Naziv studija

Naziv kolegija
Status kolegija
Godina
ECTS bodovi
Nastavnik
e-mail
vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent
e-mail
vrijeme konzultacija

Mjesto izvoenja nastave

Oblici izvoenja nastave
Nastavno optereenje
P+S+V
Nain provjere znanja i
polaganja ispita
Poetak nastave
Kolokviji
Ispitni rokovi

Ishodi uenja

Preduvjeti za upis
Sadraj kolegija

Hrvatski jezik i knjievnost

Starija hrvatska knjievnost III
obvezni; izborni na Sveuilitu
2015/2016
Semestar
V
5
prof. dr. sc. Divna Mrdea-Antonina
divna_antonina@net.hr
etvrtak od 10 do 11 h
dr. sc. Ana Gospi upanovi
agospic@unizd.hr
srijeda od 11 do 12 h i nakon seminara
241, 232
predavanje, kritiko i analitiko itanje rad na tekstu,
rasprava/diskusija, samostalno istraivanje, esej,
konzultacije
predavanja: 30 sati; seminari: 30 sati
kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
1. termin

Zavretak nastave
2. termin
3. termin

4. termin

1. termin

2. termin

4. termin

3. termin

Nakon poloenog ispita studenti e moi:

ovladati anrovskim pojmovnikom knjievnosti 17. i
18. stoljea
odrediti karakteristina stilska i poetika obiljeja
vrsta u
kontekstu europskih knjievnih pojava tog
razdoblja
samostalno analizirati najznaajnije autorske opuse
i tekstove
/
I. Knjievnost XVII. stoljea
Drutveno-politike prilike regija u XVII. stoljeu u
kojima ive Hrvati.
Knjievna djelatnost u nekoliko regionalnih krugova:
Dubrovnik, Dalmacija, Banska Hrvatska i Bosna
Komparativan pogled u prouavanje baroka u povijesti
umjetnosti i knjievnosti. Barok u europskoj knjievnosti
Lirsko pjesnitvo kao najpogodnija vrsta za uvoenje
baroka u knjievnost (Horacije Maibradi, Ivan Buni
Vui, Ignjat urevi). Barokna religiozna poema i
komika poema (Stjepo urevi, Ivan Buni Vui, Ivan
Gunduli, Ignjat urevi)
Barokna libretistika drama u Dubrovniku (Paskoje
Primovi, Ivan Gunduli, Junije Palmoti, Petar Kanaveli i
sljedbenici: Dore i Jaketa Palmoti, Divo Gueti, iko
Gunduli, Vice Puci Soltanovi...). Scensko stvaralatvo

