita kako se zove ta
ker, a Gulisav kae da joj je ime Mandalijena. Gulisav pria kako je Ondardo ovdje stao
da se odmori od trgovanja i tu je spavao s jednom plemkinjom, koja je zatrudnjela i
rodila mandalijenu. Kad je djevojka odrasla, jedan se susjedni vlastelin zaljubio u nju, i
ona u njega, pa su nakon nekog vremena pobjegli zajedno. Djevojka se nije vratila, a
otac bi uinio sve samo da ju nae. Pometa udi kako je Ondardo tako dugo ekao da ide
traiti ki jer sad e ju biti jako teko nai nakon toliko godina, a Gulisav odgovara kako
se Ondardo u meuvremenu oenio i imao drugu djecu, pa nije vie ba mario za
Mandalijenu. Pomet pita to onda sad Ondardo eli, a Gulisav kae da su mu umrli i ena

i djeca, a ima veliko imanje pa se sjetio Mandalijene i poslao Gulisava da ju nae, a

onome tko ju nae, dat e sto kuda. Pometa zanima to ako se neka djevojka bude
predstavila kao Mandalijena samo da bi dobila imanje, a da uope nije Mandalijena, na
to mu Gulisav ree da prava Mandalijena ima made ispod lijeve dojke te na ruci ima
znamenja koja Gulisav zna. Pomet kae da e se onda ion raspitati okolo pa da on dobije
tih sto kuda. Gulisav mu ree da e biti u gostionici Della grasezza" i pozove Pometa da
mu se pridrui na pii, no Pomet odbije rekavi da sad ima nekog posla, no da e se drugi
put sastati na piu.

etvrti prizor - Pomet razgovara sam sa sobom. Kae kako bi bilo odlino da je Mande
zapravo Mandalijena pa da on dobije sto kuda. Ma vidi on da nije danas te sree, a i
sigurno je Gulisav htio da ga Pomet odvede k sebi kui pa da ga gosti. Pomet tada ugleda
Petrunjelu kako mrmlja neto sama sa sobom, pa kae da e poi uti to to ona govori,
no nee joj se javiti jer su ga ionako svi prezreli sad. Petrunjela neto spominje kako je
maro od Laure uzeo 3000 dukata i govorio joj da ju voli, a sad je onaj starac svu odjeu
odnio.

Pomet ne moe odoljeti da ne pita Petrunjelu to se dogaa, stoga joj se javi i pita ju to
joj je, eli li i ona da je on mrtav. Petrunjela mu kae neka ju ne gnjavi sad i on. Pomet
ju moli da mu kae to joj je, no Petrunjela ne eli jer je on izdajica kao Maro i njegov
otac, koji su uzeli Lauri 3000 dukata. Pomet joj govori da su trebali njega sluati kad im
je govorio, a govorio im je istinu, no oni su radije sluali Mara pa neka sad ispataju zbog
toga. Pita Petrunjelu to su uinile te izdajice, a Petrunjela kae da je Marov otac doao s
nosaem i uzeo iz Laurina skladita svu robu i odnio tko zna kamo. A njezina je gospoa
morala prikupiti 3000 dukata. Pomet kae da joj je to sad kazna to nije njega sluala jer
je on sve znao o Marovu ocu, koji je krt i doao je u Rim kako bi uzeo natrag one novce
to mu je Maro potroio. Petrunjela kae kako e se Laura razoarati kad sve to uje.
Pomet ju upita je li Maro bio kod kue kad je Dundo Maroje odnio svu tu odjeu, na to
Petrunjela odgovori da je Mara otac poslao nekamo. Pomet shvaa da je to i bila
Marojeva namjera. Zatim pita Petrunjelu za babu koja ivi s Laurom, je li ona Laurina
baka i je li iz tue zemlje, odnosno Njemake. Petrunjela kae da je i Laura iz Njemake i
da joj je priala kako joj je otac Nijemac, no ne zna o njemu nita. Pomet se razveseli to
je Laurin otac Nijemac (Tudeko), pa pita zato se u Rimu gospoa zove Laura, a u
Kotoru se zvala Mande. Petrunjela kae da je Laurino pravo ime Mandalijena, pa su ju
zvali i Mande, a u Rimu je promijenila ime u Laura silom prilika jer ju je otac traio da ju
ubije. Pomet sav veseo da Petrunjeli nekoliko kuda neka si neto kupi, iskazuje joj opet
svoju naklonost, pa joj kae neka pita Lauru bi li se udala za Uga Tudeka da ju zaprosi, i
neka joj naglasi da je Ugo bogati vlastelin koji ima 50 000 dukata. Petrunjela kae da e
to uiniti, i da e se sigurno Laura udati za Uga, a Pomet joj kae neka ide to rei Lauri
pa e ih on posjetiti malo kasnije.

Pomet, ostavi sam, ali se sa sreom, govori joj da vidi da se malo poigrava njime, ali
oito je da ga ljubi,a i on je lud za njom. Srea mu je omoguila ono to nije ni sanjao;
Laura e postati Ugova. Shvaa da je Laura ki onog Ondarda de Augusta. Govori kako e
Ugu dati lauru da bude njegova do smrti, a Lauri e dati Uga, bogata vlastelina. Uto
ugleda Dunda Maroja s Bokilom; poi e prislukivati o emu govore.

Peti prizor - Maroje je zadovoljan to je toliko robe uzeo Maru, kae da je uzeo velik
komad lavu iz apa. Ugledaju Mara kako im se pribliava pa Maroje kae kako e se sad
on praviti da ne poznaje sina, kao to je i ovaj njega zanijekao. Maro ih pozdravi, a
Maroje ga pita tko je on. Pomet sve to gleda skriven.

Maro pita kakav je to lopovluk, neka mu da kljueve od skladita jer roba u njemu nije
njegova, a Maroje pone zvati upomo i neka dre razbojnika, a Maro pobjegne. Maroje
je sretan to je pobijedio, a Bokilo mu kae da e se dogovoriti njih dvojica kad su otac i
sin, no Maroje kae da izmeu lisice i psa nema dogovora, a zatim kae da idu u
gostionicu veseliti se, a Bokilo nadodaje, i jesti.

esti prizor - Pomet govori o komediji koje se nagledao, o tome kako je Maro pobjegao,
a Laurini su novci sad kod Maroja. Kae Pomet da je on nauio Maroja sve to, to su
Pometovi poslovi: - Ja mu sam tramuntanu otkrio, a on je umio jedrit.

Pomet ugleda potara Maziju. Pozdrave se. Mazija kae da je sretan to je sreo Pometa
jer je uo da svi koji imaju neke vez s Pometom, dobro jedu, piju i veseli su. Mazija kae
da ga se sjea otkad je Pomet bio jako siromaan da si nije mogao kupiti ni malo kruha,
a sad je Pomet gospodin, a on siromah. Pomet ga pita nosi li kakve novosti, ima li kakvih
pisama, na to ga Mazija pita zna li gdje stanuje Maro Marojev, da ima za njega pismo iz
grada. Pomet kae da ga on poznaje pa e mu dati pismo, a Mazija mu daje i pismo za
Diva, neka im ih preda umjesto njega, a Pomet kae neka to prepusti njemu. Mazija
kae da je u gradu umrla neka udovica pa je ostavila veliko imanje iza sebe, no ne zna
tko je ona, kae da pie u pismima. Pomet mu kae da e ga poastiti, no mazija mora ii
jer ima jo puno posla za obaviti.

Pomet ostaje sam. Kae kako e on prvi znati novosti, otvorit e pisma, a kasnije e otii
Ugu rei novosti. Novost da je Laura zapravo Mandalijena, ki Ondarda od Auguste,
kojem su umrli ena i djeca, pa e sada gospoa Mande naslijediti cijelo Ondardovo
bogatstvo, a Pomet e dobiti sto dukata. Ide u gostionicu nai onog Hrvata (Gulisava) da
ga tkogod ne pretekne i uzme njegove novce.

Sedmi prizor - Petrunjela samu sebe pita to eka, trebala je odavno ostaviti sve i otii
Lauri ispriati kakvu je sramotu ula i vidjela. Laura je izgubila 3000 dukata, pa
Petrunjela proklinje Mara. Laura pita Petrunjelu zato se tako kasno vraa kui, a ova joj
odgovori da joj nosi tune vijesti. Petrunjela kae kako je Maru u Rim dola zarunica, da
je zaruen, a Laura ga nazove izdajnikom. Petrunjela joj jo kae kako je Laura izgubila
3000 dukata jer je neki starac odnio svu njezinu robu. Laura je bijesna.