Marina Gazarovia
Gunduliev ep i barokna epika poslije Gundulia (Petar
Kanaveli, Jeronim Kavanjin...)
Knjievnost u priobalju izvan Dubrovnika (Juraj
Barakovi, Ivan Tomko Mrnavi, Petar Kanaveli, Jeronim
Kavanjin) i na hrvatskom sjeveru (Nikola i Petar Zrinski,
Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezovi)
Pjesnitvo izvan baroknih poetikih odrednica (Ivan
Meri, Ivan Tomko Mrnavi, Ivan Ivanievi, Jakov
Armolui, Ivan Zadranin).
Nabona knjievnost (Nikola Krajaevi, Juraj Habdeli,
Ivan Belostenec, Baltazar Milovec, Matija Magdaleni,
Gabrijel Jurjevi); ostale kulturne djelatnosti (povijest,
leksikologija...)
Popularnost komike vrste smijenica u Dalmaciji i
Dubrovniku. Komedija na Hvaru u XVII. stoljeu i
anonimna komedija u Dubrovniku
II. Knjievnost XVIII. stoljea
Politike i kulturne prilike u knjievnim regijama.
Pluralizam poetikih odrednica u XVIII. stoljeu
Zamiranje knjievne djelatnosti u Dubrovniku,
okretanje prevodilatvu, komediografskom nasljeu,
znanstvenim i klasicistikim interesima (Benedikt Stay,
Rajmund Kuni, Brno Zamanja, uro Feri, Dono
Rasti...)
Znanstvena djelatnost (Ruer Bokovi), okretanje
povijesnim istraivanjima (Ivan Lui, Adam Baltazar
Kreli, Filip Lastri), jezikoslovlju (Ivan Belostenec,
Andrija Jambrei, Ardelio della Bella, Adam Patai,
Antun Kanili, Matija Antun Reljkovi, Lovro itovi,
Pavao Ritter Vitezovi) i knjievnoj povijesti (Saro
Crijevi, Sebastijan Slade Dolci, Matija Petar Katani,
Franjo Maria Appendini...). Kulturoloka slika prije
preporoda
Knjievnost za puk. Pjesnitvo poglavito epika i
prosvjetiteljstvo (Filip Grabovac, Andrija Kai Mioi,
Matea Antun Kuhaevi)
Knjievnost za puk u Slavoniji (Matija Antun Reljkovi,
Vid Doen, Antun Ivanoi); knjievnost okrenuta
artificijelnoj tradiciji (Matija Petar Katani, Antun
Kanili...). Nabona knjievnost (tefan Zagrabec,
tefan Fuek, Hilarion Gaparoti, Juraj Mulih, Stjepan
Markovac Margiti, Filip Lastri) i kajkavske pjesmarice
Kazalina scena u Dubrovniku (franezarije, Marko
Bruerevi, Vlaho Stuli...) i isusovaki teatar u Banskoj
Hrvatskoj (Titu Brezovaki, Toma Mikloui)

Obvezna literatura

Dopunska literatura

Ciljevi kolegija: Upoznavanje studenata s hrvatskim

knjievnim nasljeem 17. stoljea, 18. stoljea i
predpreporodne knjievnosti, s naglaskom na poetikama
i oblikovanju knjievnih vrsta. Od studenata se oekuje
poznavanje vanijih djela veih pisaca i razumijevanje
knjievnih postupaka i vrsta u kontekstu europskih
knjievnih pojava tih razdoblja.
Lektira:
Ivan Buni Vui, izabrane pjesme iz Plandovanja,
Mandalijena pokornica
Ignjat urevi, izbor iz lirike, Uzdasi Mandalijene
pokornice, Suze
Marunkove
Fran Krsto Frankopan, izbor iz lirike
Ivan Gunduli, Dubravka, Suze sina razmetnoga,
Osman
Stijepo urevi, Dervi
Vladislav Meneti, Trublja slovinska
Jaketa Palmoti Dionori, ulomci iz epa Dubrovnik
ponovljen
Petar Zrinski, ulomci iz Opsida Sigecka
Pavao Ritter Vitezovi, ulomci iz Odiljenje sigetsko
Juraj Barakovi, ulomci iz Vila Slovinka
Junije Palmoti, Pavlimir ili neko drugo dramsko djelo
Smjenica Ljubovnici ili neka druga prema izboru
____________________________________________________
Andrija Kai Mioi, ulomci iz Razgovor ugodni
naroda slovinskoga
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Antun Kanili, ulomci Sveta Roalija, dvije pjesme
po izboru
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak, Diogene
Matija Petar Katani, izbor iz lirike
Marko Bruerevi, Vjera iznenada
Vlaho Stuli, Kate Kapuralica (Sukurica)
Odabrana poglavlja i lanci:
XVII. stoljee
Falievac, Dunja, Kaliopin vrt, Studije o hrvatskoj epici, I,
Split, 1997, II, 2001.
Falievac, Dunja, Smijeno & ozbiljno u staroj hrvatskoj
knjievnosti, Zagreb, 1995.
Falievac, Dunja, Stari pisci hrvatski i njihove poetike,
Zagreb, 1989.
Katii, Radoslav, Gramatika Bartola Kaia, Rad JAZU,
388, 1981., str. 5-129.
Kravar, Zoran, Das Barock in der kroatischen Literatur,
Kln Weimar Wien, 1991.

Kravar, Zoran, Funkcija i struktura opisa u hrvatskom

baroknom pjesnitvu, Zagreb, 1980.
Kravar, Zoran, Nakon godine MDC, Studije o knjievnom
baroku i dodirnim temama, Dubrovnik, 1993.
Kravar, Zoran, Studije o hrvatskom knjievnom baroku,
Zagreb, 1975.
Mati, Tomo, Prosvjetni i knjievni rad u Slavoniji prije
Preporoda, Zagreb, 1945. (Djela HAZU, knj. 41.)
Mrdea Antonina, Divna, tiju i mniju. Od knjievnoga
ranonovovjekovlja do novovjekovlja, s razliitih motrita,
Zagreb, 2004.
Mrdea Antonina, Divna, Drukiji od drugih? Nacionalni
prostor u hrvatskoj knjievnosti, Zagreb, 2009.
Novak, Slobodan Prosperov, Vuistrah i dubrovaka
tragikomedija, Split, 1979.
Pavlii, Pavao, Rasprave o hrvatskoj baroknoj
knjievnosti, Split, 1979.
Pavlii, Pavao, Stih i znaenje, Zagreb, 1993.
Pavlii, Pavao, Stih u drami & drama u stihu, Zagreb,
1985.
Slamnig, Ivan, Hrvatska poezija sedamnaestog stoljea,
Zagreb, 1964.
Slamnig, Ivan, Svjetska knjievnost zapadnoga kruga,
Zagreb, 1973.
velec, Franjo, Hrvatska knjievnost sedamnaestog
stoljea, u knjizi: Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 3,
Zagreb, 1974.
Vodnik, Branko, Slavonska knjievnost u XVIII. vijeku,
Zagreb, 1907. Pretisak: Vinkovci 1994.
XVIII. stoljee
Dani hvarskog kazalita. Knjievnost XVIII. stoljea,
Tematski i anrovski aspekti, Knjievni krug, Split, 1997. i
1998.
Duki, Davor, Epski anrovi i poetike u knjievnosti
XVIII. stoljea, Split, 2003.
Duki, Davor, Sultanova djeca. Predodbe Turaka u
hrvatskoj knjievnosti, Zadar, 2004.
Falievac, Dunja, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, I,
Split, 1997.; II, 2001.
Mati, Tomo, Prosvjetni i knjievni rad u Slavoniji prije
preporoda, Zagreb, 1945.
ojat, Olga, prir., Kajkavski pisci od 18. do pol. 19. st.,
PSHK, knj. 16, Zagreb, 1979.
Tatarin, Milovan, Od svita odmetnici. Rasprave iz
knjievnosti XVIII. stoljea, Knjievni krug Split, 2000.

Internetski izvori
Nain praenja kvalitete
Uvjeti za dobivanje
potpisa
Nain bodovanja
kolokvija/seminara/vjebi
/ispita

hrcak.srce.hr, dizbi.hazu.hr, enciklopedija.hr

izvjee o izvedenoj nastavi, studentske ankete
prisutnost na nastavi, ocijenjen seminarski rad
pohaanje nastave: 1.5
ispit: 1. 5
istraivanje: 0.5
seminarski rad: 0.5

kolokviji i/ili pismeni

usmeni ispit: 1

Studenti su tijekom semestra duni izai na 2 kolokvija. Na kolokviju se polae

cjelokupno nastavno gradivo (kolokvij 1 obuhvaa knjievnost 17. stoljea, a
kolokvij 2 knjievnost 18. stoljea). Studenti koji pozitivno rijee oba kolokvija
osloboeni su pismenog ispita i izlaze samo na usmeni ispit. Konana ocjena
je zbroj svih elemenata koji se ocjenjuju.

Nain formiranja
konane ocjene
Napomena
Nastavne teme-predavanja
Red.
br.