Osmi prizor - Popiva dolazi do Laurine kue. Pokuca. Kad Petrunjela upita tko to kuca,
Popiva kae da je on, no Petrunjela ga nazove izdajnikom i pita zato je doao. Popiva
misli da ga tako zove zato to ju je jednom poljubio i utipnuo, no Petrunjela kae da je
neto
drugo
u
pitanju.
Laura pita Petrunjelu s kim razgovara, a Popiva joj kae da je donio rubin i dijamant
kakvih odavno u Rimu nije bilo, no Laura ga pita gdje je Maro. Popiva kae da e i on
uskoro doi, a kada ga Laura upita to su radili tamo, on kae da su sve dobro inili.
Laura mu kae neka ju prieka, da e sad sii k njemu. Popivu to malo zabrine, pomisli
da je Laura saznala togod. Laura sie i kae Popivi neka ide po Mara, da ga hitno treba,
a Popiva ode.

Deveti prizor - Popiva razmilja kako se Laura ne ponaa kao inae, a tako se ponaa
onaj tko sumnja neto. Ugleda Mara. Maro mu govori da je izdajnik, da ga je unitio.
Upita ga je li odnio Lauri rubin i dijamant, a Popiva kae da jest, na to mu Maro kae da
bi ga sad najradije ubio, ali kad bolje razmisli, bolje da uzme no i ubije sebe. Popiva ga
pita zato toliko oajava, kae mu da se sve moe popraviti. Maro mu i dalje govori da je
on njegova smrt. Popiva mu odgovara da ga je sigurno neka bolest i melankolija stegla
oko srca pa mu se i najmanji problem ini velikim.

Maro jadikuje da nema novaca, izgubio je ast, ima dugova na sve strane, ne zna to e.
Iz Rima ne moe otii jer nema ime, nema gdje ni stanovati. Kae Popivi da je on dao
kljueve vragu Maroju. Popiva shvaa da ih je zadesila velika nesrea, a Maro mu kae
neka pokua pronai nain da popravi stvari.

Peti in
Prvi prizor - Pomet vodi monolog. Kae da ast mijenja obiaje; tko ga bude vidio u
novim haljinama, rei e da se pomamio, no on je postao plemi, a Maro nije. Pita se
hoe li ikad ii u Dubrovnik da vidi slui li Maro na nekom brodu. Dalje Pomet govori kako
mu dobro pristaje haljina. Otkrio je da je Laura uistinu Mandalijena, ki Ondarda od
Auguste, a otamo je i Ugo Tudeko, odnosno njegov Nijemac. Pria kako je ovjeka koji
mu je donio tu vijest ostavio u gostionici da se veseli, no on je veseliji od njega. Poi e k
Lauri, Mandalijeni, no nee joj rei da joj je otac ostavio toliko imanje jer bi se uzoholila
jer je kurtizana. Hoe da joj ta vijest doe spontano, tako da bude duna zahvaliti
Pometu, no Ugu e sve rei, tako da ju ovaj drage volje uzme za enu. Ugleda Mara i
sakrije se kako mu Maro ne bi pomutio te vane poslove.

Maro jadikuje na to je spao, da ne moe imati ni ogrta od baruna, nego ima lou
haljinu. to e na to sve rei Laura? Popiva mu kae da ne vrijedi sad plakati, nego da
treba biti hrabar, treba uzeti Lauri neki prsten ili ogrlicu jer inae nee moi ni otii, a
nee imati ni to jesti. Pomet to sve slua i komentira da su doli tono tamo gdje ih on
eli. Maro i Popiva i dalje razgovaraju, no tad Maro ugleda Pometa, a Popiva kae kako se
taj lopov obukao u barun. Maro predlae da ga odmah ubiju, tad nitko nee moi rei da
su pobjegli kao lopovi, nego kao ubojice, pa im to nee biti tolika sramota, no Popiva
kae neka to uine bolje sutra jer Pomet ima oruje.

Maro se obrati Pometu, a Pomet mu ljubazno odvrati. Maro mu kae da se malprije

spasio, no drugi put se nee uspjeti spasiti, a Popiva ga viui pita kako ima obraza uope
razgovarati s njima. Pomet kae Maru da je odluio uvije imati oruje uz sebe, i predlae
neka mu Popiva makne muhu s nosa. Popiva je okiran to Pomet jo ima hrabrosti
izazivati ih.

Drugi prizor - Pomet odlazei govori kako bi mu bilo drago da Maro zavri u tamnici. No
on sad ide k Lauri da joj sve kae. Pokuca viui: - Gospoo Laura, gospodarice moja!
Laura izae i pozove ga unutra, na to joj on kae da je to trebala odavno uiniti i imala
bi jo uvijek svoje 3000 dukata. Pomet joj kae da ima novosti za nju koje e joj sigurno
biti drago uti. Ulazi i Petrunjela i divi se Pometovoj odjei.

Trei prizor - Maro se tui Popivi vidi li kako ih je srea priisnula uza zid, da sva njegova
nada sad stoji u lopovluku. Ako ne ukradu neto Lauri, ne znaju ni kud ni kamo e.
Popiva mu kae neka ne tuguje, nego e poi k Lauri na veeru i napraviti to trebaju ako
ne ele sutra u tamnici zavriti. Doli su pred Laurinu kuu, pokucaju. Petrunjela izae,
govore joj neka im otvori.

Tada izlaze Vlaho, Pijero i Niko iz skrovita. Vlaho im govori da je ono Maro pred Laurinim
vratima.
Popiva pita Petrunjelu zato im nee otvoriti. Dolazi Laura. Pita Mara je li ona zasluila
sve to od njega. Kad Maro upita to, Petrunjela kae kako bi sad najradije tom laljivcu
iskopala oi, no Laura ju uutka. Popiva ih pita je li im Pomet togod nalagao, a
Petrunjela im opet kae da su laljivci koji su uzeli Lauri 3000 dukata. Maro opet govori
da je Pomet togod slagao, no Petrunjela kae da je svojim oima vidjela starca kako
odnosi robu, a idov (Sadi) je odmah otiao u banku, odnosno kako uzimaju novac s
bankovne knjiice. Maro kae kako on ne zna nita o tome. Laura mu sad prigovara kako
je dobio pismo od zarunice, a njoj je rekao da nije zaruen. Kae kako ju je prevario
kako nijedna ena nije bila nikad prevarena; neka joj vrati njezine 3000 dukata bez
skandala i bez njegove sramote. Maro joj kae da je loe informirana, a Popiva kae neka
ih bolje pozove u kuu da sve objasne, no Petrunjela kae da bi im mogli jo togod
ukrasti.

etvrti prizor - Pomet kae Maru da nema vie mjesta za stolom za njih, a da je
komedija odavno poela; vuk je lisicu prevario. Maro i Popiva mu govore neka sie pa da
mu oni pokau s kim ima posla. Pomet im kae da se on uzvisio, a oni su pali. Kae im da
su i oni bili na njegovu mjestu, no sami su se otjerali otamo jer na dobrom mjestu ne
smiju sjediti zli. Maro i Popiva navaljuju da im Laura otvori vrata. Vlaho, Niko i Pijero sve
gledaju iz prikrajka.

Petrunjela i Laura im ne daju da razbiju vrata. Maro kae kako eli ubiti Pometa na
mjestu, no okree se Popivi i kae mu da su dotueni. Popiva kae neka se ne preda jo.
Maro proklinje sreu, kamo ga je dovela, a Popivi kae da eli ubiti Pometa, na to mu

Popiva kae da e biti uz njega. Maro kae da eli silom ui u Laurinu kuu i sve ih
zaklati. Kae da je toliko oajan da i sebe eli ubiti. Vlaho, Niko i Pijero gledajui to
komentiraju kako bi i oni takvu enu tukli biem da im takvo to napravi, a Pijero kae da
bi Maro takav oajan mogao bilo kakav skandal napraviti. Petrunjela kae da e ih sve
istui batinom, tko god joj doe pod ruku, ako im razbiju vrata.

Peti prizor - Maro i Popiva i dalje razmiljaju to e uiniti, a Vlaho, Pijero i Niko i dalje
skriveni gledaju. Popiva kae maru da mogu negdje doekati Pometa i ubiti ga. Vlaho
govori da bi Mara mogao uhvatiti ef policije, a Niko kae neka idu za njim, neka ga ne
napuste sad, da u tom bijesu ne poini kakvu glupost. Vlaho kae neka pou i uine
togod budu mogli.

esti prizor - Tripe govori Maroju da ga je ostavio u velikoj alosti, no vidi da se sad
spasio; pita ga je li se dogovorio sa sinom. Maroje mu kae da s Marom nema dogovora,
da mu je uzeo robu za 3000 dukata, a 2000 je bacio u more. Kae da on nema vie sina,
no Tripe mu kae da mu je on sin jedinac i neka ne pusti da se Maro uniti.

Pera jauknu, a Divulin pita je li to onaj mladi s broda, pita Diva je li mu kupio loni i
licu za kau. No Divo kae da imaju drugih problema, te kae Maroju kako mu trebaju
rei istinu. Maroje je zauen, pita ih kako su doli u Rim bez novaca. Divo kae da je
on kriv jer je savjetovao Peri da uzme iz tetine krinje tristo dukata da pou traiti
njezina nevjernog zarunika. Maroje ih prekorava to e sada biti jo jedan skandal koji
se tie njegova sina, i to skandal zbog toga to je Marova zarunica hodala svijetom
preruena u mladia. Divo im kae da se sad sve okrenulo na zlo, no nije smao on kriv.
Kae kako je prolo tri godine otkad Mara nema kod kue, a nije poslao nijedno pismo.
Kae kako to njegova obitelj ne zasluuje.

Maroje je ljutit i kae da nije ni on zasluio to od Mara, no najvie se udi babi koja im je
dopustila i pomogla u tome to rade, a trebala bi biti pametnija od toga. No baba kae da
je odgojila Peru i ne moe ju gledati da plae i vene. Petrunjela se takoer ubaci u
razgovor. Sad shvaa zato je Pera bila toliko uznemirena kad joj je Petrunjela priala o
Maru. Kae da se njezina gospodarica ipak nee udati za Mara. Petrunjela ugleda kako
netko vodi Mara i Popivu i stoga kae da e ui u kuu kako joj Popiva ne bi mogao uiniti
togod.

Sedmi prizor - Bokilo se ruga Popivi kako slabo sad pjeva, a Pomet sad jede, pije i
pjeva. Niko kae da im dovode Mara i da su mu uzeli no iz ruke jer bi inae i samom
sebi neto napravio. Maroja nije briga to e Maro initi, no Bokilo i Tripe mu govore da
ga ne naputa sad kad je toliko oajan. Maro moli oca da mu oprosti, kae da je nauio
svoju lekciju, a Pijero takoer govori Maroju neka oprosti Maru.

Osmi prizor - Tripe ugleda Uga kako stie. Kae kako ga je Ugo prije htio ubiti, no sad
se ini da ga i ne poznaje. Pomet kae da je njegov gospodar ugledan vlastelin i da je sve
to je inio, inio iz bijesa, dok nije bilo Pometa, a Ugo moli Tripeta da mu oprosti. Tripe
mu udovolji. Pomet im kae da vidi da ih je neka tuga stigla, no ne valja joj se davati, no
on im sad donosi novosti koje e ih razveseliti. Prva su novost pisma iz Dubrovnika za
Diva i Mara, a u ije e ruke prvo doi ako ne u Pometove. Kae da je u Dubrovniku
umrla teta, no ve je bila i stara, a i svima nam je sueno umrijeti, tako da ne treba
previe aliti. No ostavila je veliko imanje da ga podijele njezina neakinja i Maro kad se
vjenaju. Pomet se obrati maroju pitajui ga nije li mu uvijek davao dobre savjete, tako
da je sad na kraju sve dobro proizalo i za njega i za Mara. Niko, Vlaho i Pijero
komentiraju kako je Pomet veliki vrag, kako je Maro opet dobio vjetar u jedra, a Maroje
sve to gleda kao vuk i uti otkad je nanjuio Perine dukate.

Pomet e im sad rei drugu novost kakvu jo nisu uli. Kae kako je doao njihov
sunarodnjak iz Njemake, poslao ga je bogati Ondardo od Auguste kako bi mu naao ki
Mandalijenu koju je izgubio prije osam godina, a sad joj eli ostaviti svoje veliko imanje.
Kae Pomet, da je taj sunarodnjak naiao na Popivu ili nekog drugo, nikad ne bi saznali
tko je Ondardova ki, ali sva srea, naiao je na Pometa. Mandalijena, Ondardova ki, u
Kotoru se zvala Mande, a sad se zove Laura, a kua joj je pred njima. I sad e Pomet
odvesti Uga Lauri, da Nijemac (Tudeak) uzme Nijemicu, a domai neka uzmu domae.
Bokilo pita hoe li malo popiti, a Pomet mu kae da e veeras biti i pijan i sit. Petrunjela
kae Ugu i Pometu da dou gore k Lauri. Divulin kae kako je sad sve zavreno, a on e
sutra u Anconu, pa im predlae da oni odu s njim jer tu nemaju vie to traiti. Baba
kae da jedva eka da doe u svoj grad, a Bokilo eli svoju vinariju, dok Niko kae da e
umjesto rimskih kurtizana radije tipati slukinje. Pijero dodaje kako e im oci biti sretni
kad ih vide, iako im nee dati vie previe dinara.

Laura, Ugo i Pomet pojave se na balkonu. Pomet kae da im jo prije nego odu u
Dubrovnik pokae nove zarunike pa neka onda idu s mirom i sreom. Pomet kae da je
on doveo svog gospodara Lauri za zarunika, a on je od Laure isprosio Petrunjelu. Pita
Popivu to se sakrio iza Mara, a Popiva mu odvrati da je lopov, no Maro ga uutka.

Petrunjela kae: Mili moj, dalek stoj; imam svoga, neu tvoga. Pomet kae Popivi da je to
za njega, on nije za velik svijet poput njih; neka radije ode u svoj Dubrovnik gdje e se
zadovoljiti s manjim komadima.

Tako se i komedija srjeno svrila, almanko za mlade, a stari nek uvaju dinare. A sad
po'mo na posao, ekaju nas na veeru.

Knjievni rod - Dramski

Knjievna vrsta - Komedija
Mjesto radnje - Rim

Tema- Djelo govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevi ocu novce ivi
lagodan ivot zabavljajui se poput svojih vrnjaka.

Ideja - Novac ne treba troiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok
novca ima, no kad ga ponestane ivot se gotovo pretvara u nonu moru iz koje se teko
izlazi.

Analiza
likova
Dundo Maroje - iv ovjek i tipian dubrovaki trgovac iz epohe renesanse, a tek poslije
toga smijean i krt starac komedije, on, istina, neumorno plae za svojim dukatima i
neprikladno podvlai da mu je do njih vie stalo nego do sina (Maro - Marin).

Maro Marojev - Renesansni mladi, sin krtog dubrovakog trgovca, eljan slobode i
uivanja. Kad ga je otac poslao u Italiju da postane trgovac iskoristio je priliku i slobodno
i bez razmiljanja troio novac koji mu je otac dao. Naivno i bez razmiljanja prihvaa sve
tue savjete. Lakomislen i rasipan.

Pomet - Sluga Uga Tudeka, zaljubljen u Lauru koja je Marova "kuriana", tj. ljubavnica.
Snalaljiv je i dosjetljiv, trai puteve do svog cilja, sve ini u svoju korist i za svoj
boljitak.

Popiva - Marov sluga koji, kao i Pomet, ?ini sve da bi pomogao gospodaru iz vlastite
koristi.

Laura - Bogata gospoa koja je takoer doselila iz hrvatskih krajeva gdje se negdje
zvala Manda. No, njeno pravo ime je Mandalijana Tudek to je takoer otkrio Pomet i za
to dobio prilino novca. Laura je navodno zaljubljena u Mara, a ustvari voli njegov novac i
luksuz koji joj je pruao troei oev novac.

Petrunjela - Laurina sluavka, takoer pomae gospodarici gledajui pri tom svoju
korist. I ona se kao i svi likovi u ovoj komediji, okree kako vjetar pue.

Bokilo - Marojev sluga, njegov pomonik i savjetnik. Stalno govori o Marojevoj krtosti.

Pera - Prevarena Marova zarunica, ali je na kraju ipak dobila to je htjela, tj. udala se
za Mara, ali i to je radi novca. Ona je vjerojatno jedina uz Uga Tudeka koja se povodila
za srcem, a ne za materijalnom koristi.

Ugo Tudek - Zaljubljen je u Lauru i postaje njen mu na kraju. Bio je sve spreman dati
za svoju ljubav.

Dojam o djelu - Ne znam koja je ba svrha ovog djela kao kolske lektire. Zapravo ne
razumijem to bi trebali nauiti? Kako ne smijemo odustati od konanog cilja, kako treba
gaziti sve to nam se nae na putu radi vlastite koristi? Ovo djelo mi se ak ni ne svia.
Nema pozitivnih likova, u komediji nijedan lik nije drao do nekih moralnih normi.
Ponaali su se kako je to njima najbolje odgovaralo. Jedino to mi se stvarno svia je
Pometova lukavost i snalaljivost.