Datum

Naslov

Literatura

Drutveno-politiki okvir hrvatske

knjievnosti XVII. stoljea. Problematika
poetolokoga prouavanja
Barok kao stil. Barokni concetto
Barokni anrovi
Kranski svjetonazor katolike obnove i
barokne teme u lirsko-narativnoj
knjievnosti
Barokni ep
Barokni ep i tematski srodna povijesna i
biblijska naracija u stihu XVII. stoljea
Teatar XVII. stoljea
Pjesnitvo izvan baroknih poetikih
odrednica
Kulturno povijesna slika XVIII. stoljea.
Disperzija knjievnoga, kulturnog i
prosvjetiteljskog djelovanja i raznovrsnost
poetika
Autorska knjievnost za puk
Autorska knjievnost za puk
Pisci okrenuti artificijelnoj tradiciji
Kazalina scena u Dubrovniku i isusovaki
teatar u Banskoj Hrvatskoj (Titu
Brezovaki, Toma Mikloui)
Zakljuna razmatranja i evaluacija kolegija

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Seminari
Red.
br.
1.

Datum

Naslov

Uvod u metodologiju rada i podjela

Literatura

Pavlii, Pavao, Barok

istraivakih zadaa
Odreenja i poimanja baroka u hrvatskoj
knjievnoj povijesti

2.

3.

4.
5.
6.
7.
8.
9.

Hrvatska barokna ljubavna lirika

(izabrane pjesme iz Plandovanja i lirike
Ignjata urevia)
Primjeri baroka u narativnom pjesnitvu
(Osman, Bogatstvo i ubotvo), Primjeri
baroka u baroknim poemama (Dervi,
Suze sina razmetnoga, Uzdasi
Mandalijene pokornice, Suze Marunkove)
Religiozne poeme (I. Gunduli, Suze sina
razmetnoga, I. Buni Vui, Mandalijena
pokornica, I. urevi, Uzdasi
Mandalijene pokornice); komine poeme
Religiozna lirika: Gunduli, urevi;
lirika Frana Krste Frankopana
Gunduliev Osman
Jaketa Palmoti Dionori, Barakovi Vila
Slovinka, Jerolim Kavanjin, Petar Zrinski,
Pavao Ritter Vitezovi
Scensko stvaralatvo Ivana Gundulia i
Junija Palmotia, smjenice
Ivan Ivanievi, Jakov Armolui /
Habdeli, Belostenec
1. kolokvij
Poetoloka i ideoloka obiljeja epike 18.
stoljea

kao period starije

hrvatske knjievnosti,
u knjizi: Rasprave o
hrvatskoj baroknoj
knjievnosti, Split,
1978., str. 7-38.
Kravar, Zoran,
Knjievnost 17.
stoljea i pojam barok,
u knjizi: Nakon godine
MDC, Dubrovnik, 1993.,
str. 7-38.

Falievac, Dunja
Poetoloke i ideoloke
funkcije naracije u stihu
u hrvatskoj knjievnoj
kulturi, u knjizi:
Kaliopin vrt II, Split,
2003., str. 7-26.
Mrdea Antonina,
Divna, Nacionalni
prostor u Razgovoru
ugodnom naroda
slovinskoga Andrije
Kaia Mioia, u
knjizi: Drukiji od
drugih, Zagreb, 2009.,

str. 89-117.
Dalmacija i Primorje: Lirika i naracija u
stihu u prosvjetiteljskim okvirima (Filip
Grabovac, Andrija Kai Mioi, Matea
Antun Kuhaevi)
Slavonija: Matija Antun Reljkovi, Vid
Doen, Antun Ivanoi
Matija Petar Katani, Fructus
auctumnales; Antun Kanili (Sveta
Roalija; religiozno pjesnitvo)
Kazalite u Dubrovniku (franezarije;
Marko Bruerevi, Vjera iznenada, Vlaho
Stuli, Kate Kapuralica), dramsko djelo
Titua Brezovakog
2. kolokvij i evaluacija kolegija

10.

11.
12.

13.
14.
15.

Vjebe
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Datum

Naslov

Literatura

Nastavnik: