HELMUT HILLER

SVE O

PRAZNOVJERJU

Naslov izvornika
Helmut Hiller

Lexikon des Aberglaubens

1986 Sddeutscher Verlag GmbH, Mnchen

Digitalizacija knjige: Equilibrium2007

PREDGOVOR
Iracionalne dogme esto su temeljitije od realnosti mijenjale ivot
pojedinih i velikih ljudskih zajednica. Zbog razlika u miljenju i vjeri
ljudi su se meusobno borili s vie fanatinosti i brutalnosti nego zbog
konkretnih ciljeva. Krivovjeran, praznovjeran uvijek je samo netko
drugi, dok svatko sam nesumnjivo ima pravu vjeru - inae je ne bi
ispovijedao.
Tako se, dakle, udno i netolerantno postupa na podruju vjere
- i to oduvijek, otkako postoje ljudi. Meutim, kad traimo zablude
ljudske fantazije, ne treba pitati za ideje koje pokreu svijet. Natuknice
u ovoj knjizi, kao, primjerice, zubobolja, one bolesti, enja za
domovinom i sline, pokazuju to su ljudi svata izmiljali da bi se
oslobodili sasvim linih svakodnevnih nevolja. Kako da sebi bez pomoi
zubara olakaju viednevnu zubobolju, kako da suzbiju tvrdokorni
reumatizam ?
Zar je udno to su se nai preci hvatali svake slamke za koju su
vjerovali da bi im mogla pomoi u njihovim nevoljama? Za njih su
duhovi i demoni bili bia koja realno postoje, od kojih se treba zatiivati
ili koja ovjeku mogu pomoi. Nai preci nisu poznavali ni vitamine ni
bakterije ni rendgenske zrake, pa je zato za njih bilo neobjanjivo i
tajanstveno mnogo toga to je nama danas p o t p u n o jasno - ili nam se
barem tako ini ?
Tko od naih suvremenika moe biti siguran da se nai potomci
u 3. tisuljeu, moda ve za dvadeset godina, nee smjekati onome u
to smo mi, krajem 20. stoljea jo vjerovali ? Primjerice tome, da se
danas kruh od grubo mljevene penice i svjei sir reklamiraju kao
najbolja kozmetika sredstva ? Ili tome to se mnogi ljudi upravo
panino boje kad trinaesti u mjesecu padne u petak, to esto rezultira
time da se tog dana dogodi 30 posto vie prometnih nesrea nego inae
petkom - zbog nervoze, kao to smatra Opi njemaki auto-klub
/ADAC/? Tjednik D I E Z E I T prosudio je 1982. godine psihoanalizu
otprilike kao praznovjerje stoljea, pa bi teko bilo prorei to e se
dogoditi s uvjerenjem da poboni ljudi rjee obolijevaju od raka i dulje
ive od nevjernika, koje je ozbiljno i znanstveno izneseno 1985. u
jednom medicinskom asopisu.
Meutim, ne bismo smjeli previdjeti koliku su povezanost s
prirodom pokazivali nai preci kada su na Uskrs i Cvjetnu nedjelju, kada

se obnavlja cijeli ivotinjski i biljni svijet, i sami jedni druge pozivali da

obuku novu odjeu, vjerujui da e ih to uiniti sretnima - sretnima u
duhovnom, a ne u materijalnom smislu.
Sigurno je da se poneki prirodni lijek, koji se spominje u ovoj
knjizi, upotrebljava jo uvijek ili opet danas. Njegova primjena dobiva
samo onda karakter praznovjerja kada, na primjer, hajduku travu treba
brati samo izmeu jedanaest i dvanaest sati, ako se eli da bude
djelotvorna.
I danas se kao sredstvo protiv reumatinih bolova preporuuju
mjedeni prstenovi, dodue samo u sluaju da se unaprijed vjeruje u
djelovanje. Cvatu i drugi oblici praznovjerja - sjetimo se samo brojnih
talismana u automobilima. Njemaka pota je ak htjela novinskim
horoskopima staviti uz bok slubenu telefonsku slubu za saopavanje
horoskopa. I tko bi ikad pomislio da jo oko 1.200.000 graana
Njemake vjeruje u postojanje vjetica i demona, kao to je 1985.
ustanovio jedan demoskopski institut ?
Kad katoliki vjernik u crkvi pali svijeu da bi time pridonio
pobjedi svog omiljenog nogometnog kluba, moemo pretpostaviti da se
radi o iskrenom vjerovanju. Meutim, ve taj primjer pokazuje subjektiv
nost i ambivalenciju na koju esto nailazimo izmeu vjere i praznovjerja
i koju emo opirnije spomenuti u pogovoru.
Helmut

Hiller

A
ABORTUS > Pobaaj
AFRODIZIJACI U narodu se oduvi
jek znalo za velik broj sredstava koja
pojaavaju spolnu aktivnost. >
Spolna mo, > Plodnost, > Zabnjaa, > Anis, > Valerijana, > Miloduh, > Komonika, > Kopriva,>
Magarac, > Guja mast, > Kaun,
> Lanovo sjeme, > Mukatov ora
i, > Celer, > Kozorog. Vino po
mijeano s > rutvicom smatralo se
antiafrodizijakom.
AHAT se smatrao sredstvom protiv
munje i arolija, kao i za ukidanje
djelovanja otrova. Vjerovalo se da se
gutanjem tog kamena mogu pokazati

skrivene, opasne bolesti. Ahat se ta

koer upotrebljavao kao zatita od
zmija i za jaanje oiju. ene su se od
ahata nadale plodnosti. Onaj tko ga je
nosio kao prsten ili amulet elio je
njegovom pomoi stei simpatije dru
gih ljudi. Kad bi se metnuo pod jezik,
taj bi kamen navodno hladio i mogao
utaiti e. Ako se stavio nou pod
glavu, sanjali su se ugodni snovi. Kao
i za drugo kamenje, smatralo se da
ahat ima mo da osigura pobjedu;
titio je od zarobljenitva i od nesrea
uope. Izljeenje od epilepsije, ludila
i mjesearstva oekivalo se kad bi se
jelo priredilo s vodom u kojoj je
prethodno, za vrijeme rastueg mjese
ca, ahat leao tri dana, s tim da
bolesnik ta jela jede deset mjeseci.
Roenima u lipnju ahat je trebao

W. H. Brown: Cirkuski jahai, 1886.

donijeti ivot, sreu, bogatstvo i

zdravlje. Ponekad je u tu svrhu vrije
dila i njegova varijanta, kalcedon.
AKROBATI su se nadali da e, ako
budu jeli meso i mozak vjeverice, na
njih prijei otpornost te ivotinje na
vrtoglavicu.
AKVAMARIN > Beril
ALAT proizveden 1. travnja nosi,
kako se tvrdilo, svima nesreu. >
Nesretni dani.

Ametistu (1), gorskom kristalu ili prozircu (2) i

malahitu pridavala su se mnoga arobna svojstva.

AKLOHOLIZAM Ako bi majka pila

za vrijeme dojenja, govorilo se da e
dijete postati alkoholiar. Kao sred
stvo protiv alkoholizma preporui
valo se pijenje vode u kojoj su se prali
leevi ili konjskog znoja. Od njega je
trebalo da ouva ubijeni sljepi ili
njegova glava, ako se nosi u vreici
oko vrata. I za svinjsko se mlijeko
vjerovalo da pomae pri suzbijanju
alkoholizma.

AMETIST je, kako se vjerovalo, titio

od otrova, otrovnih zmija, a osobito
od pijanstva. Tko se nije htio opiti,
nosio je na prstu ametist, ili bi ga
stavio na pupak, ili ga pak samljeve
nog pojeo. Smatralo se da taj kamen
prijei penjanje alkoholnih para u gla
vu. Od ametista se oekivalo ohrabrenje, protjerivanje zlih misli; smatralo
se da on ovjeka ini mudrim, blagim
i krotkim. Lovci su se od njega nadali

AMBICIJU su navodno otkrivale zavinute obrve.

Antiki amuleti iz Jugoslavije kojima su se pripisi

vala apotropejska svojstva.

srei u lovu. U starini se vjerovalo da

ametist moe rastjerati kine i olujne
oblake. Roenima u travnju, ametist
donosi sreu. esto ga se smatra ka
menom koji pomae u mjesecu trav
nju.
AMULETI su - slino kao > tali
smani - sluili da odbiju nevolju i
demone ili donesu sreu i snagu. To
su obino bili predmeti koji su se
mogli lako nositi na tijelu, esto na
laniima oko vrata ili runog zgloba,
kao npr. drago kamenje, kovani no
vac, dijelovi korijena, ali i ivotinjske
oi i dlaka u malim kutijicama, luk,
kesten, itd. > Obrve, > One bole-

Ari je jedino etinjarsko drvo u Evropi koje zimi

gubi lie. Na slici pod br. 6: Ari, drvo, granica
i ika.

sti, > Valerijana, > Lopovi, > Mu

nja, > Urokljive oi. Crkva je u vie
navrata zabranjivala pravljenje i noe
nje amuleta. /> Pogovor, str. 214/
ANALOGIJE > Pogovor, str. 214.
ANEMONE ili SASE Slino kao i
kod ostalog cvijea, smatralo se da se,
ako se pojede prve tri naene anemo
ne, moe sauvati zdravlje do kraja te
godine.
ANIMIZAM > Pogovor, str. 214.
ANIS je navodno budio spolnu elju.
> Afrodizijaci.

Poljska ljubiica (1): jo od antikoga doba cije

njena su njezina ljekovita svojstva. Pitoma ljubi
ica (2). Anemona ili sasa (3) stara je ljekovita
biljka. Kokoti ili granica (4) titi od onih bolesti.
Zimzelen (5) imao je veliku mo protiv svih aroli
ja.

ARI Vjerovalo se da crvenkasto

drvo aria titi od vatre i udarca mu
nje, a kod gue se preporuivalo da se
nou, za mladog mjeseca, uokolo obgrize kora mladog aria. Ako drvo
ugine, nestat e i gua. Kao sredstvo
za pobaaj, iglice aria su se kuhale u
vodi u kojoj je prethodno namoen
brus, pa se ta tekuina pila.

avan astmatiarima. Kod penjanja

uzbrdo, pokuavalo se olakati disa
nje tako da se na grudima nosio orlov
jezik. Vjerovalo se da se zadrava
njem daha moe sprijeiti ubod bum
bara i peenje koprive pri dodiru.

Paracelsus: Astronomica et astrologica opuscula, Kln, 1567.

ARNIKA Smatralo se da se od arnike, ubrane na Ivanje /24.06./, pr

venstveno naveer, moe prirediti tinktura za lijeenje rana. Sasueni sno
pi arnike, objeen u sobi ili pod
krovom, ili stavljen u polje, imao je
navodno mo da zatiti od oluje ili
tue. > Ivanjsko bilje.
ASTMA Smatralo se da se uzimanjem
smrvljenog krizolita moe poboljati
disanje, te je stoga taj kamen preporu-

ASTROLOGIJA Pokuaji da se ka
rakter i sudbina ovjeka protumae
pomou kretanja i poloaja zvijezda
vrlo su stari. /> Pogovor, str. 214/
Za astrologiju se esto zahtijeva rang
znanosti, pogotovo ako svoje rezul
tate brino obrauje pomou mate
matike i statistike. C. G. Jung konsta
tirao je u vezi s tim: Suvremena se
astrologija sve vie pribliava psiholo
giji i ve glasno kuca na vrata Sveui
lita.
Meutim, s time se ne moe uspo
rediti itanje paualnog horoskopa,
kao to se to ini u veim sluajeva.
Zato je ta laika astrologija s pravom
nazvana kraljicom praznovjerja /
W.-E. Peuckert/, a horoskop je danas
vjerojatno najei savjetnik kada se
radi o tome da se neto kae o najbli
oj budunosti i karakteru ovjeka,
roenog u odreenim konstelacijama
zvijezda.
ATROFIJU MIIA pokuavalo se
lijeiti utrljavanjem riblje masti.

B
BABICE su nosile prstenje i ogrlice
od malahita, nadajui se tako osobitoj
srei kod svoje klijentele. Ako se
rodilo nakazno dijete ili je pri porodu
dolo do nesree, esto su babice bile
optuene kao vjetice. Babica je mo
rala obavljati s djetetom razne, dije
lom kultske, radnje da bi ga sauvala
od nevolja. > Made, > Zepsti.
BABLJAK Korijen babljaka titio je,
prema vjerovanju, od kapi, ako ga se
iskopa u Ivanjoj noi / 2 4 . 0 6 . / u
pono, uije u platno i nosi na koi.
Ako je babljak rastao na grobu, govo
rilo se da se mrtvac mui u istilitu.
BADNJAK Ako se eljelo saznati
neto o budunosti, trebalo je izgovo
riti molitvu, i u pono, na raskru,
poloiti uho na zemlju. umovi koje
se tada uje ukazuju na budue doga
aje - npr. ako se uje tutnjava kao
kod bubnjanja, treba uskoro oekivati
rat. Isto se tako vjerovalo da se na
Badnjak moe uti govor ivotinja u
staji. > Boi, > Ponoka, > Uskrs,
> Jezik ivotinja, > Pogovor str.
214.
BAJANJE ili ISTJERIVANJE Time
se u sluaju bolesti ljudi ili ivotinja,
pomou utvrenih jezinih formula i
ritualnih radnji, mogla izazvati srea,
ali i nesrea. Osoba koja je bajala
djelomino je eljela stei tajnu mo
nad onim kojem baja. > Prizivanje
mrtvih.
BAZGA Smatralo se da se bolesnici
mogu izlijeiti ve i ako samo spavaju

pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Prva

voda u kojoj je okupano novoroen
e, izlijevala se pod bazgu, vjerujui
da e to doprinijeti jaanju djeteta.
Kao sredstvo za spreavanje vruice
pod bazgu se zakapao kruh i sol.
Kora bazge navodno je djelovala kao
sredstvo za ienje ako bi se gulila
odozgo prema dolje, a ako se gulila
odozdo prema gore, smatralo se da
izaziva povraanje. Puko je vjerova
nje bazgi pripisivalo i mo da odbija
munje, a za obranu od vatre na Silvestrovo bi se narezalo bazgovo granje
i, savijeno u kota, vjealo u kuu.
Koliko je taj grm bio vaan za ljude,
pokazuje i opomena da e onaj tko
namjerno oteti bazgov grm, doivjeti
nesreu ili umrijeti.

Onaj komu su lopovi to ukrali morao je u osvit

zore lijevom rukom savijati bazgovu granu prema
suncu govorei: Bazgo, ja u tebe savijati sve dok
mi lopov ukradeno ne vrati! Na slici pod br. 5:
bazga, grm, granica, cvijet i plod.

BAZILISK To bie iz bajki, s pogle

dom koji ubija, razvijalo se, prema
tadanjem vjerovanju, isto kao i zmaj,
iz crnih pijetlova, pa su se zato crni
pijetlovi veinom brzo ubijali.

BEDRINAC ili SILJEVINA na

vodno je u vrijeme haranja kuge odbi
jao tu bolest ili titio od nje. Ta se
biljka dovodi u vezu s ljubavnim a
rolijama. Ako ga je mukarac nepri
mjetno stavio u dep djevojci, znai
da eli da ga ona zavoli. S druge
strane, ene su vjerovale u kontracepcijsko djelovanje, ako uza se nose
komadi bedrinca. Skriven na grudi
ma, bedrinac pomae da se povea
koliina majinog mlijeka.
BELEMNIT je iljastog oblika kao
klin, pa se njegov postanak tumaio
kao posljedica udara munje i grmljavi
ne. Pripisivalo mu se svojstvo da spre
ava nesree, osobito tetu od oluje.
Takoer se vjerovalo da se vlasnik
belemnita moe uiniti nevidljivim i
da moe stei veliku snagu.
BERIL Tom kamenu i njegovoj vari
janti, akvamarinu, pripisivala se ljeko
vita mo kod onih bolesti - voda u
kojoj je leao beril preporuala se za
ispiranje oiju. Kao napitak, ta bi
voda spreavala i lijeila bolesti grla,
te pomagala da prestane tucanje. Si
gurno ljekovito djelovanje pripisivalo
se berilu i kod bolesti jetre, eluca i
ui. Tvrdilo se da e kamen, u ruci
svjedoka koji daje krivi iskaz, pocrnjeti, a arobno ogledalo od berila
navodno pokazuje budunost onome
tko se u njemu ogleda. /> Ogledalo/.
Vjeruje se da taj kamen ljudima roe
nim u listopadu daje ugled i osigurava
ljubav i slogu meu branim drugovi
ma. Meutim, i akvamarin i beril se
esto smatraju prosinakim kame
nom.
BEZBONICI U mnogim su se kra

jevima > mravi smatrali zaaranim

bezbonicima.
BIBLIOMANTIKA > Pogovor str.
214.
BI esto se smatralo da se bolesti
mogu odstraniti udarcima bia. I vje
tice su se navodno mogle otjerati
glasnim pucketanjem bia, kao i
uope galamom. Koijai bi u svoje
bieve uplitali jezik neke zmije otrov
nice, u uvjerenju da svoje konje tako
mogu natjerati da povuku i najvei
teret.
BIJELI GLOG Kad bi bijeli glog
imao mnogo plodova, oekivala se
otra zima. > Poroaj.
BIJELI KUPUS Tko na Novu go
dinu pojede jelo prireeno s bijelim
kupusom, imat e, prema narodnom
vjerovanju, cijele godine dovoljno no
vaca.
BIJELO se openito smatra bojom
istoe, nevinosti. Ipak, bijela boja
esto znai i smrt.
BIRANJE DANA Vrlo se esto pa
zilo na to da se za vjenanje, krstitke,
stavljanje kue pod krov, promjenu
radnog mjesta i mjesta stanovanja,
kupovinu i prodaju, izlaenje brodom
na more, putovanje i sline vane
stvari, odaberu samo odreeni dani u
tjednu ili mjesecu, a da se drugi sva
kako izbjegavaju, jer se jednima pripi
sivao sretan predznak, a od drugih je
prijetila nesrea. To praznovjerje spo
minje se jo u starom vijeku, a djelo
mino se zadralo do danas. > Sretni
dani, > Nesretni dani i > Pogovor
str. 214.
BISERI znae suze; zato ljubavnici
nisu smjeli jedni drugima poklanjati

bisere, a mladenke nisu smjele nositi

biser u svadbenom nakitu.
BJESNILO se, prema vjerovanju,
moglo izlijeiti srebrom. Ako pas za
vrijeme plime okusi morsku pjenu,
pobjesnjet e. Kao zatita od njegova
ugriza preporuivalo se da se ovjek
sam ugrize za palac. > Veliki etvr
tak.
BLAGOSTANJE > Bogatstvo.
BLAENSTVO Oni koji su umrli
na Veliki petak, sigurno e postati
blaeni. Vjerovalo se takoer da bla
eni postaju svi mrtvi na ijem je
sprovodu padala kia, te je nebeska
kinica ulazila u grob. Blaenstvo se
obeavalo i svima onima koji su jeli
kruh peen na Veliki petak.
BLIZANCI se, prema vjerovanju, ra
aju ako je ena za vrijeme trudnoe
jela srasle plodove. enama koje su
rodile blizance pripisivala se osobita
arobna mo. Kod sestara blizankinja
navodno je uvijek jedna bila neplod
na.
BLJEDILO OD MALOKRVNOSTI navodno se moglo izlijeiti ako
se jede lie od jagode, svaki dan po
list vie, sve dok se nije moglo vie, a
zatim opet svaki dan po list manje.
Bljedilo se, prema vjerovanju, smanji
valo i uzimanjem taloga kave.
BOBICE Onaj tko bi prije sakuplja
nja umskih bobica prve tri ubrane
stavio na panj ili kamen, ili ih bacio
preko lijevog ramena, naao bi naro
ito mnogo bobica. Tako rtvovane
bobice bile su odreene za jadne
due ili za umske duhove.

Trgovac biserima. Drvorez iz djela Hortus sanitatis, 1483. Na drugoj slici: bijeli se i crni biser
smatraju alobnim ukrasom.

BOBOLJ ili UTA TRAVA smatrao

se, zbog svojih utih cvjetova, a prije
svega zbog utog mlijenog soka,
sredstvom protiv utice. > Jakost, >
Nesretni sluajevi.
BOGATSTVO Vjerovalo se da e se
moi osigurati bogatstvo ako se nokti
reu uvijek petkom. Navodno je bo-

gat onaj iji nokti imaju na dnu bijele

segmente, zlatne lukove, a obogatit
e se ljudi kovrave kose i dlakavi na
donjem dijelu vrata. Bilo je niz prepo
ruka pomou kojih bi ovjek sebi
mogao osigurati eljeno blagostanje.
Tako se, na primjer, vjerovalo da
osoba koja u boino vee jede mak,
moe doi do mnogo novaca, a osobi
koja na Silvestrovo ili na Novu go
dinu pojede mrkvu, cijele godine nee
ponestati novaca.
Openito se vjerovalo da se na >
Silvestrovo ili na > Novu godinu
moe razabrati kako e se u novoj
godini razvijati novani poslovi. Ali,
za to vano podruje ivota bilo je i
drugih termina: tko bi, primjerice, na
pokladni utorak, prije izlaska sunca,
jeo jemenu kau s krvavicom ili na
Veliki etvrtak varivo od koprive ili
leu ili jeam, bio je siguran u to da
se pobrinuo za svoje blagostanje u
toku te godine.

rancijom blagostanja smatralo se izla

ganje novanika neposrednom svjetlu
mladog mjeseca; ali ako je mjeseeva
svjetlost prodirala samo kroz prozor
ili kroz vrata, trebalo je raunati s
velikim izdacima.
Vjerovalo se da e se novac, polo
en uz korijen mandragore, slijedeeg
jutra udvostruiti. Tko je uza se nosio
korijen kauna, takoer se nadao da
e rijeiti sve svoje financijske proble
me. Nasuprot tome, uivanje mesa
divlje svinje ponitava sva nastojanja
da se doe do novaca, budui da onaj
tko jede meso divlje svinje nikada u
ivotu nee nita postii.
BOGINJE bi navodno nestajale kad
bi se oko vrata nosio crveni sumpor.
BOL U BOKOVIMA se pokuavala
izlijeiti nefritom.

I u tom je pogledu, naravno, bilo

vrlo znaajno proljee. Ako se na
poetku proljea vidjelo bijelog ili
utog leptira, to se smatralo garanci
jom za sreu u novanim stvarima.
Kad se ugleda prvu lastavicu ili uje
prvi zov kukavice, treba dobro pro
mijeati novac u novaniku, pa e se
on u narednim mjesecima znatno
mnoiti.

BOL U LEIMA se navodno mogla

sprijeiti i lijeiti kad se od Boia do
Svijenice / 02.02. / nosi uza se
medenjak i povremeno pojede koma
di. Osobito se efikasno djelovanje
protiv bolova u leima oekivalo od
preskakivanja Ivanjskih krijesova /24.
06./.
Isto je tako za oekivati olak
anje bolova ako se prigodom prve
oluje u godini legne na zemlju i
snano tare leima o tlo. Protiv akut
nih bolova navodno je pomagao pojas
od trave komonike.

Isto su se tako i > paprat i uhva

eni bumbar smatrali sredstvima po
mou kojih se moe doi do novaca.
U drugim je opet krajevima vladao
obiaj da se, im se ugleda prvu lasta
vicu, podigne kamen i spremi u dep,
ne gubei lastavicu iz vida. Kamen je
trebalo uvijek nositi sa sobom da bi
se osiguralo bogatstvo. Daljnjom ga

BOLESNICI su se, tako se prialo,

mogli izlijeiti spavajui pod bazgom
ili u njezinoj sjeni. Da bi se uspavali
jeli su ovnei mozak. Meutim, onaj
tko oboli u > nedjelju, navodno ne
moe tako lako ozdraviti. Bolove bo
lesnika moe ublaiti slavujev pjev,
koji takoer i ubrzava njihovo

ozdravljenje. Kad su eljeli vidjeti

budunost tekog bolesnika, obrisali
bi mu komadom kruha znoj sa ela;
ako bi pas pojeo kruh, vjerovalo se u
ozdravljenje bolesnika, dok se u pro
tivnom oekivala njegova smrt. Vje
rovalo se i u to da e se smaragd
raspuknuti ako ga se stavi na srce
bolesnika kojem prijeti smrt. Prema
staroj narodnoj mudrosti, bolesnici
koji plau, ne umiru tako brzo. Isto
se tako vjerovalo da se bolesnici ne
smiju pogledati u ogledalo ako ne
ele da se njihove patnje ne pogoraju.
Odjeu koju su bolesnici nosili, esto
se pokapalo, vjerujui da se time po
kapa i unitava i sama bolest. >
Rane, > etvrtak.
BOLEST SPAVANJA pokuavali su
lijeiti vodom koja se pije iz ae od
serpentina.
BOLEST SV. VIDA /grevi motor
nih ivaca spojeni s besvjesnim iskrivljivanjem glave i trupa i cerenjem/
Smatralo se da protiv napadaja te
bolesti pomae ako se bolesniku dade
u ruku komad eljeza ili mu se za
vratom dri eljezni klju. Kod te
bolesti navodno pomae i vrapji iz
met.
BOLESTI svake vrste navodno se
mogu sprijeiti noenjem uza se dija
manta ili amuleta od koljki. Obra
nom od mnogih bolesti smatrao se i
blagoslovljeni brljan koji je trebalo
drati u kui. Isto se tako vjerovalo
da se bolesti mogu otjerati udarcima
bia, a i aju, skuhanom od mirtinog
vijenca mladenke, pripisivala se ljeko
vita mo. Ljekovite snage nasluivale
su se i u kouljama jakih ljudi, pa se
stoga, preporuivalo da ih nose rekon

valescenti. Za lijeenje razliitih bole

sti upotrebljavale su se dlake iz desne
obrve i vranina krv. > Raskre.
Bilo je vrlo proireno vjerovanje da
se bolesti mogu prenijeti na ivotinje,
bilje ili kamenje. Tako je npr. trebalo
na bolesno mjesto tijela staviti kamen,
ili pak kamenom pogladiti ili okruiti
bolesni dio tijela. Da bi se bolest
prenesena na kamen uinila nekodlji
vom, bacalo bi se kamen u potok; na
drugim bi ga mjestima stavljali pod
krovni lijeb ili polijevali vedrom vo
de. Bolest na kamenu unitavala se i
pomou pljuvanja po njemu. Budui
da se smatralo da kihanje takoer
odvodi bolesti, esto se izazivalo po
mou praka za kihanje. Nadalje se
vjerovalo da se bolest moe otplaviti
pomou soli i kruha koji se bace u
tekuu vodu />Mlinska voda, >
Voda/. Od crnih pueva dobivalo se
ulje koje je navodno lijeilo sva tjele
sna oteenja. Univerzalnim lijeko
vima smatrali su se i hajduka trava,
hrutevi preni na maslacu i mirta iz
mladenkinog vijenca. Tvrdilo se da
golubovi privlae bolesti. > Meci, >
Kupine, > Rane.
BOLNICA Bolesnik i izlijeeni ne
smije iz bolnice ponijeti kui cvijee
ili neto drugo jer e se inae navodno
brzo onamo vratiti. > Operacija, >
Lijenik.
BOLOVI najrazliitije vrste navodno
se smanjuju ako se, gledajui u mjesec
koji se smanjuje, izgovori:
Kao to se smanjuje mjesec
Smanjuju se i moji bolovi.
Vjerovalo se da se moe rijeiti bolova
ako se pusti da oko bolnog dijela

tijela pue guterica. I za malahit se

vjerovalo da smiruje bolove, ako se
privee uz bolno mjesto. Nadalje se
savjetovalo mazanje bolnih mjesta
ugrijanom masti crne make. Kori
snim protiv velikih bolova smatrali su
se i likovac i iverje drveta pogoenog
munjom. --> Krstobolja, > Bol u
leima, > Trbobolja, > Zubobolja.
BORBA > Pobjeda, > Nesavladiv,
> Neranjiv, > Krvnika sjekira, >
Oruje.

Borove ike pod jastukom donose san maloj djeci.

Na slici pod br. 1: Bor, stablo, granica, ika i
iglica.

koja esto bere borovnice mora,

prema tom vjerovanju, raunati s time
da joj djeca dobiju brojne crne madee. Tko za Boi jede borovnice,
predstoji mu alost. Isto vrijedi i kad
se sanja o borovnicama, to se, osim
toga, tumailo i kao nagovjetaj bole
sti.
BOSILJAK > ednost
BOI Ako za Boi nema snijega,
smatralo se da e ga biti za Uskrs,
prema uzreici: Zeleni Boi, bijeli
Uskrs. Tko je na Boi jeo okruglice
navodno je sebi time osigurao zdrav
lje, osobito nestanak glavobolje kao i
bogatstvo; ako je pak jeo kiseli kupus,
u narednoj bi godini umro. Prema
jednom drugom vjerovanju osobitu
sreu donosi post na Boi. Mnogo
novaca je, vjerovalo se, dobivao i onaj
tko je za Boi jeo mak. A svima koji
za Boi nisu jeli grah, prijetilo je da
e se pretvoriti u magarce. Ako je
netko za Boi kaljao, smatralo se da
e umrijeti od suice. > Badnjak, >
Ponoka.
BOJI SUDOVI otkrivali su po sta
rom, nepisanom pravu volju boju ili
nadzemaljski pravedni sud u spornim
pitanjima. Ako je okrivljeni pri ispiti
vanju vatrom mogao zadrati ruku u

BOROVA IKA Mnotvo borovih

iki navodno je nagovjetavalo bo
gatu etvu. Ali mnogo borovih iki
ukazuje i na dolazak vrlo hladne zi
me. ike se stavljaju i pod uzglavlje
maloj djeci da bi lake zaspala.
BOROVNICE su se smatrale zati
tom od eluane boli i > vruice, ako
ih se bralo u odreene dane. Majka

Zakletva i tzv. Boji sud vodom. Drvorez iz Heidelberga, 16. st.

vatri ili nositi devet koraka usijano

eljezo ili proi bos preko devet ua
renih lemea, a da se ne ozlijedi,
smatralo se da je dokazao svoju nevi
nost. Tko je, izmeu nekoliko sum
njivih, pri ispitivanju krstom, prvi
spustio ispruene ruke, smatran je
krivim. Kod ispitivanja vodom bilo je
razliitih tumaenja: ako bi djelo
mino okovani optuenik potonuo,
bila je time, s jedne strane, dokazana
njegova krivnja, budui da ga voda
nije nosila, ali, s druge strane, i nje
gova nevinost, budui da ga je voda
prihvatila. Vie papa odluno se izja
snilo protiv bojih sudova. > Pogo
vor str. 214.
BOUR Ve su se u doba antike
peonije smatrale sredstvom za zatitu
od zlih duhova, a kasnije je - i to ne
samo u srednjem vijeku - konzumira
nje sjemena navodno spreavalo
none more. To sjeme u amuletu ili
nanizano u ogrlicu i objeeno. djeci
oko vrata, trebalo je da ih titi od
straljivosti, prije svega nou. Bour
je navodno pomagao u spreavanju
> uloga, a oko vrata objeeni korijen
sluio je protiv epilepsije.
BRANI KREVET Ne smije se po
njemu udarati jer e inae po narod
nom vjerovanju ena dobivati batine.
Na mnogim se mjestima tvrdi: koji
od branih drugova prvi izae iz bra
nog kreveta, taj prvi umire. Ako se
eli da mladenka bude plodna, stav
ljaju joj se pod brani krevet preni
medvjei bubrezi.
BRADA to je brada bila bujnija to
je, prema vjerovanju, vie sree imao
njezin vlasnik. Za stimuliranje rasta
brade preporuivalo se trljanje lica

Brani krevet. Njemaki drvorez, 15. st.

kujinim mlijekom. U bradi, kao i u

> kosi, nalazila se, prema miljenju
naih predaka, muka snaga /> ela/.
Zbog toga skidanje brade znai gubi
tak snage. Kad se djevojica krstila
vodom u kojoj se prethodno krstio
djeak, proricali su da e joj izrasti
brada.
BRADAVICE po rukama dobit e
navodno, onaj tko na Veliki petak
jede meso. Isto se tako prijetilo brada
vicama onome tko nakon pranja
obrie ruke u stolnjak, kao i onome
tko broji neije tue bradavice. Ako
se broji vlastite bradavice, one e se
razmnoiti.
Za odstranjivanje bradavica prepo
ruivana su razna sredstva: klek na
razliite naine, mazanje pjenom s
konjske gubice, posipanje prahom la
pisa lazuli, utljivo trljanje pijeskom
iz groba mrtvaca suprotnog spola.

Pritom se nije smjelo zaboraviti da se

pijesak nakon takvog postupka po
novo baci u grob. Ako se, uz bajanje,
na bradavicu tri puta pritisne no,
ona navodno nestaje, isto kao i ako se
preko nje prijee tri puta desnom
nogom. Bradavice su nestajale i dodi
rom mrtvaeve ruke, kao i pranjem
kinicom, te kad bi ovjek u noi kad
mjesec raste stao uz prozor ili izaao
iz kue, pogledao mjesec i preao
rukom preko bradavica u smjeru mje
seca, izgovarajui pritom odreenu
arobnu formulu.
BRAK sklopljen za vrijeme pasjih
dana /kraj srpnja do kraja kolovoza/
navodno nee dobro zavriti. Ako je
mu prema eni bio grub i neljubazan
i ako je kuni mir bio ometan, trebalo
je da ena muu potajno ulije u juhu
kinicu da bi ga ublaila. I djetelini s
pet listova pripisivala se mo da osi
gura branu sreu, dok je brljan u
kui navodno potkopavao branu slo
gu. > Vjenanje, > Nevjera.
BRAKOLOMSTVO Ako je ena
bila nevjerna, moglo se to navodno
prepoznati po tome to se sir koji je
napravila nije mogao odrati svjeim.
> Nevjera.

Brakolomstvo. Preljubnici, drvorez, 1478.

BRDSKI LOVCI su smatrali da e se

osloboditi vrtoglavice ako budu jeli
meso i mozak vjeverice.

postii ljepotu i plodnost. Smatralo se

da se sokom breze mogu odstraniti i
sunane pjege. Protiv greva u listo
vima stavljala se u krevet metla od
brezova iblja. Onaj koga bi na Pepel
nicu istukli brezovim ibama, nadao
se da e u toku cijele godine biti
poteen od buha. Meutim, djeca
koja budu lizala sok od breze, dobit
e ui u kosi. Ako breza ujesen pre
dugo zadri lie, oekuje se vrlo
hladna zima.

BREZA Napitak od brezina soka na

vodno je, osobito u svibnju, djelovao
na jaanje zdravlja. ene su se nadale
da e, pijui ili perui se tim sokom,

BRIGE Razno drago kamenje moe,

prema vjerovanju, liiti svoje posjed
nike briga, a meu njima prvenstveno
> kalcedon.

BRAVE su se, prema vjerovanju, mo

gle otvoriti pomou > cikorije ili
pomou iz bajki poznate mljeare ili
konopljice.

u odreenom smjeru ili grebanje jar

bola, takoer u eljenom smjeru.
Smatralo se da e brod potonuti ako
su ga napustili takori i mievi.
BROJEVI su, ako su neparni, prema
vjerovanju, odgovarali mukarcu jer
su jai nego parni i nedjeljivi.
Fleksibilniji parni brojevi navodno su
vie odgovarali mekim enama. U
rimskom su kalendaru mjeseci imali
29 ili 31 dan, budui da su se izbjega
vali parni brojevi. Nasuprot tome, u
lijenitvu antike neparni su se brojevi
smatrali opasnima. Danas se smatra
dobrim predznakom, ako su vieznamenkasti brojevi ili datumi djeljivi s
tri. Vidi i razliite brojeve, kao i >
Nesretni dani, > ivot, > Pogovor
str. 214.
Ako brezi ujesen kasno otpadne lie, bit e duga
zima. Na slici pod br. 4.: Breza, drvo, list i resica.

BROD Smatralo se da se brodu moe

osigurati sretna i sigurna plovidba
ako se pod jarbol stavi zlatnik ili ako
se na jarbol privrsti potkova. Meu
tim, vjerovalo se da brodu prijeti
nesrea ako isplovi u petak ili ako se
na njemu nalazi netko ija je odjea
saivena ili popravljana u nedjelju.
Vonja jedrenjakom osiguravala se
tako da se, u nedostatku vjetra, u
more bacala metla, i to u onom pravcu
iz kojeg se oekivao vjetar, povoljan
za odreenu plovidbu. Ostali recepti
koji su obeavali uspjeh u sluaju
nestanka vjetra bili su bacanje praine

Crte venecijanskoga broda. Brod e sigurno ploviti

ako se na jarbol stavi zlatnik ili potkova.

BRLJAN u kui donosi nesreu,

razara branu slogu ili izaziva smrt
nekog lana obitelji - tako se vjerova
lo. Brljan posaen uz kuu navodno

zahtijeva svakih sedam godina smrt

jednog njezinog stanovnika, a isto se
tako vrsto vjerovalo u to da se en
sko dijete, odraslo u takvoj kui, nee
udati. > Vjenanje, > Nevjera.

Lie raznih vrsta brljana: brljan razara branu

slogu.

BUBA MARA openito se smatrala

vjesnikom sree. Nipoto je se nije
smjelo ubiti, ako se nije eljelo riski
rati loe vrijeme - a to je bilo jo
najmanje zlo koje se moglo dogoditi.
Ako je se otrese s odjee, treba oeki
vati nesreu. Ako buba mara sjedne
na ruku, broji se dok ne odleti da bi
se na taj nain saznalo koliko e se
godina jo ivjeti ili kad e se neka
djevojka udati. > Zubobolja.
BUBREZI Vjerovalo se da kod bu
brenih oboljenja pomae noenje nefrita ili safira. Osim toga se vjerovalo
i u ljekovito djelovanje serpentina,
poloenog na tijelo u podruju bubre
ga. Za bubrege je navodno dobra juha
od prepelice. Bolesne se bubrege po
kuavalo lijeiti pijenjem magaree
mokrae, a za bubrene kamence se

smatralo da ih moe otopiti svjea,

topla jarja krv. Kod bubrenih ka
menaca savjetovalo se i uzimanje mje
avine enjaka i konjskog izmeta,
kao i ipkova aja. Protiv bolova bu
brega navodno je pomagao aj od
korijena trave od ui.
BUDUNOST Smatralo se da se
budue tokove i dogaaje moe pro
itati iz figura koje nastaju kod >
lijevanja olova ili polaganog ulijevanja
mlijeka u crnu kavu. Otkrivanje bu
dunosti takoer je omoguavao po
gled u arobno ogledalo od berila ili
u > kristal. Isto se tako vjerovalo
da e pogled u obino ogledalo u
novogodinjoj noi neoenjenima i
neudatima pokazati budueg ivot
nog druga.
I pomou arobnog prutia poku
avalo se saznati neto o buduoj
sudbini. Meu mnogim drugim medi
jima navodno su pogled u budunost
omoguavali > luk i > eljugar.
Razumljivo je da su za pitanja o
budunosti najvaniji dani Silvestrovo
i Nova godina. > Sretni dani, >
Nesretni dani, > Gatanje i > Pogo
vor str. 214.
BUHE Ako buha nekoga ubode u
ruku, ubodeni e saznati neku novost
ili dobiti pismo; ako ubode u vrat,
promijenit e se vrijeme. Tko je na
Pokladni utorak pojeo za ruak krva
vicu ili kiseli kupus, smatrao se sigur
nim od buha, a isto tako ako je na
Pepelnicu bio iiban brezovim pruem. > Gamad.
BUKA je prema vjerovanju protjeri
vala zle duhove, demone i vjetice.
Zbog toga se na poetku godine puca,
pucketa bievima, a i novogodinji

vatromet poiva na tom vjerovanju.

Zvonjava zvona navodno je vjeti
cama oduzimala mo, tjerala > mra
ve, razbijala olujne oblake itd. >
Vjetice, > Bi.

donosio nesreu i siromatvo. Govo

rilo se da se avo, odstranjen iz tijela,
pojavljuje kao bumbar. Jato bumbara
navodno nagovjetava lijepo vrijeme.
Sreu u igri osiguravao je talisman od
bumbarovog voska, zajedno s etverolisnom djetelinom koji je trebalo
nositi uza se u vreici od krtiine
koe.
BUNAR > Kovani novac

Najesen ugibaju svi bumbari osim oploenih en

ki. Na slici pod br. 3: bumbar.

BUMBAR prema narodnoj mudrosti

nee ubosti ako se zadri dah. Bum
bar ulovljen na Sv. Jurja / 23.04. /
i sauvan u novaniku garantira da se
on nikada nee isprazniti. Ali je bum
bar koji bi uletio u kuu navodno

BUNIKA se smatrala sastavnim dije

lom > vjetije masti. Tko je uza se
nosio buniku, nije mogao dobiti ku
gu. Trgovci bi njezino sjeme sipali
pred svoje duane da bi pravili dobre
poslove. Protiv uloga pomagalo je
ulje koje se polijevalo po bunici ubra
noj na Ivanje / 2 4 . 0 6 . / i zakopanoj
u loncu. Taj se lonac smio iskopati
tek na Badnjak, tono u pono.
BURMUT navodno isti eludac,
tjera zubobolju i ui, lijei ireve i
titi od kuge - tako barem pie jedna
knjiga o ljekovitim biljkama iz 17.
stoljea.

C
CARSKI REZ Djeca koja su se rodila
pomou carskog reza, smatrana su
neroenima. Za njih se govorilo da
su veoma nadarena i da e postati
ljudi svjesni svoje moi. ene su vje
rovale da mogu izlijeiti neplodnost
ako jedu zeca koji je doao na svijet
pomou carskog reza.
CELER se smatrao ljubavnim sred
stvom s jakim djelovanjem: mukarci
su trebali njegovim sokom, pomijea
nim s medom, namazati ud i muda da
bi tako osigurali sklonost neke ene.
U Francuskoj se kae: Ako ena
zna da se neki mukarac slui cele
rom, jurit e za njim sve do Rima.
Za celer se smatra i da izaziva spolno
uzbudljive snove. Zbog svog jakog
mirisa vaio je i kao sredstvo za
tjeranje vjetica, pa su ga npr. mla
denci stavljali u depove i cipele.
CIKORIJA Toj su se biljci pripisivale
ogromne i zapanjujue snage. Meu
tim, prilikom iskapanja nije ju se
smjelo dodirnuti golom rukom, ve
se morala upotrijebiti bijela krpa. Ko
pati je trebalo srebrnim predmetom,
zazivajui Sveto trojstvo, a prema
drugom propisu samo ponedjeljkom
ili petkom i to bos za mladog mjeseca.
CIPELE Nove cipele nije se smjelo
staviti na stol jer e se inae u njima
pasti. Cipele koje pri hodu kripe
navodno jo nisu plaene. Ako se
htjelo imati sree, trebalo je ujutro
obui najprije obje arape pa tek onda
obje cipele. Ako se prije potpuno

Iskopana jelenovim rogom na odreen dan, ciko

rija je ovjeka inila neranjivim. Listovi su joj bili
simboli ljubavi i vjernosti. Na slici pod br. 2:
Cikorija.

obuje jedna noga, a zatim druga, to

navodno izaziva nesreu. Ako se nosi
neoiene cipele, ulazi se u podruje
djelovanja vjetica. Ako se cipele iste
na nogama, trpjet e se od velikih
bolova, kae narodno vjerovanje. Tko
oisti cipele na Veliki petak, osigurao
se protiv ujeda zmije.
CJENKANJE ini, prema vjerova
nju, da vana pomona sredstva gube
svoju vrijednost. Zato se nije smjelo
cjenkati za > luk, koji navodno uva
od vrtoglavice i nesvijesti. I lonac,
koji je bio potreban ujutro ako se
eljelo koristiti se ljekovitom snagom
> mlinske vode, trebalo je kupiti bez
cjenkanja.
CRIJEVNE BOLESTI mogle su se
navodno izlijeiti kad bi se iz ustrije-

ljene divljai izvuklo puano tane i

uzelo kao pilula. Takoer se smatralo
da kosti pojedene haringe iste crije
va.
CRKVENA ZVONA > Zvona, >
Zvonjava i > Pogovor str. 214.
CRNE MAKE e navodno donijeti
nesreu onome kome prijeu preko
puta. Ipak se od susreta s crnom
makom ponekad oekivala i srea,
npr. kad bi do susreta dolo ujutro ili
na Novu godinu, kad bi maka bila
prva to se ugledalo. Bol u udovima
navodno je prolazila kad bi se udovi
namazali ugrijanom masti crne ma
ke. Tvrdilo se da e onaj tko dri
crnog maka i sam pocrnjeti. Ali se

Crnu maku, crnu koko

Seljak ne smije otjerati iz kue.
Crnu se maku nou nije smjelo tui
desnom rukom, inae ruka ostaje
oduzeta. Bolesnicima koji imaju vru
icu savjetovalo se da za ozdravljenje
uzmu ili tri kapi krvi iz uha crne
make ili da tako dugo mue maku
dok ne ostane leati mrtva.
CRNO je bila boja demona i vraga,
te je postalo boja smrti i alosti.
Vjerovalo se da se iz crnih pijetlova
razvijaju demonski zmajevi i bazilisci.
Jajima crnih > kvoki pripisivala su
se svakojaka tajanstvena djelovanja,
veinom dobra. Miljenja o > crnim
makama bila su proturjena, one su
mogle nagovjetavati i sreu i nesreu.
Nasuprot tome, crna goveda i krave
navodno su donosili sreu. Crni o
vjek je jedan od najpoznatijih magij
skih simbola koji ulijevaju strah.
Bilo je zabranjeno vezati kite cvi
jea crnim koncem ili crnom vrpcom,
a ako se putem nala igla s crnim
koncem, to je znailo skori smrtni
sluaj. Ali, crna vrpca smatrala se i
sredstvom koje pomae protiv > gu
e, > grlobolje, > zubobolje, a od
ujeda psa titi zub crnog psa ako ga se
nosi uza se.
CRNO VINO kuhano s kandisom u
sipki preporualo se protiv proljeva.

Aubrey Beardsley: Crna maka. Od susreta s

crnom makom ponekad se oekivala i - srea.

CRVENDAI navodno tite kuu

od udarca munje i osiguravaju mir
ljudima u ijoj se kui gnijezde. Ako
ih se potjera, prijeti padavica /epilep
sija/, drhtanje ruku ili teka smrt.
Kad bi krave davale crveno mlijeko,
smatralo se da je uzrok tjeranje crven
daa.

CRVENO se smatralo bojom ljubavi

i srca, dakle ivota, ali i bojom
mrnje. Zato se kae da je za stvaranje
ovjeka bila upotrijebljena crvena gli
na.
CRVENI VJETAR Protiv toga je
navodno pomagala vreica sa sumpor
nim cvijetom koju je trebalo nositi na
grudima.
CRVENOKOSI LJUDI esto su bili
sumnjieni da urokljivim pogledom
mogu nakoditi drugim ljudima. Ne
rijetko ih se smatralo loima, nevjer
nima i naprasitima. S druge se opet
strane vjerovalo da su crvenokosi i
plavokosi ljudi nadareniji od crnoko
sih. > Pogovor str. 214.
CRVENREPKE koje su pjevale na
krovu neke kue smatrale su se glasni
cima poara.
CRVI Vjerovalo se da se moe rijeiti
crva u crijevu, ako se pojas poloi na
mjesto na kojem ima mnogo dadevnjaka. Sto vie dadevnjaka pue
preko pojasa, to je sigurnije da e se
vlasnik pojasa, kad ga opae, rijeiti
crva. > Gliste. Crve u mozgu se
trebalo ubiti tako da se na uho stavi
otopljena svinjska mast s orahovim
liem. Utorak i etvrtak su bili crvlji
dani, kada u vrtu nije trebalo sijati ni
saditi nita to bi moglo dobiti crve,
na primjer rotkvu.

CRVI IZ DRVETA navodno su pri

donosili ozdravljenju u sluajevima
> mokranih tegoba i > suice.
CVIJEE Ako darovano cvijee i
bilje raste, smatra se da je darovatelj
ili darovateljica sklon onome kome
poklanja cvijee, a obratno je ako
bilje i cvijee ne uspijeva. Tko na
pogrebu pomirii cvijee i vijence,
izgubit e njuh. Cvijee, dodirnuto
za punog mjeseca, vene. Punjeno cvi
jee treba sijati i saditi za vrijeme
punog mjeseca, jer ostaje prazno ako
ga se sadi dok se mjesec smanjuje.
Ako se jednostavno cvijee presauje
za punog mjeseca, ono e se popuniti.
Cvatue biljke s lukovicom navodno
donose smrt ako ostanu nou u sobi.
CVJETNA NEDJELJA Te se nedje
lje, kao i na sam Uskrs, rado oblailo
novu odjeu jer se u to vrijeme obnav
lja cijela priroda, pa nova odjea na
vodno donosi sreu. Sveanj granica
koji se na Cvjetnu nedjelju sastavljao,
ovisno o regiji, od vrbovog, klenovog,
hrastovog i ljenjakovog prua i ukra
avao raznim jestvinama, trebalo je
da izrazi radost zbog proljea koje se
vraa i da donese plodnost. Tko je na
Cvjetnu nedjelju jeo vrbove macice,
smatrao se za tu godinu zatienim
od grlobolje. Prema jednom drugom
vjerovanju openito je dobro za
zdravlje ako se natate progutaju tri
neprovakane macice.
CVRCI u kui znaili su za jednog
sreu, a za drugog opet nepovoljan
znak.


AKALICE od mirtinog drveta
sluile su kao obrana i lijek od zubo
bolje. Isto se tako vjerovalo da se od
krieva postavljenih na putu ili od
starih avlia za lijesove mogu napra
viti akalice koje su djelotvorne pro
tiv zubobolje.
AJ Ako su listii aja plivali u ai,
trebalo je oekivati posjet. Ako e
erni mjehurii u alici plivaju svi u
sredini, to znai da netko u mislima
alje poljubac. Ako se svi mjehurii

mogu pohvatati licom, smatra se da

se dobilo poljubac. Ako para iz ko
tlia izlazi okomito, prosci izlaze
kroz dimnjak. Ako se mlijeko ulije u
alicu prije no to se stavi eer, o
vjek e se vjerojatno nesretno zaljubiti
ili pak nee nai partnera odnosno
partnericu. U novije se vrijeme uje:
aj s limunom izotrava pamenje.
APLJE su vaile kao prognozeri
vremena - ako je aplja letjela visoko
na dulju prugu, oekivala se kia,
vjetar i nevrijeme. apljino pero ti-

arobnim prutiem ili raljama trailo se rudno

blago i voda. Drvorez iz djela G. Agricole: De re
metallica, Basel, 1571.

tilo je, navodno, onoga tko bi ga

nosio od nesree. apljina se mast
upotrebljavala protiv uloga, gluhoe,
onih bolesti, uzetosti, kao i za stimu
laciju probave. Plinije je pisao da je
protiv nesanice dobro uiti apljin
kljun u magareu kou i privezati to
oko ela.
AROBNI PRUTI Pomou njega
se prema vjerovanju moglo ne samo
pronai zloince, ve i ukradene ili
izgubljene stvari, zakopano i jo nepronaeno blago, zalutalu stoku,
predmete potonule u vodu. Isto se
tako moglo unaprijed saznati spol
djeteta, sudbina dua poslije smrti i
kakvo e ubudue biti neije zdrav
stveno stanje. Za pronalaenje lopova
napisala bi se imena osumnjienih na
papirie, te se oekivalo da e se
pruti zadrati na papiriu s imenom
kradljivca.
AROLIJE Vjerovalo se da razno
drago kamenje ljude koji ga nose ili
posjeduju, uvaju od zlih ari, npr. >
ahat, > dijamant, > jaspis, > karneol, > rubin i > sardoniks. I zimze
len je navodno titio od zlih ari, ali
samo ako se brao izmeu Velike go
spe /15.
08./
i Marijina roenja
/08. 09./. Kao obrana takoer su
sluili brljan, miloduh, kumin kao i
niz razliitih amuleta /> Obrambene
arolije/.
Ako se htjelo iz ovjeka protjerati
postojee ari, vjerovalo se da tu po
mae svjee hrastovo lie. ari su se
navodno skidale i golubinjom krvi ili
amuletom od koljaka, kao i kitom
svjeeg zelenila to bi ga donijeli u
kuu na Duhove. Mnoge prie izvje
tavaju o ljudima koji su arolijom

bili pretvoreni u druge likove, a ako

bi ih se pozvalo njihovim pravim
imenom, bile bi sa njih skinute ari.
Za enu se tvrdilo da moe pokazati
biljke koje imaju arobnu mo, a
ubijeni i sasueni sljepi povremeno
je sluio kao arobni tapi. ene
koje su rodile blizance imale su na
vodno arobnu mo. > Istjerivanje
duhova, > Vjetice, > Nevidljiv, >
Pogovor str. 214.
AVLI ZA LIJES sluili su za prav
ljenje prstenova protiv uloga, greva,
vruice i padavice. Te su prstenove
nosile prvenstveno ene, i to ne samo
na ruci, ve i na grudima. Stari avli
iz raspadnutih lijesova nisu se smjeli
posebno traiti nego ih je trebalo
sluajno nai ako se eljelo da prstenovi djeluju. Isto se tako avli
nisu smjeli dodirnuti golom rukom.
Ako se bolni zub tako dugo obrai
vao avlom iz lijesa dok ne bi prokr
vario, pa se avao zatim bacio, bol bi
navodno prestala. Govorilo se tako
er da e lopov umrijeti ako se nae
otisak njegove noge i u nj zabije
avao iz lijesa. Ako je zemlja na koju
je lopov stao, stavljena u posudu i
pomijeana sa avlima iz lijesa, done
senim s groblja u pono, lopova bi
navodno toliko dugo boljela stopala
dok ne bi vratio svoj plijen. avao s
lijesa zabijen u drvo, npr. u stablo
neprijateljskog susjeda, uinio bi da
se ono sasui.
EDA SREE zapravo su samo ona
djeca koja se rode s tzv. kapicom
sree, tj. s ostatkom embrionalne
koe, ili pak u nedjelju.
EDNOST Vjerovalo se da edne
djevojke i mladie nikada ne ubodu

pele. Da bi se djevojka iskuala, stav

ljalo joj se pod tanjur za juhu struak
bosiljka; ako je bila edna, nije ni
dotakla juhu. Smaragdi i safiri bi se
navodno rasprsli kad bi ih se nosilo
kod nekog neednog akta. Pojas je
kod ena simbolizirao ednost. >
Djevica.
EALJ Novim eljem trebalo je
najprije oeljati neku ivotinju - psa,
maku - da ne prouzrokuje ispadanje
kose i da djeca ne dobiju ui. Isto se
tako opominjalo da se ne treba previe
eljati jer time tijelo navodno gubi
previe snage, budui da se kosa sma
trala sjeditem ljudskog ivota i snage.
Ako ealj padne na pod, ili ako se o
njemu sanja, treba navodno oekivati
neprilike. Ako se ealj uzme sa so
bom na putovanje, smatra se da se
time postie sigurnost. Upaljeni otok
hladio bi se tako da se na njega poloi
ealj. Na isti su se nain hladile
upaljene dojke rodilje, to se, meu
tim, moglo uiniti i pomou vjeanja
oko vrata elja od slonovae. 2a
zatitu od zlih duhova stavljali bi
rodilji ealj u krevet. Za dojenje se
smatralo korisnim da se djetetu u
toku devet dana objesi oko vrata e
alj da bi ga se sauvalo od bolesti i
mravljenja. > Ustali iz groba.
ELJUGAR O eljugaru se aputalo da u gnijezdu ima zasljepljujui
kamen koji njegovo gnijezdo ini
nevidljivim. Zato se vjerovalo da ljudi
pomou tog kamena ili cijelog gnije
zda ili pak eljugarevog jajeta mogu
postati nevidljivi ili se po volji pretva
rati u razne likove. Vjerovalo se i to
da taj kamen svom vlasniku omogu
ava da razabere budunost.

eljugar savija gnjezdace visoko na drveu, te se

sa zemlje gotovo i ne vidi. Zato se vjerovalo da u
njegovu gnijezdu ima zasljepljujui kamen koji
ga ini nevidljivim. Na slici pod br. 2: eljugar i
njegovo gnjezdace.

ENJAK navodno ini ovjeka ot

pornim na udarce i ubode ako ga nosi
uza se. Stavljao se u dep da bi se
olakalo pjeaenje. Od ujeda zmije
titio je ako ga se jelo na dan Pavlovog
obraenja / 2 5 . 0 1 . / . Pripisuje mu
se i jaanje muke potencije. Ljeko
vito djeluje navodno i kod utice i
krstobolje, a ako ga se objesi u sobu,
privlai na sebe bolesti. Ali se prialo
i to da ako u istom krevetu spavaju
dvoje, od kojih jedan jede enjak,
onaj drugi pomalo slabi i umire. Li
stove enjaka treba u noi pred Ivanje /24. 06./ povezati, inae se e
njak povlai natrag u zemlju.
ETVRTAK Kao i za veinu dana u
tjednu i za etvrtak se vjerovalo da
donosi svakakve nevolje. Tako se
smatralo da onaj tko se tog dana

razboli vie nee ozdraviti. Mnogo

toga na taj dan nije trebalo initi: ni
poslati dijete prvi put u kolu, ni
oeljati ga, ni prati sue, ni presti ili
sjei drva. Razlog je sigurno taj to je
to bio dan najznaajnijeg germanskog
boga, Donara, a nekada se slavio kao
praznik /> Pogovor str. 214./
etvrtak je i kasnije jo dugo vaio
kao najomiljeniji drutveni dan. Oluje
etvrtkom smatrane su bezopasnima.
Znaenje tog dana za svadbe regio
nalno se razlikovalo: tamo gdje je jo
nesvjesno postojala prvobitna fun
kcija Donara kao boga pravnog poret
ka, etvrtak se smatrao pogodnim da
nom za vjenanja, dok ga se u drugim
krajevima izbjegavalo jer e inae u
braku grmjeti. Tog su se dana esto
odravali sajmovi i sudovi. etvrtak
je, kao i utorak, u mnogim krajevima
vaio kao dan crva kada se npr. nije
smjela sijati ni saditi rotkva.
ENJA ZA DOMOM /DOMO
VINOM/ mogla se navodno ublaiti
ako se u kavu usulo malo zemlje s
groblja svog rodnog mjesta i takvu
kavu popilo. Mladoenja je mladu
unosio na rukama preko kunog pra
ga, da ne bi osjetila enju za svojim
domom. Tek udata ena morala se
pogledati u tavu ili gledati u dimnjak
da bi postala otporna na enju za
domom. Velikom se pomoi smatralo
i kad bi mlada ena donijela sa sobom
pepeo iz domaeg ognjita i posula ga
po ognjitu u novom domu. Osim
toga enama se savjetovalo da u pod
suknju uiju kruh i sol. Protiv enje
za domom trebala je djelovati i nao
pako obuena koulja, kao i noenje
komada kruha u depu. Okretanje

pri odlasku od kue navodno donosi

enja za domom, a takav ovjek
onda nema sree u tuini. Da bi se od
novoroeneta doivotno odvratila
enju za domom, polagalo bi ga se
pod stol u kui ili pod klupu na
zemlju.
IAK i njegov korijen navodno su
mogli pomoi kod greva i onih
bolesti. Pomou korijena ika koji je
trebalo iskopati u Valpurginoj noi
/no na 1. 05. / i to u pono i
utei, moglo se navodno protjerati
takore ako se taj korijen stavi na
mjesta gdje se oni pojavljuju.
IREVI su se proricali onima koji na
dan Adama i Eve /24.
12./
jedu
mnogo voa ili za vrijeme dvanaest
dana od Boia do Bogojavljenja /od
25.
12.
do 06. 01. / jedu grah
ili druge mahunarke. Isto je tako tre
balo izbjegavati jabuke na Novu go
dinu ili pranje kose za vrijeme >
pasjih dana. I dodirivanje maslaka
moglo je kao posljedicu imati krvave
uljeve na rukama. Time se prijetilo i
ljudima koji na Novu godinu obuku
istu koulju ili sjednu na stol. ireve
se nije smjelo probadati iglom za
ivanje ve pribadaom, jer se sma
tralo da ivaa igla moe prouzroko
vati ovisnost ili bolest. Nestanak ireva pokuavalo su postii i noenjem
safira kao i vornatih zadebljanja vo
aka. Izljeenje ireva navodno je bilo
mogue i pomou mrtvake ruke ili
eljezne re, primijenjene iznutra i
izvana.
ISTILITE U njemu e se muiti
mrtvac na ijem grobu izraste babljak
- tako se govorilo u narodu. />
Pogovor str. 214/

OPORU DJECE nadala se mla

denka koja je na svadbi nosila pod
suknju neke ene koja je rodila
mnogo djece. I noenje ahata, prema
vjerovanju, inilo je enu vrlo plod
nom. Bez djece su, naprotiv, ostajali
brakovi sklopljeni za vijeme mladog
mjeseca i za vrijeme smanjivanja mje
seca. > Zaee.
UVAR KUE ili STOLIST Tvr
dilo se da je onaj tko ima crvenu
maku ili stolist s ruiastim cvatom
zatien od nevremena. uvar kue
prije se esto sadio na krovu kue jer
je s njim povezivana predodba da
tjera oluju. Rijetki cvat te biljke sma
trao se predznakom smrti nekog sta
novnika kue.

ELA Smatralo se da mukarac s

velikom elom posjeduje mnogo tjele
sne topline i jaku dlaku na bradi.
Mukarcima s gustom kosom pripisi
vala se, naprotiv, rijetka brada, hladna
priroda i mala plodnost. > Ispadanje
kose.

D
DANI U MJESECU U potpunoj su
protnosti sa sretnim znaenjem koje
se inae pridavalo broju sedam, sma
tralo se da dani u mjesecu koji sadre
taj broj, dakle 7, 17. i 27, donose
nesreu. I 13-og u mjesecu openito
se oekivalo neto neugodno.
DARELJIVOST
nekog
ovjeka
vidi se navodno po tome to, dok je
dijete, veinom dri ruke otvorene.
Ljudi s orlovskim nosom smatraju se,
izmeu ostalog, i dareljivima.
DARIVATI se nije smjelo nita, a da
se ne zatrai bar mala protuusluga,
jer se inae smatralo da se od sebe
daje vlastitu sreu. > Darovi.
DAROVI se ponekad nagovjetavaju
kihanjem i ulijevanjem vina u au.
Za razmjenu darova izmeu mladoe
nje i mlade postojao je niz obiaja i
uputa. I uope je za > darivanje bilo
vrlo mnogo savjeta. Tako se, na pri
mjer, nije smjelo darivati otre pred
mete, noeve, ali po mogunosti ni
ogledala, a kruh samo prema odree
nim propisima. > Vjenanje.
DATULA > Padovi.
DADEVNJAK Vjerovalo se da dadevnjak moe ugasiti vatru, pa se
zato te ivotinje bacalo u plamen.
ovjek koji bi se namazao krvlju
dadevnjaka, bio je navodno neosjet
ljiv na vatru. Kad je nekog neto
boljelo, pustio bi da mu dadevnjak
pue preko bolnog mjesta na tijelu u
uvjerenju da e se time osloboditi
boli.

Bakrorez dadevnjaka, Museum hermeticum,

Frankfurt, 1678. Na slici u boji: Dadevnjak kakav
je u prirodi.

DEFORMACIJE HRPTENJAE se
navodno moglo lijeiti tako da se
preko kime prijee rukom umrlog.
DELIRIJ se navodno mogao lijeiti
uzimanjem mozga ovna koji se jo
nije pario.
DEMONI su u pretkransko vri
jeme bili dobre i zle nadzemaljske
sile, a kasnije jo samo zli dusi, vje
tice i vragovi kojih su se ljudi bojali.
Smatralo se da oni ovjeka ne okru
uju samo nou /> None more, >
No/, ve u svako doba dana />
Podne, > Histerija/. Od njihova su
se utjecaja ljudi branili pomou soli i
raznih trava /> Muholovka,> Miloduh/, kaenjem, uzimanjem sjemena
peonije, noenjem odreenog kame
nja ili eljeznim i mjedenim predmeti-

ma. > Duhovi, > Pauk, > Egzorci

zam, > Pogovor str. 214.
DESET je broj koji se smatrao simbo
lom zaokruenosti i savrenstva, bu
dui da predodba o brojevima vrlo
dugo nije prelazila deset prstiju.
DESNO je pod utjecajem Starog i
Novog zavjeta /Stvaranje 48, 14 i d. i
Ev. po Mat. 25, 33-41 kac i 26, 64/
postalo privilegiranom stranom u od
nosu prema> lijevoj strani /> Pogo
vor str. 214/. Mjesto desno od doma
ina vailo je kao poasno mjesto za
gosta. Ako se gost spotaknuo desnom
nogom ili ako se ustalo na desnu nogu
ili je pak zazvonilo desno uho - sve
se to tumailo pozitivno, kao sretni
znak. Nasuprot tome, svrbljenje lijeve
ruke najavljuje prihode, a desne izdat
ke, dok se svrbljenje > oiju tumai
razliito, ovisno o dobu dana > Sto
palo.

Naunica: krukoliki dijamant u zlatu.

vjeverice ili piti vlastitu mokrau po

mijeanu s petrolejem.

DEVET tom se utrostruenju broja

tri, koji je esto smatran svetim, pripi
sivala odgovarajua vanost kao pred
znaku. Ve se kod > bojih sudova
moralo prijei devet uarenih lemea
ili hodati devet koraka s uarenim
eljezom u rukama. Kod bolova oiju
navodno bi pomagalo sedam ili devet
korijena maslaka, a devet cvjetova
kravljaka davali su snagu devetorice
mukaraca. Kod vruice je broj devet
igrao ulogu u uzimanju stolisnika, a
kod tucanja je trebalo popiti devet
gutljaja hladne vode. I kod odvikava
a dojenadi od sise i unitavanja
uiju, vie se puta pojavljuje broj de
vet. > Kite cvijea.

DIJAMANT je u starom vijeku vaio

kao nesavladiv - vjerovalo se da ga
moe smekati samo svjea, topla jarja krv. Zato je dijamant smatran
simbolom herojskih vrlina i kamenom
koji donosi pobjedu. ovjek koji ga
nosi bio je navodno neranjiv i nesavla
div. Zbog njegova vatrenog sjaja ljudi
su ga nosili i kao sredstvo za obranu
protiv zlih demona i bolesti to bi ih
oni prouzroili. Smatralo se da dija
mant titi i od ugriza psa i divljih
zvijeri, dok trudnicama osigurava do
bar porod. Kao kamen odreenog
mjeseca davao je roenima u travnju
vjernost, hrabrost i postojanost.

DIFTERIJA Protiv te se bolesti pre

poruivalo natate jesti dimljeno meso

DIMNJAA Kad je djevojka nosila

tu biljku u cipeli, mogla je, prema

vjerovanju, prepoznati svog budueg

mua.
DIMNJAARI se smatraju vjesni
cima sree, osobito ujutro, kad ih se
sretne prvi put.
DISANJE se, prema vjerovanju, po
boljalo ako se uzimalo ostrugani
prah krizolita. Zbog toga su taj kamen
preporuivali astmatiarima. Pri us
ponu na brdo navodno bi orlov jezik,
noen na grudima, spreavao da o
vjeku ponestane daha. Vjerovalo se
da zaustavljanje daha spreava bum
bara da ubode i koprive da op.eku.
DIVLJA SVINJA Tvrdilo se da o
vjek koji jede meso divlje svinje nee
nita postii u ivotu. Meutim, neki
su se dijelovi divlje svinje upotreblja
vali protiv raznih bolesti. Djevojke
koje su imale prevelika prsa, trebale

su desnim mudom divlje svinje dodir

nuti lijevu dojku i obratno, pa e se
onda prsa navodno smanjiti na nor
malnu mjeru. Mozak, a osobito mast
divlje svinje, bili su vani sastavni
dijelovi masti za oruje. > Oruje,
> Vepar.
DIVLJI KESTENI nosili su se kao
amulet veinom u depu hlaa, a rjee
oko vrata da bi se sprijeile ili izlijeile
razne bolesti, kao reumatizam i ulozi,
povremeno i grevi, kap, osip, vrto
glavica, zubobolja i hemoroidi. esto
se mislilo da uza se treba imati ne
parni broj kestena ili broj djeljiv sa
tri. Preporuke da kestene treba drati

Domovina je divljega kestena juni Balkan, a slui

kao ukrasno drvo u alejama i parkovima. Cvijet i
plod njegov smatraju se ljekovitima. Na slici pod
br. 3: Divlji kesten, drvo, cvijet, list i plod.

u lijevom ili desnom depu razliko

vale su se regionalno.
DIVOKOZA Tvrdilo se da ne moe
dobiti vrtoglavicu onaj tko pojede
srce, jetra ili krv divokoze. Neprobavljeni ostaci iz eluca divokoze,
prema miljenju naih predaka, garan
tiraju strijelcu u lovu siguran pogo
dak, a trudnici lak porod.

Divokoza je tipina ivotinja visokih Alpa. Izvrsna

je penjaica. Tko pojede njezino srce ili jetru, ne
moe dobiti vrtoglavicu. Na slici pod br. 3.: Divo
koza.

DIZANJE > Kila.

DJECA kod ijeg su roenja na nebu
ovice, bit e navodno sretna, a ona
koja se kao prva krste nad novom
krstionicom, stjeu sposobnost da
vide duhove i prolost drugih ljudi.

Dijete ije se > ime spomene prije

krtenja, izruuje se zlim duhovima.
Na djeci se nije smjelo uzimati mjeru
jer inae ne bi dalje rasla. Ako se to
ipak uinilo, i to ve u prvoj godini
ivota, postojala je opasnost da e se
dijete izobliiti.
Ako se dijete provue izmeu nogu
odraslog ovjeka ili takav ovjek pre
korai dijete, ono navodno vie nee
rasti. Tu se nesreu pokuavalo izbjei
time to bi se radnja ponovila: dijete
bi jo jednom prolo izmeu nogu
odraslog ili bi odrasli ovjek jo jed
nom prekoraio dijete. Djeci se nita
nije smjelo pokrpati na tijelu jer e
inae navodno postati glupi, nee ni
ta uiti i imat e loe pamenje. Da
bi se kod djece postiglo uspjeno
uenje i pamet, vjeao bi im se oko
vrata korijen zimzelena uiven u vre
icu. Cesto se maloj djeci davalo da
popiju kinicu sakupljenu za vrijeme
oluje, smatrajui da e tako bre na
uiti govoriti.
Od raznih bolesti i opasnosti poku
avalo se djecu zatititi komadom malahita to bi im ga vjeali oko vrata.
Djeca pri ijem bi roenju majke
imale na sebi vojniku uniformu ili
oevu prljavu koulju, postajala bi
navodno naroito jaka. Ako su djeca
jela ljenjake bez kruha, majke bi po
njima brino traile ui. Smatralo se
da su upadljivo lijepa i vrijedna djeca
koja su se rodila za vrijeme duge. >
Stari ljudi.
DJEACI Mladenki su za svadbeni
ruak na tanjuru esto davali spolni
organ mukog teleta ili svinje, vjeru
jui da e djelovanjem tog jela roditi
djeaka. Istom se eljom objanjava i
jedenje jaja na Veliki petak. Isto se

tako smatralo da e spolni akt za

vrijeme poplave ili noi punog mje
seca imati kao posljedicu roenje mu
kog djeteta. Ako bi trudnica ustala
na desnu nogu ili imala pjegavo lice,
takoer se valjalo nadati djeaku. Bu
dui bi otac vjeao naramenice kroz
prozor, mislei da time moe postii
roenje djeaka. Djeacima se nije
smjela rezati kosa prije sedme godine
ivota, jer inae navodno nee imati
hrabrosti. > Zaee.
DJEJE BOLESTI mogle su se,
prema starom vjerovanju, lijeiti tako
da se za krevet oboljelog djeteta a
vlima zabije potkova. Isto je djelova
nje imao komad pree koji je isprela
djevica i koji je stavljen pod jastuk.
Oboljelu djecu kupalo se u kinici u
koju bi prethodno tri puta zaredom
nedjeljom uranjali konjsku glavu. Lje
kovito djelovanje pripisivalo se i imeli
koju je trebalo strelicom skinuti s
hrasta tri ili etiri dana prije mladog
mjeseca, kad bi sunce stajalo u znaku
strijelca. Isto se tako smatralo da
zdravlju djece koristi kupanje novo
roenadi u vinu.
DJETELINA se nije smjela sijati za
vrijeme oseke, jer se smatralo da e se
krave, koje je budu jele, raspui. Dje
telina sa etiri lista - vai kao sreonoa
i slui ljubavnom aranju; pripisuje
joj se i mo da svog vlasnika uini
vidovitim. Tko bi u pono naao ta
kvu djetelinu, mogao se nadati veli
kom nasljedstvu. Djetelina sa etiri
lista u domainstvu navodno je titila
od udara munje. Meutim, djetelina s
pet do sedam listova smatrala se gla
snikom nesree.

DJEVICA Crveni jaspis navodno

sadri snagu koja pozitivno djeluje na
ouvanje djevianstva. Djevicama su
se oduvijek pripisivale osobite spo
sobnosti: ako djevica palcem dodirne
epileptiara, moe ga izlijeiti; vjero
valo se da se krvlju djevice moe
osloboditi gube. Spolni odnos s djevi
com bio je atraktivniji zbog vjerova
nja da se tako moe izlijeiti od svih
spolnih bolesti. Poroaj ene koja
teko raa mogao se navodno olakati
kad bi preko nje prela djevica i pri
tom ispustila svoj > pojas. Bolesna
bi djeca navodno ozdravila kad bi im
se pod jastuk stavio komad pree to
ga je isprela neka djevica. Da bi se
rijeili stjenica, nai su preci stavljali
tri stjenice u lijes neke djevice koja ih
je trebala ponijeti sa sobom. Djevianstvo se pokuavalo dokazati raz
nim pokusima: kad djevojka vie ne
bi bila kakljiva, smatralo se da vie
nije djevica. Isto se pretpostavljalo
kad bi djevojka, postavljajui stol za
jelo, zaboravila staviti na nj soljenku.
Ako djevojka vie nije bila djevica,
nije navodno mogla zadrati mokrau
pri dimu zapaljenog brljana.
Dalje se smatralo da djevicu nee
ugristi pela, te da e vijenac od alp
skih rua /rododendrona/ na glavi
djevice uvenuti, a na glavi pale dje
vojke ostati svje. Kad bi se voda u
kojoj je oprana koulja to je djevojka
nosila za vrijeme prve menstruacije,
prolila po ruinom grmu, djevojka je
navodno bila uvijek zdrava, cvala kao
rua i redovito dobijala menstruaciju.
Meutim, kad bi djevojka prolila pi
vo, smatralo se da je njezino djevianstvo ugroeno, te da e uskoro nesta
ti. Ako eni poe za rukom da na

Boi preree riblji rep u dvije jed

nake polovice, moe jo jednom po
stati djevica. Ta se elja navodno mo
gla ispuniti i pomou kupelji u jutar
njoj rosi.
Djevojci koja bi u kavu stavila naj
prije mlijeko a onda eer, govorili su
da e ostati neudata.
Brojni su i recepti po kojima dje
vojka moe neto saznati o svom
buduem ivotnom drugu. > Jabuka,
> Ogledalo, > Snovi, > Krevet, >
Lijevanje olova, > Dimnjaar, > Nadlanica i > ednost.
DJEVOJICE su se oekivale ne
samo kad bi trudnica pri ustajanju
najprije stala na lijevu nogu, ve i kod
zaea za vrijeme oseke ili za zadnje
mjeseeve etvrtine. Ako je djevojica
protrala ispod duge, vjerovalo se da
e postati djeak. Ako bi djevojica u
proljee vidjela prvu rodu kako stoji,
postala bi navodno lijena, ili bi je pak
zamolili da bude kuma; ako bi vidjela
rodu kako leti, postala bi marljiva ili
bi se uskoro udala, a ako je ula kako
roda klepee kljunom, trebalo se bojati da e u narednom razdoblju porazbijati mnotvo suda. Kad bi na djevojinoj haljini nakon etnje ostalo
mnogo bodlji, govorilo se o skoroj
udjaji, a ponegdje i o udovcu kao
mladoenji. Kao predznak skore
udaje tumaili su se i drugi dogaaji:
> Repa, > Jaglac. Ako mukarac
djevojci neprimjetno zatakne u dep
bedrinac, dralo se da e se ona u
njega zaljubiti. > Neudata, neoenjen, > Zaee, > Djevica.
DOLIJEVANJE PIA U AU
Ako se nekome dolijeva pie u dopola
ispijenu au, to mu moe donijeti
uloge, tvrdi narodno vjerovanje. Ako

se na vjenanju dolijeva pivo u au

prije nego to se aa sasvim isprazni,
navodno e onaj tko to pije doivjeti
nesretnu ljubav. A tko pije iz alice u
koju se dolijeva prije nego to jeispranjena, dobit e zlu svekrvu /pu
nicu/. > Pijenje.
DOSADA I protiv toga je bilo lijeka:
jesti sir.
DRAGO KAMENJE Vlasnici lije
pog i rijetkog dragog kamenja nadali
su se prvenstveno zatiti od raznih
bolesti, otrova i straha. Osim toga,
smatralo se da kamenje svojim vlasni
cima, koji vjeruju u njegovu snagu,
daruje i odvanost i veselje, te da ih
oslobaa od tuge i podlonosti zlim
arima. /> Pogovor str. 214/.

Drago kamenje, uz ostalo, titilo je i od bolesti. Na

slici: akvamarin (1), topaz (2), granat (3), turmalin
(4), aavac (5).

sijeanj
veljaa
oujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac

granat
ametist
jaspis
dijamant
smaragd
kalcedon
rubin
oniks
safir
opal
topaz
tirkiz

Za neko se kamenje tvrdilo da oso

bito titi ljude roene u odreenim
mjesecima. Kao to pokazuju primjeri
u tabeli, te kombinacije se prilino
meusobno razlikuju /> Pogovor,
str. 214/
DREN Smatralo se da drenov grm
pomae u ostvarenju svih > elja.
DRVO posjeeno za vrijeme > pa
sjih dana navodno nee gorjeti. Za
rezbarenje je navodno najbolje drvo
stabala oborenih u kasnu jesen dok se
mjesec smanjuje. Da bi se izbjeglo
nepovoljno djelovanje kod spominja
nja dobrih svojstava ili dogaaja, tre
balo je tri puta pokucati prstom o
drvo.
DUGA Djeca, roena za vrijeme te
nebeske pojave, postat e navodno
osobito lijepa i vrijedna. Budui da se
duga smatrala djelom bojim, na nju
se nije smjelo pokazivati prstom jer
bi se on, ako se to uini, sasuio i
otpao. Tamo gdje se duga sastaje sa
zemljom, nalaze se prema vjerovanju
velika podzemna blaga. Ako djevoj
ica protri ispod duge, postat e
djeak. Siju li se za vrijeme trajanja

hijacint
ametist
turmalin
safir
kalcedon
smaragd
karneol
sardoniks
krizolit
beril
topaz
krizopraz

topaz
krizopraz
hijacint
ametist
jaspis
safir
smaragd
kalcedon
karneol
sardoniks
krizolit
akvamarin

duge karanfili, vjeruje se da e niknuti

areni cvjetovi.
DUGME Ako se dugme otrgne rano
ujutro, kae se da e taj dan donijeti
nesreu. I ovjek koji je navodno
neranjiv moe se ubiti srebrnim dugmetom, isto kao i staklenom kuglom.
Ako se radilo o nasljeenom srebr
nom dugmetu, bilo je navodno do
voljno nositi ga u depu i htjeti us
mrtiti nekog neranjivog, i ve se time
postizao cilj. Ako se nekom momku
otrgne dugme na hlaama, vjeruje se
da na njega misli draga. > Odjea.
DUHOVI Mislilo se da se moe za
tititi od zlih duhova u kui ako se
zimzelen, ubran izmeu Velike gospe
/15.
08./
i Marijinog roenja
/8. 09./, objesi iznad kunih vrata.
Rodilja bi stavljala ealj u krevet ili
muke hlae na krevet da bi zavarala
duhove. Vjerovalo se da se duhove
moe vidjeti kroz uicu igle kojom je
bio uiven mrtvac. Sva djeca roena u
nedjelju poslije Uskrsa ili u noi sv.
Matije /24.
03./
navodno mogu
vidjeti duhove. Tko je elio stei tu
sposobnost morao je namazati oi

pasjim suzama. U noima izmeu Bo

ia i Bogojavljenja /25.
12.
do
06. 01./ pojavljivalo se, prema sta
rom vjerovanju, osobito mnogo du
hova. Njih se, osobito na Novu godi
nu, tjeralo pucketanjem bia i puca
njem, ali i pomou drugih manipula
cija /> Demoni,/ > Kucanje, >
Svjetlost lutalica, > Zvonjenje.
DUHOVI /PRAZNIK/ Kia na Du
hove smatrala se loim predznakom jer e onda navodno padati etrdeset
dana ili est do deset nedjelja, pa e
treina do polovica poljskih plodova
istrunuti zbog kie, biti e vie pljeve
nego ita, voe e nezrelo padati s
drvea i zemlju e napasti mievi.'Ali
se vjerovalo da se kiticom svjeeg
zelenila, koju se na Duhove donose u
kuu, moe otjerati oluju i bolest,
aroliju i gamad. > Pogovor str. 214.

u gotovo svim vanim svjedoanstvi

ma: Knjiga dvanaest proroka u Sta
rom zavjetu, dvanaest poslova Herkulovih u grkoj mitologiji, Rimsko
zakonodavstvo na dvanaest ploa u 5.
stoljeu pr. n. e., dvanaest apostola,
> dvanaest noi. Broj dvanaest je
zbog svoje mnogostruke djeljivosti
na polovice, etvrtine, treine i estine
u duodecimalnom sistemu, krajnje
pogodan za odreivanje cezura, npr.
u dvanaestosatnom danu i kod po
djele sati i minuta.

DVA Dok je broj jedan vaio kao

simbol jedinstva, dva je bio simbol
dualizma i nesloge, prema tome i lo
broj. Zato to prelazi jedinstvo svije
ta, broj dva je esto smatran znakom
grijeha i otpada od boga. > Brojevi.

DVANAEST NOI izmeu 25. 12.

i 06. 01. smatrale su se vre
menom vraanja dua u kojem su se,
meutim, oekivali i duhovi. Ljudi su
se pokuavali zatititi > kadenjem i
izbjegavanjem svih poslova koji nisu
bili neophodno potrebni /npr. pee
nja/. Vjerovalo se da e se snovi to bi
se sanjali u tim noima obistiniti. Tko
je za vrijeme dvanaest noi jeo grah ili
druge mahunarke, navodno bi dobio
ireve. Ako bi se tih noi na prozo
rima stvorilo ledeno cvijee, oekivala
se plodna godina.

DVANAEST je broj koji je vrlo zna

ajan, u najmanju ruku od vremena
Starog zavjeta - dvanaest Jakovljevih
sinova osnovali su dvanaest plemena
Izraela, a potvrde tomu mogu se nai

DVOJNIK Vjerovalo se da donosi

sreu susret s dvojnikom drugog spo
la. Meutim, ako je mukarac naao
mukog dvojnika, to je znailo nesre
u.


AVO Vjerovalo se da se avola ne
smije zvati jer e inae navodno doi.
Ako se nou pila voda, trebalo je tri
puta puhnuti u au jer e inae avo
zavladati ovjekom koji pije. Tko je
uza se nosio korijen trave od ui ili
zimzelen ubran u periodu od 15. 08.
do 9. 09. / izmeu Velike i
Male gospe/, mogao je navodno biti
siguran od vraga. I sol kao i razno
bilje jakog mirisa slovili su kao zatita
od avola i demona /> Pogovor str.
214/. Ako netko nou kuca na vrata,
treba ga pitati za ime, jer se inae
moe dogoditi da se otvore vrata
avolu. Takoer se savjetovalo da se
kod zijevanja stavi ruka na usta da u
njih ne uleti avo u liku komarca. Ta
je opasnost postojala i kod > kihanja.

avao, uvar blaga (1); avao odnosi dijete (2);

osveta avla u paklu (3).

esto su se mnoge ivotinje sma

trale utjelovljenjem avola, na primjer
gavran, kukavica i bumbar. Tko ubije
pelu, potpast e pod mo avola. A
tko bi sedam dana pod lijevim pazu
hom drao jaje crne kokoi, mogao je
navodno postii da se izlee mali
avoli koji e ga morati sluati. Ali
onaj tko se povezao s avolom, nije
ga se vie mogao rijeiti osim ako se
sedam godina nije prao ni eljao. Ma
ke su se u svrhu istjerivanja avola
ubijale. > Egzorcizam, > Sukubus,
> Kolovoz i > Pogovor str. 214.

E
EGZORCIZAM Ako se vjerovalo
da je netko opsjednut demonima, vje
ticama ili avlom, istjerivalo bi ih se.
Taj se egzorcizam provodio npr. kaenjem ili pomou > maaka. Op
sjednuta osoba morala je ponekad
objesiti struak muholovke oko vrata,
za koji se mislilo da mu vrag ne moe
odoljeti i da zato izleti iz ovjeka.
Polaganje ruku i istovremeno izgova
ranje blagoslova navodno je takoer
navodilo vraga da pobjegne iz tijela.
EKSKREMENTI su prema vjerova
nju imali arobno kao i ljekovito dje
lovanje, reaktiviranjem sadranih i
votnih tvari. Tako se svinjski izmet
upotrebljavao protiv uboda pele, kao
i protiv sifilisa. Vrapji izmet bio je
navodno dobar protiv kolika, bolesti
sv. Vida i protiv zubobolje. Topli
izmet guske upotrebljavao se za lije
enje spolnih bolesti, a sluajno na
eni bijeli pasji izmet sluio je za
lijeenje oteklina. > Konjski izmet.
ELEFANTIJAZA - SLONOVSKA
BOLEST Smatralo se da protiv nje
djeluje napitak od krvi lasice, pomije
an s pepelom spaljene lasice.
ELEKTRICITET je proizveo mno
tvo krivovjernih i praznovjernih pre
dodbi. > Pogovor str. 214.
ELOKVENTNOST Vjerovalo se da
onaj tko nae petoprstac i stalno ga
nosi uza se, osobito vjeto govori i
time postie ispunjenje svih svojih
elja.
ENGLESKA BOLEST > Rahitis

EPILEPSIJU bi navodno dobio onaj

tko jai na psu. A tko uvijek u desnoj
ruci dri imelu s hrasta, navodno ne
moe nikada dobiti epilepsiju. Zatitu
od epilepsije pruao je i napitak od
imeline granice. Nadalje je kao pre
ventiva sluio oko vrata objeen kori
jen boura koji je trebalo iskopati u
srpnju za vrijeme mjeseca koji se sma
njuje jedne nedjelje u podne. Preven
tivno se djelovanje pripisivalo i pr
stenu od magareeg kopita, koje nije
smjelo imati crne pjege. I smaragd je
navodno titio od epilepsije ovjeka
koji bi ga nosio. Osim toga se ozdrav
ljenje od te bolesti oekivalo kad bi se
pojelo srce vuka, mozak prepelice,
prainu od hruteva kao i mjeavinu
od mesa i pepela lasice, nadalje kad bi
bolesnik tokom deset mjeseci jeo jela
pripremljena s vodom u kojoj je pret
hodno, za vrijeme mjeseca koji raste,
tri dana leao ahat. Vjerovalo se i u
ljekovitu mo koja dolazi od dodira
palca djevice. U nadi da e se moi
rijeiti te bolesti, ljudi su ak jeli
stjenice izmeu dvije krike kruha ili
sa suvicama /> Pogovor str. 214/, ali
se esto smatralo dovoljnim pomirisati jako smrdljivu stjenicu. Ozdrav
ljenje se oekivalo i kad bi se jelo
strugotine naslijeenog srebra kao i
oguljene dijelove zvona. Djelotvorno
je navodno i vino u kojem su pret
hodno neko vrijeme leala muda div
lje svinje. Kruila je ak i preporuka
da se u hranu epileptiara umijeaju
nokti, kosa i krv objeenog, a u toj je
nevolji navodno pomagao i amulet sa
etrnaest klekinja sakupljenih na Ve
liku gospu. Vjerovalo se da e akutni
napad odmah prestati ako se bole
sniku dade u ruke eljezna zdjela.
tetnim za epileptiare smatrao se
kozji sir.

F
FANTAZIJA Dok je > topaz obu
zdavao fantaziju, oniks je navodno
inio duh poletnim, bar kod osoba
roenih u kolovozu.
FLOGISTON > Vatra i> Pogovor
str. 214.

G
GALEBOVI Staro pravilo o vremenu
kae: kad galebovi lete prema kopnu,
nagovjetavaju nevrijeme.
GAMAD Mrtvaev zub titi ivog
ovjeka koji ga nosi uza se od buha,
uiju i druge gamadi. Prema jednom
drugom vjerovanju, ovjek se mogao
zatititi od gamadi na tijelu ako se u
Valpurginoj noi /no na 1. 05./
provaljao gol u rosi ili ako je uza se
nosio zemlju s groblja.
Kua se navodno mogla oistiti od
svake gamadi kad bi je se temeljito
pomelo sa snijegom u oujku, ili pak
kad bi se na Duhove u kuu unijelo
svjee zelenilo. Naprotiv, tko se u
petak eljao, navodno je poveavao
broj gamadi u kui. S polja se gamad
mogla protjerati spaljivanjem stare
odjee i posipanjem tog pepela kroz

etiri karte za gatanje s prizorima iz domaega

ivota (1). Karte za gatanje iz 18. st. (2).

sito po polju. Isto se djelovanje pripi

sivalo pepelu lipe. > Pogovor str.214.
GATANJE IZ KARATA navodno
je omoguavalo da se unaprijed sa
znaju budui dogaaji i sudbine kao i
da se objasne zbivanja iz prolosti.
Meutim, uvjeti za gatanje - tumae
nje razliitih karata i sistema njihova
slaganja - preopirni su a da bi ih se
ovdje moglo opisati.

1
Gnostika gema od poludragulja heliotropa, s
bogom Abraxasom. Zbirka Gorlaeusova. Iz Makarijeva djela Abraxas seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. II.

4
Gema s bogom Abraxasom od jaspisa i s mistikim
slovima I A W. Iz Gorlaeusove zbirke Cabinet de
pierres gravees, Pariz, 1778.

2
Drugi tip geme, sa sedam zvijezda.
3
Gnostika gema. Tip geme s bogom Abraxasom i
s mistikim slovima I A W. Iz Gorieva djela
Thesaurus Gemmarum Antiquarum, Firenca,
1750, sv. I, sl. CLXXXIX.

5
Gema od jaspisa s ugraviranim simbolom zmije
Agatodemona. Tip amuleta kakvim se, po Galenu,
sluio egipatski kralj Nechepsus (Neko, 610-594.
pr. n. e.). Original je neko vrijeme bio u zbirci
Johanna Schinkela. Iz Makarijeva djela Abraxas
seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. XVII.

GATANJE IZ RUKE ili hiromantija

smatra da se, uglavnom iz linija dla
nova, moe prema razliitim siste
mima razabrati karakter i sudbina o
vjeka. Pojedini hiromanti postiu u
individualnim seansama znaajne re
zultate. Gatanje iz ruke to ga vre
laici, znatno je nesigurnije i rukovodi
se paualnim uputama kao npr.:

3 Linija srca znai osjeajnost i kreativnost.

Ako nije razgranata, nasluuje se emocionalna
hladnoa i egoizam;
4 Linija glave navodno obavjetava o inteligen
ciji, vladanju osjeajima, te pokazuje otpornost
prema udarcima sudbine;
5 Linija koja se uspinje, ukazuje na energine
i odrjeite ljude, koji su svjesni svog cilja;
6 Saturnova linija navodno postoji samo kod
nesigurnih ljudi kojima je potreban oslonac i
kojima je u ivotu vrlo teko;

1 ivotna linija navodno pokazuje ivotnu

snagu i otpornost; to je zaokrueniji polukrug
oko izraenog venerinog brijega A, to je ovjek
navodno vitalniji i otporniji i izrazito strastven.
Sto je ta linija ravnija, ovjek je oprezniji,
nepovjerljiviji i manje vitalan;
2 Venerin prsten navodno pokazuje da se radi
o otvorenim znatieljnim ljudima;

7 Sunana linija oznaava umjetniki talent i

navodno je dulja to je taj talent jai i to ga se
aktivnije i uspjenije koristi. Ako ta linija
nedostaje, moe se pod odreenim okolno
stima naslutiti kratak ivot.
A - Venerino brdo B - Mjeseevo brdo C Marsovo brdo > Nadlanica, > Prst, > Nokti
ruke.

GATATI ili VRAATI moe, prema

vjerovanju, onaj tko pojede srce krti
ce. Za ustanovljavanje buduih doga
aja i sudbina kao predznak su sluili
najrazliitiji dogaaji i sudbine, na
primjer zvijezde, ponaanje ptica i
drugih ivotinja i snovi. Najvei dio
praznovjernih sentenca ima cilj da
unaprijed razabere > budunost, da
bi se ovjek mogao na nju pripremiti.
> Proroanstvo, > Pogovor str. 214.

plovci su jednog gavrana smatrali vje

snikom sree, dva gavrana vjesnicima
oluje, dok su tri gavrana nagovjeta
vala smrt. Nasuprot tome, naeno
gavranovo pero uvijek se smatralo
sretnim znakom. Tko je jeo meso
gavrana, postajao bi navodno lukav i
kradljiv. Gavranov mozak upotreblja
vao se kao lijek za smrznuta stopala i
protiv glavobolje, a gavranova krv
smatrala se dobrom za hemoroide,
dok se u gavrana preporuala protiv
slabog sluha. Djeci se protiv kalja
oko vrata vjeala gavranova noga.
GEMA - rezani dragi kamen upo
trebljavao se, izmeu ostalog, da bi se
zatitilo od loih posljedica pada.
GLAD predstoji navodno onda kad
se na nebu ugleda komet. Razdoblja
gladi nagovjetavalo je i ponaanje >
mieva i > ptica. > Poskupljenje.

Jato gavranova donosi nesreu. Na slici: Gavrano

vi.

GAVRANOVI su vaili kao vjesnici

nesree /> Pogovor str. 214/, ak i
kao utjelovljenje vraga. Nesrea pr
venstveno dolazi kad se ugleda vie
gavranova odjednom. Kretanje ga
vranova donosi, kako se vjerovalo,
svau, a isto znae i gavranovi iznad
kue. Ako su gavranovi sjedili na
krovu, ljudi su se bojali da e netko u
kui ozbiljno oboljeti. Kad bi poje
dini gavran preletio preko kue, rau
nalo se sa smru enskog lana obite
lji, a ako su bila dva - sa smru
mukarca. Da bi se odvratila opasnost
koju donose gavranovi, trebalo je tri
puta pljunuti na pod.
Prokleti se, prema vjerovanju, pre
tvaraju u gavranove. Meutim, more

GLADIOLE Njihove su lukovice

onoga tko bi ih nosio uza se, smatralo
se, titile od ranjavanja u borbi.
GLAVOBOLJA
Glavobolju
na
vodno nema onaj tko na Badnjak jede
okruglice. Nasuprot tome, glava boli
onoga tko u srijedu obue novi dio
odjee ili spava u sjeni ljenjakova
drveta. Ako se ujutro natate pojede
sirovi kiseli kupus, glavobolja na
vodno prestaje. Isto se tako vjerovalo
da kod glavobolje pomae trljanje
gavranovim mozgom ili ako se popije
gutljaj vode iz krovnog lijeba. Kao
najsigurnije sredstvo protiv glavobo
lje isticalo se pijenje vode iz ae od
serpentina. Da bi se oslobodilo glavo
bolje, trebalo je na glavi ili pod kapom
drati bijelu lukovicu. I konano,
smatralo se da su provjereno sredstvo

protiv glavobolje zubi mrtvaca koje

treba nositi u depu. Ali njih se nipo
to nije smjelo dodirnuti golim ruka
ma. Ljekovita mo protiv glavobolje
pripisivala se i pepelu od vune koja
raste izmeu ovneih rogova.
GLISTE Vjerovalo se da se ti ovje
kovi paraziti mogu unititi ako se
uzima stueno staklo. Pomo se oe
kivala i od miksture prireene s >
medenjacima. > Crvi.
GLOG Ako je glog neke godine imao
mnogo plodova, oekivala se vrlo
hladna zima. > Porod.
GLUHOA Smatralo se da se protiv
gluhoe uspjeno primjenjuje apljina
mast. Ako guter kad ga se ulovi
ispusti neki glas, onaj tko ga ulovi
navodno e ogluiti.
GLUPA navodno postaju djeca kad
im se odjea krpa na tijelu ili kad im
se ve u prvoj godini ivota ree kosa
ili nokti. I za roene u srijedu sma
tralo se da e biti glupi. Tko bi jeo
mnogo krumpira ili maka, takoer,
prema vjerovanju, postaje glup, a ljudi
s velikim ustima ili velikim uima
vaili su kao budale. > Inteligencija,
> Pamenje.
GLJIVE Ako se po mjestu gdje rastu
gljive udari klekovim prutom ili jed
nogodinjim prutom ljenjaka, oeki
valo se da e tamo narasti mnotvo
gljiva. S druge se strane obilje gljiva
tumailo kao predznak poskupljenja.
Kod traenja gljiva trebalo je (slino
kao i kod traenja raznih bobica) tri
prve naene gljive poloiti u uplje
drvo, pa e se onda - tako se vjerovalo
- nai mnogo gljiva.

GNOJENJE se navodno moglo us

pjeno lijeiti karneolom u prahu.
Kao preventivno sredstvo protiv gno
jenja uiju nosile su se zlatne nauni
ce. > ivenje, > Trnje.
GNOJIVO navodno samo onda po
boljava tlo ako se iznese na polje za
vrijeme dok se mjesec smanjuje. Kad
bi se u proljee vidjele prve laste,
sunane se pjege navodno mogu od
straniti gnojivom.
GNOJNA BUBULJICA > Osip.
GNOJNI PRITEVI > irevi.
GOL U nizu uputa zahtijevala se
golotinja da bi se postiglo odreeno
djelovanje. Tako se vjerovalo da se
ovjek moe domoi ljepote, ako se
gol valja u rosi, a uloga e se navodno
osloboditi onaj tko u novogodinjoj
noi ode gol na groblje i skine maho
vinu s drvenih krieva. Gamad nee
napadati onoga tko se na Valpurgino
/l. 05./ gol provalja u rosi. Ogoljavanjem zadnjice navodno se moe
obraniti od svake tete /> Stranjica/.
U staro doba u tu su se svrhu ogoljavali spolni organi ili su se prikazivali
na amuletima. > Pogovor str. 214.
GOLUBOVI nose sreu domu />
Pogovor str. 214/ i privlae na sebe
bolesti - tako se vjerovalo u narodu.
Ako se kupaju u vodi ili sjede na kro
vu u nizu jedan iza drugoga, smatra se
da e biti kie. Vjerovalo se da se golubinjom krvi mogu odstraniti suna
ne pjege, kao i da se mogu skinuti ra
zne zle ari. Ali jastuci punjeni perjem
goluba ne daju miran san ni mirnu
smrt. Pomou srca grlice moe se
navodno pridobiti naklonost voljene

Egipatski amulet

Egipatski amulet

Falusni amulet
( bronca )

Crux ansata
( bronca )

Ljubavni amulet s Lezba

Falusna bikovska glava

Magini ljubavni amulet

Caterine Medici

Astroloki amulet
Caterine Medici

Falusni amulet (bronca)

Falusni amulet
( kasni Rim )

Romski amulet

Roendanski amulet

Amuleti s prikazom spolnih organa od najstarijih su vremena titili od nesree.

GORSKI KRISTALI navodno imaju

svojstvo da ljude koji ih nose ouvaju
od vjetijih arolija i uroka, a ako ih
se nosi na koi, spreavaju, kako se
vjeruje, vrtoglavicu. Gorski kristali u
prahu navodno pomau protiv dizenterije i kile. > Kristal.

Golubovi: donose sreu domu gdje se gnijezde.

osobe. Kod > vjenanja su golubovi

imali razliito znaenje, ve prema
vremenu kad bi se pojavili. > Lov.
GORICA Mnogi su smatrali da ih
se ne moe raniti ako oko vrata budu
nosili korijen gorice. Gorica je na
vodno titila od ugriza psa, ako se
iskopa izmeu Velike gospe i Marijina
roenja /od 15.
08.
do 8. 09./.
GORDOST Na gordost navodno
ukazuju duge obrve, a sardoniks po
mae onome tko ga nosi da prevlada
vlastitu gordost. > Oholost, > Po
nos.
GORENIK Tko pomirie tu biljku,
dobit e navodno sunane pjege, a
kad je otrgne, izbit e oluja.
GORSKA RUA ili RODODENDRON, kao i mnoge druge biljke sa
crvenim cvatom, navodno privlae
munje. Meutim, u Sjevernom Tirolu
se smatra da gorska rua odbija mu
nju. Drvo gorske rue nije se smjelo
upotrebljavati za loenje vatre jer e
inae, prema vjerovanju, sve u kui
izgorjeti.

Ogrlica s privjeskom od gorskoga kristala ili prozirca, dijamanata i zlata.

GORUIINA
kapi.

ZRNA > Napad

GOSTE najavljuje pas koji se sklie

na repu. Ako se gost kod ulaska
spotakne desnom nogom, smatra da
je dobrodoao, a ako se spotakne
lijevom nogom, bolje je da se vrati
odakle je doao. Gost mora sjesti ak
i ako ostaje vrlo kratko jer inae

odnosi mir. To prije svega vai za

posjete rodiljama i novoroenadi.
Mjesto s desne strane domaina je
od davnine poasno mjesto za gosta.
Gostu uvijek treba ponuditi neto za
jelo ili pie, a ako nita ne uzme,
zaboljet e ga zubi ili e se pogorati
vrijeme. Dunost je domaice da raspremi stol prije no to gosti napuste
kuu jer ih inae oekuje nesrea. Na
rastanku domain mora na vratima
okruiti gosta, ne dodirujui ga pri
tom, da gost ne bi odnio sreu iz
kue. Ako se posjetilac pri odlasku
esto osvre, vjeruje se da e uskoro
umrijeti. > Posjet.
GOVOR U mnogim se krajevima
maloj djeci davalo da popiju olujnu
kinicu, u oekivanju da e tada lako
i brzo nauiti govoriti. U drugim se
pak krajevima, s istom eljom, davalo
djeci da piju iz zvona. Vjerovalo se da
se moe izgubiti dar govora ako se
pojede meso ivotinje koju je razde
rao vuk /> Pogovor str. 214/. Ako je
netko izgubio mo govora zbog mo
dane kapi, tome se navodno moglo
doskoiti uzimajui dva dana zaredom po tri kapi krvi iz uha magarice,
pomijeane s aom jagodina soka.
Jezik ivotinja navodno e razumjeti
onaj tko bude jeo zmijsko meso i pio
zmijsku krv. > Badnjak.
GRABLJE koje se nakon posla ne
razmiljajui bace tako da ostanu le
ati sa iljcima prema gore, mogu
prouzrokovati plodnu kiu, a po jed
nom drugom vjerovanju izazivaju
svau.
GRAH Tko tokom Dvanaest noi
( od 25. 12. do 6. 01. ) jede
grah ili ostale mahunarke, dobit e na

vodno ireve. Prema jednom drugom

vjerovanju pretvorit e se u magarca
onaj tko na boinje vee ne jede
grah. Trljanjem grahom ili njegovim
liem pokuavalo se lijeiti bradavice
i kurje oi, s tim da je grah i lie
poslije toga trebalo pokopati pod iz
ljev krovnog lijeba. Snovi o grahu
nagovjetavali su nevolju i svau.
GRAMZIVOST Djetetu se prema
narodnom vjerovanju nije smjelo prije
krtenja pokazati novac, jer e inae
postati gramzivo. > krtost.
GRANAT Tom se dragom kamenu
dugo vremena pripisivao utjecaj na
unutranje bolesti, a prvenstveno se
smatralo da jaa srce i ukida djelova
nje otrova. Amulet od granata sluio
je ohrabrivanju, trebalo je da osobu
koja ga nosi razveseljava i da joj
pomae u svladavanju tuge. Ponekad
se vjerovalo da granat upozorava svog
vlasnika na prijeteu nesreu ukoliko
izgubi svoj sjaj. Taj je kamen navodno
pomagao i u sudskim procesima, na
putovanjima titio od lopova i pribav
ljao osobi koja ga nosi simpatije dru
gih ljudi. Openito je taj kamen bio
garancija koja je osiguravala ispunje
nje svih elja. Roeni u sijenju nadali
su se da im granat osigurava vjernost
ljubavnog partnera i odanost ostalih
prijatelja.
GRAAK je prema narodnom vjero
vanju mogao odbiti bolesti ako se za
Novu godinu pojede jelo od graka.
Prema jednom drugom vjerovanju,
ne moe se dobiti vruica ako se na
Novu godinu jede juha od graka,
dok se u suprotnom sluaju mogu
oekivati ozbiljne bolesti. Prigodom

vjenanja obasipalo se mladu zrnima

graka kao simbolom plodnosti. >
Kia.
GRBA Tko rukom prijee preko
grbe, imat e navodno sree. Ako se
netko htio rijeiti grbe, trebalo je da
je namae mau od crnih pueva i
trpuca, koji je morao rasti na nekom
raskru preko kojeg je prolazila
svadbena povorka. Openito se sma
tralo da se grbavci razumiju u aranje.
GRBAVO > Grba, > Pogovor str.
214.
GREVI Kao zatita od greva pre
poruivale su se prene i smrvljene
klekinje koje je trebalo nositi uza se u
vreici. U istu se svrhu savjetovalo
uzimanje ostruganog, naslijeenog
srebra ili praina od mrtvakih kosti
ju, koju je trebalo jesti dok se mjesec
smanjuje. Vjerovalo se da se djecu
moe zatititi ako im se oko vrata
objesi korijen ika /> Kozorog/.
Inae bi se iak stavljao i pod
krevet. Pomo se oekivala i od kori
jena ute perunike, izvuenog iz zem
lje jedne srijede prije izlaza sunca u
znaku saturna, a jedne nedjelje pri
izlazu sunca uio bi se u crveni bar
un, pomijean s istom koliinom bi
jelog ahata. Tu bi vreicu bolesnik
objesio oko vrata. Vjerovalo se tako
er da se otpornost protiv greva,
osobito u nogama i rukama, moe
postii ako se sa sobom nosi komad
> sumpora. Preventivno se protiv
gra u listu stavljala u krevet metla od
brezina prua. Grevi bi navodno
prestajali i ako se oko dotinog dijela
tijela ovije mrtvaka koulja.
GRIJEH Vjerovalo se da > kalcedon
svog vlasnika moe sauvati od grije
ha. Razderani list > trpuca navodno

pokazuje broj poinjenih grijeha. Na

mnogim se mjestima vjerovalo da je
mogue osloboenje od grijeha po
mou sredstava za povraanje i ie
nje. Vuni se pripisivala sposobnost
da, slino kao i prljavtina i praina,
sve upija. Broj > jedanaest smatrao
se simbolom grijeha jer prekorauje
/kri/ deset zapovijedi bojih.
GRIMASE Tko za vrijeme otkucavanja sata ili kod plime pravi grimase,
lice e mu zauvijek ostati iskrivljeno.
GRIPA Od gripe su se ljudi pokua
vali zatititi nosei uza se sasueni
komadi korijena bedrinca. > Zara
zne bolesti, > Komet.
GRUDI Ako su grudi djevojke bile
prevelike, savjetovalo joj se da lijevim
veprovim mudom prijee preko desne
dojke i obratno. Na taj e nain grudi
navodno dobiti normalnu veliinu.
> Rodilja.
GUA Stvaranje gue navodno se
spreava pepelom spaljene lasice. A
tko dugo gleda u mjesec, dobija,
prema narodnom vjerovanju, guu.
Mnogo je sredstava pomou kojih su
se ljudi pokuavali rijeiti gue: napit
kom od rotkvina soka, mau od
nagorjelog konjskog kopita i ulja,
trljanjem slinom svake veeri, uzima
njem pepela spaljenog mrtvakog
odra, kao i pomou korijena perunike
koju je iz zemlje trebalo izvui lije
vom rukom, spominjui pritom
onoga komu treba da poslui. Isto se
tako smatralo da moe pomoi crna
barunasta vrpca koju najprije treba
staviti oko vrata lea, a onda zavezati
oko vlastitog vrata. > Ari, > Petoprstac.

GUTER Toj je ivotinji narodno

vjerovanje pripisivalo mnogo negativ
nih osobina: da ljude namamljuje u
movare, da dodirivanje gutera iza
ziva osip, a kosa koja doe u dodir s
guterom ispada. Ako se guter, dok
ga hvataju, oglasi, smatra se da e
onaj tko ga je ulovio ogluiti. Ako se
guter popne na voku, voe navodno
nee biti jestivo, a osim toga guter
moe otrovati vodu. > Dadevnjak.
GRLOBOLJA se prema narodnom
vjerovanju moe sprijeiti ako se na
Cvjetnu nedjelju pojedu vrbine maci
e. Ako je boljelo grlo, nadali su se
brzom poboljanju ako se natate pri
jee preko vrata prstom umoenim u
pljuvaku. Isto tako, protiv grlobolje
se preporuivalo vezivanje oko vrata
lijeve ili naopako okrenute arape
koju se nosilo preko dana, kao i
vezivanje vrpce od crne svile oko
vrata. > ipak koji bi se pojeo u
odreene dane takoer se smatrao
ljekovitim. Jo se vjerovalo da se grlobolja moe izlijeiti ako se popije
voda u kojoj je leao beril. Sredstvom
protiv grlobolje smatralo se i mokre
nje u vodu tako da se stane rairenih
nogu preko potoka, licem okrenutim
prema izvoru.
GROB Ako je na grobu rastao striak, vjerovalo se da je umrli proklet;
ako je iz groba rastao babljak, govo
rilo se da se mrvac mui u istilitu.
> Ustali iz groba i > vampiri bili su
ukleti i nisu mogli nai mira u grobu.
Vjerovalo se da se njihovo vraanje
na ovaj svijet moe sprijeiti slikom
vuka na nadgrobnom kamenu. Isto se
pretpostavljalo i za samoubice i krivokletnike. Kod raznih tegoba, osobito

kod osipa i grudnih bolesti, puka je

medicina preporuavala stavljanje
zemlje s groba.
GROBAR Vjerovalo se da je lo
znak za godinu koja dolazi ako se na
Novu godinu sretne grobara.
GROBLJE Ako se uza se nosila zem
lja s groblja, smatralo se da to titi od
gamadi i vojne slube. enja za do
mom mogla se navodno ublaiti kad
bi se s kavom popilo malo zemlje s
groblja u rodnom mjestu. Meutim,
nipoto se nije smjelo oko podne
raditi na groblju i uope je bilo najbo
lje da mu se u to doba ne prilazi, jer
tada groblje obilaze sablasti. Prialo
se da e umrijeti onaj tko ode na
groblje poslije ponoi. Puka je medi
cina, naprotiv, savjetovala da se na
Badnjak izmeu ponoi i jedan sat
uzme zemlja s groblja i stavi na plu
nog bolesnika.
GROZNIAVKA je, prema narod
nom vjerovanju, trebala osigurati
trajno blagostanje, ako se ubere na
Ivanje /24. 06./ dok zvone pod
nevna zvona i zatim stavi u novarku.
Takoer se smatralo da ta biljka iz
vanredno lijei rane.
GRUDOBOLJA se navodno mogla
lijeiti ako se na prsa stavi neto
zemlje sa svjeeg groba koju je trebalo
uzeti u pono. > Plune bolesti.
GUBA se navodno mogla izlijeiti
ljudskom krvlju. Osobito se uspje
nom smatrala kupelj u krvi nedune
djece i djevica. Ali i kupka u konjskoj
krvi mogla je imati povoljno djelova
nje na tu bolest.

GUSJENICE i ostalu gamad na po

ljima pokuavalo se unitavati spalji
vanjem stare odjee i prosijavanjem
pepela koji se onda sipao po polju.
Voke su se uvale od gusjenica tako
da ih se pomelo na Veliku subotu za
vrijeme zvonjave crkvenih zvona.
GUSKE navodno nagovjetaju vatru
ako lete visoko. Tko u proljee naj
prije ugleda mlade guske, bit e,
prema miljenju naih predaka, cijele
godine bolestan, a znalci su tvrdili da
se spolne bolesti mogu izlijeiti to
plim izmetom guske. Okrivljenik na
vodno mora priznati istinu ako mu se
u snu pod jastuk gurne guskin jezik.
Guske su vaile i kao glasnici vreme

na: kad bi se kupale, oekivala se

kia, a kad bi jedna od njih, dok je
kiilo, pogledala prema nebu, sma
tralo se da e zasjati sunce.
GUJA JAJA Vladalo je uvjerenje
da se kila moe izlijeiti ako se u
pono ili na Veliki petak pojede gu
je jaje. Od zmijskog se ujeda moglo
obraniti ako se prije izlaza sunca po
pije sirovo guje jaje - a to je isto
trebalo uiniti na Veliki etvrtak ako
se eljelo rijeiti krstobolje.
GUJA MAST je prema starom
vjerovanju djelovala kao seksualni sti
mulans. Primjenjivala se i protiv koli
ka, bolesti mjehura, za lijeenje rana
kao i kod ispadanja kose i vrtoglavice.

H I R O M A N T I J A - ^ Gatanje iz ruke.

HARINGA Smatralo se da kosti ha

ringe iste crijeva i odnose sa sobom
bolesti. Kod impotencije navodno se
mogla postii spolna mo ako se po
jede zrani mjehur haringe. > Riba.
HEMATOMI Protiv njih se
vrata nosilo amulete od tirkiza.

oko

HEMOROIDA se ovjek navodno

mogao rijeiti tako da ih prije izlaza
sunca opere rosom. Takoer se vjero
valo da ih se moe odstraniti krvlju
gavrana. I noenje uza se jednog ili
vie divljih kestena smatralo se do
brim sredstvom protiv hemoroida.
HIJACINT Taj se dragi kamen pro
slavio po tome to je onom tko bi ga
nosio navodno davao snagu, a tjerao
od njega tugu i strah. Svojim je vlasni
cima, prema narodnom vjerovanju,
pruao zatitu prigodom putovanja u
strane zemlje. Kad se nosio kao amu
let, hijacint je titio od ugriza zmije i
kuge. Taj je kamen navodno pribav
ljao svojim vlasnicima simpatiju i
sklonost drugih ljudi i osiguravao im
milost boju. Samljeven i popijen kao
tinktura upotrebljavao se za jaanje
srca, glave i mozga kao i za zatitu od
kuge i ostalih bolesti - ak se smatralo
da svojom snagom razgrauje stanice
raka. Ve se u staro doba hijacint
upotrebljavao za postizanje pobaaja.
U mnogim krajevima hijacint se sma
tra kamenom koji zatiuje ljude ro
ene u sijenju, ali ponegdje i u velja
i. Kao podvrsta cirkona smatra se
zatitnim kamenom i za roene u
prosincu.

HISTERIJA se s m a t r a l a ^ opsjednutou iji se demon protjerivao opalje

nim perjem jarebice, prismuenom
kosom ili drugim sredstvima koja
zaudaraju.
H L A D N O A Ako domai pauk
prede svoju mreu u blizini pei,
vjeruje se da predstoji zima i mraz. I
krik une nagovjetava hladnou i
snijeg i uope loe vrijeme. > Mraz,
Zima.
HMELJ Salatom od klica hmelja ene
su pokuavale izlijeiti neplodnost.
> Rast kose.
H O D A N J E Ljudi koji su dugo pjeaili kao zatitu od u m o r a stavljali bi u
cipele bogorodiinu travu ubranu
prije izlaza sunca. Isto su tako stavljali
i enjak u dep, nadajui se da e
moi lake hodati. Za zatitu od vu
ka /trljanjem nadraenih unutranjih
strana bedara/ nosilo se za vrijeme
pjeaenja uza se orahovo lie ili
bazgu na eiru.
H O M U N K U L U S > Pogovor str. 214.

Jo se u doba antike vjerovalo da se slitinom

(legurom) odreenih kovina moe stvoriti umjetni
ovjek, homunculus. Na slici: Merkur u filozof
skom jajetu (alkemijska posuda). Sunane ga
zrake griju kao homunculusa da prije sazri. (Mu
s liber, 1702)

HOROSKOP Astrolozi laici vjeruju

da prema poloaju zvijezda u odre
eno doba godine /> Astrologija/
mogu prorei karakter i sudbinu ljudi
roenih odreenih tjedana. Slijedei
su navodi izvaeni iz raznih horo
skopa kao primjeri:
22.12. - 20.1. Jarac: Smatra ih se vrlo
ambicioznim i ustrajnim u planskom
provoenju dalekih i viih ciljeva.
Djeluju mirno i promiljeno, te esto
imaju politike interese. Za druge se
ljude teko zagrijavaju, suzdrani su,
a esto zatvoreni i sumnjiavi. Sude
otro i neuviavno, ne oprataju i ne
zaboravljaju lako. Vana im je unu
tranja i vanjska istoa. Misle uglav
nom s materijalnog stanovita i uvijek
su krajnje egoistini, sa smislom za
poloaj i mo. Mogu biti duhoviti i
prijemljivi za filozofiju. esto trae
samou i vole ivotinje.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Bik i Djevica, nisu dobri Vaga i
Ovan.
21.1. - 18.2. Vodenjak: Smatra se da
su nadareni za svaku umjetnost, idea
listi i spremni da pomognu, ali ipak
provode vlastita uvjerenja s apsolut
nom konzekvencom. To su esto ud
ni, neobini, pa ak i ekscentrini
ljudi koji samovoljno inzistiraju na
svom linom ukusu i idu svojim indi
vidualnim putem. esto su ispunjeni
revolucionarnom tenjom za nezavi
snou i socijalnim nainom miljenja.
Kae se da su ovjekoljubivi i vjerni
prijatelji.
Odnosi izmeu mukarca i ene: do
bri Vaga i Blizanci, nisu dobri kor
pion i Bik.
19.2. - 20.3. Ribe: radi se esto o
sanjarima i misaonim ljudima koji se

osjeaju duboko osamljeni. Nadareni

su za umjetnost i muziku. Vrlo osje
ajni, esto sputani i naizgled nespo
sobni da provedu svoju volju, oni
ipak esto umiju ostvariti svoje elje.
Ti se ljudi smatraju vrlo sugestibilnima, miroljubivima i spremnima da
prue pomo, ali meu njima ima i
energinih i egocentrinih linosti.
Smisao za ljepotu i harmoniju slui
im kao naknada za mnoga razoara
nja.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Rak i korpion, nisu dobri
Strijelac i Blizanci.
21.3. - 20.4. Ovan: Karakterizira ih
volja za djelovanjem i njegovim ostva
renjem. Vae kao jako egocentrini,
ponosni i vjerni. Zapreke ih tjeraju na
dvostruke napore. esto jednostavni,
grubi ljudi koji, meutim, vole i pri
hvaaju ivot, a mogu navodno biti i
vrlo razdraljivi i naprasiti. Kae se
da ne podnose ni prisilu ni tutorstvo,
a pogotovo ne proturjeenje. Ali, pri
pisuje im se talent za organizaciju, a
smatra se da su velikoduni pa ak i
vitekog ponaanja. Meutim, ne
mogu lako zaboraviti nepravdu. Ti se
ljudi navodno esto prenagljuju, to
nerijetko dovodi do svaa s drugim
ljudima.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Lav i Strijelac, nisu dobri Jarac
i Rak.
21.4. - 20.5. Bik: Ti ljudi vae kao
praktiari, realisti, strpljivi i ustrajni
u poslu. Kae se da su dobri prijatelji,
ali kritini, ele da su uvijek u pravu,
te nisu spremni na kompromise;
imaju razvijen smisao za novac i
druga dobra. Navodno kod njih pre
vladava jaka ulnost. Dodue, savjesni

su i temeljiti, ali esto i nepovjerljivi,

ljubomorni i egocentrini. Sve to se
ne uklapa u njihov vlastiti nain mi
ljenja odluno odbijaju, pa su im

Zodijak.

zato sudovi vrlo subjektivni. esto

imaju jaki umjetniki interes koji vodi
i do aktivnog bavljenja nekom umjet
nou, osobito muzikom.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Djevica i Jarac, nisu dobri Lav
i Vodenjak.

21.5. - 21.6. Blizanci: Za njih se

smatra da su mnogostrano intelek
tualno nadareni, pri emu vae kao
ljudi bez predrasuda i uvijek otvoreni
za novine. Osim toga smatra se da
lako stvaraju kontakte, ali i da se na
njih moe lako utjecati, te da se bave
istovremeno mnogim stvarima. Kae
se da su inteligentni i uljudni, ali ne
uvijek pouzdani i ovisni o raspoloe
njima. Navodno kod njih intelekt e
sto potiskuje emocionalne vrijednosti.
Dobri promatrai, duhoviti i kritini,
esto su umjetniki ili znanstveno na
dareni.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Vaga i Vodenjak, nisu dobri
Ribe i Djevica.
22.6. - 22.7. Rak: Njihovo je djelova
nje navodno ovisno o osjeajima, ali,
s druge strane, ti ljudi vae i kao
ambiciozni i ustrajni u postizavanju
svog cilja. Budui da se lako oduev
ljavaju, za njih se smatra da vole
promjene, iako su jako vezani za kuu
i dom. Idealisti, suzdrljivi, lako
uvredljivi ali i spremni da se brzo
pomire. Osjeaj prema svom Ja je
izraen, ali ne prevladava. Vani su
ljubav i njenost.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Ribe i korpion, nisu dobri
Vaga i Ovan.
23.7. - 23.8. Lav: Kod njih prevla
dava volja za djelovanjem i autorite
tom koji eli upravljati i organizirati.
Pritom su samouvjereni, ponosni,
odvani i velikoduni, ponekad ak i
rasipni. Navodno rado slue velikim
idejama, a pritom se ne ustruavaju
primijeniti sredstva prisile, mogu biti
estoki i naprasiti. Osjeaji su stra

stveni. Kae se da ti ljudi imaju sklo

nost prema dobronamjernosti, sportu
i odreenoj gospodskoj udobnosti.
Potreba da gospodare drugima esto
ih ini strogima i nepopustljivima, ali
se ipak smatra da su u postizavanju
viih ciljeva spremni i za vlastite rtve.
Smisao za umjetnost.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Ovan i Strijelac, nisu dobri
koripion i Bik.
24.8. - 23.9. Djevica: Navodno su
realistini ljudi, uvijek spremni da
ue i svestrano zainteresirani, pritom
trijezni, esto prestrogih sudova.
Zbog svoje tolerancije esto se podre
uju tamo gdje bi, po svojoj nadare
nosti, mogli imati vodei poloaj. e
sto na okolinu djeluju prebriljivo,
pedantno i skeptino, ali zbog svog
praktinog razuma nikada ne gube
tlo pod nogama. Uvijek su spremni
na pomo. Usprkos tome pod tim
znakom nailazi se i na emocionalno
hladne ljude.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Bik i Jarac, nisu dobri Blizanci
i Strijelac.
24.9. - 23.10. Vaga: Tim se ljudima
pripisuje elja za apsolutnim redom,
kako unutranjim tako i onim koji se
odnosi na njihovu okolinu, a pritom
tenja za zajednitvom i elja za su
radnjom. Ljubazni su, elokventni i
spremni da pomognu. Mogu se na
vodno lako za neto odueviti, ali isto
tako brzo i promijeniti predmet svog
oduevljenja. esto tee za ulogom u
javnosti. Veinom su umjetniki na
dareni i aktivno se bave umjetnou.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Blizanci i Vodenjak, nisu dobri
Jarac i Rak.

Utjecaj zodijaka na dijelove ljudskoga tijela.

Znakovi zodijaka.

angairani, lako se raspruju na sve

strane i esto su neodluni. Pripisuje
im se razvijen smisao za nezavisnost,
velikodunost, drutvenost, ljuba
znost i iskrenost. Kae se da vole
gospodski ivot, luksuz, i da tee za
tim da budu utjecajni. Ipak se dri da
suosjeaju s drugim ljudima, te da
svojim ivahnim temperamentom e
sto podlijeu pretjerivanjima. Posje
duju ljubav prema ivotinjama i elju
za putovanjima.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Lav i Ovan, nisu dobri Ribe i
Djevica.
HOSTIJE > Pogovor str. 214.
HRAMANJE Ako se ujutro najprije
vidjelo ovjeka koji hramlje, smatralo
se da je to lo znak za cijeli dan. >
Poetak.

Utjecaj zodijaka i odgovarajueg dragoga kamenja

na ljudsko tijelo.

24.10. -22.11. korpion: Vrlo samo

svjesni ljudi s velikom tenjom za
novim spoznajama i voljom da stvore
neto novo. Pritom su vrlo osjeajni i
strastveni do bezobzirnosti. Povrije
eni ponos navodno moe provocirati
osvetoljubivost, okrutnost i zlobu.
Slabo su prilagodljivi i ele da vladaju
drugim ljudima. Ipak, misli se da
vanjska strogost prikriva blagu, osjet
ljivu i lako ranjivu duu.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Rak i Ribe, nisu dobri Lav i
Vodenjak.
23.11. - 21.12. Strijelac: Ljudi koji se
navodno lako oduevljavaju, pa su
stoga uvijek aktivni i mnogostruko

Hrastovo je drvo, zbog velianstvenog izgleda,

oduvijek pobuivalo strahopotovanje i smatralo
se numinoznim. Na slici br. 1: Hrast, stablo,
cvijet, list i ir.

HRAST Vjerovalo se da u svibnju,

izmeu Velike i Male gospe, treba
sakupljati hrastovo lie koje navodno

prua zatitu od svih nevolja - tako

imela s hrasta spreava epilepsiju, a
svjee hrastovo lie oslobaa od ari.
Stavljanjem hrastovog lista u eir,
nastojalo se sprijeiti uljeve nastale
hodanjem. > Pela.
HREN Vjerovalo se da protiv zubo
bolje pomae ako se ostrugani hren
stavi u bijelu krupicu i na zatiljak.
Smatralo se da se pomou hrena moe
izlijeiti i > probadanja.
HRIPAVAC koji se esto naziva i
plavi kaalj lijei se, prema narod
nom vjerovanju, udisanjem pare kod
kuhanja plavog krumpira ili pak noe
njem ukradene plave vrpce.
HRIZOPRAZ Smatralo se da taj ka
men jaa srce onoga tko ga nosi uza
se, te da mu pomae u prevladavanju
eventualne krtosti i daje mu postoja
nost. U staro se doba vjerovalo da
hrizopraz lijei astmu ako ga se nosi
uz runi zglob. To je kamen koji
navodno titi ljude roene u veljai,
ali ponekad i one roene u svibnju.

HRKANJE se navodno moglo sprije

iti time da se pod jastuk ovjeka koji
hre stavi struak kopra.
HRUT Vjerovalo se da donosi sre
u, ako se prvom hrutu kojeg se u
proljee ugleda i ulovi, odgrize glava.
Hrutevi preni na maslacu i nama
zani na kruh navodno su pomagali
protiv svih bolesti. Isto se tako mislilo
da se moe sniziti tjelesna tempera
tura ako se pojede hruta. Hrutevima
smrvljenim u prah pripisivala se ljeko
vita mo protiv epilepsije. Ulje prire
eno od hruteva smatrano je sred
stvom za jaanje ivaca, a ako ga se
upotrijebi za masau, navodno lijei
reumu.
HUNJAVICA se navodno moe
protjerati ako se tri puta utei pomirie arapu koju se nosilo na lijevoj
nozi. Takoer se preporuivalo da se
popije aa vode kroz viljuku s tri
zupca. > Katar.

I
IGLA U mnogim se krajevima vjero
valo da naena igla donosi nesreu,
pogotovo ako njezin vrh pokazuje
prema nalazniku; drugdje se opet mi
slilo da naena igla donosi sreu,
naroito ako je uica okrenuta prema
nalazniku. Tko podigne naenu iglu,
dobit e, navodno, probode. Kad bi
se usput nala igla s crnim koncem,
oekivao se ak smrtni sluaj. Kao i
kod darivanja svih otrih predmeta, i
kod darivanja igala, prema narodnom
vjerovanju, prijeti velika opasnost. Da
bi se ta opasnost odvratila, preporuavalo se predavanje takvog poklona sa
smijehom, kao i predavanje igala s
uicom prema naprijed; isto se tako
vanim smatra da se za takav dar ne
zahvaljuje. I mala krvava ranica koju
davalac ili primalac poklona napravi
iglom na prstu, moe, prema vjerova
nju, sauvati od nevolje. Ili je pak,
zajedno s iglom, trebalo pokloniti
kovani novac. Smatralo se da se nepri
jateljstvo izmeu davaoca i primaoca
poklona moe sprijeiti i tako da se
igle ne predaju u ruke, ve poloe na
stol ili umotaju u komad tkanine.
Iglama kojima su se prethodno uivali
mrtvaci moglo se, prema vjerovanju,
utjecati na sreu u igri i u lovu, kao i
na savladavanje straha. > Pribadaa,
> irevi.
IME djeteta nije se smjelo spomenuti
prije njegova krtenja, jer bi ga se
inae prema vjerovanju izruilo zlim
duhovima. Smatralo se da se krsnim
imenom ne odreuje samo karakter
djeteta, ve da ono utjee na ivot i

smrt: Nomen est omen, kae se

prema Plautu. Tko zna neije ime,
ima nad vlasnikom imena maginu
mo. Ako se mrtvaca pokopa s ozna
kom imena na odjei, smatra se da e
postati > vampir. Tko zaziva umrlog
po imenu, smeta njegov mir. Zloupo
treba imena bojeg /kletve/ smatra se
grijehom. Ni imena zlih duhova nije
trebalo spominjati, jer e se inae
navodno pojaviti.
IMELA Zimzeleni nametnici na mno
gom bjelogorinom drveu smatrali
su se kod Kelta ljekovitim biljem.
Kasnije bi se djeci imela vjeala oko
vrata, u vjerovanju da e ih se time
zatititi od arolija i od sablasti.
Grane imele u kui i oko nje smatrale
su se zatitom od munje i poara. >
Djeje bolesti, > Trudnoa.

Imela je jedna od najvanijih arobnih biljaka,

osobito kod Kelta i Germana. Jo je Plinije pisao
da galski sveenici (druidi) smatraju imelu najsve
tijom biljkom.

IMPOTENCIJA > Spolna mo.

INTELIGENCIJU su pripisivali lju
dima ija je kosa rasla zrakasto. Isto
su tako navodno pametni ljudi s dla
kama na jeziku i zubima. Ljudi s
orlovskim nosom, prema narodnom

su vjerovanju ak mudri, a djetetu

koje je prije krtenja kihnulo, prori
cala se pamet. Inae se djetetu mogla
osigurati pamet ako mu se oko vrata
objesi vreica s korijenom zimzelena.
Odraslima se za to savjetovalo da
nose ametist.
INJE Vjerovalo se da se tetu od inja
moe sprijeiti nonom zvonjavom
zvona.
IRIS > Perunika.
ISKALJAVANJE KRVI lijeilo se
prema narodnom vjerovanju ajem
od kopitnjaka.
ISPADANJE KOSE Budui da se
vjerovalo da je kosa izvor ivotne
snage, poznata su nam brojna nastoja
nja da se sprijei njezino ispadanje.
Od starine se vjerovalo u djelovanje
medvjee masti, a preporuivala se i
mjeavina medvjee masti, starog vina
i jednog sredstva za umirenje (laudanuma). Pozitivno se djelovanje pripi
sivalo i trljanjem kremom od guje
masti i pomadom od razmrvljenih
muha. Drugi je recept predviao pra
nje glave uvarkom od rastavia. No
vim eljem je trebalo najprije oe
ljati ivotinju da bi se tako sprijeilo
ispadanje kose. U mnogim se kraje
vima takoer smatralo da do ispada
nja kose moe doi zbog dodira s
guterom. Takoer se govorilo da e
kosu izgubiti ljudi koji svakodnevno
broje novac. Rodiljama se savjetovalo
da se etrnaest dana nakon poroda ne
eljaju jer e im inae ispasti kosa. >
ela.
IVANJE (24. 06.) Prvobitno je to
bio dan solsticija. Taj dan nije bio
znaajan samo za sakupljanje ljekovi

tog bilja ( > Kumin, > Arnika), ve

i za ispunjenje svih > elja. Kao
preventivnu mjeru protiv vruice tre
balo je jesti borovnice ubrane tog
dana. Za obranu od > kolika i >
napada kapi Ivanje je takoer bio
znaajan dan. Tog je dana trebalo i
odstraniti sunane pjege pomou ab
ljih jaja. Ako je kukavica kukala jo
poslije Ivanja, to je bio znak loe
etve. > Ivanjski kresovi, > Ivanjsko

bilje.

IVANJSKO BILJE Taj naziv obu

hvaa razliito bilje koje cvate na
Ivanje i ima uglavnom uti cvijet:
bogorodiina trava, arnika, uto
ivanjsko cvijee, pelin, margareta i
bobovnjak. Vjerovalo se da ivanjsko
bilje pomae protiv svih vjetijih i
demonskih ari, ali i protiv ljubavnog
aranja, munje i umora ( > Otputo
vati).
IVANJSKI KRESOVI na Ivanje (24.
06.) ili uvee prije tog dana. Preskakivanje vatre navodno je osiguravalo
zdravlje kroz cijelu tu godinu, a oso
bitoj su se zatiti ljudi nadali od
vruice, kolika i boli lea. Gledanje u
ivanjske kresove jaalo je navodno
oi, osobito ako se gledalo kroz stru
ak kokotia ili kroz vijence od cvije
a.
IZLAZAK SUNCA je znaio kraj
vladanju demona i drugih, ljudima
nesklonih duhova. To je vrijeme stoga
bilo obavijeno tajnama, pa su se tada,
prema narodnom vjerovanju, odigra
vale mnoge radnje od kojih su se ljudi
nadali pomoi; tako se npr. moglo
ozdraviti ako se prije izlaza sunca
upotrijebi uskrnja, svibanjska i mlin-

ska voda, ili su se tada stavljala ablja

jaja protiv sunanih pjega, ili se rezala
kosa i nokti da bi se zatitilo od
nevolje. Vjerovalo se da se i na rast
voaka moe utjecati prije izlaza sun
ca. Za niz takvih radnji dodatno se
trailo da ovjek bude > natate, da
> uti ili da bude > gol.
IZMET je navodno imao arobnu i
ljekovitu mo - reaktiviranjem sa
dranih ivotnih tvari. Tako se svinj
ski izmet preporuivao, kako protiv
uboda pela, tako i protiv sifilisa.

Vrapji se izmet upotrebljavao protiv

kolika, bolesti sv. Vida i zubobolje.
Topli izmet guske primjenjivan je za
lijeenje spolnih bolesti, a sluajno
naeni bijeli pasji izmet navodno je
lijeio ireve. > Konjski izmet.
IZUBIJANOST se, kako se tvrdilo,
lijeila pasjom mau.
IZVORI Kad bi se kod gnijezda crne
une zakopalo ogledalo u koje se
prethodno pogledao pas, oekivalo se
da e ogledalo otkriti skrivene izvore.

J
JABUKA U staro doba jabuka se
smatrala simbolom ljubavi, plodnosti,
mladenake snage i ljepote. Jabuku je
trebalo guliti tako da se kora ne preki
ne. Kad bi se takva vrpca od kore
bacila preko ramena, mislilo se da se
iz kore koja lei na podu moe proi
tati poetno slovo imena budueg i
votnog druga. To je prorotvo esto
bilo vezano uz odreena vremena.
Vjerovalo se da e ena roditi lijepu
djecu ako za vrijeme trudnoe bude
jela mnogo jabuka. Protiv vruice se
preporuavala
jabuka
nadjevena
zrncima papra.

Miroslav utej: Jabuka, crte, tu, 1975. Vjerovalo

se da e se ena koju bole dojke izlijeiti tako da u
pono ode u crkvu, uzme malo olova s prozorskih
ukrasa, naini od njega oblik srca koje onda oko
vrata nosi na laniu.

Pomisao na jabuku pojedenu na

Badnjak ili na Novu godinu navodno
pomae da se nae pravi put ako se u
toj godini zaluta. Jesti jabuke sma
tralo se zdravim i za pamenje. S
druge se strane vjerovalo da e se
tokom godine dobiti toliko ireva ko
liko se pojelo jabuka na Novu godinu.
> Veliki etvrtak, > Veliki petak.
JAD I BRIGU ljudi su pokuavali od
sebe odvratiti sklapajui ruke oko jed
nog ili oba > koljena.
JAGLACU su se pripisivale velike
ljekovite snage. Tri progutana cvijeta
navodno su mogla sprijeiti vruicu.
Vjerovalo se da to cvijee donosi
sreu u kuu, a ako bi djevojka ve u
tjednu pred Uskrs nala jaglac, mislilo
se da e se te godine udati. Jaglaci su
se preporuali i kao sredstvo protiv
utice.

Cranach: Zemaljski raj

JAJA Mukarci su jeli jaja da bi poja

ali svoju spolnu mo, pri emu se

Jabuka je stari biblijski simbol: njome je Sotona

iskuavao Evu i Adama. Vjerovalo se: ako se
zagrize jabuka a da se prije toga dobro ne oisti

pranjem ili brisanjem, izaziva se avao. Rene Magritte: Potanska karta, 1960.

osobito djelovanje pripisivalo koici

ispod ljuske jajeta. Za jaja kvoki
koje nisu kod sebe imale pijetla, vje
rovalo se da mogu otkloniti ak i
tvrdokornu neplodnost u ena. Jaja
koja u kuu donosi mladenka na
vodno izazivaju svau. Jaja snesena
na Veliki etvrtak i blagoslovljena na
Uskrs titila su od bolesti > Krstobolje, > Kile> kao i od munje.
JAKOST se navodno mogla stei tako
da se u proljee uz prvu grmljavinu
ponese komad puta neki teak pred
met, na primjer kamen. Ogromnu
jakost stekli su, prema narodnom vje
rovanju, oni koji bi u proljee gurnuli
u mravinjak dobro zatvorenu bocu
vina, pa je nakon godinu dana opet
iskopali i to vino popili. Vjerovalo se
da i posjedovanje -> belemnita daje
natprosjenu snagu. Dalje se smatralo
da se snaga devetorice mukaraca pre
nosi na onoga tko u noi solsticija
(21. 06.) izmeu jedanaest i dva
naest sati pronae kravljak s devet
cvjetova, skuha ga u vinu i to vino
popije. Krtiino srce zamotano u lie
bobolja takoer je navodno davalo
nadljudsku snagu pomou koje se
mogao pobijediti svaki neprijatelj.
Trudnice su vjerovale da svojoj budu
oj djeci mogu ve time uliti posebnu
snagu to bi sebi za trbuh privezale
malahit. Novoroenadi su pokua
vali uliti jakost i neustraivost preko
kobiljeg mlijeka. > Snaga.
JARAC u nekim se krajevima sma
tralo da pomae ovjeku kod mnogih
bolesti. Tako se vjerovalo da se dija
mant moe smekati u svjeoj, toploj
jarjoj krvi, a tom su se krvlju na
vodno mogli rastopiti i bubreni kamenci. Ako se bolesnicima dalo da

pojedu jarji mozak, mogli su lako

zaspati. Taj se mozak primjenjivao i
za lijeenje delirija. Ako se eljelo da
netko runo sanja, stavljao mu se pod
jastuk jarji rog. Protiv > glavobolje
navodno je pomagala dlaka jarca. Im
potencija se lijeila jarjom krvlju, a i
mast i u jarca igraju vanu ulogu za
muku > spolnu mo. > Kozorog.
JAREBICA Tko bi sa jarebijom ui
namazao sljepooice, nadao se da e
time stei dobro pamenje.
JASPIS Zeleni se jaspis, ako ga se
nosilo kao amulet, smatrao sredstvom
za jaanje eluca. Crvenom se jaspisu
pripisivalo djelovanje na zaustavljanje
krvi, s tim da se dri u ruci. Cesto su
mu pripisivali i mo da otjera sablasti
i zle duhove. Pruao je navodno i
pomo kod ouvanja djevianstva. Ja-

Gravirana gema od crvenoga jaspisa.

spis, prema narodnom vjerovanju,

titi prvenstveno ljude roene u ouj
ku, ali ponekad i one roene u svib
nju.
JASTREB Da bi se sprijeilo jastreba
da se priblii kui, kruilo se palmi
nom granicom triput oko kue i
dvorita. > Krug.
JASTUK Ako se eljelo da netko
provede besanu no, smatralo se da je
dovoljno saviti mu jastuk na sva etiri
ugla. Kokoje perje u jastuku na
vodno je donosilo teku smrt, su
protno od jastuka punjenog slamom.
Vjerovalo se da se umiruem moe
olakati kraj, ako mu se oduzme ja
stuk, tako da mu glava lei na rav
nom. > San.
JAVOR Klinovi od javorovog drveta
zabijeni u vrata i pragove staje na
vodno su prijeili ulaz vjeticama.
JEDAN > Dva, > Brojevi.
JEDANAEST Taj je broj bio simbol
grijeha i neumjerenosti jer se smatralo
da time to prelazi broj deset kri
deset kranskih zapovijedi. S tim je
u suprotnosti bio obiaj da se bacaju
korijandoli ( > Korijander). Jeda
naest vai i kao sretan broj, jer sadri
dva puta jedinicu, simbol sloge (Poe
tak poklada svake godine 11. 11).
JELA Kradljivcima jela proricalo se
da e sami sebi odsjei ruku. Tko
bespravno posjee jelu, imat e na
vodno sedam godina nesree.
JELEN Amulet s okom jelena na
vodno je pojaavao muku spolnu
mo, dok su spolni organi jelena po
magali protiv impotencije.

JELO Ako se za vrijeme obroka sve

pojede, treba navodno oekivati lijepo
vrijeme. Tko kod jela ispusti no i
viljuku, ne bi smio dalje jesti, jer se
to smatralo znakom probavnih smet
nji. Ako nekome pri jelu ispadne
iz ruke komadi hrane ili ako hrana
padne na stomak, ako komadi zapne
u grlu ili se ovjek zagrcne, vjeruje se
da je uzrok svemu tome neija nesklo
nost. Ako bi mjesec koji se smanjuje
sjao nekome ravno u > tanjur, na
vodno je trebalo oekivati teku bo
lest zato to se usput jelo i mjesec koji
nestaje.
JETRA Oboljenja jetre pokuavalo
se lijeiti uzimanjem razmrvljenog berila. Navodno je pomagalo i pijenje
vlastitog urina. Kod zaepljenja jetre
narodna je medicina preporuivala da
se popije topla volovska u. Ako se
pojede ljudska jetra, postaje se na
vodno nevidljiv.
JEZIK (dio tijela) Oboljenja jezika
navodno su se mogla izlijeiti noe
njem safira.
JEZIK IVOTINJA Budui da su
mnogi ljudi vjerovali da ivotinje
imaju duu, a i danas jo u to vjeruju.
(> Animizam, > Pogovor str. 214),
shvatljivo je da se eljelo razumjeti
jezik ivotinja, a narodno je vjerova
nje za to nudilo recepte: da se pod
jezik stavi smaragd, da se uza se nosi
sjeme paprati, pije zmijsku krv i jede
zmijsko meso ili da se arobnu vjetiju mast kuha zajedno s krastaama
u vrhnju. Knjige narodnih pria s
germanskog podruja izvjetavaju o
tome da je Siegfried, nakon to se
okupao u zmajevoj krvi, mogao razu
mjeti jezik ptica. > Badnjak.

JUHA Prema jednoj staroj uzreici

vrlo e dugo ivjeti onaj tko jede
mnogo juhe. Ako je juha vrela jo na
stolu, vjerovalo se da postoji netko
tko je zavidan nekome od prisutnih.
Na pokladni utorak nije se smjelo
jesti juhu jer e tada navodno onome
tko je jede curiti nos. Presoljena juha
odaje zaljubljenu kuharicu. > Brak.
JUTRO je oslobaalo od noi za
koju se smatralo da je vrijeme demo
na, pa ak i vrijeme koje je neprijatelj
sko prema ovjeku: nije trebalo usta
jati prije nego to pijetao prvi put
kukurikne, niti prije tog vremena izla
ziti iz kue. Mnogo toga je trebalo
uiniti ujutro, esto i natate ( >
Izlaz sunca, > Natate) jer se tada

navodno moglo oekivati najbolje

djelovanje za sreu i zdravlje. Karak
teristina je za to vjerovanje poslovica
Tko rano rani, dvije sree grabi.
Ali, i mnogi sluajni jutarnji susreti
smatrali su se odluujuim za daljnji
tok dana. Voda koja se pije 1. svibnja
ujutro navodno je osobito zdrava, a
jabuka koja se na Veliki petak rano
ujutro pojede natate, navodno cijele
godine titi od boli eluca. Ako o
vjek ujutro i jo natate tri puta kihne,
srea e mu, prema miljenju naih
predaka, biti osobito sklona. Ako se,
meutim, najprije ustane na lijevu
nogu ili se dio odjee zabunom obue
naopako, ili, ako se ve ujutro otrgne
dugme s odjee, to se smatralo loim
znakom za daljnji tok dana. > Pauk.

K
KAUN(AK) se prema narodnom
vjerovanju mora iskopati na Ivanje
(24. 06.) u podne ili u pono prije
Ivanja, ne dodirujui korijenje ruka
ma. Tko tako ubranu biljku nosi uza
se, imat e uvijek sree u igri i novaca
u lisnici. Ako se pojede mladi, vrsti
korijen kauna, smatra se da e pro
buditi ljubavnu elju te da jaa muku
spolnu mo, dok stari korijen na
vodno izaziva neplodnost. Vjerovalo
se da se trbuna kila moe lijeiti ako
pacijentov kum posadi nehotice na
en kaun. > Pogovor str. 214.
KADULJA je, prema vjerovanju,
zbog svog jakog mirisa tjerala duhove
i demone, ako bi se struak te biljke
objesio na dovratak.
KAENJE s odreenom vrstom
drveta i dodacima, na primjer s klekinjama smatralo se jakom zatitom od
vjetica i svih zlih duhova. U Starom
zavjetu (2. knjiga Mojs. 30,1-10) ve
se propisivalo kaenje. Kasnije se pri
mjenjivalo kod > egzorcizma i za
skidanje ini. Klekovo se drvo oso
bito cijenilo kad je trebalo okaditi
sobu u kojoj je netko umro. Kaenje
sumporom navodno je lijeilo razne
bolesti. > Mrtvaki zubi, > Mirisanje, > Tamjan.
KALCEDON Vjerovalo se da taj ka
men osigurava onom tko ga nosi po
bjedu u borbi. Za kalcedon se takoer
tvrdi da svog vlasnika uva od grijeha
i da od njega odvraa zle duhove.
Pripisivala mu se i mo da spusti

tjelesnu temperaturu i da pomogne u

prevladavanju tuge time to dijeli u.
Openito se smatralo da koristi u
uvanju tjelesne snage. Mjestimino
kalcedon, pored ahata, vai kao ka
men koji je karakteristian za lipanj,
pa navodno donosi sreu onima koji
su se rodili u tom mjesecu i oslobaa
ih od tekih briga. U drugim se opet
krajevima kalcedon smatra kamenom
kolovoza.
KALENDAR KORE LUKA U no
vogodinjoj noi je trebalo staviti na
tanjur dvanaest kora luka, odrediti
svaku za jedan mjesec, posoliti i osta
viti da stoji preko noi. Po razliitoj
koliini tekuine koja se ujutro stvo
rila u korama, zakljuivalo se o rela
tivnoj koliini kie u pojedinim mje
secima nove godine.
KAMEN
str. 214.

MUDRACA > Pogovor

KAMEN SLIJEPAK > eljugar.

KAMENIKA Naziv tog bilja potjee
odatle to rastu u brdima meu kame
njem, te se ini da rastu iz kamenja.
Jo se u vrijeme antike tvrdilo da
korijen kamenike namoen u vino
moe rastvoriti kamence u mjehuru.
KAMENJE navodno tako dugo raste
dok ostaje netaknuto ispod zemljine
povrine. To se vjerovanje odnosilo
naroito na rudu. U narodnoj je me
dicini kamenje imalo posebnu funkci
ju: mislilo se da se na kamenje mogu
prenositi bolesti ako se kamen stavi
na bolesno mjesto ili se pak njime
prijee ili zaokrui bolesno mjesto.
Da bi se bolest koja je prela na
kamen uinila nekodljivom, bacili bi
kamen u potok ili bi ga stavili pod
odvod krovnog ljeba, da ga ispere
voda. I pljuvanje po kamenu navodno

je moglo unititi bolest. Smatralo se

da ovjek koji se tako oslobodio bole
sti, ne smije vie vidjeti taj kamen, pa
ga zato mora unatrag baciti daleko od
sebe. > Zubobolja, > Drago kame
nje.
KAMILICA navodno titi od vjetijeg aranja ako se nosi uza se ( >
mirisati). Kamilicu je trebalo ubrati
prije Ivanja (24. 06.), jer se tog dana
navodno pretvara u pasju kamilicu.
KAPUT Ako bi se nekome tko je
odlazio u tuinu ili u rat, pri rastanku
negdje zakvaio kaput, vjerovalo se u
njegov povratak.
KARANFILE je trebalo posaditi u
vrtu na Badnjak, Veliku gospu (15.
08. ) ili u danima od 15. 08.
do 08. 09., pa e navodno
dobro uspijevati. Za saenje karanfila
navodno nije dobar Veliki petak ni
vrijeme punog mjeseca. Kad se ugleda
duga, treba brzo posijati karanfile jer

e oni onda, prema vjerovanju, biti

areni. Ljudi su se bojali da bi trga
njem karanfila mogli privui munju.
KARNEOLU se pripisivala mo da
zaustavi svako krvarenje: iz nosa,
zubnog mesa, krvarenje kod ena ili
krvarenje iz rana. Smatralo se takoer
da osvjeava krv, te su ga smrvljenog
upotrebljavali protiv gnojenja. Jo se
u doba antike vjerovalo da karneol
moe sprijeiti da njegovim vlasni
kom ovlada slijepi bijes. Zato su taj
kamen nosili oko vrata, na prstenu ili
narukvici, tim vie to se vjerovalo da
osim toga tjera i strah i uva od zlih
ari. Kod trudnica karneol, ako ga
priveu uz trbuh, titi plod i osigu
rava lak porod. Karneol se mjesti
mino smatra kamenom za srpanj, a
mjestimino za rujan.
KARNEVAL > Poklade.
Karneval u Kolnu.

KARTANJE Tko se u nedjelju karta,

bit e cijelog ivota svake nedjelje
osuen na to. Onaj tko je dijelio
karte privezao bi crvenim koncem
imievo srce za nadlakticu, u uvjere
nju da e na taj nain sebi osigurati
povoljne karte. > Srea u igri.
KAA Ako kuharici pregori kaa,
uskoro e se udati.
KAALJ U narodu se smatra da e
onaj tko kalje na Boi, umrijeti od
suice. Ako je slubu boju na Silvestrovo esto ometao kaalj, vjerovalo
se da e naredna godina biti nemirna.
Vjerovalo se da se mogu ublaiti jaki
napadaji kalja ako se spusti lijeva
ruka. Protiv kalja se preporuivalo
uzimanje usitnjene dlake s lea ma
garca, kao i mazanje tabana peenim
lukom. Takoer se smatralo da po
mae kuhani ovji loj ako se popije s
oporim vinom. Dalje se savjetovalo
puzanje kroz grm kupina za suneva
izlaska ili pak da se pljune kroz vrata
i poe natrag, ne okreui se. Kod
djece se kaalj pokuavao lijeiti vjea
njem gavranove noge oko vrata. >
Hripavac.
KATAR Za lijeenje katara preporu
ivala se mast tuke. > Hunjavica.
KAVA Ako u alicu kave padne ko
mad kruha ili kolaa, treba oekivati
goste. Hladna se crna kava pije za
ljepotu. Onaj tko pijui kavu najprije
neto prolije, prvi e se oeniti ili
udati. Djevojka koja u kavu stavi
najprije mlijeko a tek onda eer,
ostat e stara djevojka. Pjena na rubu
alice navodno znai ranu smrt onoga
koji pije kavu, a mnogo taloga u alici
znai mnogo suza. Kod tucanja je
trebalo pojesti zrno kave, a protiv

garavice bi se razgrizao i progutao

neparan broj kavinih zrnaca. Protiv
boli u stomaku poslije ruka navodno
je pomagalo ako se uzme na vrh noa
mljevene kave. Tko je pojeo kavin
talog, mogao se izlijeiti od slabokrvnosti. Da bi se smanjila enja za
domom stavljalo se u kavu malo zem
lje s groblja u rodnom mjestu, pa bi
se sve zajedno popilo. Vjerovalo se da
se psi i make bre naviknu na kuu
ako se kava procijedi kroz krpu za
pranje sua. Vlasac je rastao najbolje
kad bi ga se polijevalo kavinim talo
gom. > alica.
KI > Djevojica
KESTEN Vjerovalo se da se mogu
izbjei reumatska oboljenja ako se u
lijevom depu nekog odjevnog pred
meta nose kesteni. > Divlji kesteni.
KIHANJE se u mnogim krajevima
smatralo opasnim, pa se onome tko je
morao kihnuti, preporuivalo da pred
ustima napravi znak kria. ak se i
smatralo da je onaj koji kie u avoljoj
moi, a tome se moglo doskoiti samo
uzvikom Boe pomozi. Protiv pre
estog i prejakog kihanja narodna je
medicina preporuivala da se ruke
peru toplom vodom, stopala i dlanovi
trljaju etkom ili komadiem flanela,
a isto tako oi i ui.
KILA Tko pije iz napuknute ae
mora, prema narodnom vjerovanju,
raunati s kilom. Kao zatitu od trbu
ne kile, radnici koji su obavljali teke
fizike poslove, jeli su meso crnih
kokoiju, a meu seljacima u raznim
krajevima vjerovalo se da u tom slu
aju pomau jaja snesena na Veliki
etvrtak. Za lijeenje kile trebalo je u
pono ili na Veliki petak pojesti gu-

je jaje. Izlijeenju su se nadali i oni

koji su se drali slijedeeg recepta: tri
uperka pacijentove kose trebalo je
uiti u istu krpicu, a nju tako ucije
piti u mladu vrbu koja ne stoji na
vlastitom zemljitu da krpica s kosom
sraste s drvetom. > Lom kostiju.
KISELICA Tko jede kiselicu, dobit
e, prema narodnom vjerovanju, ui.
Nonu poluciju pokuavali su sprije
iti noenjem amuleta sa sjemenom
kiselice, koju su morali brati djeaci
ili djevice.
KISELI KUPUS - ako se jede sirov i
ujutro natate - navodno pomae
protiv glavobolje, a protiv krvarenja
iz nosa ako se dri u ruci dok se ne
zagrije. Tko ga pojede na badnje vee,
umrijet e u slijedeoj godini. Djevoj
kama se zabranjivalo da nakon to
pojedu kiseli kupus neto popiju, jer
e inae navodno roditi vanbrano
dijete. > Poklade, > Nova godina.
KIA se oekivala kad se mlijeko kod
kuhanja ne bi dizalo, ili kad su se
golubovi kupali u vodi, ili pak kad bi
stajali u nizu na krovu, kad bi ribe
skakale iz vode, kad bi magarac nakostrijeio ui ili hodao postrance, kad
bi svrake mnogo brbljale ili kad bi
komarci bili uzbueni i boli. I une,
vrapci i aplje, kao i > ptice uope,
vrlo su esto sluili kao najavljivai
vremena. Osim toga, kia se oekivala
kad bi pas jeo travu ili imao prodoran
zadah. Kad bi mjesec imao kolobar ili
izgledao blijed i ut, to se isto tako
smatralo predznakom kie, kao i po
naanje pua koje navodno najavljuje
jaku kiu ako se pu natovari zem
ljom. Ako se ubije pua, posljedica je
kia - isto kao i kad se ubije abu.

Vjerovalo se da se moe izazvati kiu

ako se zmiju objesi naopako na granu.
Ako je kia padala na Uskrs, Duho
ve, u nedjelju poslije Duhova, na dan
sedmorice efeskih spavaa (27. 06.)
ili na Sv. Margaretu (13. 07.), sma
tralo se da e kiiti kroz dulji period.
Ako netko tri po kii, navodno e
kia postati jo jaa. Prestanak kie
mogao se postii ako se triput pljune.
Ako je guska dok kia pada pogledala
u nebo, smatralo se da e uskoro
prestati kino razdoblje. Suho e raz
doblje navodno potrajati dulje ako se
1. 05. neto ispee.
KINICA - to je mogue svjeija i
neposredno pala s neba - ima na
vodno veliku ljekovitu i magijsku sna
gu, koja se jo pojaava ako je kia
pala na crkvene praznike ili na svete
dane, npr. u Nedjelju svetog trojstva.
Kinica pomae protiv bradavica,
kurjih oiju, djejih bolesti itd., bilo
da je se pije ili da se upotrebljava za
pranje.
Kia u svibnju navodno stimulira
rast djece, a prvenstveno rast njihove
kose ako se gologlavi izloe kii. Ako
se eli da djeca naue bre i lake
govoriti, treba im navodno dati da
popiju kinicu sakupljenu za vrijeme
oluje. Ako je u kui dolo do poreme
aja kunog mira, savjetovalo se e
nama da svojim muevima skuhaju
juhu s kinicom. Ako je kia padala u
otvoreni grob, vjerovalo se da e po
kojnik postati blaen.
KIOBRAN, SUNCOBRAN Tvr
dilo se da otvaranje kiobrana ili sun
cobrana u sobi donosi nesreu, i to
prvenstveno razdor u obitelji.
KITE CVIJEA nisu se smjele vezati

crnim koncem ili vrpcom. Kite od

devet vrsti raznog cvijea tite, oso
bito ako su blagoslovene, od svakog
zla i nesree.
KLANJE novim noem ne smatra se
dobrim jer onda navodno ivotinje
ne mogu umrijeti. Prethodno je tim
noem trebalo bar narezati kruh. Na
moru su savjetovali da se kolje za
vrijeme plime, jer e se onda umnoiti
slanina u smonici.

poasti kao i protiv bradavica. >

Otputovati.
KLETI se nipoto nije smjelo u bli
zini pela i kruha jer je oboje uivalo
veliko potovanje. Ako je na oranici
raslo mnotvo striaka, smatralo se
da je tome kriv neki mornar koji je
psovao za vrijeme obraivanja polja.
> Imena.
KLJU je navodno izazivao svau
meu branim drugovima ako je leao
na stolu.
KOBILJE MLIJEKO smatralo se
osobito dobrim sredstvom za jaanje.
Zbog toga su ga davali novoroena
di, elei im time uliti nesavladivost
ili bar veliku snagu. Vjerovalo se da
se pomou kobiljeg mlijeka mogu
odstraniti i sunane pjege. > Konj.
KOCKANJE Za sreu u kockanju
trebalo je kocke namazati prakom
od gavranovih srdaca. > Srea u igri.

Bobice kleke.

KLEK je vaio kao simbol plodnosti.

Ako se, na primjer, mjesto u umi na
kojem rastu gljive, dotaklo prutom
kleka, oekivalo se da e tamo narasti
mnogo gljiva. Pred klekovim je
grmom trebalo skinuti eir ili savi
nuti koljeno. Klekove granice upo
trebljavale su se u mnogim prilikama
za zatitu ovjeka, ivotinja i kue od
ari i vjetica. Klekinje su se nosile u
amuletima protiv > epilepsije i
greva, a drvo kleka se upotrebljavalo
za kaenje. Kleku se pripisivala i
obrambena mo protiv kuge i ostalih

KOKOI Da bi se kokoi zatitile od

lisice, zabijala bi se u tlo dvorita u
kojem su bile kokoi tri hrastova
klina, do udaljenosti do koje su dopi
rali udarci ekia kod zabijanja, lisice
nisu imale pristup. > Kvoka.
KOKOTI ili GRANICA jo se
od davnine upotrebljavao za zatitu
od onih oboljenja. Vjerovalo se da
e se u toku cijele naredne godine
ostati poteeno od onih bolesti ako
se na Ivanje (24. 06.) gleda u ivanj
ske kresove kroz struak kokotia (
> Pogovor str. 214). Smatralo se da
kokoti titi i od munje.
KOLA Smatralo se da donosi sreu
ako se na Novu godinu sretnu kola sa
zapregom. > Mrtvaka kola, > Smak
svijeta.

KOLERA se navodno moe izlijeiti

ako se pije vodu, mlijeko ili vino u
kojem je prethodno ugaeno uareno
eljezo. Kao preventivno sredstvo
stavljao se na grudi komad sumpora.

ljala bi se u kolijevku potkova koja je,

u sluaju oboljenja, djelovala i ljeko
vito.

KOLIJEVKA Da bi se bolesti ali i zli

duhovi drali daleko od djeteta, stav

Prvoga
08.,
po predaji, avao je bio zbaen
s nebesa. Gustav Dore: Ilustracija za Miltonov
Izgubljeni raj; bakropis, 1881.

KOLIKA Preventivno sredstvo pro

tiv kolike bio je navodno no s bijelim
drkom koji je trebalo nositi uza se.
Kao lijek protiv kolika preporuao se
sok od konjskog izmeta, pomijean s
rakijom i zainjen jednom ui. Na
vodno je pomagalo i da se jedu lje
njaci, ali ih je trebalo ubrati na Ivanje
(24. 06.) ili na Sv. Jakova (25.
07.).
Nadalje se savjetovalo da se
palcem krui oko pupka ili da se
poloi desni palac na desni palac bole
snika. Olakanje se, konano, oeki
valo i od uzimanja vrapjeg izmeta.

su 1977. dva britanska znanstvenika

izjavila da su gripa i druge epidemije
izvanzemaljskog porijekla i da ih na
zemlju prenose kometi. Prije su se
kometi dovodili u vezu i s bojim
sudovima. Zatitom se smatrao post i
zvonjava zvona u podne.
KOMONIKA je bilo ime za obini
> pelin. Pojas ispleten od tog raslinja
navodno je uvao od boli u leima i
krstima.
KONDOR > Orao, > Jastreb.

KOLOVOZ 1.
08.
spada u najnesretnije dane u godini, budui da se
govorilo da je tog dana vrag bio
baen iz neba (prema nekim drugim
miljenjima to se dogodilo 1. 04.
ili na Pepelnicu). Zato se vjerovalo da
roeni 1.
08.
vide duhove i
vjetice, ali da rano i neprirodno umi
ru.

KONOPAC Konopcu kojim je neko

objeen ( > Smaknue) pripisivala se
velika snaga; smatralo se da donosi
sreu i uva kuu od udara munje,
ako se njime triputa udari po kunom
pragu. Kod kupovine krave, kupac je
morao preuzeti i konopac bez uzlova,
inae se vjerovalo da prodava za
jedno s konopcem zadrava i mlijeko
krave.

KOLJENO Sklapanje ruke oko jed

nog ili oba koljena smatra se jo iz
starine arobnom gestom. U Engle
skoj se kae: Ako zagrli svoje kolje
no, vezuje svoj jad.

KONJ je esto vaio kao ovjekova

dojkinja, budui da se pilo > kobilje
mlijeko. Na konje se gledalo kao na
ivotinje koje nose due umrlih. >
Djeje bolesti.

KOMARCI Tko je htio da ga potede

komarci, nije smio na Poklade niti na
Veliki petak piti vode ili je morao
koulju obui naopako. U sjeni bazge
navodno se moglo spavati bez opa
snosti od komaraca. U mnogim se
krajevima vjerovalo da se vjetice i zli
duhovi pojavljuju kao komarci. Uz
bueni komarci koji jako grizu, nago
vjetaju kiu, a komarci koji pleu
lijepo vrijeme.

KONJSKI GNOJ Konjskom se

gnoju kao i drugom izmetu pripisivala
ljekovita snaga. Smatralo se da po
mae protiv kolika, kao i protiv >
vruice i > proljeva. Mjeavina soka
svjeeg konjskog gnoja i rakije davala
se protiv muke impotencije, dok se
za sunane pjege preporuivalo pranje
konjskom mokraom.

KOMET Pojavljivanje kometa zna

ilo je navodno rat, kugu i glad. Jo

KONJSKO RZANJE navodno na

javljuje sreu.
KOPAR je staro sredstvo protiv vjetijeg aranja. Zato ga se daje novo-

Konopac objeenoga donosi sreu i, osobito, uva

kuu od groma. Ivan Lackovi-Croata: Krv nji
hova na selo nae; flomaster, papir, 1972.

roenadi i mladenkama, obino s

malo soli, kad idu na krtenje, odno
sno na vjenanje. I inae se rado

nosilo u depu malo kopra. Mlade

ene stavljale su kopar sa soli i gorui
com u depove, arape ili cipele, vje
rujui da e ih tako mu sluati. Ako
je babica dijete nakon prvog kupanja
natrljala koprom, vjerovalo se da mu
vie nikada nee biti hladno. Protiv
nesanice kopar navodno djeluje onda

kad se bez znanja ovjeka koji eli

zaspati, stavi pod njegov jastuk; po
jednom se drugom vjerovanju time
moglo sprijeiti hrkanje.
KOPILE Da vjetica ne bi umjesto
novoroeneta u kolijevku stavila
izoblieno kopile, trebalo je posteljicu
rodilje ostaviti tri dana pod krevetom,
a zatim je otplaviti tekuom vodom.
Takoer se smatralo vanim da u
kui uvijek gori svjetlo, ili, jo bolje,
tri svjetla. Takva bi vjetija kopilad
ivjela najvie sedam godina, a samo
bi rijetko ivjeli dulje od dvadesete
godine - tjeio se narod.
Vjerovalo se da se pomou koljaka
moe prisiliti zle duhove da vrate
ugrabljenu djecu i odnesu sa sobom
vjetije kopile, koje su ostavili u
zamjenu.
KOPITNJAK je prema vjerovanju
naih predaka davao snagu i zdravlje.
Od najstarijih je vremena smatran
kao sigurna zatita od > zmija. Vje
rovalo se da se prutom kopitnjaka
mogu nadvladati i druge opasne ivo
tinje. Biem od kopitnjaka odrezanim
na Veliki petak navodno se moglo
pogoditi svakog neprijatelja, ako se
udari po dijelu njegove odjee. Do
tina osoba navodno osjea udarce
ak i onda kad se ve prilino udaljila.
> Gljive, > Valpurgina no.
KOPNJENJE SNIJEGA nastupa na
vodno onda kad se svrake svaaju ili
kad kuni pauk splete svoju mreu u
blizini prozora. Ako pas jede snijeg
ili se u njemu valja, to se takoer
smatra znakom kopnjenja snijega.
KOPRIVA Ako koprive ljeti i ujesen
rastu vrlo visoko, oekuje se vrlo

Varivo od koprive smatralo se kultnim jelom.

Zbog visokoga sadraja vitamina C ono je i danas
nezaobilaziv sastojak makrobiotske prehrane.

hladna zima. Tua se oekivala kad bi

koprive ve u proljee imale probueno lie. U nekim se krajevima tvr
dilo da munja nee udariti tamo gdje
raste kopriva, a u drugima opet da
koprive odrezane na Veliki etvrtak
uvaju kuu od udara munje, a osim
toga, za vrijeme oluje uva vreve i
bave mladog piva da se ne izvrnu.
Vjerovalo se da ovjek sebi moe
osigurati uspjenu godinu ako na
Novu godinu pojede kola od kopri
ve.
Varivo od kopriva smatralo se kul
tnim jelom koje daje zdravlje i snagu.
Ako je kopriva bila ubrana na Veliki
etvrtak, garantirala je onome tko je
jede osim toga jo i imunost. Tvrdi
se da kopriva ne pee ako se pri
dodiru s njom zadri dah. Vjerovalo
se da kopriva moe izlijeiti ak i rak

maternice ako oboljela baci sjeme ko

prive prije izlaska sunca na sve etiri
strane svijeta. Ako bi se sjeme koprive
pojelo, poticalo je spolnu elju u mu
karaca a ene inilo plodnima. Tako
er se tvrdilo da e se kopriva osuiti
ako je poliju mokraom neplodne e
ne.
Kopriva je sluila i za lijeenje koprivnjae i to u obliku aja koji je
trebalo popiti, a u istu svrhu je trebalo
i mokriti po koprivi.

Slika 1: Kosa grube i bezobzirne osobe i brada

brutalne i teke osobe. B. Codes: Physiognomo
nia, drvorez.

KOPRIVNJAA se navodno moe

izlijeiti ako se pije aj od koprive.
Izljeenje se moe postii i mokre
njem na koprivu.
KORALJI Vjerovalo se da se moe
protjerati svaka melankolija ako se
oko vrata nose crveni koralji.
KORIJANDER Ako se ena opirala
da pojede kruh zainjen korijanderom, smatralo se da je vjetica. Poro
aj se navodno mogao olakati i ubr
zati ako je neka djevica zavezala za
svoje bedro platnenu vreicu s jeda
naest ili trinaest zrna korijandera.
KOROV u vrtu i na poljima navodno
se mogao unititi tako da se u zemlju
zakopa iverje drveta pogoenog mu
njom.
KOSA, DLAKE Najkasnije od Sta
rog zavjeta postoji vjerovanje da je
kosa centar ivota, due i snage o
vjeka ( > Pogovor str. 214). Ako se
ovjeku oduzme kosa, on e izgubiti
snagu i slobodu (Samson i Dalila).
esto se upozoravalo da se ne treba
preesto eljati, jer se tako tijelu
oduzima previe snage. Isto je tako
vladala prilina skepsa prema ianju,
kao i prema tome kuda s odrezanom

Slika 2: Kosa vrlo ohole osobe te stidljive i krhke

osobe. B. Codes: Physiognomonia, drvorez.

kosom ( > ianje, > Zarunici).

Ali, kada je u 08.mj. 1167.g. vojsku
Friedricha Barbarosse u Rimu napala
malarija, vjerovalo se da e ianje
vojnika pomoi. I, konano, po kosi
se pokuavalo zakljuiti o mentalitetu
i sudbini vlasnika, to pokazuje i uz
reica: Kakva kosa, takva dua:
Kovrava kosa karakterizira odvane
ljude;
Duga, meka i slaba kosa ukazuje na
bojaljivost;
Nakostrijeena kosa je znak zdravlja;
Osjetljiva kosa nagovjetava ljubomo
ru;
Jaka dlakavost obeava sreu ili bo
gato vjenanje;

vrsta kosa je obiljeje zdrava ovje

ka;
Kosa koja raste zrakasto pokazuje
uenost;
Gusta kosa pokazuje da e ovjek
dugo ivjeti;
Ljudi s mekom, podatnom kosom
ugodni su u drutvu;
Tko ima sjajnu kosu, poginut e u ili
na moru; Zamrena kosa ukazuje na
zbrkanu (omaijanu) linost;
upava kosa ukazuje na konfuznost:
takvi su ljudi svuda omiljeni i lako se
bogate;
Kosa koja se, kad se izvue, kovra,
pokazuje da se radi o razdraljivoj
osobi;
Crvena kosa znai naprasitost, tu se
radi o zlim, nevjernim ljudima za
koje se esto tvrdilo da imaju zao
pogled;
Dlake na jeziku i zubima ukazuju s
jedne strane na pametne, a s druge
strane na zlonamjerne ljude;
Djevojke s mekom, njenom kosom
nai e bogatog mua;
Mnogo dlaka na trbuhu ukazuje na
poronost;
Mnogo dlaka na rebrima simbolizira
smionost;
Mnogo dlaka na prsima i trbuhu po
kazuje nerazumnost;
Mnogo dlaka na ramenima i vratu
ukazuje, kako na malodunost, tako i
na buntovnost i postojanost;
Tko ima dlakav donji dio vrata, obogatit e se;
Dlake na rukama signaliziraju bogat
stvo i zdravlje;
Kovrica na elu ukazuje na samo
ubojstvo;
Djeca koja se rode s kratkom kosom
postat e bogata;
Djeca koja se rode s dugom kosom
uskoro e umrijeti, ukoliko kosa brzo
ne ispadne;

Plava i crvena kosa pokazuju veu

nadarenost nego crna;
Sijedu dlaku ne smije se iupati, jer
e inae na istom mjestu izrasti vie
sijedih dlaka.'
Za vrijeme pasjih dana (kraj 07. do
kraja
08.)
bilo je zabranjeno
pranje kose jer je postojala opasnost
da je voda tih vruih dana otrovana i
da se moe dobiti ireve. > Urokljive
oi.
KOULJA Vjerovalo se da se moe
obraniti od svih moguih opasnosti i
da e bolesti krenuti nabolje ako se
koulja, ili bar njezin lijevi rukav,
obue naopako. Mislilo se da ovjek
moe postati neranjiv ako koulju
svue preko glave i opet naopako
obue. Koulja koja se nosi naopako,
navodno uva i od enje za domom.
Kouljama jakih ljudi pripisivala se
velika ljekovita snaga, pa su ih zbog
toga esto nosili rekonvalescenti. Od
greva je navodno oslobaala koulja
u kojoj je netko umro i koju je trebalo
omotati oko dijela tijela u kojem se
pojavio gr.
Protiv boli u elucu preporuivalo se
da se u petak obue ista koulja.
Ukoliko se to uinilo na Novu godi
nu, prijetili su navodno irevi. Ako se
eljelo osloboditi od komaraca, tre
balo je koulju obui naopako. Mi
slilo se da se moe prevariti zloudne
vjetice i demone, ako budua majka,
prigodom poroda, obue koulju svog
mua.
KOVANI NOVAC koji ovjek nae
za vrijeme oluje navodno je pao s
neba, pa se zato vjeao oko vrata kao
amulet.
Odreeni komadi novca, osobito oni
s utisnutim raspelom ili majkom bo
jom gutali su se ili cijeli ili njihovi

Kovine: s pomou sunane energije Bog u utrobi

planina stvara metale. U sredini je olovo, lijevo je

bakar, eljezo i zlato, a desno kositar, iva i srebro,

L. Ercker: Aula subterranea, Frankfurt, 1672.

ostrugani djelii, u nadi da e to

pridonijeti ozdravljenju od raznih bo
lesti. I kod poroda su se nadali takvoj
pomoi. Buduoj majci kao i bolesni
cima pokuavalo se pomoi i tako da
im se kovani novac stavi na tijelo.
Vjerovalo se da novac kovan prestup
nih godina nosi sreu. Kovani se no
vac upotrebljava i za proroanstva
tako da ga se baci uvis i onda postupi
prema tome na koju je stranu novac
pao. Novac se baca u razne bunare
(prvobitno rtva bogu vode) da bi se
ovjeku ispunila neka elja. > Novac,
> Oluja.
KOVINAMA se u starini pripisivala
magina snaga. Tako se u doba antike
vjerovalo da se komadima kovine s
povrinom poput ogledala moe od
biti svaka nesrea ( > Pogovor str.
214). Kasnije se arobna mo pripisi
vala > potkovi, > avlima i > igla
ma.
KOZOROG Kopita i dlaka iz brade
kozoroga nosili su se kao amulet za
koji se vjerovalo da uva djecu od
naglih greva. Protiv demona u itu,
u mnogim se krajevima vjerovalo u
pomo crnog kozoroga, kojeg je tre
balo drati u spavaoj sobi. Tvrdilo
se da e kod ena sasvim sigurno
imati prednost onaj mukarac koji
namae penis lojem kozoroga. Isto je
djelovanje navodno imala pomada od
masti kozorogove ui i istog ulja
kojom je mukarac trebao mazati mu
ki ud. > Jarac.
KOZA e navodno biti lijepa i bijela
ako se obrie krpom kojom se istio
vr za mlijeko. U istu se svrhu prepo
ruivalo pranje u snijegu 1. oujka.
Smatralo se da se time mogu sprijeiti

i sunane pjege, a osim toga koa

nakon takvog pranja navodno ne
moe pocrnjeti od sunca. Vano sred
stvo za njegu koe bila je i rosa.
Pranjem abljim jajima pred dan Sv.
Jurja (23. 04.) pokuavalo se od
straniti osip. Pomou pojasa od stav
ljene ljudske koe, ovjek se navodno
mogao pretvoriti u vukodlaka. uta
boja koe smatrala se znakom bolesti
i smrti.

KONE BOLESTI Uspjenom pre

ventivom protiv konih bolesti sma
tralo se jelo od graka na Novu godi
nu.

Kozorog je imao znaajnu ulogu u pukoj medici

ni, jer su se svi dijelovi njegova tijela smatrali
ljekovitima. Zato je u prolom stoljeu ve bio
gotovo sasvim istrijebljen u Alpama, osim u dana
njem Nacionalnom parku Gran Paradiso u dolini
Aoste, gdje je bio pod zatitom savojske kraljevske
kue, te se, zahvaljujui njoj, danas opet moe
sresti u alpskim vrletima.

KRASTAE su se openito smatrale

otrovnima. Na dane izmeu Velike i
Male gospe (od 15.
08.
do 8.
09.) smatrale su se, meutim, neotrovnima, pa su ih zato lovili i ubija
li, vjerujui da e mrtve krastae pri
vui na se sav otrov. Spaljene krastae
pretvorene u praak, sluile su kao
lijek protiv razliitih bolesti.
KRASTAVCI se, prema jednom se
ljakom pravilu, nee smrznuti ako ih
se posije uvee prije Valpurginog (1.
05.).
Meutim, ne smije ih sijati
ni saditi ena koja ima menstruaciju
ili osoba koja je bosa, jer krastavci
nee uspijevati. Vjerovalo se ak da e
se krastavci sasuiti ako im doe u
blizinu ena koja ima menstruaciju.
Osim toga se smatralo da se njihov
rast usporava im se u njihovoj blizini
ostavi neki elini predmet, npr. neko
vrtno orue. etva krastavaca bit e,
prema starom vjerovanju, dobra ako
se za vrijeme cvata meu krastavce
stave stare cipele.

uza se nose kravljak i valerijan u

crvenom vosku. Kravljak je, osim to
ga, sluio i kao zatita od udara mu
nje.
KRHOTINE donose sreu - to je
vjerovanje raireno jo i danas.
KRISTAL Jo u doba antike vjero
valo se da se iz komada kristala
moe razabrati budunost. Kao kri
stali su sluili sjajni predmeti koji su
reflektirali ili proputali svjetlost. U
poput ogledala sjajni kristal trebalo
je gledati tako dugo dok se ne povje
ruje da se vidi oekivana vizija budu
nosti. > Gorski kristal.

KRAVA > Mlijeko, > Konopac, >

Djetelina.
KRAVLJAK Za tu se biljku vjerovalo
da daje tjelesnu snagu i muku poten
ciju. Jeli su je i kao preventivno sred
stvo protiv zaraznih bolesti, a vjero
valo se da se pomou nje ovjek moe
zatititi i od trbune kile. Kod krstobolje je trebalo objesiti kravljak -oko
vrata, a ako ga se objesi nad jedai
stol, nitko od prisutnih nee dobiti
garavicu. Tvrdilo se da onaj tko u
noi solsticija (21. 06.) nae krav
ljak s devet cvjetova, skuha ga u vinu
i to vino popije, stie snagu devetorice
mukaraca. Mladii su se nadali da e
djevojke ispuniti sve njihove elje ako

Vraara prorie budunost iz kristalne kugle.

KRIVOKLETSTVO Da bi se izbje
gle posljedice krivokletstva, savijalo
bi se pri zakletvi palac ili bi se lijeva
ruka drala iza lea, odnosno ruka
kojom se polagala zakletva okrenuta

od tijela. Prema predanju bi se trava,

na kojoj je stajao krivokletnik, osui
la. Kad bi krivokletnik umro, njegov
bi le pocrnjeo i ne bi naao mira u
grobu, ve bi obilazio kao sablast.
( > Ustali iz groba). Krivokletnika
ruka stri prema mnogim starim pri
ama iz groba. > Uzetost i > Pogo
vor str. 214.
KRIZOLIT ili OLIVIN Od tog su
dragog kamena njegovi vlasnici oeki
vali zatitu od epilepsije, kuge, melan
kolije, ljubavne pohote, kao i ublaenje kod provala srdbe. Ako je netko
imao vruicu, stavljali bi mu pod
jezik krizolit da bi mu utaio e.
Samljeven se preporuivao astmatia
rima jer se dralo da jaa dah, a kad
bi ga se probuilo i nosilo uza se,
zajedno s jednom dlakom magarca,
tjerao je navodno zle duhove. Trebalo
ga je po mogunosti nositi na lijevoj
strani tijela, a mogao je ovjeku dati i
mudrost. Negdje ga smatraju karakte
ristinim kamenom za rujan, a drug
dje za studeni.
KRI NA PUTU Iverje od takvih
krieva tako se prialo donosilo je
svojim vlasnicima sreu u igri, a mo
glo je posluiti i kao ljekovita akali
ca.
KROV Ako s krova padne kamen ili
ako na njemu sjedi sova ili vrana,
vjeruje se da netko u toj kui mora
umrijeti. U drugim se krajevima go
vorilo da e netko u kui oboljeti ako
gavran - gavranovi i vrane su se esto
shvaali kao ista vrsta - sjedi na kro
vu. Ako je preko krova pretrala vje
verica ili je na krovu pjevao crvenda,
smatralo se da e u kui ubrzo izbiti
plamen. Da bi se sprijeila ta nesrea,
bacali su se, prigodom proslave stav

ljanja kue pod krov, razni predmeti

preko krova.
KROVNI LIJEB Budui da je vla
dalo uvjerenje da e tekua voda otplaviti bolesti, stavljali su se najrazliitiji predmeti za koje se smatralo da
izazivaju bolest pod krovni lijeb: >
Kamenje, > Grah. Vjerovalo se da se
glavobolja moe otjerati ako se pije
voda iz lijeba.
KROVOPOKRIVAI su se nadali
da e se moi osloboditi od vrtogla
vice ako budu jeli meso i mozak
vjeverice.
KRSTASTI KOPITNJAK upotreb
ljavao se kod oboljenja jetre. aj od
te biljke navodno je pomagao i kod
iskaljavanja krvi. Vjerovalo se da ci
jelu godinu nee imati vruicu onaj
tko proguta prva tri kopitnjaka koja
nae u proljee.
KRSTOBOLJA Tko na Veliki etvr
tak prije izlaska sunca pojede umu
eno guje jaje ili jaje crne kokoi,
poduzeo je korake protiv krstobolje,
tako se barem vjerovalo. I ples oko
Ivanjih kresova (24. 06.) navodno
je pomagao protiv takvih bolova. Da
lje se u takvim sluajevima savjetovalo
da se u proljee kod prve grmljavine
pritisne lea o stablo ili da se triput
baci leima na zemlju, tarui se o nju.
Kao preventivno sredstvo djelovalo
je navodno i noenje slune koice
svinje ili noenje pojasa od pelina.
Izljeenju se nadao i onaj tko bi
objesio oko vrata kravljak.
KRTENJE Ako se u proljee naj
prije ugledalo utog leptira, sigurno
je predstojalo krtenje. Meutim, tre
balo je izbjegavati krtenja u vrijeme
kad se mjesec smanjuje jer e se dijete,

prema rasprostranjenom vjerovanju,

slabije razvijati nego kad je krteno u
periodu kad mjesec raste. Prije krte
nja nije se djetetu smio pokazati no
vac jer se smatralo da e postati gram
zivo. Kad su djevojicu krstili vodom
kojom je ve krten djeak, proricali
bi joj rast brade. Vjerovalo se i da
djevojice na krtenju moraju biti
obuene u bijelo, jer e inae umrijeti.
> Rodilja, > Imena, > Pamenje,
> Oi, > Sol.
KRTICA je simbolizirala tajanstve
nost prirode, pa se vjerovalo da je u
nekoj vezi s podzemnim blagom, a i s
novcem. Ako je krtica pred nekom
kuom prorovala krtinjake, ljudi su
se bojali da bi jedan od stanara mogao
umrijeti. Zato su se nadali da e je

moi otjerati ako na Veliki petak ra

zore krtinjake. Tko je rukom us
mrtio krticu, postigao je navodno da
mu ruka ima ljekovitu mo. > Jakost,
> Nesretni sluajevi.
KRUG Smatra se da je - isto kao i
kod prstena - ono to se nalazi u
krugu zatieno i da se odbija ono to
dolazi izvana. Tako se vjerovalo da se
selo moe zatititi od kuge ako se
oko njega povue krug plugom. Ako
se prolo tri puta oko kue i dvorita
s palminom granicom u ruci ( >
Cvjetna nedjelja), vjerovalo se da ni
lisica ni jastreb ne mogu nita ukrasti
iz tog kruga. Nasuprot tome, sma
tralo se da se moe zatititi od zmije
Vjenanje modernih vjetica u arobnom krugu.

aju pripada domainu. Ako se na

Silvestrovo poeo rezati zadnji hljeb
u kui, postojala je opasnost da ga u
novoj godini nee biti dovoljno. Kruh
peen na Veliki petak ( > Peenje)
navodno je osiguravao blaenstvo lju
dima koji bi ga jeli. Tko ostavi nagri
ene komade kruha, izgubit e prema
starom vjerovanju razum. Onome tko
bi gazio ito prijetilo se da e mu se
kod kue kruh upljesniviti.

arobnjak u krugu koji ga titi od demonskih sila.

ako se ljenjakovim prutom opie

krug oko nje. Isto se tako mislilo da
se okruivanjem mogu lijeiti kolike,
ozebline i slino. Magini krug u >
novogodinjoj noi navodno je omo
guivao da se vidi budunost. > Po
govor str. 214.
KRUH Tko rado jede koru kruha,
uvijek e ga pratiti srea, a sa zalogajem kruha u ustima ovjek je siguran
da ga nee ujesti pas, tako su govorili
nai stari. U prisutnosti visokopotovanog kruha nije se smjelo psovati.
Tko bi krivo rezao kruh, navodno je
prije toga lagao. A onaj tko hljebove
kruha stavi naopako na stol, doputa
da zli ljudi dobiju mo nad kuom.
Ako se kruh s narezanom stranom
poloi u smjeru vrata, srea izlazi iz
kue. Kruh i sol nisu smjeli nedosta
jati kod useljenja u novi > stan da bi
ih i kasnije bilo dovoljno. Hljebove
se ne smije poklanjati cijele jer inae s
njima kuu naputa i blagoslov. Zato
treba odrezati mali komadi i sam ga
pojesti ili bar hljeb malo zamotati.
Prvi odrezani komad kruha ne smije
se dati strancu jer on po starom obi

KRUH OD GRUBO MLJEVENE

PENICE U 20. stoljeu su taj kruh
i mladi sir dobili rang sredstava za
ljepotu.
KRUMPIR Tko jede previe krumpi
ra, taj e, prema narodnom vjerova
nju, oglupavjeti. Vjerovalo se da se
noenjem jednog krumpira uza se
moe zatititi od reumatizma. Voda u
kojoj se skuhao krumpir navodno je
dobra protiv uiju. Hripavac su poku
avali lijeiti udisanjem pare plavih
krumpira.
KRV Kao ljubavnu aroliju ljubavnici
bi jedno drugom pomijeali nekoliko
kapi krvi - ene su uzimale i mens
trualnu krv - u pie, vjerujui da na
taj nain mogu osigurati vjernost svog
partnera. Kod uloga i epilepsije na
vodno je ljekovito djelovala krv zdra
vog mladia dobivena putanjem iz
ile u svibnju. Vjerovalo se da se
ljudskom krvi moe lijeiti guba, a
jarjom krvi impotencija. I kupanje u
konjskoj krvi smatralo se lijekom
protiv gube, a vrapja se krv upotreb
ljavala protiv ireva na ronici. Tko je
elio po noi izgledati isto tako dobro
kao po danu, namazao bi obrve krvlju
imia. Krv smaknutih navodno je
donosila sreu u igri. Volovska krv

pomijeana s medom i vinom bila je

napitak starih Germana koji im je
davao snagu. Tvrdilo se da karneol
moe osvjeiti krv. Ako se sanja krv,
to navodno znai poar ili skoru smrt
nekog krvnog roaka. > Vampiri, >
Majina duica.
KRVARENJE IZ NOSA navodno
se moglo zaustaviti ako se nosilo
crvenu vrpcu oko vrata. Protiv akut
nog krvarenja iz nosa narodna je me
dicina predlagala da se kiseli kupus
dri u ruci sve dok se ne zagrije.
Osim toga se preporuivao i korijen
razlika, iskopan na Tijelovo, koji je
trebalo dlanom drati uz nos sve dok
se ne zagrije. Isto se tako vjerovalo da
pomae i pritiskanje polovice luka na
vratnu ilu kucavicu. Krvarenje iz
nosa bi takoer prestajalo kad bi se
oko malog prsta - uglavnom lijeve
ruke - omotao konac ili kad bi se pod
jezik stavio bijeli papir. Dalje se savje
tovalo uvlaenje magareeg izmeta u
prahu u nos. Navodno je tu mogao
pomoi i svjei topli izmet vepra.
Vjerovalo se da se krvarenje iz nosa u
ena moe zaustaviti liem jabuke, a
u mukaraca liem kruke. > Za
ustavljanje krvarenja.
KRVAVICA Tko bi na Tijelovo prije
izlaska sunca pojeo krvavicu s jemenom kaom, imao bi navodno cijele
godine dovoljno novaca i ne bi nikada
dobio vruicu. Ako se na Tijelovo
jela krvavica s kiselim kupusom, sma
tralo se da se time mogu protjerati
buhe.
KRVOTOK > Zlato.
KUCANJE Da bi se izbjeglo nepo
voljno djelovanje spominjanja neijih
dobrih osobina ili dogaaja, treba tri

put pokucati prstom o drvo. Tako se

eli sprijeiti tetno djelovanje takvog
spominjanja. U toj se praznovjerici
uptorebljava protuarolija, budui da
su i zli duhovi pokuavali potiniti
sebi ljude kucanjem. Takoer se sma
tralo da se ovjek moe zatititi od
loih snova ako prije spavanja pokuca
na drveni dio kreveta.
KUA Kad bi takori i mievi napu
stili kuu, smatralo se da e se ona
uskoro sruiti. Ako je sa zida palo
lastavije gnijezdo, vjerovalo se da e
stanovnici jo iste godine otii iz ku
e. Gradnjom nove kue trebalo je
poeti kad je mjesec u porastu ili za
punog mjeseca ( > Sretni dani), ali je
temelje trebao iskopati dok se mjesec
smanjuje jer e inae podrum na
vodno biti uvijek vlaan. Da bi se od
kue odvratila nesree, bacali su se na
sveanosti prigodom stavljanja kue
pod krov razni predmeti preko krova.
> Nesretni dani.
KUGA Kao sigurno sredstvo protiv
kuge vaio je dugo vremena bedrinac
(siljevina). Isto se tako zatienim od
kuge smatrao onaj tko bi uza se nosio
buniku, a na kue su se za zatitu od
kuge vjeale kitice stolisnika.
Vjerovalo se da se stanovnike nekog
sela moe zatititi od zaraznih bolesti
ako bi se oko naselja plugom povukao
zatvoreni > krug. Osim toga se mi
slilo da kuga ne moe prijei preko
vode.> Hijacint. > Pogovor str. 214.
KUGLANJE Igrai su vjerovali da e
imati sreu u kuglanju ako na unutra
nju povrinu ruke kojom bacaju ku
glu priveu srce imia. Osim toga
su na dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.)
ubijenog sljepia zakapali zajedno s

grakom. Kad bi graak niknuo i do

nio plod, stavljali bi to vie mladog
graka u dep, vjerujui da e pogo
diti odgovarajui broj unjeva. Ali
ako igra uje zavijanje psa, uvjeren
je da e ga tokom dalje igre pratiti
nesrea. Vjerovalo se da e protivnik
loe igrati ako se iza njega, dok baca
kuglu, razaspe pepeo cigare ili ako se
u zatvorenu aku utisne desni palac.
Protivnik takoer nee imati sree
ako neka mlada osoba pretri preko
kuglane. Ako se prvi prednji unj
postavi najzadnji, slijedei ga strijelac
nee pogoditi.
KUHANJE Ne smije se za vrijeme
kuhanja uzimati hrana iz lonaca, jer
se jelo inae navodno nee skuhati. >
Juha.
KUHARICA Kad kuharica presoli
juhu, znai da je zaljubljena, ali ako
joj zagori kaa, uskoro e se udati.
Kad bi kuharica morala dokuhavati
jelo koje je ve bila skinula sa tednja
ka, vjerovalo se da joj predstoje bati
ne.
KUKAC Ako se u kui iznenada
pojavi mnotvo crnih kukaca, vjeruje
se da e jedan ukuanin umrijeti.
KUKAVICA se u mnogim krajevima
smatra glasnikom proljea, a Germani
su je smatrali bojom pticom. Ako je
se u proljee uje prvi put, broj njezi
nih kukanja najavljuje koliko e se jo
godina ivjeti. Ako se dok kukavica
kuka nema novaca u depu, takva e
situacija potrajati cijelu godinu, a ako
se u tom asu ima novaca, imat e se
i tokom cijele godine. Ako se u asu
kad kukavica kuka osjeti glad, bit e
kao i s novcem. Djevojke i mladii

Kukanje kukavice s istoka donosi sreu, a sa

zapada nesreu.

pokuavaju iz kukanja kukavice sa

znati koliko e jo godina ili mjeseci
ostati neudate ili neoenjeni. ene
misle da e po kukanju znati koliko
e imati djece. Ako je kukavica kukala
nakon Ivanja (24. 06.) ili ako bi se
pribliila kuama, oekivale su se loe
etve. Openito se vjerovalo da prijeti
nesrea ako kukavica uleti u selo.
Ako se kukanje ulo s istoka, znailo
je sreu, a ako je dopiralo sa zapada nesreu. Ako kukavica zakuka za vri
jeme svadbe, brak e biti sretan. Da
bi se s lica skinule sunane pjege,
trebalo je u proljee, kod prvog zova
kukavice, oprati lice u ribnjaku i uz
to govoriti kukavici (koja je takoer
pjegava):
Kukavice, ujem tvoj zov,
speri mi moje pjege
tako da na tebi ostanu,
a sa mene sasvim siu.
Kukavica je jednima vaila kao nadzemaljsko bie, a drugima kao utjelov
ljenje avola. Djelomino su je sma
trali suprotnou orlu, pa je tada sim
bolizirala neto manje vrijedno.

KUMIN Ako bi se neka ena opirala

da pojede kruh zainjen kuminom,
smatrana je vjeticom. S druge strane,
kumin se smatrao zatitnim sred
stvom protiv vjetijeg aranja, te se
zbog toga davao djeci, mladencima i
mrtvacima da ga imaju uza se. Na
vodno je bio i vrlo efikasno sredstvo
protiv boli eluca, ali samo ako je bio
ubran na Ivanje (24. 06.), prije
izlaza sunca ili dok je crkveno zvono
zvonilo za podne.
KUMSTVO se prvobitno smatralo
uskom rodbinskom ili duhovnom ve
zom izmeu kumeta i kuma. U ne
kim su krajevima odnos kumstva po
kuavali stvoriti razmjenom uvojka
kose. Kumova je koulja navodno
titila kume od bolesti i demona.
Kad bi djevojka u proljee vidjela
prvu rodu kako stoji, oekivala je da
e je zamoliti da bude kuma. Trudne
ene nisu smjele preuzeti kumstvo,
jer se vjerovalo da je to opasno i za
njihovo budue dijete i za kume.
KUPANJE Najzdravijim se smatralo
kupanje u svibnju. Vjerovalo se i u
povoljno djelovanje > oujske vode,
> uskrnje vode, > mlinske vode i
> kinice ( > Voda). Kupka u vinu
navodno bi osigurala zdravlje novo
roeneta. Vano je bilo prvo kupanje
dojeneta jer se vjerovalo da se raznim
dodacima vodi, dijete moe zatititi
od raznih bolesti, npr. uloga, hlad
noe ( > Kopar) i dr. Pokuavalo se
utjecati i na boju kose ( > plava
kosa). Djevojicama se u vodu stav
ljao miloduh, u elji da im se osigura
kasnija sklonost mukaraca. I stari i
mladi su vjerovali da se s malo grobne
zemlje u vodi za kupanje mogu zati

titi od osipa. Ali za vrijeme pasjih

dana (od kraja srpnja do kraja kolo
voza) nije se smjelo kupati jer se
vjerovalo da je u tom periodu voda
otrovana, da se moe lako utopiti ili
dobiti osip. Na Veliku gospu je bilo
zabranjeno kupanje u rijeci, jer je
vladalo uvjerenje da rijeke tog dana
zahtijevaju ljudske rtve. > Nona
kupelj, > Sretni dani, > Valerijan.
KUPINE Vjerovalo se da se ovjek
moe zatititi od bolesti i arolija ako
se provue ispod grma kupine.

Kupine, uz ostalo, lijee reumatizam, hripavac i

ireve. Premda im je plod ukusan, u nekim se
zemljama, npr. u Francuskoj, nerado jede jer se
vjeruje da joj boja potjee od vrajega udarca. U
nekim se ruralnim podrujima Engleske vjeruje da
je avao upao u kupinu i da ju je zato prokleo.

KUPUS Ako se na Katarinino (25.

11. ) zakopaju uveli listovi ku
pusa ovijeni vunom, dobit e se na
vodno novo i bolje sjeme kupusa.
KURJE OI mogu se navodno spri
jeiti ako se u arape stave lukovice
mrazovca. Za odstranjivanje kurjih
oiju bilo je mnotvo recepata: da se
neko vrijeme stoji ispod kleka, da se
kurje oi mau unom masti i da se na
njih u vremenu kad se mjesec smanju
je, stavljaju kolutovi rotkve, da ih se
trlja listovima graha, koje poslije toga
treba zakopati ispod krovnog lijeba.
Preporualo se i da se stane ba u
lokvu kinice u kojoj su se prethodno
brkale kokoi, te da se onda arape
navuku preko prljavih nogu i et
rnaest dana ne skidaju. Nakon tog
vremena kurje e oi nestati.
KURVA Ako je medvjed, kad bi
ugledao neku djevojku, jako zamumljao, to se uzimalo kao znak da je

djevojka potajno kurva. Ako se ujutro

kao prvu osobu vidjelo kurvu, oeki
vao se sretan dan, a kurva na Novu
godinu ujutro znaila je sreu za cijelu
godinu. Djeca kurvi smatrala su se
sretnijima od djece roene u braku, te
se vjerovalo da svojim kumovima do
nose sreu. S druge se opet strane
govorilo da kurve imaju zao pogled
koji moe osobito nakoditi novoro
enetu. Za vanbranu se djecu govo
rilo da e i sama roditi vanbrano, a
tko bi razbio ogledalo, morao je na
vodno odgojiti dijete kurve. > Pogo
vor str. 214.
KVOCKA Vjerovalo se da jaja crnih
kvoki tite ovjeka i zgrade od svake
tete; ne samo od munje, ve i od
kile, krstobolje i ujeda zmije. Najbo
ljim jelom za porodilju smatrala se
juha od crne kvoke. Vjerovalo se i
da se pomou crne kvoke moe pri
siliti > kradljivca da vrati ukradenu
stvar. > Crno.

L
LAGANJE Govorilo se da najvie
lau ljudi iz ije se odjee kod pranja
diu mnogi mjehurii. Ljude tupog
nosa sumnjiilo se da lau. Dalje se
govorilo da onaj tko dobro brusi
noeve, dobro i lae, a tko krivo ree
kruh, sigurno je prethodno neto sla
gao. Vjerovalo se da se laljivca moe
uhvatiti u lai pomou trpuca ili >
berila. > Priznanje.
LAKOMISLENOST Po malim nok
tima na rukama moe se zakljuiti da
su ljudi lakomisleni. Djeci koja se
mnogo gledaju u ogledalo i rano s
time ponu, proricalo se da e biti
lakomisleni. Ako se prije svadbe za
nabavku mladenkine haljine morao
pozajmiti novac, par e navodno biti
lakomislen. Svraka se smatrala simbo
lom lakomislenosti.

druge ivotinje. Kad bi lasica prela

ovjeku preko puta, vjerovalo se da
predstoji nesrea. Zato je pod svaku
cijenu trebalo izbjegavati lasicu; ve
se i samo njezino frktanje smatralo
uzrokom svakog zla. Tvrdilo se da
moe otrovati ovjeka i ivotinju ako
u njih dahne; pogoeni ovjek tada se
raspolovi, oslijepi ili mu otekne
lice, dok krave pogoene dahom la
sice daju krv umjesto mlijeka. Ali
amulet s okom lasice smatrao se zati
tom od zlog pogleda. Muda lasca
sluila su enama kao amulet, a kao
mast ili praak navodno su spreavala
zaee. Razni dijelovi lasiinog tijela
upotrebljavali su se protiv najrazliitijih bolesti. > Epilepsija, > Zmijski
otrov, > Zima.

LANOVO SJEME Kola od lanovog

sjemena s medom i paprom navodno
je djelovao kao sredstvo za podraaj
spolnog nagona.
LAPIS LAZULI je navodno bio do
bro sredstvo protiv melankolije i ne
svjestice. Ako ga se uzimalo u obliku
praha, oekivalo se smanjenje vruice.
Osim toga, u njegove je osobine spa
dala umirujua snaga, a povoljno je
djelovao i na jaanje srca. Prakom su
se posipale bradavice, koje bi poslije
toga navodno nestajale. Vjealo ga se
i maloj djeci oko vrata, vjerujui da e
im pomoi da prevladaju svoje straho
ve.
LASICA Lasici se pripisivao zao po
gled kojim je mogla zaarati zeeve i

Lastavije gnijezdo na kui odbija munju i svaku

nesreu.

LASTAVICE Smatralo se da pojavlji

vanje lastavica poslije zime nosi sreu,
a da njihova gnijezda na kui odbijaju
munju i svaku nesreu. Tko je u
proljee vidio prvu lastavicu mogao
je navodno vodom iz lokve na smetli
tu ili gnojem oprati sunane pjege

Moda je najrairenije vjerovanje o leptirima da su

oni due pokojnika. Zato se od najstarijih vremena
prema njima postupalo paljivo i njeno. Tko
ubije leptira, imat e godinu dana nesree. Vidjeti
tri leptira istodobno na listu znai: smrt.

tako da nestanu. A kad bi se, spazivi

prvu lastavicu, promijeao novac u
novarci, on bi se uskoro silno razmnoio. Ako se spali lastavije gnije
zdo i pepeo pomijea s lovevom
samom, lovac e uvijek pogoditi cilj.
S istom se namjerom sama mijeala s
osuenom lastavijom krvi.
LAVINE su se navodno sputale na
ona mjesta gdje su se okupljale vjeti
ce. Vjerovalo se da vjetice koje jau
na lavinama gube svoju mo kad za
zvone crkvena zvona.
LEDENE ARE na prozorima to
kom dvanaest noi izmeu 25. 12.
i 6.
01.
navodno nagovje
taju stranu godinu.
LEPRA > Guba.
LEPTIR Tko je u proljee ugledao
najprije bijelog, a zatim utog leptira,
nadao se srei u novanim stvarima,
sivi leptir je navodno donosio nesre
u, a crveni bolove u oima. Ako se
prije Sv. ura (23. 04.) golom
rukom ulovi bijelog leptira, smatralo
se da se zna sretni broj za lutriju, koji
bi se dobio tako da se datumu kad je
leptir ulovljen, pribroji broj njegovih
mrlja na krilima. Ako je pelar u
proljee ulovio prvog leptira kojeg bi
ugledao i pustio ga da odleti kroz
rupu u rukavu negovog kaputa, vjero
vao je da e ljeti moi uloviti roj pela.
LICE Boja lica igrala je prije vrlo
vanu ulogu: bljedilo se tumailo kao
bojaljivost, a utocrna boja ukazi
vala je na nerazumnost i svojeglavost.
Trudnica s mrljama na licu najvjero
jatnije e roditi djeaka, a s jednoli
nom bojom koe lica - djevojicu.

Ako je lice peklo ili bockalo, pretpo

stavljalo se da netko u toj osobi govo
ri.
LIJEENJE MOLITVAMA po
mou maginih formula i sredstava
oduvijek je bio sastavni dio puke
medicine. Cesto se pritom govorilo o
ljekovitim valovima i magnetskim
ljekovitim snagama.
LIJENIK Posjet lijeniku i razgo
vor s njim na Veliki petak navodno
donosi mnogo sigurnije rezultate
nego bilo kojeg drugog dana u godini.
Onaj kome se odjea krpala na tijelu,
uskoro e trebati lijenika koji e na
njemu takoer rezati i krpati. > Ope
racija.
LIJENA e navodno postati djevojka
koja u proljee vidi prvu rodu kako
stoji.
LIJEPO VRIJEME nije se moglo
oekivati samo onda kad su komarci
plesali, ve i tada kad bi se pri nekom
obroku sve pojelo, kad je mjesec iz
gledao bijel i svijetao, kad se vidjelo
pua koji je sa sobom nosio zeleni
list, kad bi guska, dok je padala kia,
pogledala prema nebu i kad se maga
rac valjao u travi ili kad su se dva
magarca igrala i plesala. S lijepim se
vremenom raunalo i kad su ptice
letjele visoko ili kad su se vraale
ptice selice. Isto se tako pokuavalo
saznati neto o vremenu promatrajui
vladanje > paukova.
LIJEVANJE OLOVA je osobito
omiljeno na kraju godine, sa eljom
da se sazna to donosi nova godina.
Pusti se da vrue olovo kapa u vodu,
pa se onda pokuava protumaiti na-

stale oblike: zvijezde navodno obea

vaju sreu, krievi nevolje, ovjeuljci
ili oblik vree bogatstvo, ivotinjice
smrt. Kad uenik lijeva olovo, poku
ava se pogoditi njegovo budue zani
manje. Naravno, i ljubav igra vanu
ulogu: iz oblika slinih slovima poku
ava se sastaviti ime budueg partnera,
a od drugih oblika njegovo zanima
nje. Vijenac najavljuje svadbu u go
dini koja dolazi, pravokutan se oblik
moe tumaiti kao lijes, pa znai smrt
u roku od godine dana. > Budunost.
LIJEVO U pretkransko je vrijeme
lijeva strana vaila kao povoljnija ( >
Ovce, > Svjetlost lutalica). Pod utje
cajem Starog i Novog zavjeta pobije
dilo je suprotno shvaanje ( > De
sno). Tako se onda npr. ustajanje na
lijevu nogu i oblaenje najprije lijeve
arape poelo tumaiti kao lo pred
znak, isto kao i kad je zvonilo lijevo
uho ( > Zvonjenje u uima) i kad bi
se gost spotaknuo lijevom nogom ili
kad bi ga lijeva noga svrbjela. I mrlja
na prstu lijeve ruke tumaila se kao
predznak nesree, dok se jo danas
kae da e kad svrbi lijeva ruka biti
novaca, a kad svrbi desna - izdataka.
> Djevojka, > Zec, > Hunjavica.
LIKOVAC ili MASLINICA Prve
cvjetove te biljke koja raste divlje,
treba, prema vjerovanju, traiti ne
govorei o tome. Tako naeni cvje
tovi navodno su pruali zatitu od
raznih nesretnih sluajeva, ako se iz
govaraju ove rijei:

se zakljuci o najpovoljnijem vre

menu sjetve: ako su se cvjetni klasovi
rascvali najprije u gornjem dijelu, naj
unosnija e biti rana sjetva, a ako se
rascvate donji dio, bit e uspjenija
kasna sjetva.
LIPA Vjerovalo se da amulet od lipovog lika titi od arolija i vjetica.
Tko sjedi pod lipom, navodno je sigu
ran od groma. Pod lipom u cvatu nai
e starci i pluni bolesnici zdrav
zrak. Pepeo lipe sipali su po orani
cama da ih ouvaju od tetoina. Sad
njom lipe oko kue i unoenjem lipinog granja u dom, ukuani su se
pokuavali obraniti od vjetica. >
Zubobolja.
LISICA Za zatitu kokoi od lisice
zabijali su u dvorite tri hrastova kol
ca, vjerujui da e se lisice zadrati na
udaljenosti do koje dopiru udarci e
kia kojim su zabijeni kolci. > Krug.
LIAJEVI su se navodno mogli ods
traniti vodom od > oujskog snijega
ili > uskrnjom vodom. Isto se tako
mislilo da ih se, kao i ostale vrste
osipa, moe izbrisati parom koja se
zimi napravi na prozorima, a trebalo
ih je mazati prstenjakom.
LOIKA je navodno pomagala pro
tiv uzbudljivih i spolno nadraujuih
snova.

Naoh prvu maslinicu

i drim je u ruci,
a njome mogu sprijeiti
i krv i bol i vatru.

LOM KOSTI se, prema vjerovanju

mogao izbjei i kod najteih padova
ako se uvijek uza se nosi mukatov
orai dobiven na poklon za Novu
godinu. Vjerovalo se da slomljene ko
sti bre i bolje zarastaju kad ih se
omota komadom kuhane slanine.

Prema ponaanju likovca stvarali su

LONCI nisu smjeli nou ostati nepo-

klopljeni jer se inae navodno nee

moi zaspati.
LOPO Ako se jede korijenje bijelog
lopoa, mogu se sprijeiti spolno nadraujui snovi.
LOPOVI Vjerovalo se da je onaj tko
uza se nosi vuju dlaku osiguran pro
tiv krae. Isto se svojstvo pripisivalo
i topazu, a granat je navodno odbijao
lopove osobito na putovanju. Okradeni su se nadali da e u snu vidjeti i
prepoznati lopova ako pod glavu
stave korijen cikorije ili pod desno
uho ljutovnicu. Kad bi ulovili nekoli
cinu sumnjivaca, namazali bi crnu
koko aom, pa bi je onda svaki od
njih morao opipati: ije ruke nisu
pocrnjele, taj je lopov ( > Boji sud).
Lopova su takoer pokuavali pro
nai arobnim prutiem, prelazei
njime po papiru s imenima sumnjivih.
Mislilo se da se pomou odreenih
manipulacija moe lopova navesti na
priznanje ( > Priznanje). Ako se npr.
zemlja s groblja isprila u tavi, nepo
znati e lopov navodno vratiti ukra
denu stvar. Za istim se rezultatom
teilo kad se u posudi sakupljala zem
lja na koju je stao lopov, pa se ta
zemlja zatim promijeala avlom iz
lijesa, naenim u pono na groblju.
Lopov e tada, prema narodnom vje
rovanju, dobiti jake bolove na taba
nima koji e potrajati sve dok ne vrati
svoj plijen. A ako se u tragove nogu
lopova zabilo stare avle s lijesa, lo
pov je morao umrijeti.
Prema drugim miljenjima okradeni, zajedno s crnom kokoi, nije smio
jesti tokom devet petaka da bi na taj
nain prisilio lopova da vrati ukra
deno ili pak prouzrokovao njegovu

smrt. Dalje se tvrdilo da lopov koji

uspjeno krade u novogodinjoj noi
cijele godine nee dolijati. > Pone
djeljci su se smatrali povoljnima za
lopove, jer su navodno u vezi s mjese
com koji se smatrao lopovskim sun
cem. Za ljude roene u utorak sma
tralo se da su skloni krai. Djeca koju
su udarali po prstima ili kojima je
majka rezala nokte umjesto da ih
odgrize, postat e navodno lopovi.
LOTO Preporuivalo se da se svi
brojevi lota napisu na male papirie i
da se papirii stave u novi, jo neupotrebljeni lonac, pa da se onda unutra
stavi pauk, najbolje pauk krsta. On
e navodno ispresti svoju nit na papi
riu sa sretnim brojem.
LOV Tko je lovio u nedjelju, morao
je, po vjerovanju vjeno dalje loviti
kao divlji lovac. Za ametist se vjero
valo da donosi posebnu sreu u lovu,
a meci koji su se lijevali u novogodi
njoj noi navodno su uvijek pogaali
cilj. Da se ni u narednoj godini nikada
ne bi promailo cilj, stavljala bi se na
Boi bijela krpa pod noge i zatim se
pucalo u mjesec. I igla kojom je pret
hodno bio uiven mrtvac, zabijena u
kundak, garantirala je navodno sigur
nost u gaanju. Lovci su se nadali
istom uspjehu kad bi namazali metke
golubinjom krvi ili puku golubinjom
ili abljom krvi. Takoer se vjerovalo
da se od prstena s kojim je bio objeen
neki osuenik mogu napraviti meci
koji sigurno pogaaju cilj. Cilj se
navodno mogao uvijek pogoditi i
onda kad bi se u samu pomijeala
sasuena krv lastavice ili pepeo od
lastavijeg gnijezda. Loptici od neprobavljenih ostataka iz eluca divo-

e sablasti izazvati oluje i razne opsje

ne.
LOVOR se u starini smatrao obra
nom od zaraznih bolesti, od arolija,
vatre i udara munje. Vjerovalo se i u
njegovu mo da umiri luake.
LUDILO Vjerovalo se da se moe
poludjeti ako se pojede riblju glavu. I
onaj tko ostavi nagrizene ostatke
kruha koje onda pojede pas, moe
izgubiti razum. Isto e tako proi i
ljudi koji dopuste da im se odjea
krpi na tijelu. Mislilo se da se nevjerna
zarunica moe otjerati u ludilo ako
se jedna dlaka iz njezine kose omota
oko palmine granice i oboje baci u
vatru. Meutim, ve se u davna vre
mena pokuavalo poludjele umiriti lo
vorom. I safiru su se takoer pripisi
vale djelotvorne snage protiv ludila, a
isto tako i pijenju iz zvona. > Bjesni
lo.
LUKAV je elio postati onaj tko je
jeo gavranovo meso. Kao lukavi su
obino vaili ljudi kratkog vrata.
Luak, Le Fol, s tarot-karata. Moe poludjeti i
onaj koji pojede riblju glavu.

koze, takoer se pripisivalo izvan

redno djelovanje u lovu, samo ako je
lovac uvijek nosi uza se. Jo se govo
rilo: ako se pas na putu u lov valja,
njegov e gospodar imati sree.
LOVITI RIBU u podne smatralo se
loim, jer se u to vrijeme navodno
moe uloviti ili sablasnog ogromnog
raka ili vodenjaka u obliku velikog,
bezrepog arana. Ako se ipak ribarilo
u podne, moralo se raunati s time da

LUKOVICE Miljenja o tome koja

je mjeseeva faza najbolja za saenje
luka, oduvijek su se razilazila. Ali,
ako se eljelo pospjeiti rast luka,
trebalo je u pono za punog mjeseca
utke izai iz kue i gaziti po mladim
stabljikama luka ili se na Ivanje (24..
06.)
valjati po gredici" luka. Ako se
luk sadio u sazvjeu jarca (od 22.
12. do 20.
01.),
vjerovalo se
da e narasti vrst i tvrd luk; luk
saen u sazvjeu vodenjaka (od 21.
01. do 18.
02.)
bit e navodno
gnjil, a onaj u znaku strijelca (od 23.
11, do 21.
12.)
ode u sje
me. Onaj tko bi posadio luk na Sv.

Benedikta (21. 03.) ili na Tijelovo

(40 dana poslije Uskrsa), dobio je
navodno veliki, krupni luk. To se
proricalo i onome tko se za vrijeme
saenja zbog bilo kojeg razloga rasrdio. Ako bi se na Ivanje dvije cjev
ice luka odrezale u jednakoj visini i
ako bi im se pridalo znaenje sree i
nesree, onda je cjevica koja bre po
raste pokazivala to se moe oekivati
u toku te godine. Luk se upotreblja
vao i za pogaanje sretnih brojeva u
lutriji. Luk su vjeali na strop ili iznad
vrata, vjerujui da odbija zlo i bolesti.
Kad bi se objesio u staju, navodno je
uvao stoku od poasti. Taj se luk
morao nakon godine dana promijeni
ti. Ako se dralo luk u depu, moglo
se navodno raunati sa zatitom od
vrtoglavice i nesvjestice, ali samo
onda ako je luk kupljen bez cjenkanja
ili ako ga se dobilo na dar.
Razne lukovice - enjak, gorica,
gladiole, perunike - navodno su da
vale otpornost na ubode i udarce.
Bijela lukovica pod kapom odstra
njuje glavobolju i izvlai otrov iz svih
rana - tako se bar prialo. Rane su
navodno zacjeljivale a krvarenje prestajalo ako se preko tog dijela tijela
prelo lukom koji se zatim bacilo u
vatru. Kod krvarenja iz nosa preporu
ivalo se da se pola luka pritisne na

vratnu ilu kucavicu, a kod kalja da

se tabani nataru prenim lukom. Na
taj se nain navodno mogu odstraniti
i bradavice, Samo se nipoto nije
smjelo zaboraviti da se luk poslije
toga zakopa, utei, po mjeseini ili u
sumrak.> Snovi.
LUMBAGO Post na Badnjak (24.
12.)
smatrao se najboljom pre
ventivom. Kako se lumbago smatrao
vjetijom arolijom, pokuavalo se
protiv njega primijeniti neko protusredstvo, npr. da se na bolno mjesto
stavi enjak pomijean s octom i
ilovaom.
LUTRIJA Petak je navodno bio naj
bolji dan za igranje na lutriji. Vjero
valo se da se moe doi do sretnog
broja ako se prije urevdana (23.
04.)
rukom ulovi bijelog leptira i
datumu kad je ulovljen pribroji broj
njegovih mrlja. Vjerovalo se da se
sretne brojeve moe saznati i iz snova.
Osim toga, luk se stavljao najprije u
vodu a onda u zemlju, da bi se nakon
osam dana iz spleta korijenja poku
alo razabrati sretni broj. Vjerovalo
se da se taj sretni broj moe saznati i
od mrtvaca, kad se otvori grob onoga
tko je zadnji umro. Naroito su esto
lozove izvlaila djeca, jer se smatralo
da ona imaju najvie sree.

LJ
LJEKOVITO BILJE je prema narod
nom vjerovanju trebalo iskapati samo
srebrnjakom ili srebrnim oruem.
Smatralo se da to pojaava njihovu
ljekovitu snagu. Najboljim se vreme
nom za sakupljanje bilja i korijenja
smatralo razdoblje rujna i listopada, i
to kad se mjesec smanjuje, izmeu
ponoi i izlaska sunca, jer su tada
navodno najljekovitiji. Prema jednom
drugom vjerovanju biljke je trebalo
brati uoi Ivanja (24. 06.) poslije
ponoi ili pak na samo Ivanje do
podneva jer u ostalo vrijeme po njima
jau vjetice i tako unitavaju njihovo
djelovanje. Prema nekim knjigama o
ljekovitom bilju, naroito je djelo
tvorno bilje sakupljeno na Veliki pe
tak ili na Tijelovo (40. dana poslije
Uskrsa). > Ljekovitost i Pogovor
str. 214.
LJEKOVITOST se oekivala od najrazliitijih predmeta i radnji, kao na
primjer od raznog ljekovitog bilja, ali
i od onoga to je ostalo od mrtvih
( > Mrtvaka ruka, > Mrtvaki zu
bi), a naroito od smaknutih ( > Kr
vnika sjekira, > Konopac). I dragom
se kamenju pripisivala ljekovita mo.
U svemu to je bilo izvanredno i
neobino, nai su stari vidjeli ljekovite
ili obrambene snage, ali su esto sma
trali da one djeluju samo u odreeno
vrijeme. Tako se kouljama jakih ljudi
pripisivalo pozitivno zraenje i zato
se preporuivalo rekonvalescentima
da ih obuku. Ruka koja je usmrtila
krticu takoer je vaila kao ljekovita.
No, koja se esto smatrala ovjeko

vim neprijateljem, vaila je u drugim

krajevima kao naroito povoljna za
razvijanje ljekovite moi.
LJEPOTA Ako je ena za vrijeme
trudnoe jela mnogo jabuka, mogla je
navodno biti sigurna da e imati lijepo
dijete. Lijepa su bila i djeca roena
dok je na nebu bila duga. Vjerovalo
se da se moe stei ljepota ako se
umije rosom, osobito u svibnju, ili
pak uskrnjom vodom, oujskim sni
jegom ili sokom breze. Ljepoti je
navodno koristilo i kad se jelo hladna
kuhana jela i pilo hladnu crnu kavu.
Dalje se smatralo da umivanja bijelim
pivom poljepavaju kou, a tko je
elio pojaati mladenaki sjaj koe,
mazao bi lice konjskom masti. Velika
se ljepota obeavala nakon kupelji u
toploj volovskoj krvi ili u magareem
mlijeku. Prema novijem su vjerovanju
najbolja sredstva za poljepavanje
kruh od krupno mljevenog ita i
svjei mladi sir.
LJESTVE Govorilo se da na sebe
navlai nesreu onaj tko proe ispod
ljestava.
LJENJAK Ako su u nekoj godini
naroito dobro rodili ljenjaci, onda
e se te godine, prema starom narod
nom vjerovanju, roditi mnogo vanbrane djece. Ali je mnogo ljenjaka
bio i znak da dolazi otra zima.
LJUBAV Postojali su mnogi recepti
kojima se htjelo izazvati ljubav osobe
suprotnog spola. Najjai i najdjelo
tvorniji su navodno bili oni prema
kojima je u jelo ili pie voljene osobe
trebalo umijeati neto od vlastitog
tijela - kosu, nokte, znoj, krv, slinu,
pa ak i muko sjeme i ensku men
strualnu krv. Da bi se stekla neija
ljubav, nosilo se uza se bijelo kamenje

iz eluca crnog kokota. Ako je dragi

nosio u amuletu tri dlake iz obrve
svoje drage, mogao je navodno biti
siguran da e mu ostati vjerna. Sreu
u ljubavi ljudi su pokuavali osigurati
cikorijom,
odreenim
dijelovima
vrapca i mnogim > afrodizijacima.
Ako su dvije osobe raznog spola isto
vremeno zijevnule, smatralo se da je
to znak uzajamne sklonosti. Meu
tim, narodna je mudrost pomagala i
kad se radilo o nesretnoj ljubavi:
savjetovala je da se odrezana kosa i
nokti zakopaju u umi jer e tako
ljubav navodno odumrijeti. S istom
se namjerom drao mrtvaki zub na
dimu koji je morao strujati oko ne
sretno zaljubljene osobe. > Naklo
nost, > Miloduh, > Pogovor str.
214.
LJUBAVNICI ne smiju brisati ruke
istim runikom, inae e se razdvojiti.
Isto se tako dragi ne smije brisati o

pregau svoje drage, ako mu je stalo

do toga da ne doe do svae; prema
jednom drugom vjerovanju to e ga
uiniti ovisnim o djevojci ( > Rup
i).
LJUBICA Vjerovalo se da e onaj
tko na uskrnje jutro proguta tri prve
ljubiice biti poteen od hladne gro
znice.
LJUBOMORI su navodno osobito
skloni ljudi s osjetljivom kosom i oni
sa sraslim obrvama. Onaj koga je
zasvrbjelo koljeno esto je smatran
ljubomornim, a mukarac koga su
svrbjeli tabani navodno je bio ljubo
moran zbog vlastite ene.
LJUTENI JEAM Vjeruje se da se
ne mora bojati kapi onaj tko nakon
pojedene kae od ljutenog jema ima
u elucu jemena zrna - sve dok su
zrna u elucu.

M
MAKAMA se pripisivala krivnja za
buduu nesreu, svau i promjenu
vremena ako ih se srelo prije nekog
planiranog pothvata. U srednjem su
se vijeku make smatrale vjetijim
stvorenjima, pa su ih zato ubijali radi
istjerivanja avola i obrane od nesre
e, bacali s kula, spaljivali na otvore
noj vatri, prili i pokapali ive na
poljima i u graevinama da bi se
sprijeila teta ( > rtva graevini).
Danas se smatra da make najavljuju
posjet, slove i kao prognozeri vreme
na, ali i predskazuju sreu ili nesreu
naroito > crne make -, na primjer
smrtni sluaj u kui. Kod najave po
sjeta tono se razlikuje: ako se maka
isti sprijeda, dolazi mukarac, ako se
isti otraga, dolazi stara ena; ako
lie rep, posjet e biti nesimpatian;
ako lie cijelo tijelo, grebe se apom
iza uha i gladi se po nosu, treba
navodno oekivati dobrodoao po
sjet. Maje zavijanje najavljuje svau,
naroito petkom nou. Da bi se kup
ljena ili poklonjena maka udomaila,
trebalo joj je odrezati nekoliko dlaka
i staviti ih pod nogu stola ili procije
diti kavu kroz krpu za pranje sua.
Tvrdilo se da dijelovi make ine
ovjeka neranjivim ili nevidljivim. U
pukoj se medicini upotrebljavaju
maji izmet, mokraa, krzno, pepeo i
drugo protiv razliitih bolesti. > Slo
bodni zidari, > Stolist.
MADEI Ako je majka esto brala
borovnice, proricalo se da e dijete
imati brojne madee. Madei na

vodno nastaju i ako ena za vrijeme

trudnoe ne zadovolji neku svoju e
lju ili ako se prestraena uhvati za
jedno mjesto na tijelu. Da ne bi dijete
unakazila madeem, majka se na
vodno mora, kad se preplai, preven
tivno uhvatiti za stranjicu gdje se
made kod djeteta nee vidjeti, ili pak
mora to vie ispred sebe ispruiti
ruke.
Od babice se trailo da odstrani ma
de prije no to bi ga itko vidio, ili
tako da ga pritisne posteljicom, ili
mazanjem menstrualnom krvi ili pak
dodirivanjem mrtvaevom rukom.
Osim toga se vjerovalo da se madei
mogu odstraniti pljuvakom koju je
trebalo uvee namazati i pustiti da se
preko noi osui.
Made u obrvi navodno je znaio da
e ta osoba biti objeena, a made na
uima je bio predznak smrti utapa
njem.
MAGARCI vae kao jedine ivotinje
koje ne moe pogoditi munja. Magarev loj kao i desno mudo magarca
ako se skuha u vinu i pojede ili ako se
nosi na narukvici, slovi kao sredstvo
za spolno podraivanje. ene se na
vodno moglo stimulirati kad bi im se
pod jastuk stavila vuna namoena u
magareu krv. Govorilo se da zubo
bolja nestaje ako se poljubi magarca,
a da se bolesni bubrezi mogu izlijeiti
ako se pije magarea mokraa. Djeci
su u kolijevku stavljali komade maga
ree koe da bi se oslobodila straha.
Kad bi magarac naulio ui ili hodao
postrance, oekivala se kia.
MAGLA za vrijeme adventa nagovje
tavala je dobar urod voa. Ali magla
na Novu godinu znai mnogo bolesti
u godini koja dolazi. Ako u sijenju
ima magle, oekuje se mokro proljee

ili slana jo i u svibnju, u kolovozu je

magle bilo kad bi u oujku bilo rose.
MAGIJA > arolije, > Bajanje, >
Pogovor str. 214.
MAGNETIZAM U 18. stoljeu se
vjerovalo da se oboljeli dijelovi tijela
mogu izlijeiti ako se preko njih pri
jee magnetom.
MAJINA DUICA > Timijan
MAJINO MLIJEKO navodno e
obilno tei ako ena bude jela prepelija jaja ili ako na grudima bude
nosila komadi bedrinca.
MAJKA Djeca mravih majki na
vodno preteno lie oevima, dok
djeca debelih ena vie lie majkama.
MAK treba jesti na Badnjak ako se
eli dobiti mnogo novaca. S druge se
opet strane tvrdi da velike koliine
maka zaglupljuju.
MALAHIT Taj su ukrasni kamen
oko vrata uglavnom nosila djeca, jer
se vjerovalo da ih on titi od svih
moguih opasnosti i bolesti. ene i
babice esto su se ukraavale prste
njem i lancima od malahita, jedne
zato to su vjerovale da e tako njiho
voj djeci lake rasti zubi, a druge jer
su smatrale da e imati vie sree s
muterijama.
Malahit je, osim toga, navodno titio
i od otrovanja. Amuleti od tog ka
mena navodno su titili od > zlog
pogleda. Trudnice koje bi malahit
tako svezale oko trbuha da lei na
pupku, smatrale su da e dijete koje
oekuju biti jae i imati veliku snagu.
Za vrijeme poroaja malahit je morao
biti zavezan da desno bedro da bi
dijete slijedilo kamen i rodilo se.

Mandragora je, zacijelo, jedna od najpopularnijih

biljaka u praksi vjetica i vjetaca, osobito zbog
opijatskih svojstava. Vjerovalo se i u to da e na
mjestu umrijeti tko iupa iz zemlje mandragoru.

Kad bi se malahit privezao uz rane,

navodno je zaustavljao krv i ublaa
vao bol. Vjerovalo se da moe odstra
niti i kolike.
MANDRAGORA Korijen mandragore navodno je onome tko bi ga
nosio uza se osiguravao ljubav i no
vac. Tko je stavio novac uz korijen
mandragore, oekivao je da e se no
vac narednog jutra udvostruiti. Vje
rovalo se da taj korijen nosi sreu ako
se za vrijeme igre dri u depu. Kod
operacija se kao narkotik preporui
valo vino u kojem se kuhao korijen
mandragore, a taj je korijen navodno
olakavao i poroaj. Kod seljaka je
slovio kao sredstvo protiv bacanja
ini na stoku. ( > Pogovor str. 214)
MARGARETA > Kia
MARLJIVA e navodno postati ona
djevojka koja u proljee vidi prvu
rodu koja leti.
MASKOTA >Talisman, > Voza
automobila.
MASLAC navodno ima ljekovitu
snagu ako ga se pravi na Tijelovo (40.
dana poslije Uskrsa) prije izlaska sun
ca, ne solei ga. Vjerovalo se da neso
ljeni maslac, napravljen na Veliki
etvrtak, lijei sve rane. > Suica.
MASLAAK Sedam ili devet kori
jena koji su bili iskopani na sv. Bartolomeja (24.
08.)
prije izlaska
sunca i zatim se nosili u vreici kao
amulet, navodno bi pomagali protiv
boli u oima. Kod zubobolje se savje
tovalo da se maslaak vjea oko vrata
sve dok se ne osui.
Ranije su generacije mislile da e
svatko tko dodirne maslaak dobiti
rane na rukama. Vjerovalo se da se

Kad djevojka otpuhne glavicu maslaka, ekat e

onoliko godina do udaje koliko sjemenaka otpuh
ne. Na slici br. 2: Maslaak, lie i cvjetovi.

mlijenim sokom maslaka mogu

odstraniti bradavice, ukoliko se sok
nanese treeg dana smanjivanja mjese
ca. Tko bi u proljee progutao prva
tri pupoljka maslaka koja bi naao,
ostao bi navodno cijele godine zdrav,
a mnogo maslaaka najavljivalo bi
plodnu godinu. Djeca upotrebljavaju
ocvali maslaak za razne brojalice da
bi saznali koliko e dugo ivjeti, ko
liko e jo godina proi do njihove
svadbe i sl.
MAST jakih i divljih ivotinja, pri
mjerice medvjeda ili vepra, upotreb
ljavala se za utrljavanje, u vjerovanju
da e se tako stei snaga tih ivotinja.

Obilje masti u elucu navodno ne

utralizira sav progutani otrov. ap
ljina se mast uzimala protiv gluhoe, a
mast tuke protiv nesanice. Pasja mast
se preporuivala protiv plunih obo
ljenja, a prepelija protiv upale roni
ce. Kao i drugim ostacima umrlih, i
njihovoj se masti pripisivala velika
ljekovita mo. > Slanina.
MATINJAK Tko se bojao uboda
pele, trebalo je da ljeti uvijek nosi u
ruci matinjak. Ispiranje usta s vo
dom matinjaka navodno ublaava
zubobolju. enama koje su eljele
djecu, preporuivali su taj eliksir za
unutranju i vanjsku upotrebu.
MECI Crni metak naen u mravi
njaku navodno donosi nalazniku
sklonost voljene osobe. Takav metak,
osim toga, titi od vruice i bolesti, te
ini ovjeka zdravim i jakim. Trebalo
ga je vjeati djeci oko vrata jer na
vodno pomae i kod rasta zubi. Upotrebljeni meci, osobito oni izvaeni iz
divljai, upotrebljavali su se kao pilule
protiv crijevnih oboljenja. Spljoteni
meci primjenjivali su se za oblaganje
protiv mrtvih kosti, vrbanca, krvare
nja iz nosa i zubobolje.
MED Sanjati o medu znailo je da e
se onome tko sanja ostvariti elje u
ije se ispunjenje nikada nije nadao.
Meutim, onaj tko, jedui med, ne bi
zamazao ruke i usta, uskoro e umri
jeti. Tko se elio rijeiti svraba, namazao bi na Veliki etvrtak med izmeu
prstiju. Smatralo se da protiv probadanja pomae oblog od duhanovog
lista namazanog medom. Staro ger
mansko pie za jaanje prireivalo se
od volovske krvi, vina i meda. Na
Veliki etvrtak trebalo je jesti med da

bi se zatitilo od ugriza otrovnih ivo

tinja i bijesnih pasa. Ako se zabora
vilo na Veliki etvrtak pojesti med,
moglo se dogoditi da se ovjek pre
tvori u magarca ili bar da mu narastu
magaree ui.
MEDENJACI su se upotrebljavali
kao ljekovito sredstvo protiv vruice
ako se na njih napisu odreene rijei
i ako se pojedu, protiv boli u leima
ako se od Boia do Svijenice (2.
02.)
komad medenjaka nosio u
depu i povremeno odgrizao koma
di, protiv trakavice ako bi se skuhali
kao kaa s rakijom od kvasca i upo
trebljavali kao oblozi koji se stavljaju
na trbuh. U samostanima su se mede
njaci pekli s ljekovitim travama.
MEDVJED Ako se eljelo imati do
bro pamenje, trljalo se sljepooice
medvjeom mau. Ta je mast na
vodno pomagala i protiv ispadanja
kose. Vjerovalo se da se moe osigu
rati plodnost mladenke ako se pod
brani krevet stave preni medvjei
bubrezi. To e navodno jo sigurnije
djelovati ako mlada ena u svadbenoj
noi pojede medvjeu u.
MELANKOLIJA Navodno su joj
skloni ljudi sa sraslim obrvama. Pro
tiv melankolije nosilo se drago kame
nje, kao npr. opali ili krizoliti, ali i
safir, granat, hijacint i lapis lazuli.
Dobrim su se sredstvom smatrali i
koralji, kao i orasi. Takoer se vjero
valo da se melankolija ne moe odu
prijeti zlatnoutom korijenu trave od
ui, ako ga se nosi uza se zamotanog
u rupi. > Turobnost.
MENSTRUACIJA Vodom u kojoj
je oprana koulja koju je djevojka

nosila za vrijeme prve menstruacije,

polijevalo se ruin grm, vjerujui da
se time djevojci moe osigurati stalno
zdravlje i redovita menstruacija. Pro
tiv pretjeranog krvarenja preporui
vala se tukina mast, a ako je krvare
nje izostalo, pomagao bi aj od crve
nih cvjetova hajduke trave. Tvrdilo
se da ene za vrijeme menstruacije
imaju zao pogled kojim, izmeu osta
log, mogu zamagliti ili ak probuiti
ogledalo. Od tog su pogleda navodno
venuli plodovi. Takve ene nisu
smjele dodirnuti plodove prilikom
ukuhavanja, niti soliti meso, jer bi se
inae navodno sve pokvarilo. Isto se
tako smatralo da ene za vrijeme
menstruacije vrlo loe djeluje na kra
stavce. > Jagode, > Made i >
Pogovor str. 214.
MESTI poslije zalaska sunca i iznijeti
smee iz kue, znailo je iznijeti iz
kue sreu. > Metla.
METLAMA se, kao vjetijem oruu,
pripisivalo mnogostruko magijsko
djelovanje. Ako se metlu postavilo
iza vrata, s drkom prema dolje, vje
rovalo se da je onemoguen pristup
vjeticama. Ako se stol i klupa po
metu metlom, u kui e se navodno
pojaviti zarazne bolesti. Dranje bre
zove metle u krevetu slovilo je kao
prokuano sredstvo protiv greva u
listu. Ako nije bilo vjetra za jedrenje,
trebalo je u vodu baciti metlu, i to u
onom smjeru odakle se eljelo da
doe vjetar. Tko je elio posjet, tre
balo je da zatakne tri metle u pe. >
Mesti.
MIJEANJE pia noem navodno e
imati za posljedicu bolove eluca.

MILODUH se esto upotrebljavao

kao sredstvo protiv arolija i lijek za
bolesti stoke. Stavljali su ga ve malim
djevojicama u vodu za kupanje, da
bi im kasnije osigurali naklonost mu
karaca. Mladenke su uza se nosile
korijenje i cvijee miloduha. Grana
na kojoj se odmarao roj pela na
vodno je djevojci donosila mnogo
plesaa. Korijen je esto bio sastavni
dio ljubavnih napitaka. Jaki miris mi
loduha navodno je tjerao demone.
MIR Vjerovalo se da e godina biti
mirna, ako na Sveta tri kralja (6.
01.)
sja sunce. Tvrdilo se da
crvendaevo gnijezdo u kui njezinim
stanovnicima garantira mir. Od ne
mirne se godine strahovalo kad bi za
vrijeme slube boje na Silvestrovo
mnogi ljudi kalj ali. Kad bi se za
vrijeme nekog rata nala vlat ita s
dva klasa, smatralo se da je to znak
skorog mira. > Rat.
MIRISI Biljke jakog mirisa, na pri
mjer valerijana, kopar, kamilica, miloduh, rumarin, kadulja, celer, slovile
su ve od starih vremena kao zatita
protiv demona i avola. Osim toga
kod svakog aranja upotrebljavale su
se za spreavanje neke tete. U sluaju
histerije pokuavalo se otjerati de
mona smradom spaljene kose i perja,
a protiv epilepsije su navodno, pored
ostalog, pomagale i smrdljive stjenice.
> Gorenik, > Pogovor str. 214.
MIROLJUBIVOST ljudi koji ih nose
navodno izazivaju safir i tirkiz. >
Opozicija, > Svaa.
MIRTA Vjerovalo se da se iz mirtinog vijenca mladenke moe skuhati
aj koji djeluje protiv svih bolesti.

akalica od mirtinog drveta na

vodno smiruje zubobolju i titi od
nje.
MIEVI U mjesecima s dva puna
mjeseca oekuje se najezda mieva,
kao i poslije kie na Duhove. Kad bi
se masovno pojavili poljski mievi,
vjerovalo se u skoro izbijanje rata, u
period gladi i poskupljenje. Mieve se
pokuavalo protjerati iz kue tako da
se na Uskrs zajedno sveu svi raspo
loivi kljuevi, te da se njima u po
drumu zvecka sve dok zvone jutarnja
ili podnevna zvona. Isto se pokua
valo postii pomou pepela jednog
spaljenog mia. Bijegu mieva iz kue
ljudi su se nadali i onda kad bi na
Badnjak oko ponoi u kui bubnjali.
S druge strane, opet, vjerovalo se da
e se kua koju napuste takori i
mievi uskoro sruiti. Govorilo se da
ukopljeni bijeli pijevac svojim kukurikanjem moe otjerati sve mieve iz
kue ili ih pak moe odvesti hodajui
ispred njih. Mieve se nije smjelo
proklinjati jer e se inae navodno
previe razmnaati. Vjerovalo se da
se mievi mogu drati pod kontro
lom, ako se na Badnjak u sva etiri
kuta sobe stavi malo nekog jela od
graka.
MJEHUR Smatralo se da se bolesti
mjehura najbolje mogu lijeiti gu
jom masti. > Kamenika.
MJESEC Jo i danas svako njemako
dijete zna ovu priu: budui da o
vjek koji se vidi na mjesecu jedanput
nije potivao nedjelju, nego je radio,
mora sada zauvijek nositi sveanj drva
na leima. Vrijeme mjeseca u porastu
i punog mjeseca smatralo se openito
povoljnim ( > Sretni dani). Obje su

se mjeseeve faze smatrale razdob

ljima plodnosti, pa je zato tih dana
trebalo saditi kao i sijati raslinje koje
raste na povrini zemlje. Meutim,
mjesec su dovodili u vezu i s nesre
om i nazivali ga lopovskim sun
cem, jer svijetli provalnicima koji
rade nou. > Mjesec koji ide u ma
njak,> Mjesec koji se puni, > Puni
mjesec, > Mladi mjesec i > Pogovor
str. 214.
MJESEC KOJI IDE U MANJAK
Za vrijeme te mjeseeve faze trebalo
je prvenstveno raditi ono ime se eli
postii neku redukciju, npr. suzbijati
bolove i greve i lijeiti rane. Isto bi
tako u fazi smanjivanja mjeseca tre
balo kopati temelje za kuu da bi se
potisnule podzemne vode. Slikarima
se savjetovalo da u to vrijeme rade,
jer se vjerovalo da se tada njihove
boje najlake sue. Djevojke, kojima
se htjelo osigurati vitkost, trebalo je
odvikavati od hrane u razdoblju kad
mjesec ide u manjak. A za svo raslinje
iji se plod nalazi ispod zemlje, to je
vrijeme navodno najbolje za sijanje i
saenje. Za sve ostalo to treba da
uspijeva i raste, pogodnije je vrijeme
kad se mjesec puni, kao npr. krtenje
i odvikavanje djece, vjenanje, jelo
itd.
MJESEC KOJI SE PUNI Vjerovalo
se da sve to je zapoeto onih dana
kad se mjesec puni, donosi porast i
dobit. To je razdoblje openito slo
vilo kao osobito uspjeno i plodno,
slino kao i razdoblje punog mjeseca
( > Sretni dani). Da bi se u braku
neto steklo, trebalo se eniti ili uda
vati samo dok se mjesec puni. Sma
tralo se da ljudi roeni u toj fazi
imaju bolje perspektive za budunost

od onih roenih kad mjesec ide u

manjak. ( > Poroaj, > Krtenje). I
u novi stan je trebalo useliti samo dok
se mjesec puni, inae se u njemu
navodno nee imati sree. Ako se
ovjek u to vrijeme oiao, vjerovalo
se da e poslije toga narasti osobito
lijepa i bujna kosa. Za sijanje i saenje
taj se period takoer smatrao osobito
pogodnim, prvenstveno za plodove
to rastu iznad povrine zemlje. >
Vrt.
MJESEARI su, prema narodnom
vjerovanju, svi roeni za punog mje
seca. Tako se i vjerovalo da se ne
smije obui odjea i rublje koje je
cijelu no visjelo izvan kue jer e se
inae postati mjesear. Tvrdilo se da
se mjesear moe izlijeiti ako tokom
deset mjeseci jede jela prireena s
vodom u kojoj je prethodno, u fazi
kad se mjesec puni, tri dana leao
ahat.
MJESEINA za vrijeme mjeseine
nije se smjelo raditi, osobito ne presti,
jer se tvrdilo da tada ispredena nit ne
traje dugo. Govorilo se da onaj tko
sui rublje na mjeseini priziva smrt,
a da velja na mjeseini ije svoju
mrtvaku haljinu. Ni orue ni kola
nije se smjelo ostavljati na mjeseini
da ne propadnu. Tko pije iz zdenca ili
potoka u koji sja mjesec, guta s vo
dom i mjeseinu, a to je u vrijeme kad
mjesec ide u manjak navodno vrlo
opasno. ( > Jelo). Od predugog gle
danja u mjesec moe se, navodno,
dobiti gua, a onaj kome mjesec sja u
kuhinju, razbit e mnogo suda. Tko
plee na mjeseini privlai duhove,
budui da je u to vrijeme zemljin
pokriva navodno vrlo tanak. Mjese

ina nije smjela doprijeti ni do rane,

jer tada navodno meso poinje trunu
ti.
MLADI MJESEC Vrijeme mladog
mjeseca slovilo je kao lo period ko
jem su se pridavala razliita nepo
voljna znaenja. Vjerovalo se da ljudi
roeni do est sati prije i poslije mla
dog mjeseca nee dugo ivjeti i da e
osim toga biti impotentni. Upozora
valo se da se ne treba vjenavati za
mladog mjeseca ili mjeseca koji ide u
manjak ako se ne eli izazvati nesreu,
siromatvo i sterilnost. Tvrdilo se da
je dijete zaeto u noi mladog mjeseca
gotovo uvijek mukog roda i da e
novarka u koju zaviri mjesec biti
uvijek puna novaca. Ali e se onome
tko ne bude uza se imao srebrenjak,
kad prvi put u tom razdoblju vidi
mladi mjesec, dogoditi neka nesrea,
dok e voke posaene u vrijeme
mladog mjeseca dodue cvasti, ali
nee imati plodova.
MLADI SIR Prema novijem su vjero
vanju kruh od grubo mljevenog ita i
mladi sir najbolja sredstva za odrava
nje ljepote.
MLIJEKO Ako se mlijeko za vrijeme
kuhanja ne digne, bit e navodno
kie; ako prevrije i istee u vatru,
vjerovalo se da e time izgorjeti vjeti
ca. esto se namjerno spaljivala ko
ica na mlijeku, u uvjerenju da se
spaljuje vjetica. Tvrdilo se da krave
daju kao krv crveno mlijeko ako im
se odree nekoliko dlaka iz repa,
osmudi i pomijea u krmu. > Opeko
tine od sunca.
MLINSKA VODA se preporuivala
za pranje u ljekovite svrhe. Bolesnik
je morao ustati prije izlaska sunca,

obui istu koulju, uzeti nov lonac

koji je platio ne cjenkajui se, i poi
do mlina. Pritom nije smio ni govoriti
niti dopustiti da ga netko vidi. Zatim
je morao crpsti vodu s mlinskog kola
i oprati njome cijelo tijelo. Poslije
toga e navodno ozdraviti.
MLJEARA ili KONOPLJICA bila
je osobito cijenjena jer se pomou nje
navodno samim dodirom moglo
otvoriti zakljuana vrata i brave, raz
dijeliti stijene i olujne oblake, raski
nuti okove i ugasiti poar. Onaj tko
je korijen te biljke nosio u desnom
depu smatrao se sigurnim od uboda
i metka. Takoer se govorilo da taj
korijen svom vlasniku moe otkriti
sva blaga ove zemlje.
MO Smatralo se da su ljudi roeni
pomou carskog reza nadasve eljni
moi. Ako netko nae odrezane
nokte ili kosu nekog drugog ovjeka,
stei e, prema vjerovanju, mo nad
tim ovjekom. To se isto vjerovalo i
u sluajevima kad bi se stalo u otisak
neijeg stopala ili ostavilo preko noi
no na stolu. Ako se hljeb kruha
stavio naopako na stol, vjerovalo se
da e zli ljudi zadobiti mo nad ku
om. Za vrijeme > svadbe mladenci
su gestama pokuavali osigurati bu
duu prevlast u braku. Kod muka
raca je > pojas bio simbol snage i
vlasti.
MOKRAA Protiv difterije, jetrenih
oboljenja i raka eluca preporuivalo
se da bolesnik pije vlastitu mokrau.
Ublaenje tegoba kod mokrenja po
kuavalo se postii napitkom od mlijeka u kojem se kuhalo sedam crvi iz
drva. > Mokrenje, > Pogovor str.
214.

MOKRENJE Onome tko nije mogao

mokriti preporuivalo se da popije
vodu u kojoj je ugaen uareni komad
eljeza. Ostale tegobe oko mokrenja
ublaavali su kuhanjem sedam crvi iz
drva u mlijeku koje je onda trebalo
popiti. Pridravanjem odreenih pro
pisa kod mokrenja, mukarci su po
kuavali vratiti izgubljenu spolnu
mo. Na taj se nain lijeila i >
grlobolja, > ivana groznica i >
koprivnjaa. > Mokraa.
MOKRENJE U KREVET Govorilo
se da dijete mokri u krevet ako je
okupano u posudi koja puta vodu.
Vjerovalo se da se ta tegoba moe
izlijeiti ako se poslije zalaska sunca
pojede spolni organ vepra ili kuhana
zeja glava. Jedan drugi recept je pre
poruivao da se djetetu koje mokri u
krevet na pupak vee komad slanine.
MOLITVA Prema narodnom vjero
vanju djeca koja u kosi imaju crvene
ui nerado se mole bogu.
MOLJCI Tvrdilo se da se moljci nee
zavui u odjeu koja je na Veliki
petak visjela na suncu.
MOZAK Veprov mozak je bio vaan
sastavni dio maziva za oruje ( >
Oruje). Vjeveriji mozak se jeo u
vjerovanju da pomae u oslobaanju
od vrtoglavice. > Prepelice.
MRAVI Vjerovalo se da je najefika
sniji lijek protiv uloga i svih reumatinih oboljenja mravlja kiselina koju
treba prirediti od naivo skuhanih
mravi. Mravlja jaja navodno tite od
vruice. Ako se u proljee u mravi
njak stavila zaepljena boca vina i ako
se to vino godinu dana kasnije popilo,
oekivao se veliki porast snage. u-

dotvorne snage i svojstva ima na

vodno i crni > metak pronaen u
mravinjaku. Budui da se u mnogim
krajevima jo vjerovalo da su mravi
zaarani bezbonici, vladalo je uvjere
nje da ih se moe rastjerati zvonjavom
posveenih zvona.
MRAZ Predznakom mraza smatralo
se kad pauk isprede mreu u blizini
pei. Ako je na Novu godinu bio
mraz, u toku te godine se oekivalo
zdravlje. > Zima, > Hladnoa.
MRAZOVAC
Noenje
lukovice
mrazovca smatralo se garancijom pro
tiv zaraznih bolesti i zubobolje. Kad
bi se te lukovice drale u arapi,
titile su od kurjih oiju. Ako je
mrazovac imao etiri latice, smatralo
se da dolazi neplodna godina. Ako je
bilo est latica, oekivala se dobra
godina.
MRENA One bolesti
MRKVE Tko na Staru ili Novu go
dinu jede mrkve, taj prema narodnom
vjerovanju cijele godine nee ostati
bez novaca.
MRAVLJENJE Ako ena poeli da
pomogne muu da smra, preporu
uje se da namae golo tijelo medom,
da se valja u zrnima ita, te da zrna
koja se prilijepe uz tijelo dade samljeti
u mlinu, pazei da se melje u smjeru
protivnom sunanom svjetlu. Nakon
to je pojeo arobni ljubavni kola odtog brana, mu e navodno postati
vitkiji. Protiv bolesnog mravljenja
preporuivalo se slijedei recept koji
je trebalo primijeniti u vrijeme kad se
mjesec puni:
Kad ovjek ili ivotinja nestaje,
daj mu da pojede devet uiju,

po tri na dan, na komadiu kruha,

kad mjesec ima samo tri dana.
MRTVA KOST Vjerovalo se da se
mrtva kost na ruci moe odstraniti
tako da se ruka pritisne o stablo
ljive. Puka je medicina vjerovala da
mrtve kosti nestaju ako se na njih
stave upotrijebljeni, spljoteni, iz div
ljai izvaeni olovni meci.
MRTVAKA
KOLA
Sresti
mrtvaka kola navodno je donosilo
sreu; meutim, ako su kola bila pra
zna, trebalo se nadati nesrei.
MRTVAKA NOSILA Tko bez
straha est puta zaredom odspava na
mrtvakim nosilima na kojima su od
nesene do groba brojne asne djevice,
nai e na groblju navodno zlatan
klju koji otvara vrata pakla.
MRTVAKA RUKA Vjerovalo se
da se pomou mrtvake ruke mogu
izlijeiti, kako one bolesti i deforma
cije kime, tako i osip, madei, irevi
i bradavice.
MRTVAKI ZUBI su se nosili uza
se da bi s osigurala odvanost i srea.
Smatralo se da se ovjek tako moe
obraniti i od gamadi kao i izlijeiti od
zubobolje i sprijeiti ispadanje zubi.
Mrtvaki zubi su pomagali i kod rasta
zubi u djece. Onaj tko je uza se nosio
zub mrtvaca vjerovao je da je zatien
od vrenja vojne slube, kao i da
moe prisiliti lopova da vrati neku
ukradenu stvar. U mnogim se kraje
vima vjerovalo da mrtvaki zubi
mogu biti djelotvorni samo ako po
tjeu od ljudi koji su umrli nasilnom
smru; ponegdje se smatralo da ih
treba vlastitim zubima iupati iz lea,

i to po mogunosti nou, izmeu

ponoi i jedan sat.

Protiv ispadanja kose upotrebljavala

se pomada od smrvljenih muha.

MRTVI Vjerovalo se da se smeta

mrtvace ako se o njima govori, pa je
to zato trebalo izbjegavati. Prije svega
o njima nije trebalo govoriti nita loe
jer e se inae navodno osvetiti. Dalje
se vjerovalo da rublje umrloga treba
to prije oprati jer inae nee nai
mira. Odjeu i posteljinu umrloga
nije trebalo upotrebljavati dok ne
proe est sedmica od njegove smrti.
Ako se tako ne postupi, ometa se
navodno mrtvaev mir. I inae je
vladalo uvjerenje da se prilian broj
umrlih vraa meu ive kao > vam
piri ili kao > ustali iz groba. >
Lutrija.

MUNJA U narodu se vjerovalo da

munju privlai onaj tko na nju poka
zuje prstom, pa e mu zato prst izgnjiliti ili otpasti. Za mnoge se biljke
smatralo da privlae munju, npr. rododendron, umarica, preica, reuha
i dr. I za pse se tvrdilo da dovlae
munju. A odjea koja se ivala na
Tijelovo (40. dana poslije Uskrsa) ili
koju je ivala rodilja, takoer je, vje
rovalo se, mamila munju. Za vrijeme
nevremena nije se smjelo brzo jahati
ili voziti se, niti plesati ili trati, jer se
vjerovalo da brze kretnje raspaljuju
munje.

MRZOVOLJAN je navodno bio

onaj tko bi esto ili uvijek ustajao iz
kreveta na lijevu nogu.
MRNJA Smatralo se da safir titi
ovjeka koji ga nosi od osjeaja
mrnje.
MUDROST > Inteligencija.
MUHE
navodno
nagovjetavaju
snjenu zimu ako ih ljeti ima vrlo
mnogo. Ako muha nekom zuji u
uhu, saznat e se neka novost. Muhe
su se smatrale utjelovljenjem avola,
vjetica i svega zla, vjerojatno zato
to su prenosile zarazne bolesti.
Sobne muhe zimi smatrale su se, me
utim, donosiocima sree, pa ih zato
nije trebalo ubijati. Vjerovalo se da
imitacija gamadi napravljena od ko
vine moe unititi gamad, pa su se
zato protiv najezde muha upotreblja
vale mjedene muhe ( > Pogovor str.
214). Ako je ljeti bilo mnogo modrih
zujara, vjerovalo se da e slijedea
godina donijeti rat ili poskupljenje.

to se tie zatite od munje, sma

tralo se da je moe pruiti lipa ako
ovjek stane pod nju, ali i trnov grm
pod koji se trebalo podvui jer njega
navodno munja nee pogoditi zato
to je od takvog grma napravljena
trnova kruna Isusova. Munju su tako
er odbijali bazga i kravljak, kao i
kokoti i drvo aria. Neki su mislili
da do udarca munje dolazi voljom
vjetica pa da se zato ne moe sprije
iti, dok su drugi ipak vjerovali u
razne obrambene arolije: etverolisna djetelina u sobi titi od munje isto
kao i kad se uoi Sveta tri kralja (6.
01.)
baci jaje crne kvoke ili kad
se uskrnje jaje baci preko krova.
Zatitu se oekivalo i ako se u kui
drala kopriva, kao i kad bi se na
kuu nabila magarea glava, budui
da se u mnogim krajevima vrsto
vjerovalo da je magarac jedina ivoti
nja koju ne moe pogoditi udar mu
nje. U drugim se regijama na vrata
sjenika pribijala mrtva sova rairenih
krila, u uvjerenju da e posluiti kao

stabala koje je pogodila munja upo

trebljavalo se kao obrana od bolova,
a takoer se smatralo da svojim vla
snicima daje veliku snagu. Zato se
takvo iverje esto nosilo kao amulet.
Ponekad ga se i zakapalo da uniti
korov ili da mu uope ne dopusti da
nikne. > Veliki petak.
MUKARCI Govorilo se da e se
stari mukarci pomladiti ako oene
mlade djevojke, ali e mlade ene u
tim sluajevima prije vremena ostarjeti. > Stari ljudi, > Djeca.
MUKA SNAGA > Spolna mo

J. Jordaens: Suzana i mukarci, Bruxelles, Kra

ljevski muzej.

zatita od munje. Vjerovalo se da

zvonjava crkvenih zvona za vrijeme
oluje moe ouvati cijelo selo od
udara munje. U mnogim se krajevima
vjerovalo da se vatra izazvana mu
njom moe najlake ugasiti slatkim ili
kiselim mlijekom.
U drugim se, pak, krajevima vjero
valo u jedinstvenu mo gnoja da ugasi
vatru nastalu od munje, osobito onda
kad se radilo o poaru crkve. Iverje

MUKATNI ORAI Tko bi uza

se nosio mukatni orai, smatrao se
zatienim od lomova kostiju i od
pritia. Orai je navodno titio i
od ireva. U mnogim se krajevima
smatralo da orai mora biti novogo
dinji poklon, jer inae nema ljekovito
djelovanje. Mukatni orai upeen
u kruh navodno je onoga tko ga
pojede mogao ouvati od kapi. Mu
karci su vjeali orai oko vrata da
bi pojaali potenciju. Prema narod
nom se vjerovanju impotencija moe
izlijeiti ako se popije aj od mukatnog oraia pomijean s vlastitim
urinom. Taj je orai bio i sastavni
dio navodno najefikasnijeg ljubavnog
eliksira: trebalo ga je progutati cijelog
i zatim, kad bi prirodnim putem iza
ao, smrviti i ponovo pojesti s hra
nom. Tko bi tako postupio, smatrao
je da mu nitko nee moi odoljeti.

N
NADLANICA Smatra se da ile na
nadlanici oblikuju neko slovo. U
mnogim se krajevima vjerovalo da se
na lijevoj nadlanici pojavljuje poetno
slovo budueg ljubavnog partnera.
NAENA STVAR Na nju je trebalo
triput pljunuti da bi se odstranila
eventualna vjetija arolija. Inae se
smatralo da naeni predmeti imaju
osobitu vrijednost, pa ak i arobnu
snagu, na primjer novi, potkova,
djetelina sa etiri lista, a prije i avli iz
lijesa. Kod naenih igala tumaenja
su bila razliita. Nalaznik odrezanih i
baenih noktiju s ruke navodno stjee
mo nad nekadanjim vlasnikom.
NAGLUHOST se navodno moe
ukloniti gavranovom ui. Ako se
upotrebljavala tukina u, morala se
sasuiti i smrviti, te zatim pomijeati
sa zejom ui i masti iz enskog
mlijeka.
NAKLONOST voljene osobe mogla
se navodno silom pridobiti ako bi se
njezine upotrijebljene arape skuhale
u vodi i ta voda popila. Drugi je nain
010 da se oboavanoj osobi stavi u
hranu u kruhu peeno ili pulverizirano srce grlice ili da se srce grlice
nosi uza se. Ako momak s grliinim
jezikom u ustima poljubi djevojku u
usta, ona mu vie nee moi odbiti
nijednu elju. S istim bi namjerama
mladi svojoj djevojci nastojei da
ona to ne primijeti strpao granicu
bedrinca u dep, dok su djevojke u tu
svrhu upotrebljavale svoje pregae ili

rupie. Slino su se primjenjivali i >

miloduh i > valerijana, kao i >
petoprstac i > osinja gnijezda. I bi
jelo kamenje iz eluca crnog pijetla
slovilo je kao sredstvo za stjecanje
simpatija. Ljubavnoj se srei nadao i
onaj tko bi u mravinjaku sluajno
naao crni metak.
NAOPAKO Ono to je naopako,
dakle, to ne odgovara pravilu, imalo
je u praznovjerju oduvijek veliko zna
enje. Tako bi, na primjer, ovjek
koji naopako obue koulju, navodno
postao neranjiv, ali su se na taj nain
lijeile i bolesti, tjerale opasnosti i
ublaavala enja za domom. Za za
titu od vjetica trebalo je, osim kou
lje, naopako obui i arape. Ako se
hljeb kruha stavio naopako na stol,
navodno e zli ljudi zadobiti mo nad
tom kuom, a za stolom s naopako
prostrtim stolnjakom gosti se nee
moi nasititi. > Unatrag, > Oena.
NAPAD KAPI mogao se (tako se
vjerovalo) sprijeiti ako se svako jutro
redovito uzima nekoliko zrna goru
ice (senfa). I ljutena zrna jema
sluila su kao preventivno sredstvo
protiv kapi, ali je to sredstvo djelovalo
samo dok su zrna jo bila u elucu.
Mnogi su se pokuavali zatiti od
kapi i pomou > mukatnog oraia.
Vjerovalo se da je ovjek 24 sata
nakon kihanja siguran od kapi. Zatita
se oekivala i od korijena babljaka,
iskopanog na Ivanje (24. 06.) u
pono i uivenog u platno, a trebalo
ga je nositi na goloj koi. Spreavanje
kapi navodno se postizalo i kad bi se
kokoja jaja iz gnijezda naveer boja
la u crno, vratila u gnijezdo te slijede
eg jutro popilo ono koje bi opet
pobijeljelo. Smatralo se da se poslje
dice udara kapi mogu izlijeiti ako se

bolesniku dri pred nosom prigorena

vrpca plave pregae. > Govor.
NAPRASITOSTI navodno naginju
ljudi crvene kose ili debelog vrata. I
kratki, brzi koraci slove kao tipini
za napraite ljude.
NAPUHNUTOST se navodno mo
gla ukloniti ako se pojedu oi tuke.
NARAMENICE Ako je budui otac
objesio naramenice kroz prozor, sma
trao je da time moe postii roenje
sina.
NASITITI SE gosti ne mogu ako
jedu za stolom s naopako prostrtim
stolnjakom.
NASLJEDSTVO Tko u pono nae
djetelinu s etiri lista, dobit e veliko
nasljedstvo.
NATATE Biti natate bilo je od
velike vanosti za djelovanje i uspjeh
nekog nastojanja, isto kao i nespominjanje neijih dobrih osobina i goloti
nja. Tako se vjerovalo da se - ako je
ovjek natate - ljekovite snage mogu
pojaati, dok ljekovito bilje navodno
bolje djeluje ako ga se iskopa ili pri
mijeni natate. Vjerovalo se i da se
moe sauvati vid ako se natate
kapke namae slinom. Trudnice su
ujutro natate utrljavale pljuvaku u
podruje eluca da bi sprijeile pretje
rani rast posteljice. Tko na Veliki
petak ujutro natate pojede jabuku,
bit e osiguran protiv bolova u elu
cu, a triput kihnuti natate smatralo
se sretnim znakom.
NAUNICE > Une bolesti
NAZDRAVLJANJE > Pie.

NEBESKA PISMA > Pogovor str.

214.
NEEDNOST Vjerovalo se da topaz
kod ljudi koji ga nose suzbija neednost. Isto se djelovanje pripisivalo i
safiru i sardoniksu. Za smaragd se
tvrdilo da e pui ako njegov vlasnik
postupi needno. Osobita sklonost
ka neednosti pripisivala se ljudima s
tupim nosom. > Rutvica.
NEDJELJA se openito smatra sret
nim danom. Djeca roena u nedjelju
smatraju se djecom sree, koja mogu
vidjeti i spoznati mnogo toga to za
ostale ljude ostaje sakriveno. Prije se
nedjelja zbog takvog vjerovanja rado
odabirala kao dan vjenanja. S druge
pak, strane vjerovalo se da e onaj tko
se razboli u nedjelju vrlo dugo bolo
vati. Skepsa je vladala i prema prizdravljenju koje bi nastupilo u nedje
lju, pa se zato rekonvalescentima na
kon dulje bolesti nije preporuivalo
da prvi put ustanu u nedjelju.
Govorilo se da rad u nedjelju donosi
nesreu. U odjei koja je saivena u
nedjelju ovjeku prijeti bolest ili udar
munje ( > Brod), a koulja koja je
saivena u nedjelju jako e oteati
umiruem smrt.
Isto se tako vjerovalo da e drvee
koje se obrezuje nedjeljom uginuti.
Nijedan zapoeti posao nije smio
preko nedjelje ostati nedovren.
Onome tko nikada nije radio nedje
ljom, obeavao bi se veliki blagoslov:
da nikada nijedna ptica nee dodirnuti
njegovo ito ni njegovo voe.
NEFRIT Tom se kamenu pripisivala
ljekovita mo u sluaju bubrenih
bolova, pa su ga zvali i bubreni
kamen. Nosio se kao kamen na pr
stenu, kao amulet oko vrata, na bedru

ili, uiven u odjeu, u predjelu bubre

ga. Od nefrita se openito oekivalo
jaanje bubrega i ublaenje bolova u
bokovima.

NEPRILIKE su ljudi pokuavali iz

bjei amuletom od topaza. Oekivalo
se da e neprilike imati onaj tko
prospe sol. > Suknja, > Srdba.

NEKROMANTIJA > Prizivanje

mrtvih, > Pogovor str. 214.

NERANJIV je, prema starom vjero

vanju, postao onaj tko bi svukao ko
ulju preko glave, a onda je opet
naopako obukao. Razliito biljno ko
rijenje, a osobito lukovice, navodno
su takoer pomagale da se postane
otporan na ubod i udarac, na primjer
enjak, gorac, gladiole, perunike,
cikorija.
Ali vjerovalo se i to da se neranjive
moe > ubiti srebrnim dugmetom ili
staklenim metkom. Prema jednom
drugom vejrovanju smatralo se mogu
im da se neranjivost ukine orujem
namazanim usnom masti. > Pogovor
str. 214.

NEOENJEN, NEUDATA ostaje

osoba koja se za stolom smije u svoju
au. Djevojke se navodno nee udati
ako u alicu kave stave najprije mli
jeko a onda eer ili ako oko njihove
kue raste brljan. Ako je neudata/
neoenjena osoba za stolom prva
odrezala komad maslaca ili sira, sma
tralo se da e jo dugo ostati sama. I
pomou pijeska se pokuavalo odre
diti sudbinu u tom pogledu.
Kada e se netko vjenati pokua
valo se saznati i pomou > kukavice,
> prepelice i > repe. > Perin.
NEPLODNOST Smatralo se da e
neplodna ena moi roditi ako pojede
zeca koji nije bio roen, ve izrezan
iz tijela zeice. Tvrdokornu neplod
nost navodno se moglo suzbiti ako se
pojelo jaja kokoiju koje nisu imale
kod sebe kokota. Kao sredstvo protiv
neplodnosti preporuivala se i salata
od klice hmelja, a u nekim su kraje
vima ene vezivale pelin uz bedra da
bi postale plodne. Pomo se, osim
toga, oekivala i od > brezovog soka
i > sjemena koprive. Prema narod
nom vjerovanju jedno od enskih bli
zanaca bit e neplodno.
NEPRAVDA Od nepravde je na
vodno titio amulet s vujim okom.
NEPRAVEDNI su, prema starom
vjerovanju, ljudi s malim, zgnjeenim
uima.

NERJEIVI ZADACI > Pogovor

str. 214.
NESAVLADIVIM je ovjek mogao
postati ako nosi dijamant. Ali i onaj
tko uza se nosi korijen mrtve koprive,
iskopan na Tijelovo ili Veliku gospu,
(40. dana poslije Uskrsa ili 15. kolo
voza), a zatim opran najprije vodom
pa onda vinom, takoer je imao iz
gleda da postane nesavladiv.> Pobje
da, > Jakost.
NESREA Proricalo se da e nesrea
pogoditi onoga kojem puni mjesec
najprije zasja preko lijevog ramena.
Navodno se moglo u toku 4 tjedna
ouvati od nesree ako se pred punim
mjesecom tri puta skinuo eir, tri
puta mu se poklonilo ili tri puta pred
njim sagnulo koljeno ili mu pak ru
kom dobacilo tri poljupca. U drugim
se krajevima vjerovalo da e se za to

dobiti neki dar. Nesreu je navodno

izazivalo i pogreno ophoenje s >
iglama, > arapama i> kiobranom
ili suncobranom. Pored niza drugih
navodnih predznaka nesree > Ne
sretni dani i > Biranje dana - nesreu
je domainu nosio i gost u ponedje
ljak prijepodne. > Nevolja.
NESRETNI DANI Dani kad mjesec
ide u manjak slovili su kao nesretni.
K tome su pridolazili - uz regionalne
razlike - parni i neparni dani u mjese
cu, pri emu su se preteno neparni
smatrali nesretnima. Osobito su ne
sretni navodno bili datumi koji su
sadravali broj sedam: 7,17. i 27.
svakog mjeseca, ali najvie ba 7. kao
i 28, budui da je djeljiv sa sedam, a
naravno i 13. Od dana u tjednu naj
ee su se nesretnima smatrali pone
djeljak, srijeda i petak, a osim toga
osobito Pepelnica i Veliki petak.
Kranska je tradicija uinila ne
sretnim danima posljednji ponedjeljak
u travnju, jer je navodno tog dana
Kain ubio Abela, prvi ponedjeljak u
kolovozu, kada su navodno razoreni
gradovi Sodoma i Gomora i zadnji
ponedjeljak u studenom, koji se sma
trao roendanom Jude Iskariota. Ali
ti datumi, a s njima i nesretni dani,
nisu jedinstveno prihvaeni. Prema
drugim verzijama npr. 1. travnja slovi
kao Judin roendan, a povremeno i
kao dan kada se objesio ili kad je
navodno avo protjeran iz neba. U
vezi s tim posljednjim dogaajem
spominje se i 1.
08..
Kao dan
razaranja Sodome i Gomore poznati
je i 1.
12.
Svi su ti dani u
pojedinim regijama slovili kao nesret
ni. I dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.)
proglaen je nesretnim danom jer

tada vladaju dvojica - to nipoto ne

moe dobro svriti.
Posebni dani kada nije trebalo pu
tovati bili su - regionalno razliito 3.03.,
17.08.
kao i 1, 2, i 30.
09.
U prijanjim su stoljeima bili
u opticaju rukopisni i tiskani popisi i
kalendari koji su 42 dana u godini
proglasili nesretnim danima:
Sijeanj: 1, 2, 6, 11, 17, 18.
Veljaa: 8, 16, 17.
Oujak: 1, 12, 13, 15.
Travanj: 3, 15, 17, 18.
Svibanj: 8, 10, 17, 30.
Lipanj: 1, 7, 10.
Srpanj: 1, 5, 6.
Kolovoz: 1, 3, 18, 20.
Rujan: 15, 18, 30.
Listopad: 15, 17.
Studeni: 1, 7, 11.
Prosinac: 1, 7, 11.
I ti nesretni dani nisu bili svuda
isti. Za te se dane openito proricala
nesrea, smatralo se da tada nita ne
polazi za rukom. Oni koji su tih dana
roeni navodno ne ive dugo ili ostaju
siromani i neuspjeni. Svadbe na te
dane treba izbjegavati jer su tada
sklopljeni brakovi loi te donose sva
e, siromatvo i nevjeru. I putovanja
na te dane svravaju u bolesti ili nesre
i, a ne zavravaju dobro ni graevine,
sijanje i saenje zapoeto tih dana.
Takoer se govorilo da kosa odrezana
jednog od nesretnih dana nee vie
narasti.
Takva su miljenja o nesretnim da
nima dovela do toga da su ljudi po
svuda bili stalno u potrazi za sretnim
danima ( > Biranje dana) i da se esto
vjerovalo da se ovo ili ono ovog ili
onog dana nikako ne moe uiniti jer
je unaprijed osueno na neuspjeh.

NESRETNI SLUAJEVI Od ne
sretnih se sluajeva ovjek navodno
mogao zatititi srcem krtice, zamota
nim u listove zmijinog mlijeka. >
Nesrea.
NESTALNOST je smatrana osobi
nom ljudi tupog nosa.
NESVJESTICA Kao preventivno
sredstvo protiv nesvjestica nije se no
silo samo zlato u obliku prstenova i
lania, nego i lapis lazuli ili krizolit
na lijevoj ruci, u kojem se u maloj
rupici morala nalaziti jedna magarea
dlaka. Da bi se osvijestilo onesvijetenog, treba ga navodno trljati prstenjakom.
NEUDATE MAJKE Ako bi djevojka
u drutvu prevrnula pivsku au, pro
ricali su joj vanbrano dijete. > Vanbrano.
NEVEN Vjerovalo se da e djevojke
voljeti one momke koji uza se budu
nosili korijen nevena u ljubiastom
svilenom rupiu. aj od utocrvenih
cvjetova nevena pio se protiv utice i
crvenog vjetra.
NEVIDLJIVOST se navodno mogla
postii ako se pojede ljudska jetra, ali
i ako se popije mlijeko sasvim crne
krave koja ne smije imati ni jedne
bijele dlake. Osim toga smatralo se da
ovjek moe postati nevidljiv ako uza
se nosi odreene predmete: belemnit,
odreena koica u glavi bijele lasice,
imi, amulet s okom imia, kamen
iz svrakinog gnijezda, gnijezdo eljugara ili kamen sljepac iz tog gnije
zda. Tu estu elju za nevidljivou
navodno je mogla ispuniti i navlaka
za lijevi palac, nainjena od crne
maje koe na kojoj nije bilo nijedne

bijele dlake. > Maka i > Pogovor

str. 214.
NEVJERNOST U narodu se vjero
valo da safir ovjeka koji ga nosi
moe zatititi od nevjerstva. Oduvijek
se vjerovalo da su crvenokosi skloni
nevjernosti. U nekim se krajevima
vjerovalo da svadbe odrane prvog
dana mjeseca oujka, travnja, kolovo
za, rujna i prosinca nuno vode do
nevjerstva u braku. Smatralo se da na
nevjeru ljubavnika ili mua ukazuju
pljesnivi perec peen na Veliki petak,
slijepo ogledalo, izgubljena podvezica
ili izgubljena pregaa. Ako je ena
bila nevjerna, sir koji je napravila, po
narodnom vjerovanju, nije mogao
ostati svje. Govorilo se da se ne
vjerna ena moe natjerati u ludilo
ako se jedna vlas njezine kose ovije
oko palmine granice i baci u vatru.
NEVJESTA Sretan brak se oekivao
kad bi mladoenja nevjesti poklonio
vjenanu haljinu i cipele, i, obratno,
kad bi nevjesta mladoenji darovala
koulju i par cipela. Nasuprot tome,
oekivale su se brige i nesrea ako je
nevjesta morala sama saiti svoju vjen
anu haljinu. Ako haljina nije tono
pristajala, smatralo se da je to pred
znak svae meu branim drugovima.
Ako je za nabavku haljine trebao
pozajmiti novac, taj e brani par biti
lakomislen, a ako nevjesta donese sa
sobom u kuu jaja, treba oekivati
este svae. Ako se ne eli ugroziti
branu ljubav, mladenki ne treba po
klanjati ni kare ni no, ali ni viljuke,
lice, alice za kavu ili staklo. Nevje
stu su na svadbi obasipali grakom
kao simbolom plodnosti, vjerujui da
e tada imati mnogo djece.

NEVJESTIN VEO > Veo

NEVOLJA Na nevolju navodno
moe upozoriti granat, time to pra
vovremeno izgubi sjaj. Amulet s vu
jim okom navodno moe ovjeka koji
ga stalno nosi zatititi od nevolje. >
Nesrea.
NEVRIJEME Ljudi su se osjeali
zatienima od nevremena kad su
imali crvenu maku ili stolist s ruia
stim cvjetovima. Kad bi se na nebu
pojavio olujni oblak u kojem su
obino nasluivali vjeticu, trebalo je
dva puta puhnuti u ogledalo, govorei
Azod, Ariel, Mirei i drei ogledalo
prema oblacima. Vjerovalo se da e se
vjetica, pogledavi se u ogledalo, pre
straiti i odjuriti, ne ostavljajui za
sobom nikakvu tetu. > Tua, >
Oluja.
N O se esto smatrala ovjekovim
neprijateljem - vrijeme do kukurikanja pijetla slovilo je kao opasno jer su
u to doba vladali razni zli duhovi.
( > Nona mora). Zato se smatralo da
donosi nesreu ako se ovjek po noi
kree izvan kue, zvidi ili radi. Pred
avolom je trebalo uvijek biti na
oprezu.
Meutim, po drugom je vjerovanju
no bila povoljno vrijeme u kojem su
ljekovite snage bile osobito djelotvor
ne, a sijanje i unitavanje tetoina
obeavalo najvee uspjehe. > Zalaz
sunca, > Pono.
NOI OD BOIA DO BOGOJAVLJENJA (12 NOI) Te su se
noi, izmeu 25.
12.
i 6. 01.
smatrale vremenom kad se due po
kojnih vraaju na ovaj svijet, ali i
vremenom kada se oekuju duhovi.

Ljudi su se od toga titili kaenjem i

izbjegavanjem svih poslova koji nisu
bili neophodno potrebni (npr. pee
nja). Vjerovalo se da e se ono to se
sanja tih noi ostvariti u dolazeoj
godini. Tko je u tom periodu jeo grah
ili druge mahunarke, dobio je na
vodno ireve. Ako su se tih dana
stvarale ledene are na prozorima,
oekivala se plodna godina.
N O N A MORA Smatralo se da
none more izazivaju vilovnjaci koji
ovjeku sjedaju na prsa dok spava.
Zato se protiv mora kao i protiv
demona uope preporuivalo uzima
nje petnaest crnih sjemenki boura.
Vjerovalo se da pomae i vrsto savi
janje palca. > Pentagram.
NOGE Stavljanje noge preko noge
smatralo se velikim zloinom jer se
time navodno spreavalo neije roe
nje ( > Prst). Protiv oticanja nogu
preporuivala se juha od volovskih
nogu i ljekovitog bilja u kojoj je
trebalo kupati noge.
NOGOMET > Zemlja, > Predgo
vor.
NOKTE treba, kao i kosu, rezati
prije izlaska ili nakon zalaska sunca, a
nikako ih se ne smije baciti nego ih
treba zakopati ili spaliti jer inae onaj
tko ih nae zadobija mo nad nekada
njim vlasnikom. Jedno je drugo vje
rovanje govorilo da e onaj tko ree
nokte samo petkom uvijek biti bogat.
NOKTI RUKE Vjeruje se da oni s
ravnim noktima na rukama ive dugo,
a s krivima kratko, dok su ljudi krat
kih noktiju navodno lakomisleni.
Brojne niti koe na rubu noktiju uka
zuju na mnoge neprijatelje, neprilike
i zavidnike. Bijeli polumjeseci na

kraju noktiju navodno govore o bo

gatstvu svojih vlasnika: to vie ta
kvih segmenata na noktima, to vie
novaca. Trudnice nisu smjele rezati
nokte, ve su ih morale odgrizati,
inae e navodno roditi mrtvu djecu.
Smatralo se takoer da majke moraju
odgrizati nokte svojoj maloj djeci jer
odrezani nokti navodno vie ne rastu,
pa e dijete postati lopov i samouboji
ca. Onaj tko nokte ree uvijek pet
kom, imat e novaca. Bijele toke na
noktima ruke tumae se kao sretni
znakovi. U nekim ih krajevima, ve
prema pojedinom prstu, razliito tu
mae:

su ljudi s velikim nosom iji se otvor

sprijeda ne vide nastrojeni vrlo mate
rijalistiki i da ne znaju to je ljubav.
Ako nos svrbi, saznat e se neka
novost, dok drugi vjeruju da to znai
svau. Hunjavicu e dobiti onaj tko
na Poklade bude jeo juhu. Ako se pak
nekoj trudnici odbila elja za neim
kiselim, njezino e se dijete roditi bez
nosa.

Na palcu: zaljubljen ili darovi ili

dobitak na lutriji;
Na kaiprstu: tuan ili uvreda ili
neprilike;
Na srednjem prstu: tovan ili mrnja
ili neki proces;
Na prstenjaku: eljen ili ljubav ili
skoro vjenanje;
Na malom prstu: omraen ili ast ili
velika radost.
NOS na temelju oblika nosa vrlo su
se esto stvarali zakljuci o karakteru
i inteligenciji vlasnika. Tako su iljasti
nos i iljasta brada znaili da se u
ovjeku nalazi ivi vrag; tupi je nos
navodno odavao zlog, neiskrenog, ne
ednog, laljivog i nestalnog ovjeka.
Ljudi s kukastim i orlovskim nosom
smatrah su se irokogrudnima, veli
kodunima, elokventnima i ponosni
ma, ali i strogima, pametnima i zatvo
renima a isto tako i pravednima i
milosrdnima. Za ljude s malim noso
vima govorilo se da su slugani, lopovi
i dezerteri. Mukarcima s velikim no
som pripisivali su se i veliki spolni
organi i obratno. U Aziji se smatra da

NOVAC Na primljeni novac, oso

bito ako je prvi toga dana, tjedna itd.,
trebalo je pljunuti jer e se onda
navodno umnoiti. Meutim, ako se
novac preesto broji, bit e ga sve
manje. Onome tko bi svakodnevno
brojao novac, proricalo se ispadanje
kose. > Blagostanje, > Kovani no
vac, > Oluja.

NOENJE Vrlo su raznoliki bili

predmeti koje je trebalo nositi uza se
kao amulete ili talismane, ali i bez
takvih oznaka, u elji da se sebi osi
gura srea i zdravlje ili sprijei nesrea
i bolest.

NOVA GODINA Na dvanaesti

zvuk pononog zvona trebalo je sko
iti sa stola ili stolice - onaj tko bi
propustio taj sretni skok, odricao se
budue sree. Pucnjavom i pucketanjem bieva tjerali su se zli duhovi
koji bi inae ometali u novoj godini.
Pucalo se preko itnih polja i voaka
da bi se probudila plodnost. Tko se
rodio na Novu godinu izmeu dva
naest sati i jedan, nee do'due doi
vjeti starost, ali e zato stei sposob
nost da vidi duhove i predznake roe
nja ili smrti. Kako bude na Novu
godinu, bit e navodno cijele godine :
tko je tog dana imao novaca, imat e
ga i tokom godine; tko na Novu
godinu mnogo troi, troit e i u

godini koja nastupa, tko pozajmljuje,

i dalje e pozajmljivati, tko rano usta
ne, ustajat e rano cijele godine, a tko
se naspava do kasno u dan, spavat e
dugo i tokom godine koja dolazi.
Tko bi na Novu godinu krpao i ivao,
mogao je biti siguran da e time
nastaviti tokom cijele godine. Zato na
dan Nove godine nije trebalo raditi
nikakav runi rad.
Vanim se smatrao i prvi susret na
Novu godinu: mukarac, a osobito
mlai ili djeak, donosi sreu, a ena,
osobito stara, nesreu. Nesreu je do
nosio i susret s pismonoom, prosja
kom, zvonarom ili grobarom. Sreu,
naprotiv, donosi ako se na Novu
godinu sretnu kola sa zapregom, ili,
prema jednom drugom vjerovanju,
mukarac koji trai milodar.
Tko je na Novu godinu jeo juhu od
graka, vjerovao je da nee dobiti
vruicu, a tko nije, riskira teke bole
sti. Jela od graka navodno su naro
ito dobra za spreavanje konih obo
ljenja. ak i ako se nije jelo graak,
trebalo ga je svakako skuhati. Onaj
tko na Novu godinu pojede mrkve,
imat e cijele godine dovoljno novaca.
Isto se tvrdilo i za druga jela, npr.
ribu, za jela koja bubre (npr. jeam) i
bijeli kupus. Svinjetina s kiselim ku
pusom navodno e zadrati sreu, a
slatkii e zasladiti novu godinu. Ko
la od koprive na Novu godinu obe
avao je, prema vjerovanju, dobru
godinu, pijenje piva je pomlaivalo,
ali je onaj tko bi tog dana jeo jabuke,
morao u godini koja dolazi raunati s
isto toliko ireva koliko je jabuka
pojeo.
estitanju se nije samo pridavao
karakter uljudnosti, ve ga se smatralo

i sigurnom arobnom snagom. Dodu

e, ako je najprije ena mukarcu
estitala Novu godinu, oekivala se
neka nesrea. Slino kao kod > lije
vanja olova, kapalo se loj ili vosak u
vodu ili razbijalo jaja u kipuu vodu
da bi se onda iz stvrdnutih oblika
itala sudbina. Ako se na Novu go
dinu na tednjak ili vruu lopatu sta
vio zimzelen, pa bi se lie skvrilo,
vjerovalo se da slijedea godina do
nosi sreu, a ako je lie izgorjelo,
oekivala se neija smrt. Ono to se
sanjalo u novogodinjoj noi, na
vodno bi se uvijek ostvarilo.
I vrijeme na Novu godinu ukazi
valo je na to kakvo e biti vrijeme u
godini koja nastupa. Ako je bilo blago
i bez vjetra, raunalo se s umjerenim
vremenom, ako je pak bilo olujno,
vjerovalo se da e vrijeme tokom
godine biti vrlo promjenljivo. Lijep
novogodinji dan znaio je plodnu
godinu. Ako je tog dana brzo svanuo
dan, vjerovalo se u dobru godinu s
novcem, ljubavi i mirom u kui.
Ako je bilo vedro i hladno, u novoj se
godini nadalo zdravlju; maglovito
vrijeme ili jaki vjetar nagovjetavali
su esto bolovanje. Jako jutarnje ru
menilo na Novu godinu navodno je
najavljivalo rat, poare, bolesti kao i
este oluje.
Poetak godine bio je pun tajan
stvenog znaenja i za pelare ( >
Pele), a tvrdilo se i da se moe
utjecati na > uloge, > zaee i >
sreu u lovu, kao i na zatitu od
lomova kostiju. > Silvestrovo.
NOVI SREE Ako se spremi
naeni novi, on e - tako se vjero
valo - svom nalazniku donijeti sreu.
NOVOROENAD je trebalo ku-

pati u vinu da bi im se sauvalo

zdravlje. Ako je majka eljela plavo
koso dijete, stavljala bi u prvu kupelj
malo bijele vune. Otac ili kuma bacali
su novac u kadu, u elji da dijete
kasnije postane tedljivo, sretno i bo
gato. Vani dodaci vodi za kupanje
novoroenadi bile su i peteljke boura i miloduh. Poslije kupelji babica
je morala dijete dobro istrljati ko
prom, jer se vjerovalo da mu tako
nikada nee biti hladno. Vodu od
prve kupelji prolili bi pod bazgu jer
se smatralo da pogoduje napredova
nju djeteta. Da bi od djeteta odvratila
> urokljiv pogled, babica je morala
tri puta pljunuti u vodu iz koje je
izvadila dijete. Prvih dana moralo se
paziti da nijedan stranac ne pogleda
dijete da ga se ne bi izloilo opasnosti
od urokljivog pogleda. Prije svega je
trebalo paziti da u blizinu ne doe
kurva, jer se za njih naroito smatralo
da imaju urokljiv pogled. Djeca koja
su upadljivo ukoeno gledala prema
gore (prema nebu), navodno e vrlo
dugo ivjeti. Novoroenu su djecu
esto polijegali na pod sobe ili na
zemlju da bi tako zemljina snaga stru
janjem prela na mladi ivot i ojaala
dijete. U drugim se krajevima novo
roene stavljalo pod stol ili klupu, u
oekivanju da e time postati uredno,
ekonomino, dobrostojee i marljivo,
kao i da e se svuda dobro uklopiti,
da nee osjeati enju za domom niti
pasti u vlast zlih duhova. Da vjetica
ne bi zamijenila novoroene ( >
Kopile), posteljica se ostavljala tri
dana nakon poroda pod krevetom
rodilje, pa je onda, prema staroj tradi
ciji, baena u tekuu vodu. U kui je

uvijek moralo gorjeti svjetlo - jo je

bolje bilo da gore tri svjetla - da se ne
priblie vjetice. > Oluja, > Pogo
vor str. 214.
NO Ako bi se netko porezao no
em, trebalo je no zabiti u maslac ili
slaninu ili ga pak namazati mau i
staviti na suho mjesto, jer se vjerovalo
da se na taj nain mogu smiriti bolovi
i zaustaviti krvarenje. Otri noevi u
kui navodno su bili znak stroge vla
davine ene. Govorilo se da onaj tko
dobro otri noeve vjeto i lae. Ako
je netko ostavio no preko noi na
stolu, dospio bi navodno u utjecajnu
sferu svog neprijatelja. Ako se za
stolom no poloi s otricom prema
susjedu, smatralo se da se time provo
cira neprijateljstvo; ako se no poloi
na stol tako da lei na poleini, s
otricom prema gore, doi e do sva
e. Noeve i ostale otre i iljaste
predmete nije trebalo poklanjati, jer
se time navodno prerezuje prijatelj
stvo ili ljubav, osim ako se istovre
meno daruje komad kovanog novca
na kojem se primalac dara ne smije
zahvaliti. Novim noem nije se smjelo
klati jer ivotinje navodno nee moi
umrijeti, pa je zato novim noem
prethodno trebalo bar narezati kruh.
> Kolike, > tucanje.
NONA KUPELJ U narodu se pre
poruivalo da se voda za kupanje
nogu prolije tek drugi dan jer se inae
s vodom baca vlastita srea.
NONI LISTOVI Vjerovalo se da
listovi koji su u gornjem dijelu jako
razvijeni ukazuju na straljivost.
Grevi u listovima > Grevi.

NJ
NJUH Tko bi na pogrebu mirisao
cvijee i vijence, izgubio bi, prema
narodnom vjerovanju, njuh.

O
OBLACI Ako se kod roenja djeteta
na nebu nalaze ovice, novroene e
imati sree u ivotu. > Nevrijeme.
OBRAMBENE AROLIJE Vjero
valo se u cijeli niz radnji i sredstava
pomou kojih se moglo od sebe od
vratiti zle duhove ili nevolju: amuleti,
voda, buka, samo su neka od tih
navodno apotropejski tj. obrambeno
efikasnih sredstava. > arolije.
OBROK Ako se sve do kraja pojede,
drugog e dana navodno biti lijepo
vrijeme. > Jelo.
OBRVE Za lijeenje razliitih bolesti
upotrebljavale su se dlake iz desne
obrve i vranina krv. Tri dlake iz
obrve voljene koje se nose u amuletu
navodno garantiraju njezinu vjernost.
Ako se dlaka iz obrve zalijepila za
kaput nekog drugog ovjeka, sma
tralo se da ga je vlasnik obrve zaarao.
Osloboditi se mogao samo ako spali
dlaku iz obrve. Zaaranim se smatralo
i dijete ije bi obrve, kad ih se oblie,
imale slan okus. U tom je sluaju
djeje obrve trebalo oprati posvee
nom vodom. Ope je miljenje bilo
da e se ovjek ili ena toliko puta
oeniti/udati koliko ima bora meu
stisnutim obrvama. Tamna poprena
ila meu obrvama ukazivala je na
vodno na skoru smrt. Na temelju
obrva stvarali su se zakljuci o ovje
kovom karakteru ( > Seksi):

Jake, ekinjaste
Duge
Rijetke, tanke
Iznutra prema dolje
Iznutra prema gore
Srasle

misaoni ljudi koji su skloni melankoliji

oholi i bezobzirni
popustljivi i mekani
nepromiljeni i nerazumni
ambiciozni i ponosni
zatvoreni, zlovoljni, skloni ljubomori.
esto sa > zlim pogledom.

OELAVJET e navodno onaj tko

na Veliki petak dodirne svoju kosu.
Nou se nije smjelo izlaziti nepokri
vene glave, jer bi se inae na glavu
mogli pomokriti imii, to dovodi
do elavljenja. > ela.
OENA Ako se oena izgovori
devet puta unatrag, navodno se moe
nekoga usmrtiti. > Pogovor str. 214.
OI Koga prijepodne zasvrbi desno
oko, vidjet e neto to e ga obrado
vati, ako zasvrbi lijevo oko, dogodit
e se neto neugodno. Poslijepodne je
obratno. Ako svrbe oba oka, ovjek
e uskoro plakati. Vjeruje se da e
djeca koja se krste tek dugo nakon
roenja imati osobito lijepe i velike
oi. Za ouvanje vida premazivali su
se kapci slinom, i to natate. U narodu
se vjerovalo da plave oi vide dalje od
smeih. Isto se tako vjerovalo da
treba jesti oi ptica otrog vida da bi
se izotrio vlastiti vid. Oi navodno
izotruje i smaragd koji se nosi oko
vrata. Po crvenim, upaljenim oima
navodno se vidi da se radi o zlim,
okrutnim i nesimpatinim ljudima.
Tvrdilo se da smee oi u smrti za
dravaju svoj sjaj, dok se plave oi
ugase. > Urokljive oi.
ONE BOLESTI su se, prema vrlo
starom vjerovanju, mogle sprijeiti

Magijskom snagom osobito enskih oiju izaziva

se bolest, nesrea, ak i smrt. Vjerovanje u uro
kljive oi jedno je od najrasprostranjenijih u svije
tu.

pomou biljke kokotia. Naroito je

korisno bilo da se na Ivanje (24.
06. ) gleda kroz granicu kokotia

u otvorenu vatru ( > Pogovor str.

214). Ako se prvom visibabom koju
se ugleda u proljee prijee preko
oiju, mogu se navodno izlijeiti one
bolesti kao i sprijeiti da se tokom
godine pojave nove. Slino je djelovao
i razliak. Protiv onih bolesti upo
trebljavala se i apljina mast. Upaljene
oi prale su se vodom od oujskog
snijega kojem se dodavao eer i klin
ii. Ta je mikstura morala nekoliko
dana stajati, a onda bi se njome oprale
oi.
Ljekovito za oi je navodno bilo i
sedam ili devet korijena maslaka koje
je trebalo iskopati na Sv. Bartolomeja
(24.
08.)
prije izlaza sunca i
nositi u vreici kao amulet. I valerijani
se pripisuje ljekovita snaga u sluaju
onih bolesti. Dalje se smatralo da se
one bolesti mogu lijeiti mrtvakom
rukom. Osim toga, ozdravljenje oiju
pokuavalo se postii i ukapavanjem
enskog mlijeka, a protiv mrene se
naroito preporuivalo mlijeko trud
nice. Vjerovalo se da se bol u oima
moe ublaiti vodom od zrna tue.
Protiv upale ronice preporuivala se
mast od prepelica, a protiv ireva na
ronici vrapja krv. Ljekovito su na
vodno djelovala i ispiranja vodom u
kojoj je leao beril. Vjerovalo se da
ametist, opal i safir, ako se nose kao
amuleti, mogu ojaati oi ljudi koji ih
nose. Kad bi se prelo preko oiju
rubinom, one bi navodno opet postale
sjajne. Izljeenje se oekivalo i kada
bi se u bolesno oko puhnuo praak
dobiven iz glave make spaljivanjem
u novom loncu. Za zatitu od onih
bolesti i osljepljenja nosio se amulet
sa zejim okom. I oi vrane koje su se
nosile kao amulet oko vrata navodno
su lijeile one bolesti.

OUH je trebao postati djeak koji

je imao vrtlog u kosi na prednjem
dijelu glave.
ODBIJANJE OD SISE Djeca koja
se odvikavaju od sise dok se mjesec
puni, postat e navodno oprezni i
smireni ljudi i cijelog ivota ih nee
boljeti zubi. Meutim, djevojice
treba odvikavati dok se mjesec sma
njuje jer im to osigurava vitkost. U
drugim se krajevima mislilo da djeci
prilikom odvikavanja u toku devet
dana treba objesiti ealj oko vrata da
bi ih se sauvalo od bolesti i naglog
mravljenja. Ako su se djeca odvika
vala za vrijeme kratkih dana u godini,
postojala je bojazan da e kasnije
postati sipljivi. Ako se dijete odbijalo
od sise dok voke cvatu, smatralo se
da e rano posijediti. Naprotiv, vjero
valo se da e se dobro razvijati dijete
koje se bude odvikavalo oko ponoi.
ODJEA Ako se na Cvjetnu nedjelju
ili na Uskrs, kada se cijela priroda
obnavlja, obue nova odjea, to do
nosi sreu. Sreu e imati i onaj kome
se u novoj odjei neto poklanja. Ako
se u novoj odjei jo nalazi konac za
jamenje, znai da jo nije plaena.
Tko na sebi ima novu odjeu, treba
ga tipnuti da se tipanjem istisne
kroja. Kad se prvi put objesi novu
odjeu, to treba uiniti to je mogue
vie, jer e onda njezin vlasnik, prema
narodnom vjerovanju, biti visoko ci
jenjen. Ako se neki dio odjee ujutro
sluajno obue naopako, navodno e
cijeli dan sve ii krivim putem. Ako
se nekome odjea popravlja na tijelu
ili mu se priije dugmad dok ima
odijelo na sebi, postoji opasnost da
dobije probadanje u slabinama ili ak
da izgubi razum. Prema drugom vje-

rovanju, uskoro e lijenik morati

neto popravljati na tom ovjeku.
Smatralo se da e onaj tko obue
odjeu to je nou visjela izvan kue,
postati mjesear. Dijete kojem se prva
odjea obue u nedjelju, navodno e
postati oholo. Govorilo se da e odje
a, koja se zraila na Veliki etvrtak
ili petak, biti poteena od moljaca i
buha.> Sretni dani, > Bolesnici, >
Gamad.
ODVANOST Vjerovalo se da
razno drago kamenje daje odvanost
ljudima koji ga nose: dijamant, gra
nat, karneol, oniks, rubin, safir i sardoniks. Odvaan e navodno postati
i onaj tko uza se nosi zub mrtvaca.
Smatralo se da su ljudi s mnogo kose
i s mnogo dlaka na rebrima odvani.

Slika 2: H. Memling: Tatina. Preestim ogledanjem u zrcalu djeca postaju lakomislena i ohola.

Govorilo se da e bojaljivi postati

oni djeaci kojima se kosa odree
prije nego to navre sedam godina.

Slika 1: Ogledalo, empire. Poslije 11 sati naveer u

ogledalu se, uza svoj lik, moe vidjeti i avao.

OGLEDALO Dugo se vremena vje

rovalo da se kao ogledalo sjajnim
komadima kovine mogu odbiti nesre
a, ari i bolesti. Tko se nou, poslije
jedanaest sati, pogledao u ogledalo,
ugledao bi navodno pokraj svog lika
avola, vjeticu ili neku drugu naka
zu, dobio uticu ili bi pak izgubio
odraz u ogledalu. Ta je opasnost bila
osobito velika za rodilje, pa su se zato
sva ogledala u njihovoj okolini ukla
njala ili pokrivala. Vjerovalo se i to da
e se stanje bolesnika pogorati ako
se pogleda u ogledalo. A okretanjem

ogledala se navodno moe izlijeiti

ak i padavica. Ako su se djeca pre
rano i preesto gledala u ogledalo,
postajala bi, prema vjerovanju, lako
mislena i ponosna, a osim toga bi
pomalo gubila dar govora, pa bi na
kraju samo jo mucala.
Tko razbije ogledalo, mora se na
vodno pomiriti s tim da e uskoro
morati odgojiti dijete neke kurve.
Ako se runo ogledalo ostavilo da
lei sa staklom prema gore ili ako bi
ovjek sjeo pod zidno ogledalo, prije
tila je nesrea. Mislilo se da darivanje
ogledala ugroava ljubav. Kada bi u
nekoj kui netko umro, ogledala bi se
sve do nakon pogreba pokrivala bije
lom tkaninom da bi se sprijeili daljnji
smrtni sluajevi, kao i da se izbjegne
da mrtvac doe meu ponovo roene.
Ako je ogledalo palo sa zida i razbilo
se, smatralo se da vlasnika eka sedam
godina nesree ili pak da e netko iz
te kue umrijeti.
Pria se i to da e ogledalo u novo
godinjoj noi samcima pokazati nji
hovog budueg ivotnog druga. Kad
bi ogledalo oslijepilo, smatralo se da
time dokazuje nevjeru branog druga.
Vjerovalo se da ene za vrijeme menstruacije jednim vrstim pogledom
mogu zamutiti ili ak probuiti ogle
dalo. Ogledalom se navodno moglo
sprijeiti i > nevrijeme, a tko bi
pogledao u arobno ogledalo od berila, mogao je u njemu razabrati svoju
sudbinu. > Pogovor str. 214.
OGLEDAVANJE se uvijek smatralo
loim predznakom ( Pogovor str.
221) Kad bi se mladenka ili mladoe
nja ogledali, naputajui roditeljsku
kuu ili ulazei u svadbenu koiju,

govorilo se da se ogledavaju za novim

branim drugom, te da sadanji brak
nee dugo potrajati. Tvrdilo se da
ogledavanje donosi enju za domom,
pa se zato nema sree u tuini. Nije
dobro ni ogledavati se dok ovjek
stoji na vratima, a onaj tko se osvrne
kreui u rat, navodno se vie nee
vratiti. Ako gost, odlazei, esto po
gleda unatrag, navodno e uskoro
umrijeti. U mnogim se krajevima vje
rovalo da e uskoro nastupiti nova
smrt ako se netko u pogrebnoj po
vorci osvrne. Tko se u crkvi, na putu
prema oltaru, bude ogledavao, ugle
dat e avola. > No.
OGROZD Ako se grm divljeg ogro
zda presauje tri godine uzastopce,
na Veliki etvrtak prije izalaska sunca,
iz njega e se, prema starom vjerova
nju, razviti vrtni grm ogrozda.
OHOLOST se proricala djetetu ko
jem prvo odijelo obuku jedne nedje
lje. > Ponos.
OKOVI se navodno bez potekoa
mogu skinuti pomou > mljeare ili
pomou > cikorije.
OKRUGLICE koje se pojedu na
Badnjak navodno donose zdravlje i
blagostanje, a spreavaju i glavobolju.
OKRUTNI su, prema vjerovanju,
ljudi crvenih, upaljenih oiju.
OLIVIN > Krizolit.
OLUJA Prema opepoznatom pra
vilu za odreivanje vremena, godina
e donijeti teke oluje ako snijeg brzo
nestane pod sunevim zrakama. Oluje
se oekuju i ako se otrgne stabljika
skakavice ili kad se uje krik une.
Ljudi su se nadali da e zvonjava
crkvenih zvona razbiti olujne oblake

i da e oluja potedjeti selo ako na

Veliki petak bude neki sprovod. Vje
ruje se da dijete, roeno za vrijeme
oluje, mora oekivati mukotrpan i
vot i smrt od udara munje. Opasnim
se smatrala i brza vonja ili jahanje za
vrijeme oluje; po mogunosti nije tre
balo ni plesati niti brzo trati, jer brzi
pokreti navodno privlae munju. Za
vrijeme oluje trebalo je takoer izbje
gavati isparavanja kao to su para i
dim (npr. duhanski dim) jer oni na
vodno privlae grom. U drugim se
krajevima vjerovalo da se upravo di
mom mogu odbiti personificirana
olujna bia. Kao zatita od tete pro
uzrokovane olujom, preporuao se
belemnit i sol zajedno s posveenom
vodom. Za vrijeme oluje nije trebalo
ni jesti jer tada navodno postoji opa

snost udara groma ili gubitka zubi.

Ako je za vrijeme svadbe bila oluja,
zakljuivalo se da e i u tom braku
biti mnogo oluja. Tko bi za vrijeme
oluje naao novi, smatrao bi ga
nebeskim darom i nosio sa sobom
kao amulet koji donosi sreu. > Ne
vrijeme, > Munja, > Vjetar.
ONIKS je slovio kao lijek protiv
uge i svraba, a i u sluaju onih
oboljenja. Kao kamen zatitnik slui
ljudima koji su roeni u kolovozu, te
im daje ivahan duh i odvano srce.
U nekim se krajevima smatra i kame
nom koji zatiuje roene u veljai.
Dva zlatna prstena s graviranim gemama od
oniksa. Lijevo: Pobjeda, desno: Pijetlovi. Delft,
1601.

OPAL je dragi kamen za koji se

smatralo da sigurno donosi sreu. Pri
pisivale su mu se i magijske ljekovite
snage, naroito za jaanje srca i oiju,
za tjeranje melankolije i uvanje od
otrovanja. Roeni u listopadu oeki
vali su od opala, kao svog mjesenog
kamena, pomo u nevolji i opasnosti;
on im je navodno osiguravao naklo
nost drugih ljudi i uvao ih od samo
ubilakih misli.
OPATICA Kad bi se ujutro kao prvu
osobu srelo opaticu, smatralo se da e
ovjeka cijeli dan pratiti nesrea i
neuspjeh. Ako se opaticu vidjelo spri
jeda, trebalo je oekivati i svau.
OPINJAVANJE Vjerovalo se npr.
da se > lisice mogu inima zadrati
od kokoi, > ose od sebe samih, a >
oluje sprijeiti da zahvate odreena
podruja. Lasicama, zmijama, dadevnjacima i mnogim ljudima pripi
sivala se sposobnost da svojim pogle
dom ( > urokljive oi) opine druge
ivotinje i ljude. U mnogim se kraje
vima vjerovalo da se takve ini mogu
skinuti kaenjem - prvenstveno s kle
kovini drvetom. Opinjenost se mo
gla razbiti i neobuzdanim, odvanim,
glasnim i veselim smijehom. > aro
lije.
OPEKOTINE Smatralo se da krv
gutera ini ovjeka neosjetljivim na
vatru. Mislilo se da se bol od opeko
tina moe ublaiti ako se na njih
stavljaju pauine, pomou likovca i
> oujske vode. Opeeni prst trebalo
je drati uz usnu jagodicu, pa e onda
bol navodno prestati.
OPEKOTINE OD SUNCA nee
navodno dobiti nitko tko na Pokladni
utorak bude pio mlijeko.

OPERACIJE Onoga tko je dopustio

da mu se odjea krpi na tijelu, uskoro
e morati kripiti lijenik - tako se
bar vjerovalo. Sve operacije koje bi se
izvodile zlatnim instrumentima sma
trale su se bezopasnim jer se vjerovalo
da je zlato srodno suncu i da sasvim
sigurno djeluje na produljenje ivota.
> Bolnica.
OPIJENOST je slovila kao stanje u
kojem na opijenu osobu prelazi bo
anska snaga.
OPOZICIJA Da bi se kod sebe i kod
drugih prevladalo svako suprotstav
ljanje, trebalo je izmeu Velike i Male
gospe (od 15.
08.
do 8. 09.)
sakupljati gluhu koprivu, namoiti je
u jednogodinjem empresovom soku
i dobro zatvorenu nositi uza se. Time
se navodno moe postati blag i do
broudan. > Miroljubiv.
OPSJEDNUTOST To je znailo da
nekom osobom vladaju zli > duhovi,
> demoni, > vjetice, > avoli. Da
bi se od toga zatitilo, upotrebljavalo
se razna sredstva i manipulacije, na
primjer drago kamenje. Ako se sma
tralo da je netko opsjednut, vjeali su
mu oko vrata rosiku za koju se sma
tralo da joj avoli, vjetice i demoni
ne mogu odoljeti, pa da zato moraju
napustiti opsjednutog. I > histerija
se smatrala opsjednutou. > Egzor
cizam, > Make > Safir i > Pogovor
str. 214.
ORANICA > Polja.
ORAO je zbog svoje veliine i velianstvenosti uivao veliki ugled. Za
orlove se govorilo da izazivaju vjetar.
Orlovo paperje na eiru znailo je da
se ovjek koji nosi eir nada da e

Orujem namazanim usnom masti

moglo se navodno savladati i ljude
koji su se inae smatrali neranjivima.
OSAM Tom se broju esto pripisi
valo magijsko djelovanje, budui da
je sastavljen od dva kruga ili prstena
te stoga sadri dvostruku arobnu
snagu tih simbola. U staro je doba
osam slovio kao savreni broj. Tako
se, primjerice, pretpostavljalo da ima
osam strana svijeta i osam vjetrova.

Orao suri: Orlovi izazivaju vjetar. Vjerovalo se i

to da onaj koji ukrade orlovska jaja nee nikad
nai duevnoga mira.

mu ono dati vid i odvanost kao u

orla.
ORASI Smatralo se da se moe pove
ati plodnost orahova drveta ako prvu
berbu obavi trudnica. Orasi koji su
ubrani na Ivanje (24. 06.) ili na Sv.
Jakova (25. 07.) navodno su dobri
protiv kolika. Kae se da e djeca
koja jedu orahe bez kruha dobiti ui.
Mnogo oraha na drvetu ukazuju na
otru zimu. Orahova grana iznad
kunih vrata upotrebljavala se kao
zatita od munje.
ORUJE se podmazivalo mazivom
za oruje da bi se njime sigurnije
pobjeivalo i tonije pogaalo cilj.
Vaan sastavni dio tog maziva bila je
veprova mast kao i veprov mozak.

OSE Dugo se vjerovalo da ose nastaju

iz trulog konjskog ili magareeg mesa.
Takoer se smatralo da se one, kao i
drugi insekti (cvrci, muhe, komarci),
kao zli demoni gnijezde u glavama
ljudi i ometaju rad mozga. O osama
se pripovijedalo i ovo: Kad je Bog
stvorio pele, avo se htio povesti za
njim, ali mu je polo za rukom da
stvori samo ose.
Osinje gnijezdo u kui navodno je
nagovjetavalo poar ili smrt jednog
lana porodice. Ako se sanjalo ose,
znailo je da predstoji nesrea, i to
naroito smrt od strane neprijatelja.
Po drugom vjerovanju ose su slovile
kao ljubavni glasnici: mladii i dje
vojke nosili su uza se osinja gnijezda,
u nadi da e time stei neiju ljubav.
OSEKA > Djetelina, > Djevojka.
OSIP se navodno mogao izlijeiti ako
se prao vodom koja se crpila prije
zalaska sunca, posudom, iz potoka ili
rijeke nizvodno. Poboljanje se oeki
valo i od kupanja u rijeci na Veliki
petak, prije zalaska sunca. Osip se,
osim toga, mogao protjerati mrtva
kom rukom, a isto tako i eljeznom
rom, primijenjenom izvana i iznutra.
Stavljala se i zemlja s groblja u vodu

u kojoj se kupala oboljela osoba, a

zatim se voda prolijevala na groblje.
Prema jednom drugom pravilu tre
balo je pritie mazati parom koja se
uhvatila na prozoru i to prstenjakom
kojem se pripisivala ljekovita mo. U
mnogim se krajevima osip lijeio pra
njem sa abljim jajima, i to uoi
urevdana (23. 04.), ili pak ku
panjem u rosi. Preventivnom mjerom
protiv jakog osipa smatralo se pljuva
nje u vihor. Po narodnom miljenju u
vihoru su se sakrivale vjetice koje su
donosile osip. Vjerovalo se da osip
dolazi i od dodirivanja dadevnjaka,
a djecu su smatrali ugroenom ako
netko u njih puhne.
OSKORUE Ako oskorua ima
mnogo plodova, oekuje se otra
snjena zima, ali i mnogo djece.
OSPICE su pokuavali lijeiti trlja
jui bolesnika komadom slanine. I
tirkizu se pripisivala ljekovita mo
protiv ospica. U nekim su se mjestima
djeca mazala grakovom juhom ili
kuhanim bijelim vinom sa eerom,
koje je kod bolesnika trebalo izazvati
znojenje i protjerati bolest iz tijela.
OTAC > Naramenice, > Ouh, >
Majka.
OTEKLINE su se, prema starim
knjigama o ljekovitim biljkama, mo
gle lijeiti korijenom perunike koji
treba izvui lijevom rukom iz zemlje
i pritom rei kome je namijenjen.
Vjerovalo se da se otekline mogu
odstraniti i mau od spaljenog konj
skog kopita i ulja. Takoer se mislilo
da e otekline splasnuti ako se na njih
stavi komad konca ili pamuka koji je
prethodno visio na kii. Isti se efekt

oekivao i od ute vune s ovnovih

muda koju je najprije trebalo skuhati
u mlijeku. Najboljim se lijekom sma
trao sluajno naeni bijeli pasji izmet
koji je navodno mogao odstraniti i
stare otekline. Za hlaenje oteklina
narodna je medicina savjetovala da se
na njih stavi ealj.
OTPORAN NA METAK > Nera
njiv.
OTPUTOVATI na odreene dane,
na primjer ponedjeljkom i petkom
( > Nesretni dani), nije bilo prepo
ruljivo, jer se smatralo da bi to mo
glo dovesti do nesree. Nasuprot to
me, neki su se dani smatrali izrazito
pogodnima za putovanje. Da bi se na
putovanju zatitili od umora, ljudi su
prije izlaska sunca brali bogorodiinu
travu i stavljali je u cipele, ili bi za
eir zataknuli granicu kleka. I >
pelin je navodno titio od zamora. >
Putovanje, > Putnici pjeaci, > Put.
OTROV Otrovni su se napici prire
ivali, izmeu ostalog, od vina i pau
kova koji su se esto smatrali otrovni
ma. I ljudska je slina esto slovila kao
jak otrov, a prilikom pomrine sunca
vladao je strah od otrovne kie. Sma
ragd, ako se ostrue i strugotine poje
du, navodno takoer lijei otrovanja,
kao i ahat, ametist, malahit, opal i
rubin. Vjerovalo se da e dovoljna
koliina masti u elucu absorbirati
svaki otrov. Najvie se vjerovalo u
sigurno djelovanje vode koja se pije
iz pehara od serpentina. Serpentin se
preporuivao osobito protiv > zmij
skog otrova. Tko se bojao da e ga
netko otrovati, mogao se navodno
zatititi ako male koliine pia ulije u
pehar od serpentina, koji se, prema

vjerovanju, raspukne ako pie sadri

otrov. Openito se smatralo da su
krastae otrovne. U vremenu od Ve
like do Male gospe (od 25. 08.
do 9. 09.) nisu se smatrale otrovni
ma, pa su ih u tom periodu lovili i
ubijali, vjerujui da mrtve privlae na
sebe sav otrov. U drugim se krajevima
isto tvrdilo za pauke. Vjerovalo se da
bijele lukovice izvlae otrov i to oso
bito iz rana. > Rutvica.
OVAN Vjerovalo se da e glavobolja
prestati, pomou pepela dobivenog
od spaljene vune koja raste izmeu
ovneih rogova. Bolesnici e navodno
lake zaspati ako im se za jelo dade

mozak ovna. Delirije su pokuavali

lijeiti mozgom ovna koji se jo nije
pario.
OVCE koje bi ovjek usput sreo,
imale su razliito znaenje: ako ih se
ugledalo na desnoj strani, mogla se
oekivati radost, a ako su bile na
lijevoj strani, dolazilo bi navodno do
svae i tue. > Kaalj i > Rast zubi
kod djece.
OVICE > Oblaci.
OZEBLINE su se navodno mogle
izlijeiti ako se noge operu u vodi u
kojoj se kuhala svinja. Korisnim se
smatralo i pranje urinom. Ozeblina
e navodno proi ako se preko nje tri
puta prijee komadiem ljunka.
Osim toga su se preporuivali oblozi
s pasjom mau i jagode. > Smrznuti
udovi.
OZLJEDE Od ozljeda navodno titi
ako se korijen gorice nosi oko vrata.
> Neranjiv.
OUJAK Stara pravila za vrijeme
kau: Koliko rose u oujku, toliko
slane oko Duhova i toliko magle u
kolovozu.

Ovan.

OUJSKA VODA smatrala se ljeko

vitim i uljepavajuim sredstvom, kao
i sredstvom za unitavanje gamadi.
Prvoj oujskoj kii pripisivale su se
ljekovite snage koje pomau u sluaju
opekotina, pa se zato ta voda uvala
preko cijele godine. S druge strane,
vjerovalo se da kia u oujku izaziva
sunane pjege, a da bi se one odstrani
le, trebao se 1. oujka oprati na buna
ru. ( > Snijeg u oujku). Vjerovalo se
da voda od snijega u oujku lijei
ona oboljenja i liajeve.

P
PADAVICA > Epilepsija.
PADOVI navodno ne zavravaju lo
mom kostiju niti drugim ozljedama
ako se uza se nosi mukatni orai,
dobiven za Novu godinu, ili pak ko
ticu datule. > Lom kosti, > Gema.
PAKAO su ljudi zamiljali kao
ogromni labirint prostorija u kojima
su se mnogobrojni grenici nepre
stano i vjeno muili u vatrenoj vrui
ni. Osim toga su se izmiljale i razne
druge muke prokletih.
PAKUJAC se smatrao sredstvom za
vraanje izgubljene potencije u mu
karaca. Trebalo ga je pripremiti kao
aj i popiti.
PALAC Tom najjaem prstu pripisi
vale su se nadzemaljske snage. Da bi
se zatitili od vjetica i more, ljudi bi
u krevetu savinuli palac - smatralo se
da osobito lijevi palac titi od uroka.
Vjeruje se da e imati sree, osobito u
igri, onaj kome se dri palac. Meu
tim, kod > kuglanja se pomou palca
moe
prouzrokovati
protivnikov
neuspjeh. Savijeni se palac smatrao i
zatitom protiv ugriza psa, a ako se
palac vrsto dri, navodno e proi
probadanje. Palac je, prema starom
vjerovanju, aktivno djelovao protiv
kolika, zubobolje i > epilepsije. Ako
se dralo za prst ovjeka koji spava,
moglo mu se navodno izmamiti svaku
tajnu. Vjerovalo se da se igra s avo
lom onaj tko vrti palcem. > Grlobolja.

PAMENJE Velike ui smatrale su

se vanjskim znakom dobrog pame
nja. Vjerovalo se da e dobro pame
nje imati onaj tko natate pojede ja
buke ili jetra pupavca ili pak toplo
meso vjeverice. Uspjehu su se ljudi
nadali takoer kad bi utrljali u sljepooice medvjeu mast ili u jarebi
ce. I onaj tko bi dva puta preko praga
uao u kuu i natrake opet izaao,
nadao se da e mu se popraviti pame
nje. Smaragd koji se nosio oko vrata
izraavao je istu elju. Da bi se djeci
osiguralo dobro pamenje, stavljali su
im prije krtenja ispisani list papira u
haljinu za krtenje. Stavljajui prije
spavanja knjigu pod jastuk, ljudi su se
nadali da e u snu nauiti potrebno
gradivo. Osim toga se vjerovalo da se
pamenje moe mobilizirati i pljuska
ma. Pamenje e se pogorati onome
tko pojede naeni kruh, dopusti da
mu se odjea krpi na tijelu ili ita
zapise na nadgrobnom kamenju. Ako
se spali kosa nakon prvog sisanja
djeteta, kae se da mu se spalilo pam
enje.
PAPAR Ako se prospe papar ili pa
prika, doi e navodno do vee svae
nego kad se prospe sol. Protiv povi
ene temperature preporuivalo se da
pacijent pojede jabuku nadjevenu
zrncima papra.
PAPRAT Sjemenke koje u Ivanjoj
noi (24. 06.) u pono navodno
ispadaju iz paprati, donose vlasniku
sreu u ljubavi i igri, a ine ga i
otpornim protiv udarca i uboda, a
ako zaeli, moe postati i nevidljiv a
i stei veliko bogatstvo. > Jezik ivo
tinja, i > Pogovor str. 214.
PAPRIKA > Papar.

PAPUA Ako se eljelo zaboraviti

neto neugodno, bacila bi se papua
preko glave unazad.
PAS Ako pas jede travu, pokvarit e
se vrijeme. Kiu treba oekivati kad
pas ima prodoran vonj. Ako jede
snijeg i valja se u njemu, uskoro e
zatopliti. Ako pas sam nemirno tri
amotamo ulicom, na tom e mjestu
ubrzo doi do svae. Onaj za kim tri
strani pas, a da ga nije pozvao, imat
e navodno sree. Kad se pas sklie
na repu, znai da treba oekivati go
ste. Pas u snu donosi neprilike. Tvr
dilo se da e dobiti padavicu tko jai
na psu. Mislilo se da psi privlae
munje. Ako netko namaze oi pasjim
suzama, moi e navodno vidjeti duhove. Tuno lajanje, cviljenje i tuljenje psa najavljuje nesreu i smrt. Oso
bito se kuglai boje nesree u igri kad
uju da pas tuli. Ako je pas digao
glavu gore, vjerovalo se da e uskoro
biti poar. Ako se malo vlastite vode
od pranja ulilo u pasju hranu, oeki
valo se da pas postane otar i dobar
uvar, isto kao i kad mu se za Boi
dade enjaka. Ako pas kad je plima
popije morske pjene, pobjesnjet e.
Da bi se psa naviklo na kuu i gospo
dara, stavljala bi se jedna njegova
dlaka u vlastitu cipelu ili bi mu se
dalo nekoliko vlastitih dlaka iz pa
zuha da ih pojede izmeu dvije krike
kruha s maslacem. Isto se tako cijedila
kava kroz krpu za sue, u elji da se
psa vee za kuu. Pasji grob pod
vokom obeavao je dobru etvu.
PASJI DANI openito su slovili kao
nesretni dani. Ljudi roeni u tim tjed
nima (izmeu kraja srpnja i kraja
kolovoza) bit e navodno nesretni, a

vjenanje odrano tih dana dovest e

do nesretnog braka. ak se tvrdilo da
drvo posjeeno tih dana ne gori. Tih
se dana nije smjelo ni kupati ni prati
kosu, jer se trebalo bojati da je voda
otrovana ili da e se dobit irevi i
utopiti se.

Danas se pauk veinom smatra sretnim znakom,

osobito ako vam sa stropa padne na lice. Ako puze
po odjei, moe se uskoro oekivati novac.

PAUK Te ivotinje, koje u prazno

vjerju igraju vrlo vanu ulogu, prema
vjerovanju nastaju od sagnjilih pred
meta, osobito od gnjile praine kao i
od sline koju ovjek izbaci nakon
jela. Djelomino su ih smatrali otrov
nima ( > Otrov, > Pljuvaka), a
djelomino > ivotinjama s duom
umrlih. U tom sluaju nije ih se
smjelo ni ubiti ni potjerati. Vjerovalo
se da e onaj tko ubije pauka razoriti
svoju sreu. Sreu je prije svega dono
silo ako se crni pauk na svojoj niti
spusti na tijelo ovjeka ili pue po
njemu. Pritom se mjestimino kao
uvjet za sreu smatralo da pauk pue
po glavi ili prsima u smjeru srca. U

sreu se vjerovalo kad bi pauk tri

puta pretrao preko ruke, a o srei u
vezi s paukom govori i vjerovanje da
pauk ujutro donosi brige, uvee sreu,
a u podne veselje treeg dana. Ta se
uzreica prvobitno odnosila na prede
nje, te je tek kasnije prenesena na
pauke. U Engleskoj se znaenje, koje
se pripisuje paucima, mijenja prema
njihovom broju:
Jedan donosi blagoslov, dva ine ovjeka vese
lim,
tri nagovjetavaju vjenanje, a etiri skoru
smrt.

ako je pauk pretrao preko kreveta

bolesnika ili u njegovoj blizini po
zidu, vjerovalo se u bolesnikovu brzu
smrt. U kui su pauci navodno titili
od udara munje, osobito pauk krsta
kojeg su zbog znaka kria esto sma
trali ivotinjom koja nosi sreu pa
moe, na primjer, ouvati mladia od
vojne slube. U staji su pauci bili
rado vieni jer se vjerovalo da mogu

zatititi stoku od bolesti time to

navodno privlae na sebe otrovne
tvari iz zraka. Pauina u staji znaila
je mnogo dobra: smatralo se da tjera
demone, a da je pogodna i za zaustav
ljanje krvi i kod povratne groznice.
Ako se u mlijeku naao mrtvi pauk, u
kui je navodno predstojala smrt. Vje
rovalo se da e se pauk krsta, zatvo
ren u kutiju, nakon est ili sedam
godina pretvoriti u zlato ili drago
kamenje.
Pauci su slovili i kao vremenski
proroci: lijepo se vrijeme oekivalo
kad bi pauk krsta preo svoju mreu,
hladnoa i mraz su se oekivali kad bi
kuni pauk preo mreu u blizini pei,
a ako je preo mreu u blizini prozora,
znailo je da e biti toplo i da e se
snijeg otopiti.
Kad pele postanu lijene i dokone, oekuje se neka
nesrea; ako sve uu u konicu i dugo ne iziu,
oekuje se kia. Kad pela uleti u kuu, oekuje se
skori posjet.

PELA Vjerovalo se da e dua

onoga tko ubije pelu pripasti avolu.
Oekivalo se da pela nee ubosti
onoga tko u ruci nosi matinjak. Sma
tralo se da alac nee ostati u tijelu
ako se ovjek ne bude smijao dok ga
pela bode. Mislilo se da se bol pro
uzrokovana ubodom pele moe
ublaiti svinjskim izmetom, kuhanim
u octu ili rastopljenim u vodi. Ako je
u novogodinjoj noi snijeilo, sma
tralo se da je to znak da naredne
godine treba raunati s mnogobroj
nim rojevima pela. Dobra se godina
za pele oekivala i ako je na Novu
godinu sunce sjalo na oltar ili ako je
prije sveenika dolo do propovjedao
nice. Ako je pelar u proljee ulovio
prvog leptira kojeg bi ugledao i opet
ga pustio da odleti kroz rukav svog
kaputa, vjerovalo se da e ljeti moi
uloviti roj pela. Svoje je vlastite ro
jeve pokuavao sprijeiti da odlete,
vjeajui u vrt koru hrasta pogoenog
munjom. Pelar se nadao da e to isto
postii ako pelama pokae golu
stranjicu ili ako konicu natrlja ma
tinjakom. Ako se roj divljih pela
spustio na kuu, smatralo se da joj
prijeti poar.
PEI u petak navodno donosi svau.
Pei se nije smjelo ni na Veliki etvr
tak i u periodu od 25.
12.
do 6.
01. . Ako je u kuanstvu ipak bio
potreban kruh, ena je pri mijeanju
morala opasati pregau jer se smatralo
da inae postoji opasnost da se kruh
raspadne. Vjerovalo se da kruh nee
uspjeti ako se naree kola dok je
kruh u penici. > Tijesto, > Kruh,
> Petak, > Svibanj.
PELIN Da se ne bi umorili, ljudi su
u stara vremena stavljali u cipele pelin

ili su ga pak nosili sa sobom. Od

krstobolje i bolova u leima ljudi su
se pokuavali zatititi nosei > pojas
od pelina. Pelin se ve u srednjem
vijeku upotrebljavao protiv uroka.
Kao seksualni stimulans pelin se stav
ljao pod jastuk. U mnogim su kraje
vima ene vezivale pelin za bedra da
bi postale plodne.
PENTAGRAM (peterokutni lik) je
od starih vremena magijski znak za
obranu od bolesti. Sve do u novo
vrijeme slui za zatitu od vjetica i
duhova koji izazivaju none more, a
privruje se na djeje kolijevke i
brane krevete.
PEPELNICA je openito slovila kao
nesretan dan jer je tada navodno Luci
fer bio izbaen iz neba. Ako bi ovjek
na Pepelnicu dopustio da ga izbiuju
brezovim ibama, smatralo se da e
cijele godine ostati poteen od buha.
> Srijeda.
PEPEO CIGARE > Kuglanje.
PERECE je trebalo jesti na Veliki
etvrtak ili Veliki petak, i to natate,
jer to navodno spreava groznicu.
PERIN treba sijati smijui se, po
mogunosti srijedom. Meutim, u ne
kim se krajevima vjerovalo da za vri
jeme sijanja treba biti ljut. Govorilo
se da e perin cijele zime ostati zelen
ako ga se posije na Sv. Petra (29.
06.)
ili na Ivanje (24. 06.). Ako
se sijalo dok se mjesec smanjivao,
oekivalo se da e perin imati jako
korijenje, a ako se sijalo dok se mjesec
punio, izraslo bi navodno lijepo lie.
Ako perin izraste bujan, sija e
dugo ivjeti ili e njegova obitelj do
biti podmladak, a ako nikne lo per
in, smatra se da sija previe brblja.

Perin se ne smije presaivati jer e

inae navodno netko umrijeti ili dje
vojka nee nai mua. Pomou divljeg
perina kuhanog u vinu pokuavalo
se stimulirati zaee.

Pentagram. Vrlo drevan znak: esto se nalazi na

amuletima i talismanima i podjednako slui za
zazivanje duhova i za zatitu. Mnogo se upotreb
ljava u magiji.

PERUNIKA ili IRIS Tko bi u us

krnjoj noi iskopao korijen perunike

i nosio ga sasuenog na goloj koi,

nadao se da e ga to uiniti otpornim
na udarce i ubode. Korijen iskopan u
Ivanjoj noi (24. 06.) navodno je
titio od zubobolje. Ve su Rimljani
korijen irisa vjeali oko vrata djeci
kojoj rastu zubi, sa eljom da im
ublae boli. Kad bi se korijen izvukao
iz zemlje lijevom rukom, govorei
pritom kome je namijenjen, navodno
je djelovao protiv gue, oteklina i
oteenih stidnih dijelova. Protiv
greva se upotrebljavao korijen ute
perunike, iskopan u srijedu prije izla
ska sunca, u znaku saturna, koji je u
nedjelju trebalo uiti u crveni barun
zajedno s istom koliinom bijelog
ahata i objesiti oko vrata. uta se
perunika upotrebljavala i protiv uti
ce.
PET Taj je broj slovio kao savren,
kao simbol cjeline (pet prstiju jedne
ruke, pet ovjekovih osjetila, pet kla
sinih planeta, pet talenata, pet stu
pova pobonosti u islamu). Smatralo
se da broj pet titi od svakog zla.
PETAK U krajevima s germanskom
kulturom petak se smatrao danom
plodnosti (njem. Freitag prema imenu
nordijske boice Freye), pa ga se zato
esto biralo za vjenanja. Smatrali su
ga najsretnijim danom u tjednu.
Prema tom vjerovanju je u petak sve
najbolje polazilo za rukom, pored
ostalog i tzv. simpatetske kure i igra
nje na lutriji. Djeca roena u petak i
krtena u nedjelju smatrana su jedna
kima djeci roenoj u nedjelju. Vjero
valo se da etva koja je zapoela u
petak donosi bogat urod, a kosa i
nokti koji se reu petkom navodno
lijepo i uredno rastu, donose sreu i

blagostanje i uvaju od zubobolje.

Krani su petak, dan Kristovog stra
danja, naravno smatrali najkobnijim
danom u tjednu ( > trinaest). Zato se
savjetovalo da se tog dana ne kree na
putovanje, ne mijenja stan ni radni
odnos niti da se poduzima ita vano
jer navodno nita ne moe poi za
rukom ( > Pogovor str. 214). Prema
tome e i brakovi sklopljeni u petak
biti nesretni i bez djece. Djeci roenoj
u petak proricala se nesrea u ivotu.
Pranje rublja u petak imat e navodno
za posljedicu poplavu, a tko pee
kruh u petak, doivjet e oskudicu.
Ono to se u petak isprede nee dugo
trajati. Onaj tko se u petak eljao,
doprinosio je, prema tom vjerovanju,
razmnaanju gamadi, a za svaku u
ubijenu u petak, stvorit e se devet
novih. Zavijanje maaka u noi na
petak nagovjetava svau, a onaj tko
petkom bere voe, izazvat e neplod
nost drveta. Kakvo je vrijeme u petak,
osobito oko podne, takvo e navodno
biti i u nedjelju.
PETOPRSTAC Korijen te biljke koji
se iskopa na Ivandan (24. 06.) prije
izlaska sunca, donijet e navodno
onome tko ga bude nosio uza se sreu
i uspjeh kod voljene osobe. Ako se
eljelo neto postii kod nekog o
vjeka koji ima mo, trebalo je samo
imati uza se petoprstac. Vjerovalo se
da e onda moi spretno govoriti i da
e se sve odvijati prema njegovim
eljama. Mislilo se da se gua moe
odstraniti ako se pije sok te biljke
pomijean s vodom. Ako se sok za
dri u ustima, izlijeit e se navodno
sve smetnje koje se tamo pojavljuju,
ak i zubobolja.

Petoprstac ima lako uoljiv cvijet. U pukoj se

medicini upotrebljava za uklanjanje eluanih
smetnji.

PIJANCI Vjerovalo se da su vjetice

prema njima nemone. > Opijenost.
PIJANSTVO Vjerovalo se da se o
vjek moe zatititi od pijanstva ako
na prstu ili pupku nosi ametist ili ako
ga razmrvljenog jede. Ametist na
vodno u svakom sluaju spreava di
zanje alkoholnih para u glavu.
PIJAVICE Puka je medicina vjero
vala da pijavice odstranjuju svu nei
stou iz tijela. Mnogi su se nadali da
e pomou spaljenih i samljevenih
pijavica stimulirati rast kose.
PIJENJE Ako dvije osobe jedna dru
goj nazdravljaju, esto time ele oja

ati svoje zajednitvo; u starim bi se

vremenima na taj nain u nekim kraje
vima zapeatilo ak i sklapanje braka.
Vjerovalo se da e se formulom i
vjeli koja se upotrebljava kod nazdravljanja,
stimulirati
obostrano
zdravlje i sree. Ako se, meutim,
partneru nazdravljalo vodom, vjero
valo se da e taj dobiti ui. A ako
netko pije iz roga kakve ivotinje,
dobit e navodno nadzemaljsku snagu
i osobito dobro zdravlje. Ako su dvije
osobe pile iz iste posude, postojala je
opasnost da meu njima izbije svaa.
Vjerovalo se da pijenje iz napukle
ae mora izazvati neki raskid i da e,
osim toga, ena onoga tko tako neo
prezno pije raati samo djevojice.
Posebno se znaenje pripisivalo i po
stupku sa > alicom a jo vie pijenju
na mjeseini. Vjerovalo se da se pra
vim napitkom moe utjecati na razvoj
> govora u djeteta i na > ljepotu. >
Dolijevanje.
PIJESAK se smatrao mnogostrukim
lijekom i sredstvom za pomo u raz
nim situacijama. Tako se vjerovalo u
njegovu mo kod boli u elucu,
hladne groznice i bradavica. Ako se
pijesak pospe po neijim stopalima,
ta e osoba navodno jo dulje vrijeme
ostati neoenjena ili neudata.
PIJETAO Prije je na selu dan poi
njao kada bi pijetao ujutro prvi put
kukuriknuo. On bi dokrajio vlada
vinu nonih demona, a prije toga se
nije smjelo ni ustati niti izai iz kue.
Za crne se pijetlove mislilo da se
pretvaraju u dadevnjake ili zmajeve,
pa su ih zato brzo klali. iroko ras
prostranjeno je bilo i vjerovanje da
onaj tko uza se nosi bijelo kamenje iz

eluca crnog pijetla moe zadobiti

svaiju naklonost.
PIVO Vjerovalo se da onaj tko na
Poklade pije mnogo piva time produ
uje ivot, a da se onaj tko pije pivo
na Novu godinu pomlauje. Pranje
bijelim pivom navodno je poljepavalo kou. Tegobe u elucu lijeile su
se tako da se pivo prelije preko naenje, uarene potkove, pa da se zatim
tako zagrijano pivo popije. Protiv po
sljedica zmijskog ujeda kuhalo se jasenovo lie u pivu. Ako je netko sanjao
pivo, u kui je navodno dolazilo do
svae. Tvrdilo se da e vjetice zavla
dati onim koji ne otpuhne pjenu prije
nego to pone piti pivo - osim ako
je pijan. Ako se na svadbi dolije pie
u au koja jo nije potpuno prazna,
onaj tko iz nje pije bit e nesretan u
ljubavi. Ako je djevojka u drutvu
prevrnula pivsku au, vjerovalo se
da e roditi vanbrano dijete.
PJEGE BOJE JETRE > Made.
PJEVANJE Kae se da e onaj tko
ujutro pjeva, naveer plakati. Vjero
valo se da e se moi lijepo pjevati
ako se u nedjelju ujutro prije nego to
zazvone crkvena zvona, ispije tri evina jaja. Navodno e dobri pjevai
postati ona djeca koja rado piju vodu
iz spuve za kupanje.
PLA Govorilo se da tko ujutro
pjeva, naveer plae, a tko prospe sol,
mora oekivati neprilike i suze. Ako
se u proljee ugleda prvu abu u vodi,
tokom godine e se mnogo plakati, a
na budue suze ukazivala je i proli
vena voda i svrbe u > oima. Vjero
valo se da na sprovodu ne treba pre
vie plakati jer to ometa pokojnikov

mir. Budui da su se biseri smatrali

simbolom suza, mladenka u svom
svadbenom nakitu nije smjela imati
bisere. > Kava.
PLAMENJAA (isprenost suncem)
se navodno moe izbjei ako se na
pokladni utorak pije mlijeko.
PLANETI > Horoskop, > Astrolo
gija, > Sretni dani.
PLANINARENJE Da se ne bi zadihali, planinari bi na prsima nosili
orlov jezik.
PLALJIVOST se kod djece na
vodno mogla sprijeiti ako im se u
kolijevku stave komadi magaree ko
e. Kasnije su se djeci vjeali oko
vrata amuleti sa sjemenkama boura.
I safir je ljude, koji su ga nosili,
navodno oslobaao od straha.
PLAVA BOJA se djelomino smatra
bojom udesnog, ali i bojom nitavila,
smrti i alosti. Plavo simbolizira i
vjernost, ustrajnost i umjerenost (>
Pogovor str. 214). Raireno je bilo
vjerovanje da plava boja doprinosi
lijeenju > hripavca, > zubobolje,
> usnoj boli, > udaru kapi. Kad bi
mukarac u proljee najprije ugledao
plavi cvijet, smatralo se da je to znak
kojim se potvruje vjernost ene. Ali
u snovima plava boja ima loe pred
znake: plave borovnice ili ljive na
vodno znae smrt. > Razliak.
PLAVA KOSA Tko je elio plavo
koso dijete, stavio bi mu u prvu
kupelj malo bijele vune. Vjerovalo se
da su plavokosi nadareniji od crnoko
sih.
PLESANJE na mjeseini privlai,
prema starom vjerovanju, duhove,

budui da je u to doba zemljina po

vrina navodno naroito tanka.
PLESTI su djevojke morale u krug,
ne prekidajui pletenje na kraju reda
jer e im inae njihov prijatelj biti
nevjeran. ene koje pletu bile su
imune protiv vjetica jer su iglama
uvijek oblikovale znak kria.
PLIMA Narodna je mudrost upozo
ravala da e onaj tko za vrijeme plime
ili dok otkucava sat pravi grimase,
zauvijek ostati naceren. Ako ena za
vrijeme plime zanese, dijete e na
vodno biti muko. Srkne li pas za
vrijeme plime morsku pjenu, navodno
e pobjesnjeti. Kad se za vrijeme
plime klalo, oekivalo se da e biti
naroito mnogo slanine.
PLODNICA ili POSTELJICA Da
bi se ograniio njezin rast, savjetovalo
se trudnicama da svako jutro natate
trljaju podruje pupka izrezanim i u
vodi rastopljenim sapunom, s dodat
kom rakije od ita. Poslije poroda
ostavljala se plodnica tri dana pod
krevetom rodilje kako bi se sprijeilo
da kakva vjetica zamijeni dijete (>
Kopile). Poslije toga je plodnicu tre
balo otplaviti tekuom vodom. >
Made.
PLODNOST ENA Ve je u starom
vijeku i kod Germana jabuka slovila
kao simbol plodnosti (Eva u raju !), te
se vjerovalo da se enska plodnost
moe izazvati i stimulirati razliitim
sredstvima: ene bi vezivale pelin uz
bedra, jele sjemenke koprive, pile bre
zin sok, gutale zeje rodnice u prahu,
itd. > Zaee, > Graak, > Brani
krevet. > Plodnost mukaraca > e
la.

PLUNA OBOLJENJA Za zatitu

od tih oboljenja nosila se oko vrata
vreica s ubijenim sljepiem ili samo
njegovom glavom. Cesto se preporu
ivala i pasja mast, osobito mast crnih
pasa. Mukarcima je navodno poma
gao ekstrakt crvene divlje rue kao
napitak, a enama ekstrakt bijele div
lje rue. Plunim se bolesnicima pre
poruivao zdravi zrak pod lipom u
cvatu. Ljekovitim se smatrao i oblog
od zemlje s groblja koju je trebalo
donijeti na Badnjak, izmeu ponoi i
jedan sat. Protiv probadanja u plu
ima jelo se smrvljeno staklo.
PLJUSKA Njoj se pripisivala i mo
da zatiti od svakojakog zla i sposob
nost da mobilizira pamenje.
PLJUVAKA je djelomino slovila
kao jak otrov, te se vjerovalo da se
njome mogu ubijati zmije i korpioni.
Meutim, takoer se vjerovalo da
pljuvaka sadri ljekovitu snagu koja
djeluje, primjerice kod gue ili grlobolje; navodno se pomou pljuvake
mogu odstraniti i madei, a ako se
njome namazu oni kapci, vjerovalo
se da e se moi sauvati otar vid.
Takoer se vjerovalo da se moe
uza se privezati voljena osoba ako se
u njezinu hranu umijea neto vlastite
pljuvake, dok se za pljuvaku mua
smatralo da stimulira zaee kod e
ne. > Pljuvanje i > Pogovor str. 214.
PLJUVANJE Na naeni je predmet
trebalo triput pljunuti da se sprijee
arolije. Pljunuti je trebalo i da bi se
sprijeile posljedice > urokljivih oi
ju. Ako se pljune na primljeni novac,
osobito ako je prvi, novac e se na
vodno mnoiti. Prema vjerovanju ta-

koer se moglo uiniti da prestane

kia i da se ne ostvari nesrea koju je
najavio gavran ako se triput pljune.
Ali, ako netko pljune u rijeku, otplovit e svoje zdravlje. > Kamenje, >
Vatra, > Pljuvaka.
POBAAJ Da bi izazvala pobaaj,
ena je morala skuhati iglice aria u
vodi u kojoj se namakao brus i zatim
taj napitak popiti. I razmrvljeni divlji
hren, slanutak i jedna vrsta divljeg
luka imali su navodno abortivno dje
lovanje. > Zumbul, > Spreavanje
zaea.
POBJEDA Prema starom vjerovanju
ahat, kalcedon i dijamant osiguravaju
ljudima koji ih nose pobjedu u svim
vrstama raspri i razmimoilaenja. Lu
kovice gladiola navodno su onoga,
tko bi ih nosio uza se, u borbi titile
od ranjavanja (> Neranjiv). Tko bi
uza se nosio boicu vode za krtenje
takoer se smatrao nadmonim u sva
koj tunjavi. > Nesavladiv.
PODBELJ ili LOIKA Toj se biljci
pripisivalo preventivno
djelovanje
protiv uzbudljivih i seksualno nadraujuih snova.
PODBRADAK (BRADA) Prema i
ljastom se podbratku navodno moglo
zakljuiti da se radi o zlom ovjeku.
Nasuprot tome, okrugla brada s rupi
com u sredini, prema jednoj azijskoj
sentenci, karakterizira ugodnog o
vjeka s erotskim strastima.
POETAK novog dana, tjedna, go
dine, posjete ili pothvata smatrao se
odluujuim za njihov daljnji tok i za
rezultate. Kad bi se gost, ulazei u
kuu, spotaknuo desnom nogom, vje
rovalo se da je dobrodoao, a ako se

Podbelj se u pukoj medicini upotrebljava za poja

avanje iskaljavanja. Ime je dobio po bijeloj oblozi
na naliju lista.

spotaknuo lijevom nogom, bilo je bo

lje da se vrati. enama koje su epale
kao i starim enama pripisivalo se da
nose nesreu ako se na njih kao prve
naie nekog dana, tjedna itd. Za dim
njaara, vjevericu ili kurvu smatralo
se da nose sreu. Vjerovalo se da se
znakove koji nagovjetavaju nevolju
moe uiniti nekodljivima ako se
pljune (> Pljuvaka). > Ovce, >
Stan, > Nova godina, > Crna ma
ka, > Pogovor str. 214.
PODNE Vrijeme oko podneva, oso
bito izmeu jedanaest i dvanaest sati,
esto se smatralo opasnim jer se vjero
valo da tada obilaze zli duhovi. Djeca
roena u to vrijeme smatrala su se

nesretnom. Onome tko se u podne ne

bi odmorio od posla, navodno je pri
jetio strah od podnevnih duhova. Isto
tako oko podne nije trebalo kretati na
put, niti loviti ribu, a pogotovo se
nije smjelo ii na > groblje. Onome
tko bi obukao odjeu skrojenu oko
podne, navodno je ak prijetila smrt.

PODOKNICA Odreeni dani u

tjednu smatrali su se nepodesnima da
se dolazi dragoj pod prozor, meu

Podzemno blago: Traenje podzemnoga blaga ra

ljama. Drvorez iz djela S. Mnstera Cosmographia
universalis, Basel, 1544.

njima naroito petak, ali i ponedjeljak

i srijeda.
PODVEZICA Ako se podvezica na
arapi razrijei, znai da na djevojku
misli njezin dragi. Kad bi djevojka ili
ena izgubile podvezicu, vjerovalo se
da im je prijatelj ili mu nevjeran.
Ako je na dan vjenanja mladoenja
svezao nevjesti podvezice, smatralo
se da e nevjesta kasnije imati lagan
porod. I inae se vjerovalo da podve
zica titi od mnogih bolesti, osobito
kad je bila napravljena od zmijske
koe (smeeg gua) ili kad je potjecala
od umrle osobe. > Sumpor.
PODZEMNO BLAGO Vjerovalo se
da e ruda tako dugo rasti dok ostane
netaknuta pod zemljom. Ve se u
stara vremena prialo da se bogato
podzemno blago nalazi na mjestu gdje
se duga sputa na zemlju. I zvijezda
koja na Valpurgino (1.
05.)
u
pono padne s neba, navodno poka
zuje put prema velikom podzemnom
blagu, a i onaj tko, ne bojei se
opasnosti, za vrijeme pomrine sunca
raskopa zemlju, naii e, prema vjero
vanju, na mnogo novaca. Takoer se
vjerovalo da se pomou arobnog
prutia moe nai zakopano i jo
nepronaeno blago.
POGREBNA KOLA Susret s po
grebnim kolima navodno nosi sreu;
ali, ako su pogrebna kola prazna,
treba oekivati nevolje.
POJAS Vjerovalo se u ljekovitu snagu
pojasa koji bi djevica napravila eni
ili djeak mukarcu. Ti su pojasevi
morali biti napravljeni od koe ovna
ili ovce koje je razderao vuk. Pojasevi
su kod mukaraca simbolizirali snagu

i vlast, a kod ena ljubav, istou i

ednost. Vjerovalo se da pojas moe
osloboditi od > boli u leima kao i
od crvi. Raireno je bilo i miljenje da
noenje pojasa olakava > poroaj.
Jakob Grimm pie da su trudnice
izmjerile stijenjak prema nekoj sve
takoj slici, pa ga onda zavezale oko
trbuha. Vjerovanje u zatitnu funkciju
pojasa podsjea na vjerovanje o >
krugu i > prstenu. Jedan mrani
aspekt dolazi do izraaja u predodbi
da pojas od stavljene ljudske koe
moe ovjeka pretvoriti u > vukodlaka.
POKLADE Tko bi na Pokladni uto
rak prije izlaska sunca pojeo prosenu
kau s krvavicom, vjerovao je da mu
je do kraja godine osigurano blagosta
nje. Drugdje se opet vjerovalo da se
na taj nain do kraja godine moe
osigurati dobro zdravlje. Tko je na
Poklade u podne pojeo krvavice s
kiselim kupusom, spasio se buha. Na
Poklade nije trebalo jesti juhu jer e
inae kapati nos, ali tko u to vrijeme
pije pivo, produuje ivot. Ako se
eljelo sprijeiti da ovjeka ljeti ispri
sunce i da dobije plamenjau, trebalo
je na Pokladni utorak piti mlijeko.
Tko na Poklade ili na Veliki petak
pije vodu, zatitio se navodno od
komaraca. Ako je na Pokladni utorak
padao snijeg, vjerovalo se u bogati
urod ljiva. > Jedanaest.
POKUSTVO kripanje pokustva
vrlo se esto smatralo loim znakom.
POLAGANJE RUKU na glavu kao
i na bolesne dijelove tijela, navodno
je donosilo ozdravljenje i openito
sreu. Polaganje ispruene, otvorene

ruke ujedno je i sastavni dio raznih

religioznih obreda.
POLUCIJA > Kiselica.
POLUDI navodno ovjek ako pojede
riblju glavu. Nevjernu zarunicu se
pokuavalo otjerati u ludilo time to
se jednu vlas njezine kose omotalo
oko palmine granice i bacilo u vatru.
> Ludilo.
POLJA > Striak, > Gusjenice i >
Pogovor str. 214.
POMIRLJIVIMA je ljude koji su ga
nosili inio, prema starom vjerovanju,
> tirkiz. > Miroljubiv.
POMRINA SUNCA Za vrijeme te
pojave ljudi su se bojali otrovne kie
i otrovne rose, pa su stoga pokrivali
bunare i ostajali u kuama. Rublje
Polaganje ruku: Harry Edwnads, iscjelitelj, rukopolaganjem lijei bolesnicu.

koje je za vrijeme pomrine sunca

bilo objeeno izvan kue smatralo se
okuenim. Proireno je bilo i milje
nje da pomrine sunca nagovjetavaju
> smak svijeta. Mislilo se da se te
brojne opasnosti mogu otkloniti bu
kom (udaranjem jednim predmetom
od kovine o drugi) i vikom, ali i tako
da se u vatru bace tri pupoljka palme
ili tri mrvice kruha. Onim ludo smio
nima, koji bi za vrijeme pomrine
sunca izali iz kue i raskopali zemlju,
praznovjerje je obeavalo gomile no
vaca. > Pogovor.
PONEDJELJAK Govorilo se da e
cijeli tjedan biti onakav kako pone
ponedjeljak. Ipak je ponedjeljak
uglavnom slovio kao nesretan dan. U
ponedjeljak zato nije trebalo zapoeti
nita to je moralo biti trajno: nije se
smjelo useliti u novi stan, a jo manje
vjenati se, ali niti poeti radom na
novom radnom mjestu ili poslati di-

jete prvi put u kolu. Vjerovalo se da

se daje od sebe srea za cijeli tjedan
ako se u ponedjeljak neto pozajmi ili
ako se potroi vea svota novaca.
Nije trebalo ni prati rublje ni krenuti
na putovanje, niti zapoeti etvene
radove. Smatralo se da gost u pone
djeljak znai posjete tokom cijelog
tjedna. A gosti u ponedjeljak prije
podne donose domainu nesreu. Po
nedjeljak se, zbog svoje veze s mjese
com, noi i mrakom, smatrao i danom
pogodnim za lopove. S druge strane,
vjerovalo se da je ponedjeljak dobar
dan za rad u vrtu i na polju jer mjesec
koji se puni slovi kao simbol plodno
sti.
PONO Govorilo se da e djeca
roena u to doba biti nesretna. Onoga
tko u pono ode na groblje, odnijet
e smrt. U uskrnjoj noi postojali su
izgledi da se steknu novi talenti a u >
Valpurginoj noi da se dobije neko
blago. Vodi koja se crpla u pono
pripisivale su se osobite snage koje su
djelovale na ljude i ivotinje. > No,
> Badnjak, > Nova godina.
PONOKA Vjerovalo se da e u
godini koja dolazi umrijeti onaj tko
se posklizne na Badnjak na putu s
ponoke kui.
PONOS Da je ovjek ponosan na
vodno se vidjelo po zavinutim ob
rvama i kukastom nosu. Ako se dijete
prerano i previe gledalo u ogledalo,
postat e prema vjerovanju ponosno.
> Oholost.
POPLAVE prema vjerovanju prijete
ako u proljee na livadama raste
mnogo reuhe. Poplave e navodno
biti i onda kad ena u petak pere
rublje.

POROAJ Ako je mladoenja ne

vjesti na dan vjenanja zavezao po
dvezice, ena e imati lak poroaj.
Jednostavan se poroaj navodno oe
kuje i onda ako budua majka za
vrijeme poroda navue koulju ili
obuje papue svog mua. Trudnicama
se preporuivalo da od dragog kame
nja nose dijamant ili karneol, a u
odluujuem asu je neka djevica mo
rala oko svog bedra omotati platnenu
vreicu s jedanaest ili trinaest zrna
korijandera, jer se smatralo da e to
olakati porod. Ista e se elja na
vodno ostvariti ako se rodilji stavi u
ruku belemnit ili ako se na goli trbuh
rodilje tri puta spusti glog. Nadalje se
smatralo da e ena lake roditi ako
preko nje prekorai neka djevica i
spusti na nju svoj > pojas. Poroajni
bolovi se navodno mogu ublaiti rosikom, ali majka za vrijeme poroaja
nije smjela zatvoriti oi, jer e joj
inae dijete oslijepiti. Da rodilja ne bi
izgubila krv iz srca, stavljali bi joj
pod krevet sjekiru. Ako je poroaj
bio za vrijeme mjeseca koji se puni,
vjerovalo se da e ena imati jo
djece. Djeca roena u tom razdoblju
navodno se i fiziki i psihiki bolje
razvijaju od one roene dok mjesec
ide u manjak ili za vrijeme mladog
mjeseca. > Oluja, > Divokoza, >
Kovani novac.
POSAO > Trgovci.
POSJET Tko je elio posjet, trebalo
je da u pe zatakne tri metle. Posjet
treba oekivati ako nekome sapun
ispadne iz ruke. I svrake i make
odreenim ponaanjem nagovjeta
vaju goste, s kojima se rauna i onda
kad listii aja plivaju po povrini aja

ili kad u alicu kave padne komad

kruha ili kolaa. Kad bi se otar no,
kare ili neki drugi otar predmet,
nakon to je pao, zabio u zemlju ili
pod, i to se smatralo znakom da e
doi gosti. Gostima u > ponedjeljak
pripisivalo se posebno znaenje. >
Gost.
POSKUPLJENJE navodno predstoji
kad ima mnogo modrih zujara ili
mnogo poljskih mieva. Ljudi su vje
rovali da i nicanje mnogih gljiva u
umi najavljuje skupou. > Glad.
POSTELJINA Perine je trebalo pu
niti za vrijeme punog mjeseca, budui
da e, prema opem miljenju, samo
tako ostati mekane. Ako se eljelo
sprijeiti da se u posteljinu zavlae
komarci i buhe, trebalo je posteljinu
zraiti na Veliki etvrtak ili Veliki
petak. Ako se preko dana ostavila
raspremljena postelja, govorilo se da
e u nju lei duh. Ako se iz kreveta
ustalo istovremeno na obje noge ili
najprije na lijevu nogu, bio je to lo
znak za cijeli dan. Loim se znakom
smatralo i kripanje drveta od kojeg
je napravljen krevet. Veliko se znae
nje pridavalo i prvom snu u novom
krevetu. Da bi se u snu razabrao
budui ili budua, treslo se krevet ili
udaralo tri puta nogom u donji dio
kreveta. To se osobito esto inilo na
Sv. Andriju (30.
11.)
ili Sv.
Tomu
(21.
12.).
POSUDITI se nije smjelo nikome
nita u ponedjeljak jer se vjerovalo da
se time daje iz kue blagoslov.
POSUE Staro pravilo domaice ka
e: tko dopusti da mjesec sja u kuhi
nju, razbit e mnogo sua. To e se

isto navodno dogoditi i djevojci koja

u proljee najprije ugleda rodu koja
klepee kljunom.
POTAR Susret s potarom u novo
godinje jutro smatrao se loim zna
kom za godinu koja poinje.
POTENCIJA > Spolna mo.
POTKOVE Smatra se da naene pot
kove nose sreu i odbijaju nevolje.
Treba ih pribiti na vrata kue ili staje
ili na brodovima na jarbol, a prema
nekim se vjerovanjima pritom ne
smije govoriti. Potkova titi od munje
i vatre, a trgovcima donosi mnogo
muterija i dobru zaradu. U nekim se
krajevima maloj djeci u kolijevku kao
zatita od bolesti i zlih duhova stavlja
potkova.
POVRATNA
(NASTUPNA)
GROZNICA navodno e popustiti
ako bolesnik pojede pauinu u eeru,
na kruhu s maslacem ili s mjeavinom
od zobnog kruha, meda, soli i vinskog
octa. Protiv povratne groznice pio se
i sok iscijeen iz konjskog izmeta,
pomijean s rakijom i zainjen jed
nom ui. Bolesnici su oekivali pomo
i od stavljanja malih vreica sa stolisnikom na srce i na noge.
POVRTNICU je trebalo strugati
prema dolje, jer se onda od nje na
vodno ne podriguje. U medicinskoj
domeni povrtnice su se preporuivale
protiv gue i kurjih oiju; u prvom je
sluaju trebalo piti sok, a u drugom
stavljati komade na none prste.
Utorkom i etvrtkom nije trebalo si
jati ni saditi povrtnice, jer su ti dani
bili zloglasni kao crvljivi dani.

PRANJE Tko ujutro nije oprao ruke,

dolazio bi u vlast vjetica. A ako se
ruke nakon zalaska sunca pralo hlad
nom vodom, bilo je navodno sigurno
da na njima nee ispucati koa. >
aka.
PREDENJE Subotom uvee svaka je
ena morala do kraja ispresti vunu s
vretena jer se vjerovalo da inae vje
tice nastavljaju s predenjem ili da e
avo u nedjelju namatati vunu. Ono
to bi ena isprela u subotu naveer
nije vie vrijedilo i smatralo se da e
nou biti uniteno ili oduzeto. Govo
rilo se i da ena u to vrijeme prede
svoj konopac za vjeala. Prema narod
nom vjerovanju bila je bezvrijedna i
svaka nit ispredena na mjeseini.
PREDZNACI SMRTI U najrazliitijim prilikama vjerovalo se da se vidi
ili razabire neki predznak smrti; bilo
je vrlo mnogo takvih predznaka, kad
ne bi dobro ispao roendanski kola,
kad bi se na prstima stvorile ute
mrlje, kad bi se nalo iglu za ivenje
sa crnim koncem i kad bi se zida palo
ogledalo ili slika, kad bi se zaulo
neobjanjivo zveckanje ili zvonjava,
kad su se u kui gnjezdile ose, kad je
vrana sjela na krov kue ili kad bi
gavrani proletjeli iznad kue ili pak
kad bi neka druga ptica zalutala u
kuu. U predznake smrti vjerovalo se
i kada se netko, jedui med, ne bi
pokapao ili kad se razbilo staklo. I
pauci, sove, kukci i druge ivotinje
navodno su nagovijetali smrt. U ne
malom broju sluajeva - na primjer u
mjesecima > travnju i > kolovozu
unaprijed se prorokovala skora smrt
djece roene odreenih dana ili u
odreenom razdoblju.

Premda se ubijanje prepelica smatralo grijehom,

one su takav gastronomski specijalitet da su na
nekim podrujima istrijebljene.

PREGAA Kad bi djevojka ili ena

izgubila pregau, govorilo se da ih je
dragi ili mu iznevjerio i da e doi
do svae s njim. > Ljubavnici, >
Napad kapi, > Rupi.
PREGOVARANJE
tnost.

>

Elokven-

PREHLADE su se ljudi pokuavali

rijeiti useknjujui se u zeleno lie i
bacajui zatim lie guskama, u uvje
renju da e se tako prehlada prenijeti
na te ivotinje.
PREPELICE Koliko bi puta djevojka
ili mladi uli zov prepelice, toliko e
godina navodno jo ostati neudate,
odnosno neoenjeni. Ubijanje prepe
lica smatralo se grijehom. Vjerovalo
se da prepelice uvaju polja na kojima
se gnijezde od tue. Njihova jaja na
vodno jaaju muku potenciju i ine
da ene imaju vie mlijeka. Mozak
prepelice cijenio se kao sredstvo pro
tiv epilepsije i utice, mast prepelice

protiv upala ronice, a juha od prepe

lice je navodno omekavala trbuh i
bila dobra za bubrege.
PRESLICA Ekstraktom te biljke tre
balo je prati glavu, pa onda navodno
ne ispada kosa. Jo se u naem stoljeu
vjerovalo da preslica pomae protiv
medljike na ruama.
PRIBADAA Kad bi pribadaa pala
na pod, oekivala se svaa. Tko digne
naenu pribadau s poda, podie na
vodno svoju nesreu. ireve je tre
balo probati pribadaom jer igle za
ivenje navodno mogu izazvati bole
sti.
PRIJATELJSTVO je u opasnosti ako
se poklanjaju iljasti ili otri predmeti,
jer se njima prijateljstvo moe lako
probosti ili prerezati. > Igla, > Sim
patija, > Naklonost.
PRIJESTUPNE GODINE prema
vjerovanju donose nesreu. Vjeruje se
da e malo toga to se poduzme u
prijestupnoj godini doivjeti uspjeh.
Jo se danas ljudi za vrijeme prijestup
nih godina boje loeg vremena i neus
pjele etve. Smatralo se da e svi
ljudi, roeni 29. 02., biti vidoviti.
Meutim, za kovani novac izdan u
prijestupnoj godini smatralo se da
donosi sreu.
PRIJEVARA Vjerovalo se da se o
vjek moe zatititi od prijevare ako
uza se nosi gavranovu glavu.
PRIST Vjerovalo se da se od priteva
ovjek moe zatititi ako oko vrata
nosi mukatni orai kao amulet.
Osim toga se preporuivao i sok isci
jeen iz konjskog izmeta i pomijean

s rakijom, te zainjen jednom ui. >

eludac.
PRISTII > Osip.
PRIZIVANJE MRTVIH, NEKROMANTIJA > Pogovor str. 214.
PRIZNANJE Mislilo se da okrivlje
nik vie nee moi zadrati za sebe
ono to zna i da e morati sve priznati
ako mu se, prije nego to zaspe, pod
glavu stavi guji jezik. Osumnjie
nima su takoer davali da pojedu
jezike punoglavaca, vjerujui da e
tako kod njih izazvati brbljavost aba
i tako saznati istinu. Mislilo se da e
lopov priznati krau ako mu se u pie
dodaju trenjem skinuti djelii koe s
cjevanice mrtvaca. > Sud, > Krivo
kletstvo, > Laganje.
PROBADANJE pod rebrima i u
podruju slezene moe se navodno
sprijeiti ako se odreenih dana jede
> ipak. Tvrdilo se da se akutno
probadanje moe sprijeiti pritiskom
palca. Vjerovalo se da e probadanje
dobiti svi oni koji nau ivau iglu i
podignu je s poda, a isto tako i oni
koji dopuste da im se odjea krpi na
tijelu ili da im se priije dugme na
odjei koju imaju na sebi. Probadanje
navodno prestaje ako se podigne ka
men, pljune na njegovu donju stranu
i onda ga se poloi na isto mjesto
odakle ga se podiglo. Sredstvom koje
pomae smatralo se i stavljanje siro
vog, ribanog hrena ili medom nama
zanog duhanovog lista na mjesto probadanja. Isto se tako mislilo da po
mae pranje vodom u kojoj je pret
hodno bio opran jeziak zvona. Po
mo se, konano, oekivala i od
zrnaca kunjaka.

PROBAVA Za stimuliranje probave

preporuivalo se noenje koe orla na
trbuhu i elucu. > eludac.

renje ako se promatra pastirska torbi

ca, dok je gledanje u kravljak uvalo
od garavice.

PROKLET e, prema vjerovanju, biti

mrtvac ako na njegovom grobu izraste striak. Vjerovalo se da se prokleti
pretvaraju u gavrane.

PROMUKLOST Kad bi se ovjek iz

sve snage pridruio prvom kreketanju
aba u proljee, ne bi navodno mogao
promuknuti. Pomo se oekivala i
kad bi se vlastito ime napisalo na
zvono.

PROLJEE U vrijeme obnavljanja

prirode smatralo se da se na temelju
mnogih znakova mogu razabrati po
daci za godinu koja slijedi, na primjer
prema tome gdje bi se ugledala prva
> aba, koji je leptir bio prvi, prema
vremenu u oujku, itd. Ljudi su bili
uvjereni da e na svoju sudbinu, a
prvenstveno na zdravlje moi utjecati
sami ako pojedu prva tri naena pro
ljetna cvijeta, npr. jaglace, kopitnjake
i pastirske torbice. Prema oblikovanju
budunosti bili su usmjereni i obiaji
za Poklade u Uskrs, kao i pravila za
postupanje na Veliki etvrtak i Valpurginu no, te na ostale vane dane.
Vjerovalo se da se u proljee moe
razabrati > blagostanje u godini koja
slijedi i osigurati ga vlastitim djelova
njem.
PROLJEV su ljudi pokuavali izlije
iti nizom sredstava: jabuku je tre
balo guliti u smjeru prema cvijetu, pa
onda pojesti oguljenu koru (obrnuto
guljenje je navodno pomagalo kod
opstipacije); crno vino koje je trebalo
kuhati s kandis eerom u ipkama;
isto se tako smatralo da pomae ako
se pojede smrvljeni sardoniks.
PROMATRANJE
Rasprostranjeno
je bilo miljenje prema kojem je ve
samo promatranje nekih biljki izazi
valo odreena djelovanja. Tako se
vjerovalo da se moe zaustaviti krva

PROROANSTVO je u mnogim
religijama boja izreka koja odreuje
> sudbinu i > budunost ovjeka ili
neke ljudske zajednice. U irem smi
slu to nije samo sentenca boanskog
porijekla, ve ope > gatanje.
PROSENA KAA Vjerovalo se da
obrok od prosene kae, prije svega na
Novu godinu i na Poklade, osigurava
blagostanje.
PROSINAC Roeni u tom mjesecu
smatrani su djecom sree - osim onih
koji su se rodili 1. prosinca jer su tog
dana navodno poruene Sodoma i
Gomora. Tirkiz je navodno roenima
u tom mjesecu donosio bogatstvo i
blagoslov. Sobne biljke koje se obreu
u prosincu, navodno e osobito bo
gato cvasti.
PROSJAK Susret s prosjakom na
Novu godinu ujutro smatrao se loim
predznakom za godinu koja dolazi
(> Poetak).
PROTIVURJEENJE > Opozicija.
PROVALA KRVI se navodno mogla
sprijeiti ako se mali prst lijeve ruke
omota uzicom.
PROVLAENJE ispod mladice ku
pine navodno je uvalo od bolesti i
arolija, a kad bi paralizirani ovjek

puzao kroz procjep hrasta, navodno

bi ozdravio.
PROZOR Ako jedan lan porodice
ue ili izae kroz prozor, navodno e
iz kue nestati sree. Ali ako je mu
karac izgubio ve nekoliko ena,
onda slijedea ena treba da ue u
kuu kroz prozor a ne kroz vrata.
Para koja se uhvatila na prozoru sma
trala se ljekovitom, na primjer protiv
> osipa.
PRSTEN je, isto kao i krug, simboli
zirao neto u sebi zatvoreno, zatitu
za unutranjost i obranu od vanjskog.
Prstenjak je navodno imao direktnu
vezu sa srcem i stoga osobitu ljeko
vitu mo, a osim toga i jaku vezu sa
zlatom koje se opet smatralo srodnim
suncu. Sija je trebao nositi zlatni
prsten. Brani prsten je simbol zajed
nitva, ali i zatite i obrane. Nije ga
trebalo ponijeti u grob u sluaju da
jedan partner umre prije drugoga (>
Vjenanje). Prstenjem su se ljudi po
kuavali zatititi od mnogih bolesti,
primjerice od nesvjestice, otrovanja,
utice, epilepsije i unih oboljenja.
Ono je igralo ulogu i kod ponovnog
stjecanja arolijom izgubljene >
spolne moi. Magike su se snage
pripisivale ne samo prstenju od zlata
i srebra, ve i onom napravljenom od
avala lijesa i od razliitog granja ili
bilja (npr. od pelina). > Pojas i >
Pogovor str. 214.
PRSTENJAK Dugo se vremena vje
rovalo da od prstenjaka jedna ila
vodi direktno prema srcu. > Liajevi,
> Zubobolja.
PENICA Da bi ito postalo uto,
trebalo je da ga seljak sije sa zlatnim
prstenom na ruci.

PTICE Ponaanje ptica, osobito nji

hov let, slovilo je od davnine kao
predznak za budue dogaaje. Ako je
ptica letjela udesno, to se smatralo
sretnim znakom, ako bi ptica uletjela
u kuu, oekivao se smrtni sluaj, ako
su ptice letjele visoko ili su se ptice
selice rano vratile, oekivalo se lijepo
vrijeme.
Znak skore kie bio je kad bi ptica
mastila perje ili kad bi sjela na prozor
sku dasku ili se okupala. Ako se vie
ptica spustilo na prozorsku dasku, to
se smatralo znakom predstojee gladi.
Ako je ptica kljucala o prozor, sma
tralo se da e u kui netko umrijeti ili
pak da e doi pismo. ovjek kojem
bi doletjela ptica, smatrao je to sret
nim znakom. I razliito ptije perje,
na primjer od gavranova i aplji, slo
vilo je, ako ga se nae, simbolima
sree. Mrtva ptica na putu nagovjeta
vala je nesreu. Kad bi ptice prezrele
zrna sjemena na polju, smatralo se da
je to predznak skore smrti sijaa, ali
se to isto oekivalo i onda kad bi
ptice pojele svo sjemenje. Ljudi su
raznim postupcima pokuavali sprije
iti da ptice pojedu > sjeme. >
Pogovor str. 214.
PTICE GRABLJIVICE > Orao, >
Jastreb.
PUHANJE u nekoga ili neto ope
nito se smatralo opasnim: djeca od
toga navodno dobivaju osip, u pti
jem gnijezdu trunu jaja. Ljudi su se
bojali > lasice koja pue i frke.
Meutim, sve bolesti i nevolje, iza
zvane puhanjem, mogu se navodno
opet otpuhnuti.
PUNI MJESEC Meu etiri mjese
eve faze puni je mjesec openito

slovio kao najpovoljnije vrijeme za

ovjeka. Dani punog mjeseca smatrali
su se sretnim razdobljem, a vjerovalo
se da e se moi ouvati od nesree do
slijedeeg punog mjeseca ako se pred
nonim suncem skine eir ili tri
puta sagne koljeno. Dani punog mje
seca smatrali su se periodom plodno
sti koji je za biljke osobito povoljan i
osigurava bogatu etvu. I perine je
trebalo puniti samo u vrijeme punog
mjeseca jer e navodno samo onda
ostati meke i rastresite.
Meutim, znalo se i za loe strane
> mjeseine, a na svadbama nije bilo
svejedno da li je mlada ena puni
mjesec vidjela najprije izvan kue ili
kroz prozor. > Cvijee.
PUNOGLAVCI Njihove su jezike
davali osumnjienima da bi iz njih
izmamili priznanje.
PUPAVAC Vjerovalo se da e dobro
pamenje imati onaj tko pojede natate jetra pupavca.
PUPANA KILA se navodno moe
izlijeiti ako pacijentov kum posadi
sluajno naeni kaun. Dalje se vjero
valo da se kila moe odstraniti i mazi
vom sa crkvenih zvona, kao i osovi
nama kotaa.
PUPANU VRPCU je trebalo bri
ljivo sauvati. Kad bi je se dalo svom
djetetu poslije njegovog estog roen
dana, sasjeckanu u kajgani, smatralo
se da e to stimulirati djetetov razum.
Ako je se stavi djetetu na prsa kad
prvi put krene u kolu, navodno e
lake uiti. Osim toga su pupanu
vrpcu uvali u platnenoj vreici i ka
snije je razrezali na komadie kad se
radilo o djeaku, ili izboli kad se

radilo o djevojici, vjerujui da e

tako ti ljudi u ivotu postati spretni i
praktini.
PUSTARA Ako je cvijet koji raste u
pustari - erika - vrlo bujno cvao,
smatralo se da e zima koja dolazi biti
vrlo otra.
PUTANJE KRVI Vjerovalo se da
e odreenih dana putanje krvi biti
naroito uspjeno, tako na primjer na
Veliki petak, na Sv. Bartolomeja (24.
08.),
na Sv. Martina ( 11. 11. )
kao i svih dana pod znakom
koji ima veze s vodom (vodenjak,
ribe, rak). Vjerovalo se da je putanje
krvi pomou zlatnih instrumenata
potpuno bezopasno. > Krv.
PUT Ako se na putu nalo dvije
ukrtene slamke ili ako bi neposredno
ispred nekoga protrala crna maka,
zec ili lasica, oekivala se nesrea. I
mrtva ptica na putu tumaila se kao
predznak smrti, dok je pojedino per
je, na primjer gavranovo i apljino,
slovilo kao sretni znaci. I vuk koji
prijee preko puta navodno nosi sre
u. > Ovce na putu imale su razliito
znaenje, a > sljepi na putu bio je u
najmanju ruku sumnjiv.
Strah je izazivala igla s crnim koncem
jer se taj naeni predmet smatrao
znakom smrti. Onaj tko je zalutao
trebalo je da se sjeti jabuke koju je
pojeo za Boi ili Novu godinu, pa e
onda navodno nai pravi put. > Ce
sta, > Otputovati.
PUTNICI PJEACI stavljali bi kao
obranu od umora u cipele > bogorodiinu travu, ubranu prije izlaska sun
ca. Stavljali su i > enjak u dep da
bi mogli to bolje hodati. Da bi sprije-

ili vuka (natrljanost izmeu beda

ra) nosili su na pjeaenjima uza se i
orahovo lie ili klek na eiru.

hijacint koji putnik nosi sa sobom

navodno e ga zatititi od svake nepri
like.

PUTOVANJA su se morala planirati

tako da se izbjegnu odreeni dani za
koje se smatralo da garantiraju neus
pjeh svakog pothvata. (> Nesretni
dani). Openito se vjerovalo da puto
vanja koja se zaponu u podne moraju
zavriti nesretno. Ali ako se u cipele
ili na komad kruha, koji je trebalo
ponijeti sa sobom, posulo malo soli,
vjerovalo se da e to posluiti kao
zatita od nesree. Ista se pomo oe
kivala i od elja ponesenog sa sobom
na putovanje. Kad bi se za vrijeme
putovanja ugledalo vepra, bio je to
dobar znak, dok su ovce koje bi
netko ugledao nosile sreu samo ako
su pasle lijevo od puta. Kao dobar
znak slovile su i vrane koje graku i
prelijeu put s lijeve strane. Granat ili

PUEVI Smatralo se da sve rane i

tjelesna oteenja lijei ulje koje se
dobiva od velikih, crnih pueva koje
treba sakupljati u svibnju, u jutarnjoj
rosi, u staklenu posudu. Onome tko
bi tipao pueve za ticala ili ih inae
muio, prorokovala se bolest. U dru
gim se krajevima opet vrsto vjero
valo da e se puevi baeni o zid
ubrzo pretvoriti u novac. Kad bi se
uoilo pua koji nosi zeleni list, mo
glo se zakljuiti da dolazi lijepo vrije
me. Ali ako je pu nosio zemlju,
trebalo je oekivati kiu. Kia se oe
kivala i kad bi netko ubio pua. Ako
se pua izvaenog iz vode poloilo
leima na dlan i nasulo desno i lijevo
zemlje, vjerovalo se da se tom gestom
moe sprijeiti tua.

R
RAANJE > Poroaj.
RAHITIS Preporuivalo se da dijete
protiv te bolesti pije ekstrakt od bije
log pasjeg izmeta. Izljeenje se oeki
valo i kada bi se dijete, uz blagosivljanje, njihalo prema sva etiri ugla sobe.
RAK Vjerovalo se da protiv raka
pomae pepeo spaljene lasice. Prepo
ruivalo se i da se magaree mlijeko i
sol spre u praak te pojedu pomije
ani s lisijom masti. Dalje se smatralo
da pomae ako se na oteklinu od raka
stavi vrapje meso; za rak lica je
navodno bio dobar safir, a za rak
eluca vlastiti urin. I hijacint su ubra
jali u ljekovita sredstva, dok je kod
raka maternice bolesnica, da bi ozdra
vila, morala prije izlaska sunca baciti
sjemenke koprive na sve etiri strane
svijeta. > Otekline.
RAK MATERNICE lijeio se prema
starom vjerovanju tako da je oboljela
ena prije izlaska sunca bacila sje
menke koprive na sve etiri strane
svijeta. > Rak.
RAK ELUCA se navodno mogao
izlijeiti ako pacijent popije vlastiti
urin.
RANE prema vjerovanju zarastaju u
vrijeme kad mjesec ide u manjak, ali
ih se nije smjelo izlagati mjeseini jer
je inae postojala opasnost da meso
pone brzo trunuti. Mislilo se da
trulo meso u ranama jede neka
srebrna mast, koja navodno i stie
rane. Bilo je raznih sredstava kojima

se pokuavalo postii zarastanje rana,

npr. da se na ranu stavi 77 listova
brljana, ili ukrteni palci, ili da se
ranu u obliku kria namae usijanim
elikom. Nesoljeni maslac napravljen
na Veliki etvrtak lijeio je navodno
sve rane. Smatralo se da se sva tjelesna
oteenja mogu odstraniti uljem koje
se dobiva od velikih, crnih pueva
koje u svibnju, u jutarnjoj rosi, treba
sakupljati u staklenu posudu. Osim
toga za lijeenje rana preporuivala se
guja mast i valerijana, te kitica ili
grozniavka. Ljekovita snaga tih dviju
trava inila se ljudima toliko velikom
da su tvrdili da one ak mogu uiniti
da sraste meso u loncu. Od lia i
korijena arnike, koja se brala na Ivanje (24. 06.) naveer, prireivala se
ljekovita tinktura za rane. Isto se tako
preporuivalo da se rana protrlja >
lukom, pa da se ovaj baci u vatru. >
Bolesnici, > Bolesti.
RASKRE Putovi koji su se ukrta
vali ili ravali esto su se smatrali
sastajalitem duhova, vjetica i drugih
nadnaravnih b i a . Zato su se na tim
mjestima naroito rado obavljala ara
nja i lijeenja bolesti. Iako se crkva
borila protiv tog vjerovanja, dovodili
su se upravo > Badnjak i > uskrnja
no u vezu s raskrima. Ta su ras
kra esto bila mjesta suenja i smak
nua. > Grba.
RAST KOSE U Starom se zavjetu
preporuivalo da se glava trlja pasjim
mlijekom. Spominjao se i praak od
spaljenih pela, pomijeanih s me
dom. Drugi su recepti bili sastavljeni
od medvjee masti ili tukine masti,
ulja morskog luka ili razrjeenog i
stog alkohola i medvjee masti. I
ekstrakti ikovog korijena ili koprive
te spaljenih i pulveriziranih pijavica

navodno su stimulirali rast kose. Vje

rovalo se da pomae i voda iz korijena
zimzelena. Ako su djevojke eljele
imati dugu kosu, morale su odrezati
nekoliko vlasi i zajedno s vreama
hmelja zakopati u zemlju. Zajedno s
hmeljem, tada e navodno rasti i nji
hova kosa (> ianje). Rast kose se
pokuavao sprijeiti primjerice eks
traktom od pepela jelenjih rogova,
pomijeanim s auripigmentom smr
vljenim u tekuoj vodi.
RASTANAK Ako se vie osoba me
usobno opratalo, nisu smjeli ukr
stiti ruke jer e inae, prema vjerova
nju, jedna od njih uskoro umrijeti.
RASTENJE ZUBI KOD DJECE
pokuavalo se olakati vjeajui im
oko vrata lukovicu trave od ui ili
pak amulet od mrtvaevog zuba. Sma
tralo se da je za djeje zube dobar
ovji mozak pomijean s medom.
RATA su se ljudi bojali kad bi se
pojavila vea koliina svraka. Rat je
znailo i pojavljivanje kometa, a
mnogo modrih zujara i mieva ljeti
navodno je ukazivalo na rat i poskup
ljenje u narednoj godini. Ako su se u
zraku borila dva gavrana, i to se
smatralo predznakom rata, kao i jako
jutarnje rumenilo na Novu godinu.
> Badnjak, > Kaput, > Oruje, >
Nesavladiv.
RAZDRALJIVI su navodno ljudi
crvene kose, ali i oni ija se kosa kod
povlaenja kovra.
RAZLIAK iskopan s korijenom na
Tijelovo navodno je mogao zaustaviti
krvarenje iz nosa, ako ga se u stisnu
tom dlanu pridrava uz nos sve dok

Cvijet je razlika omiljen osobito zbog nebeskoplave boje, a vjeruje se da pridonosi vrstoi
karaktera i trezvenosti. Na slici pod br. 3: Razliak.

se ne zagrije. Ako se prvim razlikom

naenim te godine prijee preko oi
ju, one e navodno ojaati i nee
oboljeti.
RAZUM Vjerovalo se da se moe
otvoriti razum djeteta ako mu se na
kon estog roendana dade da pojede
svoju pupanu vrpcu izrezanu u kaj
gani ili ako mu se ona, kad prvi put
krene u kolu, poloi na prsa. >
Inteligencija. Razum e navodno iz
gubiti onaj tko ostavi nagriene
ostatke kruha koje poslije toga pojede
pas. Varijanta 20. stoljea na tu temu:
aj s limunom otri razum. >
Ludilo, > Poludi ovjek.

RA Tvrdilo se da je eljezna ra
uspjean lijek protiv osipa kao i protiv
ireva, u oba sluaja s unutranjom i
vanjskom primjenom.
REPA Mislilo se da kod saenja repe
treba imati na glavi velik eir irokog
oboda jer e se onda navodno dobiti
veliku repu. Repu je trebalo sijati u
srijedu jer e se inae rascijepiti; osim
toga, u vrijeme kad mjesec ide u
manjak jer je to vrijeme bilo najpo
voljnije za svo raslinje koje ima plod
pod zemljom. Ako djevojka posadi
istovremeno repu i korabicu i obje
dobro napreduju, uskoro e se udati.
Ali ako jedna od tih dviju biljaka
uvene, ostat e dugo, ili zauvijek,
neudata. Tko jede sirovu bijelu repu,
dobit e ui, ali je kod ozebina dobro
oblagati ih smrznutom bijelom re
pom.
REUMATIZAM Lijekom proti reu
matizma smatralo se ulje od hrutevih
liinki kojim je trebao mazati bolna
mjesta. Ljudi su vjerovali da se mogu
zatititi od reume ako uza se nose
kesten ili krumpir. Ljekovitim se sma
trao i brljan kao dodatak vodi za
kupanje. Vjerovalo se da se reumatina bol moe prenijeti na ivotinje,
pa su ljudi zato uzimali k sebi u
krevet vjeverice ili zamorce, ili su pak
u rukama drali grlice. I za avle iz
lijesa smatralo se da privlae reumatsku bol i tako oslobaaju ovjeka
boli. Mislilo se da e dobiti trganje u
nogama onaj tko preko noi ostavi
arape na stolu. > Mravi.
REZBARENJE Drvo stabla obore
nog u kasnu jesen dok je mjesec iao
u manjak, navodno je osobito po
godno za rezbarenje.

REUHA ili SKAKAVICA Kad je

u proljee na livadama bilo mnogo
reuhe, smatralo se da e u jesen doi
do velikih poplava. Reuha se ubra
jala u cvijee koje privlai munju, pa
je zato nisu trgali niti unosili u kuu.
RIBA Tko na Silvestrovo ili na Novu
godinu jede ribu, imat e cijele godine
dovoljno novaca. Kad eni poe za
rukom da na Boi razree riblji rep
u dvije jednake polovice, postat e jo
jednom djevica. Za onoga tko bi jeo
riblju glavu, govorilo se da e polu
djeti. Kosti pojedene haringe koristile
su protiv vruice i kod crijevnih obo
ljenja. Kad bi se kosti ribe, pojedene
na Badnjak, stavile pod voku, oeki
vao se osobito bogat urod. Seljako
pravilo glasi: Ako riba skae iz vode,
bit e kie. > Snovi.

ena koja na Boi uspije riblji rep razrezati na

jednake polovice, postat e opet djevica. Na slici:
Komara.

RODA Za rodu se esto smatralo da

donosi sreu, pa je u mnogim kraje
vima jo i danas rado vieni gost.
Tvrdilo se da titi kuu na kojoj je
sagradila gnijezdo od vatre i munje,
te da donosi djecu. esto su se rode
smatrale zaaranim ljudima (> Slo
bodni zidari), pa su zato uivale po
sebnu brigu.

Meutim, roda nije slovila kao vje

snik sree bez ogranienja: vjerovalo
se da dolazi nesrea ako se ugleda
rodu kako stoji, dok je sreu nosilo
ako je se promatra u letu. Ako bi je
djevojka prvi put u proljee ugledala
kako stoji, bit e lijena ili e je netko
zamoliti da mu bude kuma, ako vidi
rodu koja leti, bit e marljiva ili e se
uskoro udati, a ako je vidi kako klepee kljunom, vjerovalo se da e u
periodu koji slijedi porazbijati mnogo
sua. I promatranje rode koja se isti
navodno donosi nesreu. Ali ako se u
trenutku kad se ugleda prva roda ima
novaca u depu, znai da e blagosta
nje potrajati tokom cijele godine. A
onom tko popije rodine krvi, na
vodno je suen dug i sretan ivot.
RODILJA Isto kao i novoroene,
smatrali su i njegovu majku sve do
krtenja krajnje ugroenom demoni
ma, vjeticama i avolom. > enske
trave u krevetu rodilje smatrale su se
efikasnom zatitom. Rodilja nije
smjela napustiti sobu, budui da je
ak odlazak u podrum ili ambar mo
gao donijeti nesreu. Od toga su rodilju mogli zatititi malo slame u cipeli
ili pratnja starijih ljudi, osobito ena.
Dalje se preporuivalo da se u rodiljin
krevet stavi ealj ili na krevet muke
hlae, da bi se zavarali duhovi. Najbo
lje jelo za mladu majku bila je na
vodno juha od sasvim crnog pijevca.
Prvih etrnaest dana nakon poroaja
nije se, po mogunosti, smjela eljati
jer e joj inae navodno ispasti kosa.
Da bi imala dosta mlijeka, rodilja je
morala jesti prepelija jaja ili nositi na
grudima malo bedrinca. Kod upale
dojki navodno je koristilo polaganje

elja ili noenje elja od slonovae

oko vrata. > Pogovor str. 214.
ROENDAN Nee imati sree onaj
kome se prerano estita, a ni onaj
kome roditelji ili braa i sestre esti
taju tek poslije podne. Ako se pred
dijete na njegov prvi roendan stavi
jaje, kovani novac i knjiga, ono e
navodno pokazati svoju buduu sklo
nost time to posegne za jednim od
tih predmeta. Nevrijeme za roendan
navodno najavljuje nevesele dogaaje
u novoj godini ivota. Snovi koji su
se sanjali u roendanskoj noi na
vodno e se ispuniti. Ako je roen
danski kola ispao dobro, oekuje se
da e svear dugo ivjeti i da e u
ivotu biti sretan. Ali, ako roendan
ski kola ne ispadne dobro, postoji
bojazan da mu je to zadnji roendan.
Vjeruje se da svearova smrt predstoji
i onda ako se zaboravi jedna od ro
endanskih svijea, koje su se prema
obiaju postavljale do 14. godine i
vota. Svijea ivota u sredini morala
je izgorjeti prva, jer dijete inae na
vodno nee doivjeti slijedei roen
dan, a nikako je se nije smjelo ugasiti
puhanjem. Ve se u starom vijeku
smatralo osobitom sreom kad je
netko umro na svoj roendan.
ROENJE Ako se za vrijeme neijeg
roenja na nebu nalaze ovice, smatra
se da e novoroene biti blagoslov
ljeno sreom. Meutim, smatralo se
da je vrijeme oko podneva i oko
ponoi za novoroene nepovoljno;
za roene u podne smatralo se da
nee dugo ivjeti. Djeca roena za
mladog mjeseca navodno e postati
vampiri i arobnjaci, a ona roena za
punog mjeseca mjeseari. Vjerovalo

se da e novorodenad ubrzo umrijeti

ako se kod njihovog roenja u kui
nalazio mrtvac ili ako je dijete odmah
nakon roenja bilo poloeno nogama
prema vratima. Tvrdilo se da e se
neroena djeca, dakle, djeca, roena
pomou carskog reza, razviti u ljude
svjesne svoje moi. > Poroaj, >
Novorodenad.
ROGOVI BIKA > Zaustavljanje kr
varenja.
ROSA isti kou, odstranjuje sun
ane pjege i groznicu - tako se bar
govorilo. Rosom su se ljudi prali,
valjali se u njoj i pili je. Hodati bos
po rosnoj travi znailo je rijeiti se
svake tjelesne neistoe. Nakon kupe
lji u rosi djevojke i ene oekivale su
da e se silno proljepati. Osobito
intenzivno djelovanje pripisivalo se
rosi na Valpurgino (1. 05.) i Ivandan (24. 06.) kao i na Boi. Vjero
valo se da e onaj tko se bude valjao
gol u rosi ili koji je prije izlaska sunca
sakupi krpama i njome protrlja tijelo
ili opere lice, ukloniti svaku neistou
koe, osip i sl. > Hemoroidi.
ROSIKA ili MUHOLOVKA Trud
nicama je preporuivano da piju kapi
dobivene od te biljke jer e im to
navodno olakati trudove i poroaj.
vakanjem rosika navodno se mogao
ublaiti zamor kod posla i dugog
hodanja. Toj biljci, prema starom vje
rovanju, ne moe odoljeti ni sam
avo, pa su je zbog toga vjeali op
sjednutima oko vrata, vjerujui da e
to natjerati avola da izae iz njih.
Takoer se vjerovalo da se moe do
biti sudski postupak ako se svako
jutro pojede pet vraka rosike.

RUBIN Vjerovalo se da taj dragi

kamen ljude koji ga nose zatiuje od
uroka i da ih svojim zatamnjenjem
upozorava na opasnosti. Smatralo se
da rubin onemoguava ostvarenje zlih
namjera drugih ljudi kao i djelovanje
avola, a da su njegovi vlasnici sigurni
od svih podzemnih sila, zlih duhova i
ostalih napasti. Isto se tako smatra da
rubin moe pokazati koje su biljke
nejestive, te da privlai na sebe sve
otrove i nezdrava isparavanja. On na
vodno jaa srce, protjeruje melanko
liju i obnavlja istroene snage. Tko
eli da mu oi budu opet jasne, neka
preko njih prijee rubinom. Hans
Jakob Chr. von Grimmelshausen je
smatrao da rubin spreava bojaljivost i da ovjeka ini veselim i sret
nim. Kao kamen karakteristian za
odreeni mjesec, navodno titi one
koji su roeni u lipnju.
RUBLJE se nije smjelo prati pone
djeljkom jer se vjerovalo da tog dana
nita ne polazi za rukom. Pod kran
skim predznakom nije trebalo prati
rublje u petak; onome tko se tome ne
bi pokorio prijetilo se ak poplavom.
Trudnice su u vezi s pranjem rublja
morale voditi rauna o razliitim upo
zorenjima. Ako je pralja htjela da
bude lijepo vrijeme, trebalo je da se
nasmije u gae. Tko sui rublje na
mjeseini, navodno priziva smrt. >
Pomrina sunca.
RUDNO
blago.

BLAGO > Podzemno

RUKA Vjerovalo se da
kratkim rukama i akama
ni. Ako se nou udarilo
snom rukom, smatralo se
ruka ukoiti.

su ljudi s
esto zlob
maku de
da e se ta

RUMENILO ZORE najavljuje prema vrlo proirenom vjerovanju loe vrijeme. Za jutarnje rumenilo na
Novu godinu kae se da obeava rat,
bolest, poar i este oluje. > Pogovor
str. 214.
RUPI Ako djevojka dopusti da
mladi obrie ruke njezinim rupiem
ili pregaom, navodno e ga privezati
uza se.
RUSOMAA
ili
PASTIRSKA
TORBICA Tom se biljkom, prema
vjerovanju, moglo zaustaviti krvare
nje ako je se dri u ruci ili stavi na
stopala - a ponekad je bilo dovoljno
samo pogledati rusomau. Djeci su u
proljee davali da pojedu tri prve
rusomae da bi ih zatitili od bolesti.
RUTVICA Ta biljka sadri ulje in
tenzivnog mirisa, pa joj se u starom
vijeku pripisivala djelotvornost protiv
otrova trubeljike, a u srednjem vijeku
i protiv zmijskog otrova. Vjerovalo
se da trljanje stopala rutvicom i peli
nom odbija zmije, a vino pomijeano
s vrtnom rutvicom, navodno djeluje
kao antiafrodizijak.
RUMARIN Ve je Plinije korijen
rumarina preporuivao protiv hemo-

roida i kao sredstvo za lijeenje rana.

Sok rumarinovog grma navodno je
pomagao protiv utice i jaao oi, a
sjeme u vinu upotrebljavalo se protiv
podagre/uloga/ i za odstranjivanje
sunanih pjega. Za ubijanje buha i
moljaca sluilo je lie rumarina,
smekano u vodi i pretvoreno u pra
ak, kojim se prskalo po insektima.
Stihovi iz 1588. godine preporuivali
su:
Tu e nai ljupki cvjetak
koji perkrasno mirie,
a najjai je miris kad se osui,
on tada jaa glavu i mozak,
a zajedno s vinom osigurava pame
nje.
Ako popije takvo vino,
izlijeit e slezenu i bubrege,
svatko to moe sam isprobati.
U vinu je dobar i pomijean s peli
nom,
tada ugodno hladi tvoj eludac.
Stavi taj cvjetak medu odjeu,
enama je to dobro poznato.
Zato dri rumarin uvijek uza se
za tvoju korist i dobit.

U nae vrijeme kite i vijenci ruma

rina igraju vanu ulogu u ljubavi i
kod vjenanja (> Mirisi). Vjerovalo
se da e brak biti sretan ako granica
rumarina koju je mladi par zataknuo
u zemlju pusti korijenje.

S
SADITI je u veini sluajeva trebalo
kad se mjesec puni ili za punog mjese
ca. Te su mjeseeve faze slovile kao
periodi plodnosti (> Voke). Za saenje se osobito preporuivao pone
djeljak. Smatralo se da e najbolje
uspijevati ono to je posaeno ili posi
jano na Veliki petak. Vjerovalo se,
meutim, i u niz > nesretnih dana
kad navodno sijanje ni saenje ne
moe poi za rukom. > Sijanje, >
Vrt.
SAFIR Tom se kamenu pripisivala
velika mo protiv svih bolesti tijela i
due. Vjerovalo se da e svom vla
sniku darovati miroljubivost i ouvati
ga od nevjere, mrnje i strahova. Da
lje se smatralo da se njegovom pomoi
moe nadvladati zavist i zadobiti ve
selo i odvano srce u kojem nema
mjesta za tugu. Mislilo se i da pomae
protiv opsjednutosti, kao i drugo
drago kamenje, da stimulira ednost
osobe koja ga nosi i uva je od need
nih postupaka jer inae navodno do
biva mrlje ili puca.
Osobito se djelovanje pripisivalo sa
firu u lijeenju ireva, te oboljenja
oiju i bubrega kao i bolesti jezika.
Navodno je lijeio i rak lica. Smatrali
su ga kamenom za rujan (prema dru
gim verzijama za travanj ili lipanj), a
slovio je i kao simbol vjernosti i
postojanosti.
SAMOUBOJSTVO Budue se sa
moubojice, prema starom vjerovanju,
moglo prepoznati po uvojku kose
nad elom ili po dva vrtloga u kosi.

Safir optoen dijamantima

Od samoubojstva ovjeka navodno

moe ouvati opal ako ga se uvijek
nosi uza se, a to vrijedi osobito za
ljude roene u listopadu. Kad bi pu
hao jaki vjetar, tvrdilo se da se netko
objesio ili da avo odlazi s neijom
duom. Vjerovalo se da e se vjetar
stiati tek kad samoubojica bude po
kopan. Oduvijek se mislilo da samo
ubojice nee imati mira u grobu, ve
da se uvijek moraju vraati na mjesto
svoje smrti (> Ponovno roeni). Vje
rovalo se i to da su samoubojice
osueni da toliko dugo koliko su
ivjeli lutaju uokolo u liku crnog psa.
Nadalje se tvrdilo da se le samoubo
jice ne raspada, ve da se stvrdne.
SAN je navodno donosila jabuka sna
- mahovinasta izraslina na divljoj ru
i, koju je trebalo staviti pod jastuk.

Jabuka pod jastukom garantirala je i

pravodobno buenje. Pripisivali su
joj i ugodne snove, ali se mislilo da
gubi svoju djelotvornost ako je se
prenese preko vode.
Kao sredstvo za spavanje upotreblja
vala se i tukina mast, kao i prljavtina
iz uha magarice koju je trebalo nama
zati na elo. I aj od hajduke trave
smatrao se sigurnim sredstvom za do
bar san, a za bolesnike se vjerovalo da
e najlake zaspati od ovneeg roga.
Protiv nesanice se preporuivalo da
se pod jastuk stavi svjei kopar, ali
osoba koja nije mogla zaspati nije
smjela o tome nita znati. Prema Pliniju je kod besanice pomagalo da se
oko ela zavee apljin kljun uiven u
magareu kou. Ako je ovjek nou
stalno mislio na neku osobu, savjeto
valo se da prevrne jastuk, pa e onda
ta osoba misliti na njega. Maloj e
djeci pomoi da zaspu ako im se pod
jastuk stave borove ike.
Ljudima koji su u snu govorili preporualo se da pod jastuk stave kost
iz kosturnice nekog groblja. Uzro
kom loeg sna esto su se smatrali
lonci koji su nou ostajali nepoklop
ljeni. Isto se tako smatralo da jastuci
punjeni golubinjim perjem ne dopu
taju dobar san ni mirnu smrt. Ako je
ovjek poelio da netko koga ne voli
loe sanja, stavljao bi mu pod >
jastuk jarev rog.
SAPUN Ako ljubavnici jedno dru
gom poklanjaju sapun, uskoro e se
rastati. Dalje se vjerovalo da e onome
kome sapun padne iz ruke uskoro
doi gost.
SARDONIKS Ve se u starom vijeku
vjerovalo da taj kamen titi od ara-

nja, te da ak i najveim kukavicama

daje odvanost. Osim toga, smatralo
se da ljude koji ga nose titi od neednosti i oholosti. Razmrvljen se uzi
mao protiv krvarenja i proljeva. Ljudi
roeni u kolovozu nadali su se da e
sardoniks uiniti njihov brak sretnim.
U drugim krajevima sardoniks se
smatrao kamenom koji titi ljude ro
ene u listopadu.

aa izdubljena u jednom komadu sardoniksa na

pozlaenom stalku ukraenom dragim kamenjem.
1140. godina.

SASA U mnogim se krajevima vjero

valo da sasa uzrokuje upale oiju ako
joj se ovjek previe priblii. Drugdje
se opet smatralo da se sasom mogu
izlijeiti ona oboljenja. Ako se sasu
donese u kuu, ona e navodno pri
vui munju.
SEDAM Taj broj ve tisuljeima
slui kao simbol sree i savrenstva.
Uzrok tome su sedmodnevni mjese
evi periodi. Za Babilonjane, Perzi-

jance i idove sedmica je bila znaajna

u sedmodnevnom tjednu u 49. godini
(sedam puta sedam) kao jubilarnoj
godini. Veliku ulogu igra sedmica i u
Starom i Novom zavjetu, npr. u Stva
ranju i u Apokalipsi po Ivanu. Tal
mud spominje sedmo nebo kao mje
sto najveeg mogueg blaenstva.
Zbog tog je vrednovanja broju se
dam pripala vana funkcija i u pra
znovjerju. Tako na primjer u vezi s
brljanom, maslakom, > ogledalom,
> jelom, > uticom itd. Dani u
mjesecu koji su sadravali sedmicu
(7, 17. i 27.) smatrali su se nesretnima.
I u drugom se pogledu brojka sedam
povezuje s nekim zlom: kad npr.
padne ogledalo sa zida, za njegovog
vlasnika navodno slijedi sedam godina
nevolje, kia koja padne prve nedjelje
iza Duhova nagovjetava sedam kio
vitih nedjelja, a tko se povee s avo
lom moi e ga se osloboditi tek
nakon sedmogodinje apstinencije od
pranja i eljanja.

ljala im se pod glavu vuna natopljena

magareom krvi.

SEKSI su, prema azijskoj sentenci,

ljudi s obrvama u obliku srpa. Zna
kom seksepila smatraju se i lijepo
zavinute trepavice, a za ene s puknu
tim ilicama u oima smatra se da su
u ljubavi matovite i vatrene. > Pod
bradak.

SIFILIS Protiv sifilisa navodno po

mae svinjski izmet, spaljen u pepeo.
> Spolne bolesti

SEKSUALNE NADRAAJE ljudi

su oekivali od anisa, valerijane, peli
na, guje masti, sjemena koprive,
lanovog sjemena, mukatnog oraia,
celera, magareeg i jarjeg loja kao i
od ostalih > afrodizijaka. I desna
monja magarca navodno ima sigurno
djelovanje ako se pojede s vinom ili
nosi na narukvici. Da bi se u ena
izazvalo seksualno uzbuenje, stav

SERPENTIN Voda koju se popije iz

pehara od serpentina sigurno dje
luje protiv otrova, bolesti spavanja,
glavobolje, iijasa i povratne groznice,
a stimulira i zno]enje. Vjerovalo se da
e lice i pehari od sepentina pui im
dou u dodir s otrovom te da tako
serpentin ljude upozorava na otrov.
Serpentinu se pripisivalo i ljekovito
djelovanje kod ujeda zmije: u tom ga
je sluaju trebalo ugrijati i poloiti na
ranu. Ugrizenom je navodno poma
gao i gutljaj vina iz serpentinskog
pehara u kojem je neko vrijeme leao
komad serpentina. Taj se kamen sma
trao djelotvornim i kod bubrenih
oboljenja, pa su ga zato drali na
tijelu, u predjelu bubrega.
SESTRE Kad bi se dvije sestre udale
istog dana ili iste godine, vjerovalo se
da e im brakovi biti nesretni. >
Blizanci.

SIJANJE Vjerovalo se da biljke koje

donose plodove na povrini zemlje
treba sijati dok se mjesec puni, a
biljke s gomoljikama i repaste biljke
kad mjesec ide u manjak. Najbolje
vrijeme za sijanje moglo se preporu
iti i na temelju ponaanja likovca:
kad bi se njegovi cvjetovi u obliku
klasa najprije rascvali u gornjoj polo
vici, najpovoljnijom se smatrala rana
sjetva, a ako je cvat poeo dolje,
vjerovalo se da e uspjenija biti kasna
sjetva. U nekim se krajevima mislilo
da je za sjetvu osobito povoljna no.

Prednost se davala i Velikom petku,

kao i drugim ustaljenim sretnim dani
ma, dok su se takozvani > nesretni
dani izbjegavali. Vjerovalo se da e
biljke dobro uspijevati ako sija za
vrijeme sijanja bude nosio zlatni pr
sten. Sija je prema ponaanju ptica
na obraenom polju mogao razabrati
kakva e mu biti sudbina. > Sjeme.
SILVESTROVO (Stara godina) Tko
na Silvestrovo pojede ribu koja ima
ljuske, imat e prema starom vjerova
nju cijele slijedee godine dovoljno
novaca, kao i onaj tko na Staru godinu
pojede jelo od mrkve ili lee. Meu
tim, ako se na Silvestrovo naree zad
nji kruh u kui, cijele naredne godine
nee biti dovoljno kruha. Dobrim
znakom za novu godinu smatralo se i
zijevanje na Silvestrovo. U novogodi
njoj noi nije se smjelo ostaviti visee
ili razapete konope jer se vjerovalo da
e se po njima u novu godinu dovui
nevolje. Svoju je buduu sudbinu na
vodno mogao saznati onaj tko bi u
novogodinjoj noi na otvorenom
oko sebe opisao > krug. Isto se tako
vjerovalo da se sudbina u novoj go
dini moe saznati pomou lista >
zimzelena.
SILJEVINA ili BEDRINAC na
vodno je djelovala kao obrana od
kuge. Meutim, ona se dovodi u vezu
i s ljubavnim arolijama. Kad bi je
mukarac neprimjetno stavio djevojci
u dep, ona bi navodno postajala
ovisna o njemu. S druge su strane
ene vjerovale da bedrinac djeluje
protiv zaea, pa su ga u tu svrhu
nosile sa sobom. Dalje se vjerovalo da
siljevina pomae da se povea koliina
mlijeka ako se nosi na grudima.

SIMILIA
SIMILIBUS CURENTUR > Pogovor str. 214.
SIMPATIJA Vjerovalo se da razliito
drago kamenje ljudima koji ga nose
pribavlja simpatije njihove okoline:
> granat, > ametist, > ahat, >
hijacint, > opal, > topaz.
SIN > Djeaci
SIR se kao jelo preporuivao onima
koji su se dosaivali - on e navodno
rastjerati dosadu. Ako nevjenana
osoba za stolom naree sir ili maslac,
jo se dugo nee udati/oeniti. Kozji
se sir smatrao tetnim za epileptiare.
Vjerovalo se da se brakolomnica
moe prepoznati po tome to se sir
koji je napravila ne dri.
SIVA BOJA smatrala se bojom smrti
i duhova ( > crna i > plava boja).
SJEME Govorilo se da nee niknuti
sjeme koje se stavi na stol. Da bi se
sjeme na poljima sauvalo od ptica,
sipalo se prije sijanja kroz stare hlae
ili muku koulju. > Sijanje, > Kise
lica.
SJETU je navodno mogao potisnuti
kalcedon ili rubin ako ih se nosilo uza
se. > Melankolija.
SKANDAL Smatralo se da e doi
do skandala ako se puhanjem ugaena
svijea jo neko vrijeme dimi.
SLAMKA Postojalo je vjerovanje
prema kojem nesrea prijeti onome
tko na svom putu nae dvije ukrtene
slamke.
SLANINA Kao i svakoj > masnoi,
i slanini se (osobito kod Germana)
pripisivalo ljekovito, magijsko djelo-

vanje. Oni koji su mokrili u krevet,

vezivali bi komad slanine za pupak, u
nadi da e to sprijeiti nono mokre
nje. Slaninom su se, osim toga, mazale
i bradavice, a slaninu je poslije tog
postupka trebalo objesiti na stablo;
crno dimljena slanina koristila je kod
boli u elucu, a kod ospica i arlaha
se preporuivalo trljanje bolesnika
slaninom. Vjerovalo se da se ak lo
movi kostiju mogu izlijeiti tako da
se odgovarajui dio tijela ovije kuha
nom slaninom. U krajevima uz more
obiavalo se klati u vrijeme plime jer
se oekivalo da e onda biti naroito
mnogo slanine.
SLAVUJ Vjerovalo se da slavujev
pjev ublauje bolove bolesnika i da
pospjeuje njihovo ozdravljenje, dok
umiruima
navodno
omoguava
blagu smrt.

Slavuj mali.

SLEZENA Smatralo se da kod obo

ljenja slezene treba uzimati smrvljeno
staklo, kao i vodu, mlijeko ili vino u
kojem je prethodno ugaeno eljezo.
SLIKARI su, prema vjerovanju,
smjeli raditi samo u vrijeme kad mje

sec ide u manjak, jer se smatralo da se

inae boje nee osuiti.
SLIKE ZA GUTANJE > Pogovor
str. 214.
SLOBODNI ZIDARI ili MASONI
Prialo se da su kandidate za slobodne
zidare u crnom lijesu, zajedno s ma
kom, sputali u duboku raku i da su
tamo morali poloiti zakletvu. U
mnogim su krajevima rode smatrali
zaaranim masonima.
SLIJEPO e navodno biti dijete ako
majka za vrijeme poroaja zatvori
oi. Vjerovalo se da amulet s okom
zeca moe zatititi od onih oboljenja
i sljepila. Do osljepljenja navodno
moe doi ako u nekoga puhne lasica,
a oslijepit e i oni koji mue gatalinke.
> Pogovor str. 214.
SLJEPI Ako sljepi pue preko pu
ta, uskoro e padati kia. Onome tko
na njega stane, sljepi e se navodno
probiti kroz tijelo. Ako se razdrai
sljepia, ugrist e navodno na devet
mjesta, a svakoj od devet rana trebat
e po godinu dana dulje da zacijeli;
kad posljednja rana zacijeli, ugrizeni
e navodno umrijeti. Vjerovalo se da
ubijeni sljepi koji se osui u dim
njaku moe posluiti kao arobni ta
pi, jer ima magine snage. Dalje se
vjerovalo da noenje ubijenog sljepia
ili njegove glave u vreici oko vrata
stvara otpornost prema utici, crve
nom vjetru, alkoholizmu i plunim
oboljenjima. Kuglai bi pokapali slje
pia ubijenog na Sv. Petra i Pavla (29.
06.)
zajedno s grakom. Ako je
graak niknuo i donio plod, trpali bi
to vie zrna u dep, vjerujui da e
pogoditi toliko unjeva.

SMAK SVIJETA Pomrine sunca i

mjeseca, padovi meteorita, zemljo
tres, loe etve, poplave i sline kata
strofe smatrale su se predznacima
smaka svijeta. Jo se u 19. stoljeu
vjerovalo u vezu pomrine sunca sa
smakom svijeta. Dugo se vremena
govorilo: Kad se kola budu vozila
cestama bez konja, uskoro e kucnuti
as.
SMAKNUE ovjeku kojeg je tre
balo smaknuti vezivali bi oi, vjeru
jui da njegov pogled moe nakoditi
prisutnima. Za stvari koje bi ostale
iza smaknute osobe smatralo se da
nose sreu, a ponegdje i da imaju
ljekovito djelovanje. > Mast, > Ko
nopac, f Krvnika sjekira, > Srea
u igri, > Trgovci, > Lov, > Made
i > Pogovor str. 214.
SMARAGD Vjerovalo se da taj dragi
kamen djeluje protiv epilepsije, gro-

znice i otrova, te da jaa pamenje i

oi. Takoer se vjerovalo da e se
kamen raspui ako osoba koja ga nosi
postupi needno. Isto se tako vjero
valo da e se kamen raspui ako ga se
stavi na grudi tekom bolesniku i
time pokazati da e bolesnik umrijeti.
Tko je htio razumjeti govor ivotinja,
stavljao bi smaragd pod jezik. U ne
kim se krajevima smaragd smatrao
kamenom koji titi ljude roene u
svibnju, a u drugim one roene u
srpnju.
SMIJEH Vjerovalo se da e nevjenan
ostati onaj tko se kod stola bude
smijao u svoju au. Ali, pouzdavalo
se i u to da se ini mogu razbiti
neobuzdanim, odvanim i glasnim
smijehom. Tako se smatralo da se
prigodom darivanja igala davalac i
primalac moraju jedan drugome smi
jati da bi time odvratili nesreu koja
prijeti. Kad bi ena eljela da bude
lijepo vrijeme kako bi mogla suiti
rublje, savjetovalo joj se da se smije u
muke gae. Smijati se trebalo i kod
sijanja perina. Meutim, ako se
netko smije do suza, bit e navodno
svae, a nipoto se nije smjelo smijati
kad nekoga ujede pela jer se samo
tako moglo sprijeiti da ostane alac.
SMOLA Vjerovalo se da se smolom
aria, pomijeanom s bijelim, neopra
nim maslacem, mogla izlijeiti suica.
> Nesrea.
SMRAD > Miris
SMREKA > Klek.
SMRT > Umiranje.

Maharada Runjit Sing dri brojalicu od smarag

da. Smaragd se ne Istoku smatra antidotom protiv
svih otrova.

SMRZNUTI UDOVI su se navodno

mogli izlijeiti oblozima od jagoda.

Kod smrznutih su stopala navodno

pomagali oblozi od gavranovog mo
zga ili od smrznute bijele repe. >
Ozebline.
SNAGU i jakost se pokuavalo dati
djetetu, stavljajui ga nakon roenja
na zemlju ih na pod sobe da bi snaga
zemlje prela na mladi ivot. Vjero
valo se da dijete moe dobiti snagu i
od > bazge. Isto se tako vjerovalo da
pomae ako se uza se nose trijeske
drveta pogoenog munjom. Tko je
teio za nadzemaljskom snagom, pio
bi iz roga neke ivotinje. Noenje
raznog dragog i poludragog kamenja
davalo je navodno ne samo snagu
nego je ovjeka inilo i nesavladivim.
> Jakost, > Kosa.
SNIJEG Stari su govorili da e biti
snijega kad goveda kiu. Vjerovalo se
da snijeg nagovjetavaju i vrapci kad
lijeno i tromo sjede, kao i zov une.
Govorilo se da e snijeg koji padne na
Sv. Andriju (30.
11.)
trajati sto
dana i nakoditi sjemenu. Ako je sni
jeg padao za Novu godinu, vjerovalo
se da e godina donijeti mnoge rojeve
pela. I danas se jo kae da e se
vratiti snijeg to ga otopi sunce.
SNIJEG U OUJKU Govorilo se da
se gamad moe protjerati iz kue, ako
se soba pomete oujskim snijegom.
Dalje se vjerovalo da otopljeni oujski
snijeg daje lijepu kou i odstranjuje
sunane pjege. Zato se ta voda uvala
tokom cijele godine i esto upotreb
ljavala.
SNOVI ( > Pogovor str. 214) Vjero
valo se da se najistinitiji snovi sanjaju
poslije ponoi, pred buenje. Prema
drugom su vjerovanju najznaajniji

snovi u prvoj noi nakon punog mje

seca, ah i u boinoj ih novogodinjoj
noi te uope u razdoblju od 25.
12. do 6.
04..
Osobito se
znaenje pridavalo i snovima u no
vom ili tuem krevetu, kao i u novom
stanu. Govorilo se da e se snovi
ispuniti ako ih se sanja tri puta ili u
roendanskoj noi. Ako se u pono
pojede riba, slijedei e se san na
vodno ispuniti. Uope je vladalo mi
ljenje da e se prije ispuniti snovi
nakon ponoi nego oni prije ponoi
( > una). Vjerovalo se da e ugodne
snove osigurati jabuka > sna, dok se
raznoliki snovi navodno mogu postii
ako se pod jastuk stavi ahat. Ako se
eljelo da netko koga se ne voli loe
sanja, stavio bi mu se pod jastuk jarji
rog.
Vjerovalo se da se ovjek moe
zatititi od loih snova ako uvee,
prije spavanja, pokuca na drveni okvir
kreveta. Vjerovalo se da loika, kao i
korijenje bijelog lopoa, djeluju pre
ventivno protiv seksualno nadraujuih snova, dok se za celer smatralo da
izaziva takve snove. Djevojke su stav
ljale pod jastuk ili lanovo sjeme ili
djetelinu sa etiri lista ili pak nedodirnuti vijenac (koji su plele pomou
rascijepljenog drveta), ta su na temelju
toga oekivale da e u snu vidjeti svog
budueg mua ( > Posteljina). Kad
se ovjek probudio, nije bilo dobro
da pria o loim snovima jer se vjero
valo da bi se oni tada mogli ispuniti ali ni dobre snove nije trebalo priati
jer je postojala bojazan da se u tom
sluaju nee ispuniti. Znaenje pojedi
nih predmeta i motiva koji su se
pojavljivali u snovima nije jedinstve
no, budui da tu po svoj prilici vanu

ulogu igraju regionalne razlike. Popis

koji slijedi samo je izvadak iz mnotva
simbola snova i njihovih interpretaci
ja.
Bijele stvari u snu najavljuju smrtni
sluaj.
Biseri u snu najavljuju suze.
Borovnice obeavaju tugu i bolest.
Brano: svaai ljutnja.
Crne i smee stvari: melankolija i
crna u
ealj: predstoje velike neprilike.
Djeca, gola, ili ako malo dijete ue
kroz, vrata: svae i nevolje.
Gavranovi znae svau, neprijatelj
stvo, gubitak, brigu i smrt.
Grah najavljuje svau, ljutnju i nu
du.
Gubitak zuba ukazuje na smrtni slu
aj u blioj okolini.
Jabuka, ako se sanjala ljeti, znaila je
najavu smrti, a po drugom vjerovanju
- ljubavnu sreu.
Jagode: treba oekivati siguran no
vac.
Jaja najavljuju svau, osobito ako su
trula; prema drugom tumaenju, sa
njati jaja znai sreu.
Konji: konji bijelci znae smrt u
blioj okolini, a konji vranci svau ili
pismo.
Kosa ili dlaka: njezin gubitak najav
ljuje smrtni sluaj.
Krhke stvari ukazuju na svau i
srdbu.
Krov: tko padne s krova, narast e.
Kruh, nepeen, i svjee meso: netko
e umrijeti.
Kruh s maslacem: treba oekivati
pismo.
Krumpir najavljuje nesreu.
Kruke, ute, znae smrt meu naj
bliom rodbinom.

Krv najavljuje poar ili smrt krvnog

roaka.
Le: predstoji vjenanje.
Luk: Ako bolesnik sanja da jede
mnogo luka, ozdravit e; ali, ako
sanja da jede malo luka, umrijet e
jer umrli malo plau. Ako netko
sanja da ga okrunjuju lukom, to znai
dobit, ali za ljude koji su mu bliski,
tetu.
Make znae svau i srdbu.
Med obeava stvari kojima se ovjek
prije nije mogao ni nadati.
Meso, svjee i nepeeni kruh: Netko
e umrijeti. Ako netko u snu jede
meso koje je sam priredio, znai da e
biti sretan.
Mievi: svaa i ljutnja.
Muzika: svaa koja se nita ne tie
onoga koji sanja; ali, ako on sam
sudjeluje u muziciranju, svaa e ga
se ticati.
Novac znai svau i ljutnju.
Novii: smrt u blioj okolini.
Obrok: veliki obrok ukazuje na smrt
u bliskoj okolini.
Ocat: ako se pije, svaa i ljutnja.
Odjea: ako se ne nalazi vlastitu
odjeu, eljet e se nekamo otii, ali
se onamo nee stii.
Orla, dva, navodno su obeavala
dvije oluje.
Ose znae nesreu, a prvenstveno
smrt od neprijateljske ruke.
Para najavljuje pogreb.
Pe: ako se pe urui, u bliu okolinu
dolazi smrt.
Pijavice obeavaju financijsku dobit.
Pijanstvo znai zlo, sramotu i porok;
u drugim se krajevima, meutim, tu
mai i kao bogatstvo. Opijenost bez
vina znai nesreu, a opijenost slatkim
vinom sreu.

Pijenje > Voda, > Pijanstvo.

Pijesak, bijeli najavljuje skori smrtni
sluaj u obitelji.
Pivo donosi svau.
Ples ukazuje na skoru smrt ili na to
da treba oekivati neprilike.
Promjena stana znai nesreu.
Psi znae svau i ljutnju.
Ribe, male, najavljuju svau i ljutnju.
Tko u snu ulovi trulu ribu, predstoji
mu svaa koja e loe zavriti, ako je
riba svjea, kraj svae e biti sretan.
Prema drugom vjerovanju e se imati
posla sa zmijama. Sanjati o ribama
znailo je i skoru smrt poznanika ili
ukuana: ako je riba mala, umrijet e
dijete, ako je velika netko od odraslih.
Ako trudnica sanja ribu, vjeruje se da
e joj dijete umrijeti. Drugdje se opet
vjerovalo da snovi o ribama najavljuju
dobre vijesti, pa i novac. Ponegdje su
takvi snovi najavljivali kiu.
Rublje: svaa i ljutnja, kao i smrt u
blioj okolini.
Rumarin: smrt u blioj okolini.
Sijeno donosi svau i ljutnju.
Smee i crne stvari: melankolija i
crna u.
Sol: ako padne na pod, znai svau i
ljutnju.
Svadba: smrtni sluaj u najbliem
krugu.
Svaa: ako netko tko je upleten u
neku svau uje u snu trube, bit e
pobjednik u toj svai.
Sveenik: svaa i srdba.
Svrake znae nesreu.
ljive, plave slove kao predskazivanje
smrti.
Trenje, crne: smrt u blioj okolini.
Trube koje sviraju znae pobjedu u
nekoj svai.
Umrli ukazuju na smrtni sluaj u

blioj okolini ili predstavljaju opo

menu da se treba moliti za umrloga
koji se pojavio u snu.
Ui: svaa i srdba.
Vatra, s dimom: svaa i ljutnja, ta
koer i batine; ali, prema drugom
vjerovanju srea i velika radost.
Vino: pijanstvo.
Voda ukazuje na svau i ljutnju,
mutna voda na smrt u uem krugu;
ako se pije hladna voda, treba oeki
vati neto dobro, ako je voda topla,
treba se bojati bolesti i poslovnog
gubitka.
Vrane: ako se sanja da se ulovilo
vranu, trebalo je oekivati alost i
nemir; ako se vidjelo vie vrana, pred
stojao je smrtni sluaj, ali ako je bila
samo jedna, moglo se raunati s ne
kom dobiti. Vidjeti u snu vrane na
stablima, znailo je skori susret s
roacima; ako se ulo njihovo kretanje, trebalo je oekivati loe vijesti.
Vuk: predstoje nesrea, bolest, pre
pad, smrt i ubojstvo.
Zelena boja ukazuje na neki le.
Zlato obeava sreu. Zlatnici poklo
njeni siromanima najavljuju veliko
blagostanje.
Zmije: svaa i srdba kao i smrt u
bliem krugu.
Zvidanje donosi svau.
SOBNE BILJKE koje se obreu u
prosincu navodno e osobito bogato
cvasti.
SOL se u prola vremena smatrala
svetom, te se vjerovalo da daje i odr
ava ivot, pa prema tome djeluje i
protiv demona i arolija, avola i
vjetica (> Pogovor str. 214). Mnoga
od tih vjerovanja odrala su se do na
ih vremena, na primjer da se novoro-

enadi stavi sol na jezik, ili da im se

da kao poputbina kad idu na krtenje,
ili pak kad parovi na svadbi nose sol
u depu, ili kad se prigodom useljenja
u novi stan daruje sol, ili kad se na
poetku putovanja sol uspe u cipele.
Smatra se da prosipanje soli uvijek
donosi nesreu, osobito na dan
svadbe za cijeli brani ivot, a na
Silvestrovo za cijelu godinu koja dola
zi. Ali kad bi se kruh i sol bacila
unatrag u potok ili rijeku, vjerovalo
se da se time moe otplaviti bolest.
Kao obranu od urokljivog pogleda
kojeg su se svi toliko bojali uivali bi
sol u odjeu. Kad se bliilo nevrijeme,
nai su preci prskali svetu vodicu i sol
u plamen ognjita da bi tako odvratili
opasnost koja prijeti vjerovalo se da
se vatra upaljena munjom moe uga
siti pomou tanjura soli. Djevojke
koje bi zaboravile posoliti jelo sma
trali su pobonima, a za onoga tko bi
uzeo mnogo soli, tvrdilo se da je
zaljubljen, kao to se vjerovalo da je
zaljubljena i kuharica koja presoli ju
hu.
SOVE su slovile kao glasnici smrti:
ispred kue ili na njoj najavljuju svo
jim kretanjem smrt jednog stanov
nika te kue. Simboliziranje zova sove
kao najave smrti prastaro je. Ali, s
druge strane, seljaci su na vrata sjenika prikivali mrtvu sovu rairenih
krila da bi drali na udaljenosti avo
la, vjetice, zle duhove i munju. Ako
u pono u umi uje uka, ovjek se
moe osloboditi groznice.
SPAVAA SOBA Krevet je morao
biti uvijek tako postavljen da onaj
koji spava-suprotno od obiaja prema
kojem su iznosili mrtvace - lei gla

Sovuljaga buljina. Zbog samotnikog ivota i

grobnog pjeva sova je u mnogim zemljama glasnik
nesree. Uz ostalo se vjeruje da e onaj koji joj
pogleda u gnijezdo biti nesretan do kraja ivota.

vom ili nogama prema vratima. Da li

e se mrtvac iznijeti s glavom ili
nogama prema naprijed, ovisilo je o
pojedinim regijama.
SPOLNA MO Njoj se, naravno,
pripisivalo vrlo veliko znaenje, tim
vie to je i crkva glavnom svrhom
braka smatrala zainjanje djece. Naj
vee jaanje muke spolne moi oe
kivalo se od jaja, pri emu je navodno
naroito djelotvorna bila koica pod
korom jajeta. I enjak, kravljak, prepelija jaja, mukatov orai oko vra
ta, ekstrakt od korijena pakujca ili
alica mlijeka mlade ene koja doji sve je to navodno jaalo ili vraalo
spolnu snagu mukarca.
Potenciju je stimulirao i amulet s
okom jelena, a isti se cilj navodno

mogao postii ako se u listopadu ili

svibnju jede jelenje meso. Vjerovalo
se da se nijedna ena nee moi odu
prijeti mukarcu koji svoj spolni or
gan natrlja lojem jarca. Istom su se
djelovanju mukarci nadali kad bi pe
nis namazali pomadom od masti, jarje ui i istog ulja.
Smatralo se da se mukarcu moe
oduzeti spolna mo ako se na mjestu
gdje se pomokrio s tri udarca noge
zabije u zemlju hrastova granica.
Granica je morala rasti na junoj
strani hrasta, prema gore, a odrezati
je se moralo noem protiv sunca.
Ako je netko vjerovao da je spolnu
mo izgubio zbog arolije, pokuavao
bi je ponovno stei mokrei kroz
brani prsten, kroz prsten oblikovan
od palca i malog prsta ili kroz vijenac
od brezovih grana. Svima koji su
roeni za mladog mjeseca prijetila je
impotencija.
Meutim, vjerovalo se da protiv im
potencije pomae niz recepata: tre
balo je popiti sedam ili devet kapi
soka iz svjeeg konjskog izmeta, po
mijeanog s rakijom, ili je na Veliki
petak trebalo pojesti mjehur haringe,
a vjerovalo se i u pomo od u trku
ustrijeljenog zeca prvog petka u ouj
ku, od jarje krvi ili od monji kunia.
Impotentni su mukarci pokuavali
svoju nemo ukloniti i sjemenom ili
spolnim organom spolno zrelog jele
na. I, konano, u tim se sluajevima
pio ekstrakt mukatnog oraia, po
mijean s vlastitim urinom. > Afrodi
zijaci.
SPOLNE BOLESTI su ljudi poku
ali izbjei time to su na prsima
nosili nekoliko vlasi male, nevine dje
vojice. Mukarci su vjerovali da

spolne bolesti mogu izlijeiti ope

njem s djevicom. Smatralo se da po
mae i topli izmet guska. > Sifilis.
SPOTICANJE gosta pri ulasku u
neku kuu: smatralo se da je dobro
doao ako se spotaknuo desnom no
gom, a ako se to desilo s lijevom
nogom, bilo je bolje da se vrati.
SPREAVANJE ZAEA U sred
njem su vijeku mnoge ene vjerovale
da dodirivanjem letvi u javnim kupe
ljima mogu iskljuiti zaee: svaki je
dodir navodno mogao osigurati go
dinu dana bez zaea. Isto je tako
enu trebao uvati od zaea prst
abortiranog djeteta objeen oko vrata.
Na isti je nain djelovalo i noenje
komadia bedrinca (siljevine) ili ze
jeg izmeta u vreici oko vrata; nemo
gunost zaea navodno se mogla po
stii i kad bi se uza se nosila muda
maka u koi mazge.
Vjerovalo se da e ena postati
neplodna ako pojede uveli korijen
kauna. aputalo se i o receptima kao
to su ocat s puanim prahom, urin
s mau iz uha malih djevojica, kao i
urin zeca ili ovna, pa se preporuivalo
da se takve tinkture popiju. Mislilo se
da se neeljeno zaee moe sprijeiti
ako se menzes ene trlja spolnim
Organima umrlog mukarca. > Trud
noa.
SPROVOD Ako se na sprovodu
mnogo plakalo, time se navodno
ometao pokojnikov mir, pa je posto
jala bojazan da se on pojavi meu
ponovno roenima. Nasuprot tome
se vjerovalo da e mrtvac biti blaen
ako za vrijeme sprovoda bude padala
kia; tako bi u grob pala nebeska
voda. Mislilo se da e onaj tko za

vrijeme sprovoda mirie cvijee i vi

jence izgubiti osjetilo mirisa.
SRCE Protiv svih vrsta sranih te
goba (i protiv nesvjestice) preporui
valo se noenje zlata; tako se, na
primjer, protiv nervoznog lupanja
srca na predio srca vezivao komad
zlatnog lima. Prema miljenju naih
predaka za jaanje srca bili su dobri i
srebro, hijacint, rubin, krizopraz, gra
nat i opal. Lapis lazuli je djelovao i na
jaanje i na umirenje srca.
SRDOBOLJA se navodno moe izli
jeiti ako se pojede fino strugano
zlato u kokojoj juhi. Preporuivan je
i napitak od soka konjskog izmeta s
rakijom i jednom ui kao zainom.
Pomo se oekivala i od kuhanog i
pulveriziranog vjeverijeg mesa, kao i
od juhe u kojoj se to meso kuhalo.
Osim toga se savjetovalo uzimanje
dimljenog i kuhanog ili u praak sagorjelog goveeg mesa u vinu. >
Proljev, > Gorski kristal.
SRDBA Krizolit, karneol i topaz
bili su poznati po tome to su na
vodno djelovali umirujue prilikom
provala bijesa osoba koje su ih nosile.
Ljudi debelog vrata slovili su kao
razdraljivi i skloni bijesu (to se
moe objasniti lijezdom titnjaom).
> Opozicija.
SREBRO Prema starom je vjerovanju
vrlo lo znak ako se uza se nema
srebrnjak kad se prvi put ugleda mladi
mjesec. Prstenovi od srebra (i oni u
uhu) navodno su imali ljekovito dje
lovanje. Toj su se plemenitoj kovini
pripisivale osobite snage protiv bje
snila i za jaanje srca ( > Zlato).
Ljekovite je biljke trebalo iskapati

srebrnim alatom, jer se vjerovalo da

se time pojaava njihovo djelovanje.
Protiv razliitih bolesti (i protiv onih
nastalih zbog uroka) trebalo je jesti
ostrugane djelie naslijeenog srebra.
To se osobito preporuivalo protiv
greva i epilepsije. Naroito se ljeko
vitim smatrala srebrnina koja se na
sljeivala tokom vie generacija.
SREA U IGRI Ljudi su se tjeili
time da e onaj tko izgubi u igri imati
sree u ljubavi. Protiv loe sree u igri
navodno je pomagalo kad bi netko
drao igraev palac. Mislilo se da se
nesretni tok moe prekinuti i pomica
njem -stolice ili njezinim okretanjem
naslonom prema stolu; onaj tko je
htio biti sasvim siguran, uzeo bi
drugu stolicu. ansa da se sauva hiro
vita srea u igri postojala je navodno
i kad bi igra uza se imao sjeme >
paprati ili djetelinu sa etiri lista, ali i
korijen kauna ili jaja snesena na Ve
liki petak.
arobne su se snage pripisivale i
vrlo traenoj krvi smaknutih osoba,
primjerice rupiu natopljenom ta
kvom krvi. Igrai su se takoer nadali
srei kad bi uza se imali korijen mandragore uiven zajedno s etverolisnom djetelinom u kesu od krtiine
koe. Kod kartanja i kockanja na
vodno je osobitu sreu nosila igla
kojom je prethodno bio uiven
mrtvac i koju je igra abo ispred
sebe u donji dio stola. Takoer se
smatralo da sreu u igri donosi trijeska s kria na putu. > Kockanje, >
Kartanje.
SREU SU ljudi, to je razumljivo,
oduvijek traili, pa su pokuavali da
iz najrazliitijih znakova iitaju hoe

li je imati: iz ponaanja ptica kao i iz

pogrebnih kola u prolazu; isto tako
se oekivao neki znak na temelju
ophoenja s kruhom, koji je bio vi
soko cijenjen, kao i na temelju odjee,
koja je opet utjecala na lino djelova
nje. Dani kao Silvestrovo i Nova go
dina, kao i navodni sretni dani ( >
Biranje dana) jo se i danas smatraju
odluujuima za sreu, zdravlje i us
pjeh. A samo se po sebi razumije da
se veliko znaenje pripisivalo i tome
da li je neto bilo lijevo ili desno. Na
sreu su takoer utjecali i pauci, vje
verice, cvrci, nasljedstvo smaknutih
osoba itd. Isto se tako vjerovalo da se
srea moe regulirati kihanjem i >
nonom kupelji. > Poetak, > elje,
> Svadba.
SRETNI DANI Kao to odgovara
ljudskoj prirodi, sretni se dani nikada
nisu toliko isticali kao tzv. > nesretni
dani. Meu danima u tjednu samo su
se utorak i nedjelja smatrali izrazito
sretnim danima. Vrijeme mjeseca koji
se puni i punog mjeseca openito se
smatralo povoljnim, osobito za radnje
koje zahtijevaju fiziku snagu. Radovi
kod kojih se radilo o nekom reducira
nju vrili su se, po mogunosti, u
vrijeme kad mjesec ide u manjak.
Sretni su dani naroito pogodni za
slijedee radnje: useljenje u novi stan,
poetak gradnje kue, hodanje po pri
rodi, kupovinu i prodaju, radove s
vatrom, sijanje i saenje, prvo oblae
nje nove odjee, ianje, putanje krvi,
uzimanje lijekova i sredstava za ie
nje, kupanje, vjenanje i putovanje
brodom. Pomo u tim pitanjima
prua knjiga planeta koja spominje
pedeset dva sretna dana:

Sijeanj: 1, 3, 10, 27, 31.

Veljaa: 7, 8, 18.
Oujak: 5, 9, 12, 14, 16.
Travanj: 5, 17.
Svibanj: 1, 2, 4, 9, 14.
Lipanj: 3, 5, 7, 9, 12, 25.
Srpanj: 2, 6, 10, 23, 30.
Kolovoz: 5, 7, 10, 14, 20.
Rujan: 6, 10, 13, 18, 30.
Listopad: 15, 16, 25, 31.
Studeni: 1, 15, 25, 30.
Prosinac: 10, 20, 29.
Po katolikom kalendaru su najsret
niji dani: Blagovijest (25. 03.),
Valpurga (1.
05.),
Velika gospa
(15.
08.),
Sv. Mihajlo (29. 09.)
Martinje (11.
11.),
Sv. An
drija (30.
11.),
Sv. Barbara (4.
12.),
Sv. Toma (21. 12.)
kao i nedjelja Sv. Trojstva koja se
slavi prve nedjelje nakon Duhova i u
narodu naziva zlatnom nedjeljom.
SRIJEDA se smatrala nesretnim da
nom kada nije trebalo nita zapoinja
ti, prije svega nita vano i nita to bi
moralo biti trajno. Tog se dana nije
smjelo sijati ni gnojiti. Mjeseci koji su
poinjali srijedom donose navodno
loe vrijeme. Za djecu roenu srije
dom smatralo se da su nesretna, da ih
je teko odgajati i da su glupa. Dijete
koje prvi put poe u kolu srijedom,
sigurno nee nita nauiti. Tko bi u
srijedu obukao novu odjeu, proro
kovala mu se glavobolja. Takoer se
vjerovalo da svadba u srijedu donosi
nesreu i da e se ena ubrzo vratiti
svojim roditeljima. A ako netko u
srijedu umre ili ako tog dana bude
otvoren neki grob, uskoro e jo
netko umrijeti.

SRNA Vjerovalo se da amulet sa

srninim okom uva od zubobolje.
SRPANJ Ako 13. 07. (Sv. Marga
reta) pada kia, kiit e navodno e
trnaest dana uzastopno.
STAJA Vjerovalo se da se nesreu i
zle duhove moe odbiti od staje po
mou nafte. Pauci su u staji bili rado
vieni, budui da se vjerovalo da
mogu obraniti stoku od bolesti jer
navodno usisavaju otrovne tvari iz
svoje okoline. Mislilo se da pauine
u staji tjeraju neprijateljske demone.
Luk objeen u staji navodno je mogao
sprijeiti poasti, dok su javorove i
ke, zabijene u vrata staje, sluile za
tjeranje vjetica.
STAKLO Ako pukne staklo (boca,
prozorsko staklo i drugo), smatra se
da to znai nesreu, a prije svega smrt
bliskog srodnika. Vjerovalo se da e
osoba ija aa pukne na Badnjak,
umrijeti u roku od godine dana. Sma
tralo se da e uslijediti neki raskid ili
lom ako se bude pilo iz napukle ae.
Nasuprot tome, govorilo se i ovo:
ako mukarac bude pio iz napukle
ae, ena e mu roditi samo djevoji
ce, ili e neko dijete dobiti bolove u
elucu. Nesreu navodno donosi ako
se turi prst u au, a onaj tko se smije
u au, ostat e nevjenan. Protiv
bolesti slezene ili probadanja u plu
ima kao i protiv > trakavice na
vodno je pomagalo uzimanje smrvlje
nog stakla. > Dolijevanje pia u au.
STAN U novi se stan trebalo useliti
samo u vrijeme kad se mjesec puni jer
samo on navodno moe donijeti sreu
za kojom ovjek u takvoj prilici e
zne. Meutim, prema drugom su vje

rovanju ponedjeljak i petak slovili

kao dani nepogodni za preseljenje.
Prigodom useljenja u novi stan dari
vala se sol (koja je od ranih vremena
slovila kao sveta i djelotvorna protiv
uroka i demona) zajedno s kruhom
kako ubudue ne bi nedostajalo ni
jedno ni drugo. Posjet mlade djevojke
ili mladia u novom stanu smatrao se
sretnim znakom, dok je posjet stare
ene znaio nesreu. > Sretni dani.
STARICE Vidjeti stare ene ujutro,
na Novu godinu ili u novom stanu, u
veini se krajeva smatralo vrlo loim
znakom. > Poetak.
STARI LJUDI su se nadali da e im
pritei nove snage ako budu spavali
zajedno sa zdravom djecom koja do
bro napreduju. Slabim se starcima
preporuivalo zadravanje pod li
pama u cvatu, gdje e navodno nai
zdrav zrak. > Vrelo mladosti, >
ivot.
STEPENICE Smatralo se da e sreu
imati osoba koja padne niz stepenice.
Ako se to dogodilo djevojci, obeavali
su joj novog ljubavnika. kripanje
stepenica, kao i kripanje namjetaja i
slinih predmeta, openito se sma
tralo loim znakom.
STJENICE Vjerovalo se da je mo
gue rijeiti se stjenica ako se tri
stjenice stave u lijes neke djevice.
Epileptiari su smatrali da se pomou
stjenica mogu osloboditi svoje bolesti.
> Epilepsija, > Gamad.
STOL Tko sjedne na stol, dobit e
navodno ireve (> Pogovor str. 214),
a tko stavi boso dijete na stol izazvat
e kod njega bolesti nogu. Dalje se
smatralo da metenje stola i klupe

istom metlom donosi u kuu zarazne

bolesti, a da onaj tko stol brie papi
rom umjesto krpom, izaziva rjekanja
i svae. Takoer se smatralo da bub
njanje po stolu izaziva nevolju. >
Reumatizam.
STOLISNIK je kao povre, sok ili
aj navodno pomagao protiv svih bo
lesti, pod uvjetom da je ubran izmeu
jedanaest i dvanaest sati. aj od bije
lih cvjetova upotrebljavao se protiv
eluanih bolova, a aj od crvenih
cvjetova kod izostanka menstruacije.
Protiv povratne groznice stavljale su
se vreice sa stolisnikom na predio
srca ili na stopala. Stolisnik je kao
ljekovita biljka svakako morao biti
sastavni dio juhe na Veliki etvrtak.
Na kue su se protiv kuge vjeale
kitice stolisnika.
STOLNJAK Ako se stavi na stol
naopako, gosti se nee nasititi. Ako
se ostavi prostrt preko noi i ako
mievi pojedu preostale mrvice, osobi
koja bude s istog stolnjaka dorukovala istrunut e zubi.
STOPALO Vjerovalo se da ustajanje
na lijevu nogu donosi nesreu, a na
desnu sreu. Ljudi koji ee ili pre
teno ustaju na lijevu nogu, smatraju
se zlovoljnima. Ako je nekoga dok je
iao u posjet, svrbjela desna noga,
vjerovao je da e biti dobrodoao, a
ako ga je svrbjela lijeva noga, obratno.
Rane na nogama e dobiti navodno
onaj tko u proljetnim noima uje
kretanje vrane. Meutim, ako se za
eir zatakne hrastov list, noge se
nee izranjavati od hodanja. Tko
preko noi ostavi arape da lee na
stolu, dobit e trganje u nogama. Ako

je netko hodao jednom nogom u ci

peli a drugom bos, vjerovalo se da e
mu umrijeti neki srodnik. Kad bi
trudnice ustale najprije na lijevu nogu,
proricali su im djevojicu, a kod usta
janja na desnu nogu, djeaka. Vjero
valo se da e djetetu oboljeti noge ako
ga se postavi boso na stol. Tvrdilo se
i da e nestati bradavica ako se preko
nje prijee tri puta desnim stopalom.
STRAH Bojaljivima su se smatrali
ljudi upadljivo meke kose, ali i ljudi
kratke kose koja stri, ljudi blijedog
lica i dugog vrata kao i oni s listovima
koji su u gornjem dijelu jako razvije
ni. Za zatitu od straha nosilo se
razno drago kamenje, na primjer: di
jamant, hijacint, karneol, lapis lazuli,
rubin i sardoniks. Od straha je na
vodno uvala i pribadaa iz plahte
kojom je bio omotan le. Narodno je
vjerovanje obeavalo: Tko uza se nosi
lukovicu trave od ui, ne mora se
nou niega bojati.
STRANJICA
Pokazivanje
gole
stranjice titilo je ne samo od urokljivog pogleda, ve je i spreavalo
pele da se razlete. Pozivajui nekoga
da mu polie stranjicu, ovjek je
htio od sebe odvratiti tetu, a da ne
mora zaista ogoljeti stranjicu. >
Gol, > Pogovor str. 214.
STRIAK se ostavljao na poljima jer
se vjerovalo da se njime tjeraju vjeti
ce. Meutim, ako je na polju raslo
mnotvo striaka, smatralo se da je
tome kriv seljak koji je psovao obra
ujui polje. Vjerovalo se da striak
koji je izrastao na grobu pokazuje da
je pokojnik proklet.

STUDENI Snijeg na Sv. Andriju (30.

11.)
zadrat e se, prema selja
kom kalendaru, sto dana i nakodit e
sjetvi.
SUBOTA se jasno smatrala zadnjim
danom tjedna: subotom se nije smio
zapoinjati novi posao, nije se smjelo
sijati ni gnojiti, a niti nastupiti na
novom radnom mjestu ili krenuti na
putovanje. Prelje su u subotu naveer
morale do kraja ispresti vunu sa svojih
vretena jer e inae navodno vjetice
nastaviti s predenjem ili e u nedjelju
avo namotati vunu. Ono to bi prelja
prela u subotu naveer, nije se vie
priznavalo, te se smatralo da e po
noi opet nestati. O takvim se pre
ljama govorilo: sama sebi plete kono
pac za vjeanje.

Subotom nije trebalo kupovati niti

novu odjeu. Djeca koja se rode u
subotu navodno su sklona licemjerstvu i pohoti, ili su pak vidovita. Ako
je Nova godina pala u subotu, oeki
vala se otra zima.
SUD Da bi se imalo uspjeha na sudu,
uzimalo se rano ujutro pet vraka
reuhe. I onaj tko bi uza se nosio
granat, takoer je vjerovao da e sud
ski spor zavriti u njegovu korist.
Amuletu s okom supa pripisivala se
snaga da odagna brige u vezi sa sud
skim procesom. > Priznanje, > Kri
vokletstvo, > Govor.
Sukub kako ga je vidio engleski prerafaelitski
slikar vicarskoga podrijetla J.H. Fussli, ili Fuseli.
Sukub (succubus) jest demon koji se mogao mate
rijalizirati radi openja s ljudskim biima.

SUJEDICE su kod djece pokuavali

odstraniti mazanjem kaom od kuha
nog kupusovog strika i kvasca.
SUKNJA enska suknja koja bi se
straga podigla, navodno je najavljivala
ljutnju. > opor djece.
SUKUBUS je bilo ime za enskog
avola koje je vladalo u starom i
srednjem vijeku, te su ga propovije
dali i Sv. Augustin i knjiga o vjeti
cama Hexenhammer iz 1487. godi
ne. S tim je bilo povezano i vjerovanje
u inkubusa, mukog duha, koji je kao
avo jaio ene. Navodne su se
vjetice esto optuivale zbog odnosa
s inkubusom, pa je to nerijetko bio i
povod njihovom spaljivanju na loma
i.
SUMANUTOST je navodno mogla
biti izazvana juhom od svrajeg mesa.
> Ludilo.
SUMPORU su se pripisivale razliite
ljekovite snage: protiv utice nosila
se sumporaa kao lijeva podvezica.
Od kolere je trebao tititi komad
sumpora na grudima. Od crvenog je
vjetra navodno lijeio sumporni cvijet
koji je trebalo nositi u vreici oko
vrata. Bolesne dijelove tijela lijeili su
sumpornim parama. Vjeanjem sa
svim crvenog sumpora oko vrata obo
ljeli su se nadali ozdravljenju od bogi
nja, vrtoglavice i vrbanca. Komad
sumporove ipke navodno je sprea
vao greve ake i stopala, a komadi
sumpora u depu hlaa greve u listu.
SUNANE PJEGE prema narod
nom vjerovanju ne moe dobiti nitko
tko se 1. oujka opere snijegom. Sun
ane pjege dobit e onaj tko bude
mirisao gorenik ili brojao tue sun

ane pjege. Brojati se nije smjelo ni

vlastite pjege jer e ih inae navodno
biti jo vie. Tvrdilo se da se pjege
mogu isprati konjskim urinom ili
gnojem, u proljee kad se ugleda prva
lastavica. Prema jednom drugom sa
vjetu trebalo je lice trljati crnim pu
em ili oprati vodom koja bi se sku
pila u starom panju. Nadalje se protiv
sunanih pjega preporuivala ablja
ikra koju je na pjege trebalo staviti na
Ivanje (24. 06.) prije izlaska sunca,
voda iz gnojne jame u trenutku kad
se ugleda prva lastavica, kao i krv
golubova i lastavica. Navodno je po
magalo i mlijeko kobile nakon prvog
drebeta koje je trebalo upotrijebiti
prije nego to ga je podojila. U recep
tima za odstranjivanje sunanih pjega,
za koje se oito smatralo da veoma
tete ljepoti, uvijek su bili zastupljeni
oujski snijeg i sok breze, koji je
trebalo upotrebljavati u svibnju, kao i
rosa, koja je takoer bila osobito
efikasna u svibnju i kad bi potjecala s
polja rai. > Kukavica.
SUP Amulet s okom supa navodno je
svom vlasniku osiguravao naklonost
njegovog gospodara, a oslobaao bi
ga i briga oko sudskog postupka.
SUICA se navodno mogla lijeiti
smolom aria, pomijeanom s bijelim,
neopranim maslacem. Efikasno je na
vodno bilo i svinjsko mlijeko. Suiavima se, osim toga, preporuivalo da
jedu brano od crvi iz drveta s raznim
dodacima. Vjerovalo se da e umrijeti
od suice onaj tko na Boi bude
kaljao. A postojala je i pjesmica:
Kad se ovjek ili stoka sui,
daj im da pojedu devet ui,

tri na komadu kruha dnevno,

kad je mjesec star samo tri dana.
SUZE Tko prospe sol, imat e nepri
lika i prolijevat e suze, a tko se smije
do suza, uskoro e se s nekim posva
diti. Biseri su bili simboli suza, pa
zato mladenke u svom svadbenom
nakitu nisu smjele imati biserje. >
Pla.
SVAA U kui e navodno doi do
svae ako se uje kretanje svraka ili
ako se sanja pivo. I prosuta se sol
smatrala najavom svae, ali se takva
svaa mogla sprijeiti ako se sol brzo
bacila preko lijevog ramena i zatim
spalila, ili kad bi se malo soli bacilo
kroz prozor, ili kad bi se ruke polile
vinom. Meutim, svaa koja navodno
slijedi nakon to se prospe papar ili
papriku, mnogo je gora od one kad se
prospe sol. Ako je na stolu stajala
zdjela ili ako je zimzelen dospio u
jelo kao i kad bi se u sobi razapeo
kiobran, moralo je, prema vjerova
nju, neminovno doi do svae meu
branim drugovima. Sukob je na
vodno trebalo oekivati i onda kad bi
dvije osobe jele iz istog tanjura ili kad
bi dvoje ljubavnika brisalo ruke u isti
runik. Ali time nije zavreno nabra
janje moguih uzroka svaa. Ima ih
jo mnogo:
Kad se kod metenja soba prska vru
om vodom;
Kad netko pie po prozoru na kojem
se uhvatila para;
Kad se uje kretanje gavranova i
vrana i zavijanje maaka, osobito pet
kom nou;
Kad se ugleda malog pauka;
Ako mlada ena donese u kuu jaja;
Kad se petkom pee;

Kad se u stanu nae perje pauna;

Kad se usput ugleda ovce desno od
puta;
Ako netko ue u sobu sa zalogajem u
ustima;
Kad se no poloi na stol poleinom;
Kad bi vatra u pei pucketala;
Kad se ovjek smijao do suza;
Kad bi nekoga svrbio nos;
Kad bi pribadaa pala na pod;
Kad bi negdje leale grablje sa zupcima prema gore;
Ako bi netko pogledao kroz vrata ne
uavi, mu e tui enu.
Izmirenje u svaama oekivalo se od
> tirkiza, osobito kad se radilo o
sukobu meu branim drugovima. >
Pas.
SVECI su imali funkciju da uvaju i
zatiuju. Tako sv. Ana slovi kao
zatitnica rudara, sv. ore je poma
gao konjanike, za sv. Laurencija se
vjerovalo da pomae posebno kod
reumatizma, sv. Apolonija je bila za
duena za zubobolju, a sv. Bla za
oboljenja grla. Sv. Balbini molili su se
zbog gue, sv. Sebastijan i sv. Roko
navodno su titili od kuge, sv. Barbara
od udaraca munje, dok se od. sv.
Antuna oekivala zatita svinja, a od
sv. Gala gusaka. U svrhu suzbijanja
bolesti gutale su se svete slike. Crkva
se esto pokuavala boriti protiv ta
kvih vjerovanja u narodu. > Pogovor
str. 214.
SVEKRVA Djevojka e dobiti zlu
svekrvu ako za vrijeme jela bude sje
dila na uglu stola. I osoba koja je pila
iz ae u koju se dolijevalo pie prije
nego to se ispraznila, morala je rau
nati sa zlom svekrvom ili punicom.

SVETA TRI KRALJA Ako je na taj

crkveni praznik (6. 01.) sjalo sun
ce, vjerovalo se da e godina biti
mirna. Ako naveer toga dana bude
mraza, bit e ga i tokom narednih est
tjedana. Na Sveta tri kralja otvarali bi
u pono irom vrata vjetru jer su se
od njega nadali blagoslovu. Velika
ljekovita snaga pripisivala se vodi
koju bi se crpio u pono toga dana.
Ako se do tog dana ne pojede kola
ispreen za Boi, trebalo je navodno
oekivati nesreu.
SVIBANJ Govorilo se da na 1. 05.
ne treba nita pei jer inae nee
biti kie. Kupelj na 1. 05. smatrala
se osobito pogodnom za zdravlje. Ra
nije je bilo vrlo proireno vjerovanje
da ljudi roeni 1.
05.
pripadaju
vjeticama.
SVIJEA Vjerovalo se da predstoji
skandal kad se ugaena svijea jo
neko vrijeme dimi.
SVINJA Smatralo se da je mlijeko
krmae dobro protiv alkoholizma, ali
da pomae i kod zatvora i vrtoglavice.
Protiv mnogih se bolesti preporui
vao svinjski izmet, djelomino pren
i pretvoren u praak, npr. protiv sifili
sa, djelomino kuhan u octu, protiv
posljedica uboda pele, a djelomino
i u vinu, pivu ili rakiji. Pomou svinj
ske masti pokuavalo se odstraniti
crve u mozgu. Smatralo se da svinjska
u potpomae zaee. > Krstobolja.
U kranskoj simbolici svinje su se
smatrale utjelovljenjem avola, ali su
ipak esto morale prijeiti pristup u
crkvu zlim duhovima.
SVJEDOCI Vjerovalo se da se svje

docima moe dokazati lano svjedo

enje ako im se u ruku dade beril,
koji navodno pocrni kad osoba koja
ga nosi slae. > Laganje.
SVJETLOST LUTALICA to se
moe vidjeti u movarnim predjelima,
smatrala se dobrim znakom kad bi
bljesnula lijevo od promatraa. Vjero
valo se da je se moe privui moli
tvom i tako je uiniti korisnom, dok
je se kletvom moe otjerati. Svjetlost
lutalica esto se smatrala duom umr
log, a njezino se pojavljivanje u mno
gim krajevima smatralo predznakom
smrti nekog roaka. Vjerovalo se da
lutajue svjetlo pomae ljubaznim lju
dima, a neljubazne vodi na put kojim
e zalutati. > Duhovi.
SVRAB se navodno ne moe dobiti
ako se na Veliki etvrtak meu pr
stima ruke razmae med. Izlijeiti se,
prema starom vjerovanju, moe pra
njem u vodi u kojoj je prethodno
ugaen komad uarenog eljeza. o
vjeku koji ima svrab savjetovalo se da
vodu u kojoj se okupao prolije na
groblje, i to prije izlaska sunca, pa se
onda moe nadati da e biti oslobo
en te tegobe.
SVRAKA je simbolizirala lakomislenost, brbljavost i svadljivost. Kretanje svraka nagovjetavalo je svau, a
kad bi se vidjelo vei broj svraka,
vjerovalo se da predstoji rat. Kad bi
svrake neobino uzbuene letjele oko
kue, raunalo se s posjetom pozna
nika i roaka. Kad bi netko sanjao
svraku, prijetila mu je navodno nesre
a. Ako su svrake bile brbljave, oeki
vala se kia, a ako su se svaale,
uskoro e se otopiti snijeg. Kad bi

svrake savijale gnijezda visoko na sta

blima, oekivala s mokra godina, a
kad bi njihova gnijezda bila u sredini
kronje, vjerovalo se da e godina biti
suha. Vjerovalo se da se pomou ka
mena koji je leao u svrajem gnije
zdu moe postati nevidljiv, dok juha
od svrajeg mesa navodno izaziva sumanutost.

Svraka je simbol lakomislenosti, brbljavosti i svadljivosti. Vjerovalo se da je to jedina ptica koja nije
htjela ui u Noinu lau.


AKA Kratke ruke i ake navodno
odaju zluradog ovjeka, dok umje
reno dugi prsti ukazuju na dobar
karakter. Za duge se ake smatralo da
svjedoe o razboritosti i ak mudro
sti, a za kratke da su znak ludosti,
dok se ovjek sklon jakoj srdbi na
vodno mogao prepoznati po malim
akama. Ako je malo dijete veinom
dralo otvorene ake, vjerovalo se da
e kasnije biti dareljivo, a zatvorene
su ake nagovjetavale krtost. Ako
svrbi lijeva ruka, u kuu e stii no
vac, a ako svrbi desna, trebat e neto
platiti. Hladne ruke su navodno znak
za iskreno srce, a onome tko opere
ruke na pumpi, umrijet e ivotni
drug. Ako se ruke peru zajedno s
nekim drugim u istoj vodi, bit e
svae. Ta se svaa, meutim, mogla
sprijeiti ako netko pljune u tu vodu.
Kad su se nekome tresle ruke, sma
tralo se da je vjerojatno jednom ukrao
koko ili udavio mlade pse ili make.
Vjerovalo se da ljekovite snage ima
ruka kojom je zgnjeena i ubijena
krtica. > Mrtvakim se rukama pripi
sivala takoer ljekovita snaga, pa se
vjerovalo da one mogu lijeiti ona
oboljenja, deformacije hrptenjae, ireve, osip i bradavice. > Gatanje iz
ruke.
ALICA Ako netko nepanjom po
kua piti iz prazne alice, navodno
treba oekivati ednog gosta. Ako
nekome ispadne komad kruha ili ko
laa u alicu kave, uskoro e doi
gosti. > Kava, > aj, > Svekrva.

ARLAH ili SKRLET su pokuavali

lijeiti tako da bi bolesnika trljali
slaninom.
EVA Vjerovalo se da e lijep glas za
pjevanje dobiti onaj tko u nedjelju
ujutro prije crkvenih zvona ispije tri
evina jajeta.
ILJASTE I OTRE PREDMETE
kao to su noevi, kare, igle itd., ne
treba poklanjati prijateljima ni roa
cima jer se inae navodno presijeca ili
probada prijateljstvo. Kad bi iljasti
predmeti pali i ostali zataknuti u pod,
vjerovalo se da treba oekivati posjet.

Aubrey Beardsley: kare. Darovani iljasti pred

meti prekidaju prijateljstvo.

ILJASTO KAMENJE Ljudi su za

miljali da je takvo kamenje nastalo
udarcem munje ili grmljavinom. Zato
se vjerovalo da ono spreava nesreu
i prvenstveno zatiuje od tete koje

prouzrokuje nevrijeme. Prema narod

nom se vjerovanju vlasnik takvog ka
mena mogao uiniti nevidljivim i stei
golemu snagu.
IPAK je navodno bio osobito djelo
tvorno sredstvo za zatitu od nesrea
i bolesti u godini koja dolazi kad bi se
na Badnjak, na drugi dan Boia (26.
12.),
na Silvestrovo i, prije svega,
na Novu godinu natate pojela tri
njegova ploda. Taj se ipak dodavao
kroz prozor lanovima obitelji, prija
teljima i poznanicima, ne govorei
pritom ni rijei. Vjerovalo se da ta tri
ipka najbolje djeluju kao zatita od
grlobolje, probadanja sa strane, boli u
elucu, uloga i vrbanca. Ekstrakt
ipka ubranog na Badnjak i pretvore
nog u praak navodno je pomagao

protiv kamenaca i pijeska u bubrezi

ma, ui i drugim organima.
IANJE Kosu je trebalo iati u
vrijeme kad se mjesec puni, jer se
vjerovalo da e onda osobito brzo i
bolje rasti. Oduvijek se najpovoljni
jim danom za ianje smatrao Po
kladni utorak. Vjerovalo se da ianje
u petak osigurava lijepu kosu i slui
kao preventiva pritiv unih i onih
oboljenja. Preporuavalo se ianje na
Veliki petak jer to navodno stimulira
rast kose i spreava glavobolju. U
drugim se krajevima opet prijetilo
imi. F. Goya: Bakropis iz mape Sramote rata,
1810-1813. imi je iroko rasprostranjen rav
znak. Moda je najudnije vjerovanje ovo: ako se
imi zaplete u ensku kosu, ne moe se nikako
otplesti, nego kosu treba oiati.

glavoboljom pa ak i elavljenjem i
gubitkom sree ako se na Veliki petak
bude iala kosa i rezala brada.

koje su prethodno ostavili umesto

djeteta.

IMI Amulet s okom imia na

vodno je titio od > urokljivih oiju.
Mislilo se da e se nou moi vidjeti
isto tako dobro kao danju ako se
obrve namau krvlju imia. > Kuglai i > kartai su vjerovali da e im
srce imia donijeti sreu u igri.

KRIPANJE ili PUCKETANJE na

mjetaja, poda u sobi, stepenica, vrata,
krevetnog okvira i drugih drvenih
predmeta openito je slovilo kao lo
znak.

IVENJE Ako se djevojka pri ivenju

ubode u prst, netko e je jo istog
dana poljubiti. Tko je ivao izmeu
Boia i Nove godine, navodno bi
mu se ognojili prsti. A za osobu koja
ije pri mjeseini, smatralo se da ije
svoju odjeu za lijes.
KAKLJIVE su, prema vjerovanju,
bile samo one djevojke, koje su djevi
ce.
KILJENJE Za razroke se ljude vje
rovalo da imaju > urokljive oi.
KOLA Mislilo se da e lako uiti
djeca kojoj se, kad prvi put krenu u
kolu, na prsa stavi njihova pupana
vrpca. Djeca ne smiju poeti sa ko
lom u srijedu jer inae navodno nee
nita nauiti. Niti u ponedjeljak ni
jedno dijete ne bi trebalo poi prvi
put u kolu jer se tog dana nije smjelo
zapoinjati nita to je moralo biti
trajno. I za etvrtak se tvrdilo da kao
prvi dan kole donosi nesreu. >
Inteligencija, > Glup.
KOLJKE je trebalo nositi kao amu
let da bi se ovjek zatitio od uroklji
vih oiju, ali i od arolija i bolesti.
Ljuture koljki navodno su prisilja
vale zle duhove da vrate ugrabljenu
djecu i da odnesu sa sobom > kopile

KRILJAC > Trijeska

KRTOST Slutilo se da e malo di

jete koje veinom dri stisnutu aku,
kao odrasla osoba biti krto. Kao
protumjera se preporuivalo noenje
krizopraza. > Gramzivost.
LJIVE Smatralo se da e ljive dobro
roditi ako na Pokladni utorak bude
padao snijeg.
TAKORE su pokuavali otjerati ko
rijenom ika koji je trebalo iskopati
na Valpurgino (1. 05.) u podne,
ne govorei ni rijei, i zatim ga staviti
na razna mjesta u kui. Meutim, kad
bi iz kue nestali mievi i takori,
vjerovalo se da e se kua ubrzo
sruiti.
TUCANJE govorilo se da kad netko
tuca, netko drugi misli na njega.
tucanje e navodno prestati ako o
vjek sasvim intenzivno pomisli na
neku osobu ili stvar. U tu se svrhu
osobito savjetovalo misliti na tri e
lava mukarca s guom ili na tri stare,
zle ene. Tu je navodno pomagalo i
obeanje da e se nekoj treoj osobi
dati poklon, a i gutanje zrna kave kao
i izvlaenje jedne dlake iz trepavice ili
ako se no dri otricom prema elu
cu. Olakanje navodno donosi ako se
popije voda u kojoj je leao beril, ili
se popije voda preko poleine noa,
ili pak, devet gutljaja hladne vode i

istovremeno savijanje srednjeg prsta

lijeve ruke.
TUKA Njezina je mast preporui
vana kao sredstvo za spavanje ali i
protiv prejake menstruacije. Oi
tuke su navodno smanjivale napuhnutost. Protiv nagluhosti navodno
pomagala je mikstura koja je sadra
vala tukinu u.

UTKE su se morale obavljati mnoge

radnje ukoliko se eljelo da budu
djelotvorne ( > Cikorija). Nerijetko
se smatralo velikim zlom kad bi se
govorilo o nekoj osobi ili stvari ili
kad bi se spominjale neije dobre
osobine. To vjerovanje izraava i po
slovica Govorenje je srebro, utnja
je zlato.

T
TABAN Vjerovalo se da je dokaz
visokog porijekla ako taban tvori ta
kav luk da ispod njega moe protje
cati voda. Protiv preestog kihanja
(koje se smatralo opasnim) trebalo je,
izmeu ostalog, masirati tabane et
kom ili flanelom.
TALISMAN je openito bio predmet
koji donosi sreu, kao i amulet.
Obino se simboli sree koji se nose
na tijelu oznaavaju kao amuleti, a
oni koji se dre u autu, na brodu, u
kui, kao talismani ili maskote.
TAMJAN je ve u pretkranskim
kulturama sluio za obranu od zlih i
neprijateljskih demona. U Starom za
vjetu (2. knjiga Mojs., 30,1-10) propi
sano je kaenje na oltaru. > Kaenje,
> Mirisi.

Heinrich Douvermann: Aneo s kadionicom na

Marijinu oltaru u Katedrali sv. Viktora u Xantenu, 1530-35.

TANJUR Ako je dvoje jelo iz istog

tanjura, navodno je dolazilo do svae.
TEGOBE U DONJEM TRBUHU
kod ena navodno su se mogle izlije
iti ako se pila voda, mlijeko ili vino
u kojem je prethodno ugaeno ua
reno eljezo.
TEKUINA U KOJOJ SE GASI
LO ELJEZO primjenjivala se za
lijeenje mnogih bolesti, na primjer
> eluca, > tegoba u donjem trbuhu,
tegoba kod > mokrenja.
TIJESTO Tvrdilo se da se tijesto
nee dignuti ako se kvasac prije mije
anja stavi na stol.
TIKVA se mora sijati na dan prije
Spasova (40. dan poslije Uskrsa) dok
zvone veernja zvona koja najavljuju
praznik, jer e onda plodovi biti na
vodno naroito veliki.
TIMIJAN ili MAJINA DUICA
esto se upotrebljavao za kaenje, a
spadao je meu pet > enskih biljaka.
Tvrdilo se da od ekstrakta timijana
zgruana krv moe opet postati teku
a.
TIRKIZ Tom su se dragom kamenu
pripisivale pomirljive snage, osobito
u svaama izmeu mua i ene. Tvr
dilo se da ljude koji ga nose uva i od
vrtoglavice, naroito na planinama.
Kao amulet oko vrata tirkiz se nosio
protiv krvarenja. Osim toga vjerovalo
se da pomae i kod utice, ospica,
boginja kao i kod zatvora. Njegov se
odnos prema ovjeku koji ga nosi
smatrao tako bliskim da bi kamen
promijenio boju i postao olovnout
kad bi se ovjek razbolio, a ponovno
poprimio staru boju kad bi ovaj
ozdravio, dok bi u sluaju ovjekove
smrti pukao. Smatrali su ga boinim

kamenom koj je navodno donosio

sreu i bogatstvo ljudima koji su se
rodili u prosincu.
TJEDAN Vjerovalo se da e se cijeli
tjedan odvijati onako sretno ili ne
sretno kao to je poeo ponedjeljak.
Smatralo se da e novi tjedan biti
sretan kad bi najmlae dijete u obitelji
u subotu naveer u krevetu kihnulo.
TOPAZU se pripisivala sposobnost
da obuzda srdbu i neednost, kao i
da uva od razbojnika i lopova. Na
vodno je takoer oslobaao od pesi
mizma i tuge, te se smatrao sigurnim
sredstvom za smirivanje ui i unih
napadaja. Meutim, smatralo se da
treba obratiti panju na to da snaga
topaza ovisi o mjeseevim fazama.
Topaz slovi kao dragi kamen karakte
ristian za studeni (a ponegdje i za
sijeanj) te se smatra da posebno lju
dima roenim u tim mjesecima osigu
rava prijateljstvo i ljubav i obuzdava
njihovu srdbu i matu.
TRAG STOPALA Nai su preci tvr
dili da e onaj tko stane u otisak
tueg stopala zadobiti vlast nad tim
ovjekom. Ako se u trag nekog lo
pova zabilo stare avle iz lijesa, vjero
valo se da prijestupnik mora umrijeti.
TRAVA OD UI ili PETRO
VACA Vjerovalo se da uta lukovica
te biljke lijei od melankolije, ako je
se nosi u krpici na tijelu. Vjerovalo se
da avo ima mo nad osobom koja
uza se nosi korijen trave od ui.
Osim toga je sok lukovice navodno
bio dobar protiv bubrenih oboljenja.
Govorilo se da se nou nee nikoga
bojati onaj tko uza se ima korijen te
biljke. > Rastenje zubi.

TRAVAMA koje bi ljudi nabrali na

Spasovo (40. dan nakon Uskrsa) natate i utke, pripisivalo se sigurno lje
kovito djelovanje. Vjerovalo se da
rubin, ljude koji ga nose, titi od
nejestivih trava. > Ljekovito bilje.
TRAVANJ Prvi se travanj esto sma
trao nesretnim danom jer je tada na
vodno roen Juda, a po jednom dru
gom vjerovanju, jer se tada objesio.
Smatralo se da su roeni u travnju
nesretni, osobito ako su se rodili 1.
travnja. Vjerovalo se da je te ljude
teko odgojiti, da postaju bogalji, ne
ive dugo, ne mogu nita napraviti
kako treba, te da e cijelog ivota biti
nesretni. esto im se proricala i nepri
rodna smrt. Alat koji je napravljen 1.
travnja navodno e donijeti nesreu
onima koji njime rade. > Dijamant.
TRBOBOLJA > Bol eluca, elu
ana bol.
TREPAVICA Kad bi nekome ispala
trepavica, stavio bi je na poleinu
ruke i zaelio neto. Ako nije mogao
otpuhnuti dlaku, vjerovalo se da e se
elja ispuniti. Da bi se zaustavilo
tucanje, trebalo je navodno iupati
trepavicu. > Seksi.
TRGOVCI vjeruju da e imati
mnogo muterija i veliku dobit ako
na svoja kuna vrata pribiju naenu
potkovu. Isto su tako vjerovali da e
im donijeti sreu ako u novarki budu
nosili kost smaknute osobe. > Sretni
dani, > Bunika.
TRI u mnogim krajevima slovi kao
sveti broj, na primjer Trojstvo u
kranstvu i u ranijim religijama. Ra
ireno je bilo vjerovanje da treba pro
gutati tri proljetna cvijeta ili biljke

( > sasa,kopitnjak, jaglac, pastirska

torbica, maslaak i druge) da bi se
osiguralo zdravlje u godini koja dola
zi. Tri prve naene gljive ili jagode
trebalo je rtvovati umskim duhovi
ma, pa e se onda nai svega u obilju.
Tri puta natate kihnuti znai sreu,
isto kao i kad se tri puta pljune,
takoer u svrhu skidanja ini ( >
Gavranovi). Broj tri bio je vaan i
kod borbe protiv prehlade, tucanja,
zubobolje kao i uope protiv najra
znovrsnijih nevolja ( > Pomrina
sunca, > avo). Tri dlake iz obrve
drage trebalo je da garantiraju njezinu
vjernost, dok je pauk koji bi tri puta
pretrao preko ruke, nosio sreu. >
Brojevi, > Pogovor str. 214.
TRIJESKA ili TRN koji se zabio u
meso izaao je navodno sam ako bi
ovjek pojeo zrno trpuca, ubrano na
dan Sv. Osvalda (5.
08.).
Zato
su tu biljku zvali i trnovo sjeme.
Vjerovalo se da se iverje moe bez
potekoa izvui ako se pojede kori
jen cikorije bijelog cvata, iskopan
utke zlatnikom na Sv. Jakova (25.
07.).
Takoer se vjerovalo da se
trn moe izvui zelenim spunom
kojim je trebalo prijei preko krpe, a
krpu poloiti na mjesto gdje je uao
iver. Nakon to je trijeska sretno
odstranjena, bilo je vano da se razgrize jer se onda vjerovalo da ne
moe nanijeti daljnju tetu i da rana
nee ni boljeti ni gnojiti se.
TRINAEST se smatra nesretnim bro
jem, jer slijedi iza spasonosne brojke
dvanaest i razara babilonski duodecimalni sistem ( > Jedanaest). Jo se i
danas mnogi ljudi boje svega to ima
neke veze s brojem trinaest, a osobito

udvostruenja nesree u petak, trinae

stog. Za idove iz Starog zavjeta tri
naest je veinom bio sretan dan
(Knjiga o Esteri 8,12 i 1. knjiga o
Makabejcima 7,43 i d.). Trinaestica je
imala pozitivno znaenje i u mnogim
starim obiajima. > Korijander.
TRNOV CVIJET Vjerovalo se da se
moe sprijeiti groznica ako se u pro
ljee proguta prva tri trnova cvijeta.
TRNJE koje je ulo u meso navodno
se moglo lako izvaditi ako se pojede
komadi korijena cikorije s bijelim
cvatom. Ali je taj korijen trebalo isko
pati na Sv. Jakova (25. 07.), utke,
pomou zlatnika. Trnje i trijeske su
navodno sami od sebe izalazili iz rane
ako je ovjek pojeo zrno trpuca, na
eno na dan Sv. Osvalda (5. 08.
Izvueni trn je trebalo razgristi,
jer se vjerovalo da rana tada nee
boljeti ni gnojiti se. > Djevojka.
TROVANJA > Otrov
TRPUTAC Ako se list trpuca raskine
poprijeko, vjeruje se da ilice lista
koje stre pokazuju broj grijeha poi
njenih tog dana ili pak broj djece koju
treba oekivati ili broj godina koje e
ovjek jo poivjeti. Ako je nekome u
meso uao trn ili trijeska, savjetovalo
mu se da pojede zrnce iz plodnice
trpuca, ubranog na Sv. Osvalda (5.
kolovoza), pa e onda trn navodno
sam izai. Takoer se tvrdilo da trputac zaustavlja krvarenje ako se u lije
voj ruci dri biljka s korijenom.
TRUDNICE prema starom vjerova
nju ne smiju sebi uskraivati nikakva
jela kojih se zaele, jer se govorilo da
inae njihovo dijete kasnije nee moi
jesti ta jela i da e dobiti madee.

Osobito se trudnici nije smjelo odbiti

neto kiselo, jer se vjerovalo da e se
inae dijete roditi bez nosa. Ako je
budua majka jela iz lonca, prijetili su
joj da e joj dijete mucati. Ako je pila
iz posude s nepotpunim rubom, vje
rovalo se da e dijete imati zeju
usnu. Ako je poeljele ribu, postojala
je bojazan da e prerano roditi. Ako
je trudnica jela srasle plodove, mogla
je oekivati blizance, a ako je jela
mnogo jabuka, mislilo se da e roditi
lijepo dijete.
Roenje bijelog djeteta (albina)
prorokovalo se trudnicama koje su za
vrijeme trudnoe bijelile rublje. Prolaenje ispod konopca za rublje do
vodi navodno do toga da se dijete u
utrobi zadavi pupanom vrpcom, a
kad bi se ena u krevetu eljala,
opominjali bi je da dijete nee dugo
ivjeti. Trudnicama su savjetovali da
svako jutro natate trljaju pljuvakom
predio eluca da bi sprijeile pretje
rani rast posteljice. Da bi svojoj djeci
dale osobitu snagu, budue bi majke
esto vezivale malahit na pupak. Za
vrijeme poroaja malahit je trebalo
privezati za desno bedro, jer se vjero
valo da e dijete slijediti kamen i
tako se roditi.
Govorilo se da e ena roditi mrtvo
dijete ako bude rezala nokte umjesto
da ih odgrize. Kad bi trudnica ustala
najprije na lijevu nogu, smatralo se da
e roditi djevojicu, a ako je ustala na
desnu nogu, dobit e djeaka. Djeaka
je trebalo oekivati i ako je trudnica
imala mrlje na licu, dok se u sluaju
jednoline boje lica oekivala djevoj
ica. > Pogovor str. 214.
TRUDNOA e, prema vjerovanju,
u svakom sluaju nastupiti ako oboje

branih drugova osam dana prije na

stupanja enine periode popiju eks
trakt, prireen od tri grane imele koja
se tri minute kuhala u pola litre bije
log vina s neto eera. Kao kontracepcijsko sredstvo ene su nosile kao
amulet monje lasice ili su pak trljale
vanjske spolne organe mau naprav
ljenom od lasijih muda. Osim toga
su se lasija muda pretvarala u prah i
uzimala s malo vode, u nadi da se
time moe sprijeiti zaee. > Zae
e, > Spreavanje zaea.
TUA ili GRAD Starij i su vjerovali
da do tue dolazi kad kopriva ve u
proljee ima probueno lie. Za
obranu polja i vrtova od tue i nevre
mena stavljala se pred kuu koarica
za kruh. Takoer se vjerovalo da
arnika uva kuu i polja od grada, a i

Tua, ili grad, velika kao narana.

Razni oblici tue.

to da ostaju poteena polja na kojima

se gnijezde prepelice. Osim toga, vje
rovalo se da se moe obraniti od tue
ako se pua, izvaenog iz vode, po
loi leima na ruku, pa zatim desno i
lijevo od njega naspe zemlje da se
ivotinja ne moe okrenuti. Za porije
klo tue se mislilo da je proizvode
vjetice od odbaenih dlaka. U selja
kim se kalendarima spominju vjetije tue koje se moglo prepoznati
po tome to je u zrncima tue bilo
dlaka i avala iz cipela. > una.
TUNJAVA Tko je sa sobom nosio
boicu vode za krtenje, smatrao je
da e u svakoj tunjavi biti premoan.
I razliito je drago kamenje svojim
vlasnicima navodno osiguravalo >
pobjedu u razraunavanjima.

Dvije vjetice prizivaju nevrijeme s tuom. (Prema

Molitorisu, 1508.)

TULIPANI i ostali cvjetovi s lukovi

cama navodno donose smrt ako ih se
preko noi ostavi u spavaoj sobi.
TUROBNOST se navodno moe po
tisnuti kalcedonom ili rubinom ako
ih se nosi uza se. > Melankolija.
TVRDOGLAVOST se navodno mo
gla vidjeti na licu: ljudi s pepeljastim
i tamnim sjenama na licu navodno su
tvrdoglavi.

U
UBIJATI su, prema vjerovanju, mogli
ljudi s takozvanim urokljivim oima.
Takoer se tvrdilo da se moe nekoga
ubiti ako se devet puta unatrag izmoli
Oena. A jo je papa Ivan XXII u
14. stoljeu vjerovao u to da se o
vjeka moe ubiti ako se njegov lik
oblikuje u vosku i u njega zabode
nekoliko igala ( > Pogovor str. 214).
Ali je i protiv toga postojao niz mani
pulacija pomou kojih je ovjek na
vodno mogao postati > neranjiv. >
Dugme.
UBOD IGLOM Rana prouzroko
vana ubodom iglom navodno e brzo
zacijeljeti ako se igla odmah zatakne
u vosak. > Ubijati.
UENJE Za djecu roenu u srijedu
govorilo se da su glupa, a i djeca koja
prvi put pou u kolu u srijedu na
vodno nee mnogo nauiti. Mislilo se
da se djeci ne smije krpiti odjea na
tijelu jer ni onda nee nita nauiti i
ostat e glupa. Dijete e navodno
lake uiti ako u vreici oko vrata
bude nosilo zimzelen. Aktiviranje
djejeg razuma i pomo u uenju
oekivalo se i od pupane vrpce.
Osim toga se govorilo: tko nou
stavi knjigu pod jastuk, ujutro e
znati zadano gradivo. > Pamenje.
UINITI OTPORNIM u smislu ot
pornosti na tane, udarac i ubod, >
neranjiv, > nesavladiv.
UDOVAC Ako je udovac ve mislio
na novi brak prije nego to se njegova
umrla ena ohladila, navodno vie

nee nai enu. Ako je mukarac vie

puta obudovio, nova ena nije u kuu
ulazila kroz vrata nego kroz prozor.
> Udovica.
UDOVICA Tko bude ruke prao pod
pumpom, navodno e obudovjeti.
Ako se udovica eljela udati za udov
ca, trebalo je da na svog izabranika
baci zemlje s groba svog pokojnog
mua, pa e tada navodno postii svoj
cilj. Osim toga se u narodu mislilo:
ako se udovica ponovo uda, mora na
dan vjenanja pokrpiti muke hlae.
UGRIZ PSA Od njega su se ljudi
pokuavali zatititi dijamantom koji
su nosili uvijek uza se, ali i solju i
kruhom u depu ili korom kruha u
ustima. Preporuao se i zub crnog
psa kao i gorica iskopana izmeu
Velike gospe (15.
08.)
i Male
gospe (8. 09.). Preventivom se sma
trao i med koji treba pojesti na Veliki
etvrtak. Zatitom se smatralo i savi
janje palca, a ako je pas bio bijesan,
trebalo se ugristi u palac. Ugriz psa
samo e onda potpuno zacijeljeti, ako
se na ranu stavi dlaka psa koji je
ugrizao.
U H O Tvrdilo se da se na temelju
ljudskih ui mogu izvlaiti razni za
kljuci, osobito u vezi s karakterom.
Tako su navodno ljudi velikih uiju
dodue glupavi, ali zato dugo ive.
Prema drugom se vjerovanju govorilo
da takvi ljudi imaju dobro pamenje i
da su paljivi. Male, usko pripijene
ui navodno karakteriziraju zle, pod
mukle i nepravedne ljude.
Kasnije se u malim uima vidio nago
vjetaj bogatstva, a u klempavim
uima znak kratkog ivota. Mukarac
sa slobodnim, nepriraslim ukama
oenit e, prema narodnom vjerova-

nju, udovicu. U Aziji je proireno

miljenje da male uke ukazuju na
slabu aktivnost u ljubavi.

se dobiva od crnih pueva, dok se

ulje od hrutevih liinki preporuava
protiv reumatizma. > Staja.

ULICA Ako je dvoje ljudi ilo uspo

redo ulicom, nisu smjeli propustiti
nikoga izmeu sebe jer e im inae taj
ovjek odnijeti sreu. > Put.

UMIRANJE Ako bolesnik nasmrt

ne moe da umre, vjerovalo se da e
se njegove muke skratiti kad se ola
bavi crijep na krovu, ili kad se odignu
tri opeke ili se pak otvori prozor da
bi dua mogla odletjeti ( -> ivotinje
s ljudskom duom). Slavujev pjev na
vodno e umiruem olakati smrt.
Nasuprot tome, umiranje e biti
muno ako je bolesnikov jastuk napu
njen golubinjim ili kokojim perjem.
Isto se tako tvrdilo da je teko umri
jeti u koulji saivenoj u nedjelju.
Ako se eljelo da smrt nastupi to
kasnije, bolesnika se trljalo rakijom
od crne trenje. Osobitom se sreom
smatralo kad bi netko umro na svoj
roendan.

ULOZI Ve su se novoroenadi u
prvu kupelj stavljale peteljke boura,
u nadi da tako nikada nee dobiti
uloge. S istom se namjerom dijete
pralo krpom koja je prethodno leala
pod grmom boura. Osim toga se
preko bourovog grma polijevala
voda za krtenje. Smatralo se da e
uloge dobiti onaj tko pije iz ae u
koju se dolijevalo pie, iako jo nije
bila prazna. Osloboenju od uloga
ljudi su se nadali i od apljine ili
lasiine masti. Drugi su opet vjerovali
u ljekovitu djelatnost pepela od spa
ljene lasice. Vjerovalo se i to da se
lijek protiv uloga moe napraviti od
krvi zdravog mladia, koja se mora
izvaditi u svibnju.
Ozdravljenje od uloga oekivalo se
i kad bi se odreenih dana pojeli
plodovi > ipka kao i ako se kap
bolesnikove krvi stavi u ipak, koji
onda treba zatvoriti i strpati u rupicu
izdubljenu u stablu. U tom su sluaju
bolest pokuavali prenijeti na stablo,
a to se dogaalo i onda kad bi bole
snik tri puta optravao oko stabla
kruke. Vjerovalo se takoer da e
ozdraviti od uloga onaj tko u novogo
dinjoj noi izmeu 23 i 24 sata ode
gol na groblje i uzme mahovinu s
drvenih krieva. > Mravi, > Bunika.
ULJE Vjerovalo se da prolijevanje
ulja donosi nesreu, pa ak i smrt. Sve
rane navodno zacjeljuju od ulja koje

UMOR su ljudi pokuavali prevladati

vakanjem lia rosike; tvrdilo se da
to brzo osvjeava i jaa. Umor od
hodanja nastojali su sprijeiti pelinom
u cipelama.
UNATRAG je trebalo bacati razliite
predmete, a tome su se pridavala
razna znaenja. Kad bi se bacala >
sol i > kamenje, time se eljelo oslo
boditi kakve bolesti. Bacanje > pa
pue preko glave unatrag imalo je
svrhu da definitivno odstrani sve ne
ugodnosti, a zapoetu se svau poku
avalo smiriti time to se preko lijevog
ramena brzo bacila sol i zatim spalila.
Ako djevojke bace traku od oguljene
kore jabuke preko ramena da bi sa
znale tko e im biti budui partner, to
bacanje kore naglaavalo je magijski
postupak. A bacanje triju najprije na
enih umskih jagoda unatrag znailo

je da se radi o rtvi u korist umskih

duhova. Hodanje unatrag (stranji
com prema naprijed) trebalo je da
izazove zatitnu funkciju ( > Pogo
vor str. 214).
URINIRANJE > Mokrenje.
UROK Spominjanje dobrih osobina
nekog ovjeka kao njegovog zdravlja,
njegove sree i slino, izaziva, prema
vrlo rairenom vjerovanju, suprotno
od spomenutog, jer se time (kao to
se prije mislilo) izaziva zavist zlih
demona ili bogova. Protiv uroka je
navodno pomagalo kad bi se u au
vode bacilo devet komada kruha i
devet komada ugljena, pa se onda na
dva puta dva suprotna mjesta (unakrst) pilo iz te ae, a ostatak vode
polilo po stoeru vrata. Vjerovalo se
da od uroka titi i gorski kristal, kao
i savijanje lijevog palca. Od uroka se
ljudi zatiuju i kucajui tri puta na
drvo i govrei pri tom Ne bilo uro
ka!. > Pogovor str. 214.
UROKLJIVE OI Tu se radi o vrlo
rairenom vjerovanju u magijsku
snagu ljudskog oka. Pojedinim se lju
dima (osobito onima sa sraslim obrva
ma, crvenokosima, kiljavima, kurva
ma, enama za vrijeme menstruacije)
pripisivala arobna mo da intenziv
nim pogledom izazovu bolest ljudi i
ivotinja i da ih ak ubiju. Od toga su
se ljudi titili amuletima, prvenstveno
onima s naslikanim okom ili s oima
lasice ili vuka. Pokuavalo se dakle
pogled urokljivih oiju uiniti neefi
kasnim pomou neke vrste protupogleda. I amuleti sa koljkama, malahitom i sardoniksom, te geste kao ispru
ena ruka, prolaenje palcem izmeu
srednjeg prsta i kaiprsta, pljuvanje i

pokazivanje gole stranjice - sve su

to bila sredstva kojima su se navodno
mogle sprijeiti posljedice pogleda
urokljivih oiju.
Kao obrambeno sredstvo nosio se i
zlatni obru oko vrata ili sol u odjei.
Prokuano sredstvo je bilo i da se tri
puta protrljaju sljepooice. Da bi se
djeca zatitila od urokljivih oiju, ba
bica je morala tri puta pljunuti u prvu
kupelj novoroeneta nakon to bi iz
nje izvadila dijete. Novoroene pr
vih dana nije smio pogledati nijedan
stranac, pogotovo ne neka kurva,
kako bi se sprijeilo da ga se urekne
pogledom. Smatralo se da se dijete
moe zatititi i time da se briljivo
spremi kosa s kojom je roeno. U
nekim se krajevima djeci oko vrata
vjeao uperak crne kose, u uvjerenju
da ih se tada nee moi urei pogle
dom. > Smaknue, > Pogovor str.
214.
USKRS Vjerovalo se da oblaenje
nove odjee na Uskrs i Cvjetnu nedje
lju, kad se cijela priroda obnavlja,
sigurno donosi sreu. Ako je na Uskrs
padala kia, vjerovalo se da e tako
biti svih est nedjelja iza Uskrsa. A
po jednom drugom pravilu vjetar e
do Spasova ili do Duhova puhati
odande odakle pue na Uskrs. Ljudi
su smatrali da e ih potedjeti hladna
groznica ako na Uskrs ujutro progu
taju prve tri ljubiice koje nau. Us
krsni buketi od vrbinih macica i ispuhnutih jaja, smatrani su zatitom
od vjetica. Tko bi u uskrnjoj noi
iskopao korijen perunike i nosio ga
osuenog na goloj koi, vjerovao je
da e ga to uiniti otpornim na udarac
i ubod.
Kad bi se u uskrnjoj noi izmeu
jedanaest i dvanaest sati leglo na ras-

kre, koje je ujedno bilo i mrtvaki

put, i kad se tamo, usprkos neugodnih
pojava, ne smije i ne plae, ne moli i
ne govori, tada e se navodno pojaviti
avo u liku lovca i ispuniti tom o
vjeku mnoge elje.
USKRNJA VODA se crpla na Us
krs prije izalska sunca utke iz potoka
i rijeka, protiv struje. Pripisivala joj
se osobita ljekovita snaga za lijeenje
svih bolesti, a prvenstveno oiju, liajeva i osipa. Tko se okupao u us
krnjoj vodi, mogao je navodno biti
siguran da cijele godine nee oboljeti
i da e se, osim toga, proljepati. Ako
se ta voda poprska po kui, protjerat
e svu gamad. Ako se uskrnja voda
sauva, ostat e navodno cijele godine
svjea i nepokvarena.
USNICE navodno nee pucati kad ih
se oblizuje za vrijeme dok pas vri
veliku nudu.
USTA I po ustima su se prosuivale
osobine i karakter ovjeka. Velika su
usta, naravno, imali ljudi koji mnogo
jedu, te koji su nespretni i glupavi. O
tim se ljudima ak govorilo da su
bestidni i neobuzdani. Mala su usta
navodno svjedoila o suprotnom. Pri
rodna je medicina smatrala da se sve
upale i rane u ustima mogu izlijeiti
ispiranjem sokom petoprsca. > Zijevanje.
USTAJATI ujutro nije se smjelo prije
prvog kukurijekanja pijetla, jer je tek
time zavravala vladavina nonih de
mona. > Krevet.
USTALI IZ GROBA Mrtvaci koji
nisu nali mir, na primjer krivokletnici, ubojice i samoubojice, navodno su
od vremena do vremena ustajali iz

svojih grobova. Ljudi su se bojali

takvih povratnika, pa su u sluaju
smrti pokrivali sva ogledala do poslije
sprovoda, ili pak bacali eljeve (eljeve za vunu), pokuavajui time
sprijeiti da se mrtvac privremeno
vrati na zemlju i ponese sa sobom jo
jednog ovjeka. Mrtvace na pogrebu
nije trebalo previe oplakivati, jer
mae navodno nee nai mira, pa e
se vraati na zemlju. > Vampiri, >
Pogovor str. 214.
UI su se u nekim krajevima smatrale
sreonoama. Tvrdilo se da ovjek
moe dobiti ui ako nazdravlja vo
dom, jede nezrelo voe ili pije kiselo
vino. Takoer se vjerovalo da ui
dolaze od toga to netko pojede kise
licu ili sirovu bijelu repu. Kod djece
se ugnijezde navodno onda kad djeca
jedu orahe bez kruha. Ui nee dobiti
onaj tko s groblja na kojem je bio
prvi put, devetog dana u mjesecu
prije izlaska sunca uzme zemlje koju
onda nosi uza se na desnoj strani.
Djecu se od njih moe navodno zati
titi ako se novim eljem oelja naj
prije neka ivotinja (pas ili maka), a
onda dijete. Ako se ima ui, onda
navodno pomae voda u kojoj je ku
han krumpir. Ljudi su mislili da se
mogu osloboditi uiju ako jednu ulo
ve, zaveu za konac i objese u dim
njak. Meutim, nije se smjelo ubiti u
u petak jer e inae na njeno mjesto
doi devet drugih. > Gamad, > Sui
ca.
UICA IGLE Kroz uicu igle kojom
je bio uiven mrtvac moglo se, prema
narodnom vjerovanju, vidjeti stvari
koje su inae bile skrivene ljudskom
oku. > Vidovitost.

UNA BOL se prema

mogla izlijeiti kad bi se
napisalo plavom kredom
zvono u crkvenom tornju.
boja.

vjerovanju
svoje ime
na veliko
> Plava

UNA MAST je navodno imala vie

struko djelovanje: tako je, na primjer,
sluila za odstranjivanje kurjih oiju,
a ako je bila iz uiju malih djevojica,
pripisivalo joj se kontracepcijsko dje
lovanje. ak se smatralo da je mogue
svladati neranjivu osobu ako se oruje
namaze usnom masti. > Pogovor str.
214.
USNE BOLESTI Protiv njih su se
nosile zlatne naunice, osobito ako se
radilo o gnojenju uha.

Naunice. Dubrovnik, Kneev dvor, 19. st.

UTAPANJE Ljudima sjajne kose i s

madeom na uhu proricalo se da e se
utopiti. Dalje se tvrdilo da e u vodi
pasti onaj tko na Veliki petak obue
opranu ili okrpljenu odjeu. Vjero
valo se da se utopljenike moe pro
nai pomou jajeta snesenog na Veliki
petak. > Kupanje.
UTORAK je slovio kao osobito po
voljan dan za vjenanja, i uope je to
bio dan kad je trebalo obavljati ugo
vorne i sudske poslove. Takvo je vje
rovanje bilo proireno prvenstveno u
Germana jer se u germanskim jezi
cima taj dan zove prema germanskom
bogu maa i suda ( > Pogovor str.
214). Osim toga, utorak je navodno
bio povoljan i za nastupanje na no
vom radnom mjestu i za arobne ku
re. Meutim, mislilo se da su ljudi
roeni u utorak skloni krai. Utorak
je slovio i kao dan crvi, pa se tada
nije smjelo sijati ni saditi repu.
UZETOST se smatrala bojom ka
znom za krivokletstvo. Vjerovalo se
da se moe izlijeiti apljinom mau.
> Ruka, > Provlaenje.

V
VALERIJANA Ako mukarac i ena
zajedno piju vino s malo valerijane,
smatra se da to stimulira simpatiju i
uzajamnu naklonost. Mladii su se
nadali da e djevojke ispuniti sve nji
hove elje ako uza se budu nosili
kravljak i valerijanu u crvenom vosku.
Za zatitu protiv bolesti valerijanu su
dodavali u vodu za kupanje male
djece. Valerijani se pripisivala i ljeko
vita mo kod onih oboljenja. Govo
rilo se da je djelovanje valerijane u
lijeenju rana tako jako da e od nje
ak zarasti meso u loncu. Korije
nom valerijane, koji ima neugodan
miris, pokuavali su tjerati vjetice i
avola.
VALPURGINO se kod krana sma
tra sretnim danom (1. 05.). Tko
se tog dana oprao u seoskoj lokvi,
vjerovao je da e postati i ostati mlad
i lijep. Ako je netko u Valpurginoj
noi (no na 1. 05.) vidio kako
zvijezda pada s neba, trebalo je da
kopa na mjestu gdje je zvijezda pala,
pa e navodno nai veliko blago. Vje
rovalo se da jednogodinja ljenjakova
iba, slomljena u Valpruginoj noi
izmeu jedanaest i dvanaest sati, titi
onoga tko je nosi sa sobom od pada
u provaliju. Ako u toj noi bude
padala kia, sve e osobito dobro
roditi. Polja i stabla e navodno biti
plodna ako do njih dopre sjaj vatre
zapaljene u slavu tom danu ili ako
preko njih prijee dim od te vatre. >
Krastavci.
VAMPIRI su navodno ljudi> ustali
iz grobova, koji tee za krvlju ivih

ljudi. Vjerovalo se da e vampiri po

stati oni koji se rode u vrijeme mladog
mjeseca. I onaj tko pojede janje koje
je zaguio vuk, izlae se navodno
opasnosti da postane vampir. Slikom
vuka na nadgrobnom kamenu poku
avalo se zadrati mrtvace u grobu.
Prema drugim izvjetajima to se mo
glo postii samo kad ih se nabolo na
kolac ili im lopatom odrezalo glavu
koju je trebalo smjestiti mrtvacu
meu noge. -> Imena.

Vampiri e postati oni koji se rode za mladoga

mjeseca. Ch. Meryon: Vampir, 1853, bakrorez.

VANBRANO Ako je djevojka u

drutvu prevrnula pivsku au ili po
pila pivo poslije jela od kiselog kupu
sa, proricali su joj da e roditi vanbrano dijete. Govorilo se da vanbrana djeca i sama dobivaju vanbranu djecu. Takoer se tvrdilo da

mnogo ljenjaka jedne godine najav

ljuje velik broj vanbrane djece. Do
kaz vanbranog porijekla bio je kad
djeak ne bi mogao rukom obuhvatiti
zapee druge ruke. > Kurva, >
Neudate majke.
VATRA Ako vatra u ognjitu pucke
ta, smatra se da e doi do svae, ali
se ona moe sprijeiti ako se pljune u
vatru. Vjerovalo se da e doi do
izbijanja poara u kui u kojoj se
gnijezde ose ili preko ijeg krova
pretri vjeverica i na ijem krovu
pjeva crvenda. I guske koje visoko
lete slovile su kao najava poara. Ali
u kui u kojoj su ivjeli crni pijetao,
crna maka i crni pas navodno nije
mogao izbiti poar. Ljudi su se poku
avali zatititi od poara tako da su na
Silvestrovo odrezali bazgine grane,
savinuli ih u obru i objesili u kui.
Smatralo se da e se vatra izazvana
udarom munje ugasiti, ako se u nju
baci tanjur soli. Isto je tako vladalo
uvjerenje da e se vatra ugasiti ako se
u nju utke baci koulja koju je neka
djevica nosila za vrijeme menstruacije.
U 17. i 18. stoljeu vjerovalo se da
samo takozvani flogiston moe uiniti
da tvari gore. > Pogovor str. 214, >
Dadevnjak, > Pas.
VATROMET > Buka.
VEERNJE RUMENILO smatra se
preteom lijepog vremena.
VELIKI ETVRTAK Vrlo je rai
reno miljenje da onaj tko tog dana
jede svjee povre i salatu, unosi u
sebe snagu proljea. U nekim se kraje
vima vjerovalo da se onda cijele go
dine ima dovoljno novaca. Drugdje

su opet, umjesto povra i salate, jeli

leu i jeam. Nesoljeni maslac, na
pravljen na Veliki etvrtak, navodno
je lijeio sve rane. Za taj su se dan
posebno uvale jabuke koje su se
onda jele na Veliki etvrtak da bi
ovjek cijele godine bio zdrav. Tako
er se vjerovalo da tog dana treba
natate jesti perece jer to navodno
spreava groznicu. Za jaja, snesena na
Veliki etvrtak, vjerovalo se da tite
od loih posljedica dizanja i noenja
te da (ako ih se zakopa), uvaju kuu,
dvorite i polja. Tko tog dana ne
bude jeo meda, postat e navodno
magarcem ili e barem dobiti maga
ree ui. > Kopriva, > Ogrozd.
VELIKI PETAK Tko je tog dana jeo
mesa, dobio bi, prema vjerovanju,
bradavice po rukama i cijelo bi ga
ljeto pretjerano boli komarci. o
vjeku koji bi na Veliki petak preko
dana pio vode, prorokovalo se da e
cijele godine eati. Tko bi nosio
odjeu opranu ili popravljenu na Ve
liki petak, taj e, kako se govorilo,
pasti u vodu. Za roene na Veliki
petak tvrdilo se da e umrijeti nasil
nom smru. Tog se dana nije smjelo
ubiti neku ivotinju, ak ni muhu,
ako se nije eljelo da takve ivotinje
ovjeka mue cijele godine. Ali, tko
je na Veliki petak ujutro natate pojeo
jabuku, ne bi navodno cijele godine
imao bolove u elucu. Kao i na Veliki
etvrtak, tako i na Veliki petak natate
pojedeni pereci djeluju preventivno
protiv groznice. Kupanje na Veliki
petak prije zalaska sunca navodno je
uklanjalo osip. A ako se na Veliki
petak oiste cipele, ovjek e postati
otporan protiv ujeda zmije. Kruh,

ispeen na Veliki petak, navodno je

ljude inio blaenima. Kad bi se na
Veliki petak odjea objesila na sunce,
vjerovalo se da u nju nee ui moljci.
Ako se tog dana, kad sat udari dva
naest, odree mladicu lipe i s njom
malom djetetu priredi prvu kau, di
jete navodno nikada nee zaboljeti
zubi. Krtice se navodno moglo pro
tjerati ako im se na Veliki petak ra
zore krtinjaci. Smatralo se da e
odlino uspijevati sve to je tog dana
posijano ili posaeno. Lijeniki pre
gled, izvren tog dana, donijet e
navodno sigurnije dijagnoze nego u
bilo koje drugo vrijeme. Ljekovita
snaga mnogog korijenja poveavala
se. kad bi se ono iskopalo na Veliki
petak. Ljudi koji tog dana umru, po
stii e navodno blaenstvo. Vjero
valo se takoer da se kua cijele go
dine ne mora bojati udara munje ako
se u njoj na Veliki petak nalazio le, a
cijelo e selo navodno biti poteeno
nevremena ako se u njemu na Veliki
petak odri sprovod.
VEO koji je blagoslovljen na crkve
nom vjenanju ima, prema narodnom
vjerovanju, ljekovitu snagu. Kad bi se
veo za vrijeme vjenanja sluajno po
derao, zakljuivalo se da e brak biti
sretan.
VEPAR Njegovu su snagu ljudi e
ljeli iskoristiti na razliite naine. Mo
zak i mast bili su vani sastavni dije
lovi kreme za koju se vjerovalo da
oruje ini osobito efikasnim. Ve
prova muda, pretvorena u prah, na
vodno su kod ena djelovala stimula
tivno na zaee. Prevelike > grudi
ene su pokuavale smanjiti pomou
veprovih muda. Ljudi koji su mokrili
u krevet nadali su se da e se izlijeiti

ako budu jeli peene spolne organe

vepra . Kad bi se za vrijeme putovanja
ugledalo vepra, smatralo se da e pu
tovanje biti sretno. > Epilepsija.

Vepar ili divlja svinja svojom je fizikom snagom

potakao mnogo vjerovanja.

VESELJE se, izmeu ostalog, oeki

valo i onda ako se uz put, na lijevoj
strani puta, ugledaju ovce, ili ako se u
proljee vidi prvu abu u travi. I za
razno se drago kamenje vjerovalo da
svojim vlasnicima ili ljudima koji ga
nose donosi veselje. Ako se prolilo
vino, i to je bio znak da predstoje
veseli dogaaji. > aba.
VID Ljudi su vjerovali da e im se vid
izotriti ako budu jeli oi ptica otra
vida.
VIDOVITOST je bila dar za koji se
vjerovalo da ga imaju svi koji su
roeni na Novu godinu izmeu po
noi i jedan sat, kao i oni koji su
roeni 29. 02. Vidovitost se obe
avala i djeci roenoj u nedjelju, kao
i onoj koja su prva krtena nad novom
krstionicom. Normalni ljudi su se
nadali da e stei taj dar ako uza se
budu nosili etverolisnu djetelinu,
ako oi namau pasjim suzama ili ako
gledaju kroz uicu igle kojom je pret
hodno zaiven mrtvac > Duhovi.
VIHOR bi se navodno mogao za
ustaviti ako bi netko bacio kapu pro-

tiv njega. Preventivnom mjerom pro

tiv osipa smatralo se pljuvanje u vi
hor, jer se vjerovalo da se tamo nalaze
vjetice koje uzrokuju osip.
VILE koje suodbaene bez razmilja
nja zupcima prema gore, najavljivale
su, prema jednom narodnom vjerova
nju, stranu kiu, a prema drugom
svau.
VILJUKA U narodu se kae da
onaj tko udari viljukom o stol, iza
ziva nesreu. Viljuke su dugo slovile
kao orue avola i vjetica. Ako je
nekome ispala viljuka ili no, morao
je prestati jesti jer se vjerovalo da
nee moi probaviti hranu.
VINO Smatralo se da e se novoro
enetu osigurati zdravlje ako ga se
okupa u vinu. Ako se za stolom
prolilo vino ili voda, oekivalo se
skoro krtenje djeteta. Po drugom je
vjerovanju proliveno vino znailo ra
dost, a prolivena voda suze. Ako se
kod ulijevanja vina u sredini ae
pojavi okrugla pjena, ovjek ili ena
koji piju, dobit e jo istog dana
poljubac ili poklon. Vino u koje je
udario grom postat e navodno kiselo
i ak otrovno. Tko bi pio kiselo vino,
morao je raunati s uima. A onome
koga ujede zmija, moe pomoi vino
ako ga popije iz ae od serpentina u
kojoj je prethodno neko vrijeme leao
serpentin. Ako se u proljee boca
vina stavila u mravinjak, a poslije
godine dana opet otkopala, smatralo
se da e to vino onome tko ga popije
dati veliku snagu. Staro germansko
pie koje je navodno ulijevalo naro
itu snagu sastojalo se od vina mijea
nog s volovskom krvi. U mnogim je
sluajevima vino sluilo kao podloga

U mediteranskim se zemljama vjeruje da se nevera,

oluja na moru, moe smiriti ako se malo vina
prolije u more. Inae, proliveno vino znai radost.

ili dodatak za ljekovite, osnaujue i

stimulirajue napitke, tako na primjer
s kandis eerom protiv proljeva, s
goveim mesom protiv srdobolje, sa
svinjskim izmetom protiv razliitih
bolesti, s valerijanom kao afrodizijak,
s perinom za spreavanje zaea, a s
rutvicom kao antiafrodizijak.
VISIBABE Vjerovalo se da prvom
visibabom koju se u proljee ugleda
treba prijei preko oiju da ih se ili
izlijei ili tokom cijele godine zatiti
od bolesti.
VITKOST se djevojicama osigura
vala tako da su ih majke odvikavale
od sise u vrijeme kad mjesec ide u
manjak.

Henri Rousseau Carinik: Seoska svadba, 1905.

VIVAK Tko nije imao novaca kad

prvi put u jednoj godini zauje zov
vivka, bit e tokom cijele te godine
bez njega.

VJENANJE Tvrdilo se da svibanj

nije povoljan mjesec za vjenanje jer
da su u tom mjesecu svi magarci
zaljubljeni. Slini stav proizlazi i iz
uzreice: Izmeu Uskrsa i Duhova
vjenavaju se nesretnici. Odreeni

se dani smatraju sretnima ili nesret

nima za zasnivanje ivotnog zajedni
tva, ali tu postoje priline regionalne
razlike. Jedni su mislili da e u braku
doi do nesree i nevjere ako se za
vjenanje odredi prvi dan oujka,
travnja, kolovoza, rujna i prosinca. U
mnogim su krajevima srijeda i petak
smatrani nesretnim danima za vjena
nje, u drugima se opet davala pred
nost petku kao i utorku. Znalo se i za
niz > nesretnih dana kad se nije
trebalo vjenavati. Braku, skloplje
nom za vrijeme pasjih dana (kraj
srpnja do kraja kolovoza) kao i za
vrijeme dok mjesec ide u manjak i za
mladog mjeseca, proricala se nesrea,
siromatvo i jalovost. Kao lo znak
slovilo je da se psi grizu prije svadbe.
Smatralo se da se vjenati treba u
vrijeme kad se mjesec puni, jer e
onda brak navodno biti dobit.
Veza e biti sretna i ako se svadbeni
kola lijepo digne, ako se mladenkin
veo sluajno podere, ako se zauje
zov kukavice i ako se nosi komad
novca u cipeli. Vedro nebo na dan
vjenanja takoer je ukazivalo na sre
tan brak, dok je kia znaila tmurnu
situaciju u braku, nemir i batine za
enu. U drugim se krajevima smatralo
da e par biti sretan i bogat ako na
mladenkin vijenac bude padala kia.
Interpretacije seu od nevremena na
dan vjenanja koje znai oluju u bra
ku, do magle koja se tumai kao
predznak munog ivota u svai i
nemiru. Takoer se smatralo da je
brani mir ugroen ako mladenci, dok
razmjenjuju prstenje, gledaju jedan
drugome u prste. Nesreu je mogla
izazvati i mladenka ako se osvrnula
na putu prema oltaru. Ako je za

vrijeme obreda jedno od mladenaca

kihnulo, to se takoer smatralo ne
sretnim znakom. Lo je znak bio i
ako je nad glavama mladenaca na
putu u crkvu proletio par golubova.
Ali ako su mladenci, izlazei iz crkve,
najprije ugledali golubove, ili ako su
golubovi ili lastavice za vrijeme svad
benog ruka letjeli oko kue, smatralo
se da e brak biti sretan. Mladenci su
ve na vjenanju pokuavali da svatko
u svoju korist odlui o buduoj pre
vlasti u braku, time to su oboje
nastojali da im ruka za vrijeme obreda
bude iznad ruke partnera i to je mu
kleei pokuavao da rub enine suk
nje gurne pod svoje koljeno ( >
Kopar). Govorilo se da uto cvijee
na vjenanju donosi nesreu kao i da
e stakleni predmeti razrezati brak i
da darovane alice za kavu imaju za
posljedicu muevljeve udarce. Poslije
sklapanja braka mladi je par morao
zataknuti u zemlju granicu rumari
na: ako se granica primila, vjerovalo
se u sreu tog braka. Isto se tako
vjerovalo da e brak biti sretan ako
mlada ena poslije vjenanja vidi prvi
puni mjesec na otvorenom, u protiv
nom treba oekivati nemir, izmeu
ostalog i zato to e ona razbijati
mnogo posuda. Brano prstenje nije
trebalo nikada obnavljati, a branom
drugu koji prvi umre trebalo je ski
nuti prsten s ruke jer e inae na
vodno ivi partner biti povuen u
grob.
VJERNOST Ako je prvi cvijet to bi
ga mukarac naao u proljee bio
plav, to se smatralo znakom enske
vjernosti. Mukarci su pokuavali osi
gurati vjernost ena time to su uza se
nosili amulet s tri dlake iz obrve

voljene ene. Djevojke su vjerovale

da > pletenjem mogu sauvati vjer
nost ljubavnika. S nekoliko kapljica
krvi u piu oboje zaljubljenih eljelo
je jedno drugome garantirati vjernost.
> Nevjera.
VJETICE su se, prema narodnom
vjerovanju, nalazile u vihoru koji su
one navodno i uzrokovale. Takoer
se vjerovalo da se vjetice i drugi zli
duhovi esto pojavljuju u liku koma
raca. Vjeticama su smatrali ene koje
su se ustruavale da jedu kruh, zai
njen kuminom ili korijanderom.
Ljudi upavih obrva navodno su u
vezi s vjeticama i demonima. Tko je
spavao s vjeticama ili mu je polo za
rukom da im uzme malo krvi, sma
trao se sigurnim od njihovih arolija.

Unutranjost vjetije kue.

Vjetiji Sabat.

Spaljivanje Urbaina Grandiera u Poitieru 1654.

Vjetica opi s avlom.

Vjetiji objed na Sabatu.

One ne mogu opiniti ni onoga tko ih

prvi pogleda ili nagovori. Loe je
mogao svriti susret s vjeticama i za
onoga tko je imao prljave cipele ili
tko ujutro ne bi oprao ruke. Smatralo
se da vjetice ne mogu ui ako se
metlu postavi s drkom prema dolje
ili se iza kunih vrata objesi komad
odjee. Na stajskim su vratima taj
zadatak izvravali zabijeni epovi od
javora. Takoer se vjerovalo da se
vjetice moe protjerati bukom, na
primjer pucketanjem bia. Ljudi su se
zatiivali od vjetijeg aranja, nosei
uza se sol ili kamilicu ili pak jedui
meso une. Naroito dobru zatitu
od vjetica pruale su navodno lipe,

pa se zbog toga oko kue sadilo to

drvee, u kue su se stavljale lipove
grane, a nosili su se i amuleti od
lipovog lika. Za zatitu od vjetica
ljudi bi oblaili koulju ili arape nao
pako, nosili dvije razne arape ili
cipele ili pak stavljali cipele s vrho
vima prema krevetu. Ispuhana jaja i
vrbove macice takoer su se smatrale
sredstvom za zatitu od vjetica. >
Sukubus, > Tua,> Striak, > La
vine, > Mlijeko i > Pogovor str. 214.
VJETIJE AROLIJE Bilo je niz
sredstava koja su navodno titila od
aranja vjetica: od naslikanog pentagrama preko gorskog kristala, kopra,
lipovog lika, kamilice, kumina, pre
ice do naslijeenog i ostruganog sre
bra. Koulju i arape je, za zatitu od
vjetica, trebalo navlaiti > naopako,
a kao zatitna sredstvo djelovali su i
uskrnji buketi s ispuhanim jajima i
macicama. Vjerovalo se da su ljudi
neuredne kose zaarani. ari su se
navodno mogle ukinuti i ako se po
jede una ili ako se tri puta pljune.
Tvrdilo se da se ljudi, pretvoreni u
druga bia, mogu opet vratiti u svoj
prvobitni lik ako ih se pozove njiho
vim pravim > imenom. > Vjetice,
> arolije.
VJETIJU MAST su vjetice sebi
navodno utrljavale pod pazuh da bi
mogle letjeti i pretvarati se u ivotinje.
Sastavni dijelovi te masti bile su
otrovne biljke pomonice, kao npr.
velebilje, bunika i kunjak, koje su
vjerojatno izazivale halucinacije.
VJETAR Ako je za Novu godinu
bilo vjetrovito, vjerovalo se u bogat
urod voa u godini koja dolazi. Vjetar
na Sveta tri kralja (6. 01.) smatrao

Vjetica iz En Dora koja je uspjela zazvati Samuela

da se ukae aulu (1 Sam 28,7-25).

se najpovoljnijim, pa su se zato u
pono otvarali prozori i vrata da vje
tar donese sreu u kuu. Vjetru se
pripisivala i sposobnost da odnese
bolesti. Vjerovalo se da e iz pravca u
kojem bi maka grebla i frktala slije
deeg dana puhnuti vjetar. Smjer vje
tra utjecao je na uspjeh etve. Ako se
kod vonje jedrenjakom htjelo iza
zvati vjetar, bacala bi se u vodu metla,
i to u smjeru iz kojeg se eljelo da
puhne vjetar. Isti se efekt oekivao
kad bi se u eljenom smjeru bacila
praina.
Da bi se raspoloili i ublaili du
hovi vjetra, sipalo bi se brano, zrnca
ita i druge stvari koje lako lete u
vjetar ili bi se stavljale na mjesta koja

su bila naroito izloena vjetru. U

vezi s tim se govorilo o hranjenju
vjetra.> Oluja, > Orao.
VJEVERICA Kad je vjeverica pretr
ala preko krova, vjerovalo se da e
u kui uskoro izbiti poar. Ali kad bi
netko ugledao vjevericu ujutro, na
poetku tjedna, smatralo se da to
donosi sreu. Tko se elio rijeiti
reumatizma, uzimao bi vjevericu u
krevet. Meso vjeverice jelo se protiv
srdobolje, difterije, vrtoglavice i za
stjecanje dobrog pamenja.
VLASAC ako se eljelo imati u vrtu
lijep vlasac, trebalo ga je isprositi ili
ukrasti. Takoer ga se nije smjelo
saditi dok mjesec ide u manjak, jer e
ga inae biti sve manje. Vjerovalo se
da vlasac najbolje napreduje ako se
posadi uoi sv. ora (23. 04.) i
gnoji talogom kave. Ali se govorilo i
to da je vlasac ljepi to je zloestija
domaica.
VOE ako je na Novu godinu bilo
vjetrovito, oekivao se dobar urod
voa. A ako je na Duhove padala
kia, voe e ve prije zrenja otpasti s
drveta. Vjerovalo se da > dadevnjak
moe otrovati voe. Tko je jeo ne
zrelo voe, dobio je navodno ui, a
tko na dan Adama i Eve (24. 12.)
jede mnogo voa, dobit e ireve.
Voe je trebalo brati u vrijeme dok se
mjesec puni. Smatralo se da ene za
vrijeme menstruacije (kad su navodno
imale > urokljive oi) izazivaju sue
nje plodova, pa zato kod ukuhavanja
nisu smjele dodirnuti voe jer bi se
inae navodno sve pokvarilo.
VOKE je trebalo saditi ili opleme
njivati samo u vrijeme punog mjeseca.

Stabla posaena za mladog mjeseca

dodue su cvala, ali navodno nisu
donosila plodove. Takoer se vjero
valo da voke uspijevaju ako se pod
njima pokopa mrtvi pas. Ujesen se
esto ostavljalo nekoliko plodova na
stablu, kao garancija za dobru berbu
u narednoj godini. Vjerovalo se da e
voke biti plodnije i ako se oko njih
razaspu kosti ribe pojedene na Badnju
vee. Za Novu godinu pucalo se u
voke da bi se poveala njihova plod
nost.
Smatralo se da se moe stimulirati
rast voaka ako se na Veliki etvrtak
prije izlaska sunca oko njih zavee
vrpca koju bi prethodno provukli
kroz med. Snijeg se nije smio tresti s
drvea jer inae navodno nee dobro
roditi. Dalje se vjerovalo da gusjenice
nee unitavati voke ako ih se po
mete na Veliku subotu dok zvone
crkvena zvona. Osim toga se tvrdilo
da e voka postati neplodna ako se
obere u petak ili ako se obrezuje u
nedjelju.
VODA Njoj se svuda pripisivala ve
lika ljekovita mo, na primjer > ouj
skoj vodi, > svibanjskoj vodi, >
uskrnjoj vodi, > mlinskoj vodi i >
kinici. Osobito se zdravom smatrala
tekua voda jer navodno otplavljuje
bolesti (npr. > osip). Smatralo se da
se njezina ljekovita snaga moe poja
ati ako je se lijeva kroz izdubljene
rupe nekog ljekovitog drveta i zatim
popije. I vodi koja se crpla u pono,
pripisivane su ljekovite snage za ljude
i ivotinje, prije svega ako se takva
voda pila odreenih dana ili ako se
ovjek njome prao. Dalje se mislilo
da kuga ne moe prijei vodu - jezera

i rijeke.

Za dadevnjaka se tvrdilo da truje

vodu. Ali, nezdrava voda vie nije
bila opasna kad bi se u nju bacile
mrvice kruha. Ako se nou pila voda,
nije se smjelo zaboraviti tri puta puh
nuti u au da ovjekom ne ovlada
avo koji u njoj sjedi. Tvrdilo se da
e rano umrijeti onaj tko bude hodao
preko prolivene vode. Vodom se ne
smije nazdravljati,jereinae dotinu
osobu napasti ui. > Pogovor str.
214.
VODA ZA KRTENJE > tunjava,
> Pogovor str. 214.
VODENU BOLEST su pokuavali
lijeiti ajem od razlika.
VODOPIJA > Cikorija

koje su se veoma potovale, kao i

zbog svoje podatnosti koja je omogu
avala modeliranje. Mladii su se na
dali ispunjenju svih svojih elja kod
djevojaka kad bi uza se nosili kravljak
i valerijanu zamotane u crveni vosak.
Rana izazvana ubodom igle navodno
e brzo zacijeljeti ako se igla odmah
zatakne u vosak. > Ubijanje.
VOZA AUTOMOBILA se nada
da ga talisman (maskota) moe sau
vati od nevolja i saobraajnih nesrea.
On nerijetko daje automobilu ime od
milja i tako ga uzdie na razinu bia
koja imaju duu ( > Animizam, Po
govor str. 214). > Smak svijeta.
VRAG > avo.

VOJNA SLUBA Izgleda da i u

prijanja vremena taj period za mnoge
nije ba bio poeljan, pa su se od
poziva ljudi u vojsku pokuavali za
tititi nosei uza se ivog pauka krsta
a. Isti su cilj pokuavali postii i
pomou zemlje s groblja uivene u
koulju. I onaj tko je u depu nosio u
pono iskopane zube mrtvaca, nadao
se da ga nee pozvati u vojsku.
VOJNICI > vojna sluba
VOL Tko se okupao u toploj volov
skoj krvi, postat e navodno vrlo
lijep. Ako je netko imao otekle noge,
preporualo se da se volovske noge
kuhaju sa zelenjem te da se u toj
tekuini kupaju noge. Protiv zaeplje
nja jetre navodno je pomagao napitak
od tople volovske ui. Protiv srdobolje preporualo se uzimanje dimlje
nog i kuhanog ili u praak spaljenog
volovskog mesa zajedno s vinom.
VOSAK se od starine veoma cijenio,
zbog toga to je potjecao od pela

Plaenje vraga golotinjom

Vrag zahtijeva ispunjenje ugovora.

VRANE Ako se vrana spustila na

krov, vjerovalo se da u toj kui netko
mora umrijeti. Tko u proljetnim no
ima zauje vranu, dobit e navodno
rane na stopalima. Vjerovalo se da
amulet s okom vrane djeluje ljekovito
protiv svih oboljenja oiju. Bolove u
runom zglobu pokuavali su lijeiti
oblikujui krajem vunene niti tako
zvanu vraninu nogu i omotavajui
ga uvee prije spavanja oko zgloba.
> Putovanje, > Obrve.
VRAPCE su smatrali prognozerima
vremena: ako bi ujutro sjedili nakostrijeeni, smatralo se da e biti kie;
kad bi zimi doli upavog perja u

blizinu kua, raunalo se s velikom

hladnoom, a kad bi im perje bilo
glatko i poleglo, smatralo se da e
vrijeme biti blago; ako su lijeno i
tromo uali uokolo, bio je to znak
oluje i kie, zimi snijega, a ako su se
valjali po praini i upadljivo mnogo
cvrkutali, i to se smatralo znakom
kie.
Mislilo se da vrapci imaju osobito
intenzivan ljubavni ivot, pa su ih
zato uzimali kao pomagae ljudske
ljubavi. Njihova krv i njihovo meso,
a naroito, naravno, njihovi spolni
organi bili su esto sastavni dijelovi
ljubavnih napitaka.
Protiv raka stavljali su se bolesniku
oblozi od svjeeg vrapjeg mesa. Pro
tiv ireva na ronici ukapavala se
vrapja krv. Protiv kolika i bolesti sv.

Vida primjenjivao se ak vrapji iz

met, a protiv zubobolje u uho se
stavljala mjeavina vrapjeg izmeta i
ulja.
VRAT Vjerovalo se da su ljudi krat
kog vrata lukavi i podli; ljudi dugog
vrata slovili su kao glupani, bojaljivi
i bespomoni, a oni debelog vrata kao
nagli i napraiti.
VRATA se navodno moglo otvoriti
pomou sjemena > paprati i > ciko
rije. kripanje vrata, stepenica ili dru
gih drvenih predmeta openito se
smatralo loim znakom.
VRBANAC ili PLAMENIK Tko
nije elio oboljeti od vrbanca, drao
bi u kui crvenu zimovku ili bi na
Poklade ujutro pojeo dimljenu krva
vicu.

VRIJES Ako vrijes osobito bujno

cvate, oekuje se otra zima.
VRT biljke koje donose plod nad
zemljom trebalo je sijati ili saditi u
doba kad se mjesec puni. Sve biljke
koje rastu pod zemljom navodno e
bolje uspijevati ako se iskopaju u
vrijeme kad mjesec ide u manjak, na
primjer krumpir, repa i luk. Takoer
se tvrdilo da ne uspijeva nita to se
posije u trenutku mjeseevog obrata.
Rotkve se nije smjelo sijati utorkom i
etvrtkom, jer e inae navodno biti
crvljive. Ponedjeljak se openito sma
trao nepovoljnim za rad u vrtu, a
ponegdje se za taj rad preporuivalo
none sate. > Korov.

VRELO MLADOSTI Tko se na Valpurgino (1. 05.) opere u seoskoj

bari, navodno e se pomladiti i poljepati i takav ostati. > Stari su se
ljudi nadali da e doi do novih snaga
ako budu spavali zajedno s dobro
razvijenom djecom. > ivot, > Mu
karci i > Pogovor str. 214.

VRTOGLAVICA se navodno mogla

sprijeiti bijelom, a ponegdje i daro
vanom lukovicom u depu. Vrtogla
vicu navodno nee dobiti ni onaj tko
jede srce, jetra i krv divokoze, a
plesai na ici, krovopokrivai i
brdski lovci vjerovali su u preven
tivnu snagu jela od vjeverijeg mesa i
mozga. Ljudi koji su ivjeli u plani
nama ili mnogo planinarili pouzdavali
su se u djelovanje > tirkiza. Ali
navodno je bilo jo bolje imati pri
sebi crveni sumpor, jer on ne djeluje
samo preventivno ve lijei i vrtogla
vicu. Lijekom protiv akutne vrtogla
vice smatralo se i mazanje sljepooica
gujom masti. > Gorski kristal.

VRIJEME su ljudi pokuavali prorei

iz najrazliitijih dogaaja i postupaka
ivotinja. To je vailo za vrapce i
une kao i za ptice uope, za make,
pse, pauke pa i razne biljke ( >
Zima). Smatralo se da se nevrijeme
moe odbiti pomou ogledala. > Ki
a, > Lijepo vrijeme.

VRUICA Vjerovalo se da se ovjek

cijele godine moe zatititi od vruice
ako na Novu godinu pojede grakovu
juhu ili u proljee proguta prve cvje
tove jagode, crnog gloga, sase, kopitnjaka ili jaglaca. Preventivno je djelo
vanje navodno bilo postignuto i kad
bi se pojele borovnice, ubrane na Sv.

VRBOVE MACICE Kita vrbovih

macica s ispuhanim jajima smatrala se
sredstvom za zatitu od vjetica. >
Cvjetna nedjelja, > grlobolja.

Ivana (24. 06.) ili jemena kaa s

krvavicom na Pokladni utorak prije
izlaska sunca. Dalje se vjerovalo da i
zakapanje kruha i soli pod bazgu
moe zatititi od vruice, isto kao i
ako se na Veliki etvrtak ili na Veliki
petak natate pojedu pereci ili mravlja
jaja. Zatitnom mjerom smatrali su i
post na Veliki etvrtak. Tko na Uskrs
ujutro proguta tri prve ljubiice, nee
cijele godine dobiti hladnu groznicu.
Kad bi se osjetilo da se pribliava
vruica, trebalo je odmah na lea
privezati mali runi mlinski kamen i s
njim to je bre mogue potrati uz
brdo, sve dok se ne padne od iscrplje
nosti; poslije toga se navodno nije
mogla dobiti vruica. Vruicu koja je
ve izbila pokuavali su oslabiti uzi
manjem praka ostruganog sa sma
ragda ili lapis lazulija. Takoer se
vjerovalo da pomau strugotine od
zvona, a za haringine kosti smatralo
se da odnose vruicu. Preporuivano
je i da se razree devet izdanaka
hajduke trave i da se u lici s juhom
dade bolesniku koji ima vruicu. Dru
gog je dana trebalo dati osam izdana
ka, treeg sedam, itd. Devetog e
dana vruica navodno nestati. Mislilo
se da se vuica moe ublaiti i ako se
jedu hrutevi.
Osim toga, navodno je pomagalo
ako se pojede jabuka naikana
zrnima papra ili komad kruha s tri
kapi krvi iz uha crne make. U dru
gim se regijama ozdravljenje oeki
valo kad bi se bolesniku ovilo slam
nato ue oko jednog koljena ili kad bi
bolesnik tako dugo jurio za crnom
makom dok ova ne crkne od iscrplje
nosti. Takoer se vjerovalo da ljudima
koji imaju vruicu pomae ako obuku

koulju ene koja ima menstruaciju.

Narodna je medicina obeavala da e
hladna groznica nestati ako se pojede
bijeli pijesak s vodom. > Delirij, >
Sove, > Meci.
VUK Amulet s okom vuka imao je
zadatak da titi od urokljivih oiju,
kao i uope od nesree, opasnosti i
nepravde. Tko je uza se nosio vuju
dlaku, potedjet e ga lopovi, a tko
pojede vuje srce izlijeit e se od
epilepsije. Ljekovita se snaga pripisi
vala i pojasevima od koe ivotinja
koje su rastrgali vukovi. Ljudi su se
umirivali vjerovanjem da onome tko
opazi vuka prije nego to vuk ugleda
njega, ne prijeti nikakva opasnost, a
da e onaj kome vuk prijee preko
puta ak imati sreu. Ipak, snovi o
vuku su imali loe znaenje. Vjerovalo
se da e onijemjeti onaj tko pojede
meso ivotinje koju je razderao vuk (
> Pogovor str. 214), a tko pojede
janje koje je rastrgao vuk, postat e na
vodno vampir. Drugdje se vjerovalo
da se slikom vuka na nadgrobnom
kamenu moglo postii da se mrtvac
ne die iz groba.
VUKODLAK Vjerovalo se da se
ljudi privremeno mogu pretvoriti u
vukodlaka ako nose pojas od tavljene
ljudske koe ili vuje krzno. U starom
se vijeku vjerovalo da e se u vuko
dlaka pretvoriti onaj tko napusti ljud
sko drutvo ili koji bude izopen iz
ljudskog drutva.
VUNA Budui da vuna moe usisa
ti prljavtinu i prainu, pripisivala
joj se i mo da ljude moe oistiti od
grijeha i propusta. Otekline su poku
avali lijeiti komadom pamuka koji
je prethodno visio vani na kii.

Z
ZABORAV Ako se eljelo zaboraviti
neugodnosti, trebalo je, u trenutku
kad se ovjek toga sjeti, baciti papuu
preko glave unatrag.
ZAEE Ako se eljelo imati sina,
trebalo je pokuati u noi mladog
mjeseca i za vrijeme plime jer se za
vrijeme oseke i zadnje mjeseeve etv
rtine oekivala djevojica. ( > Pogo
vor str. 214). Strastvena ljubav mu
karca i ene i jaki izljev sjemena
takoer su obeavali djeaka. Ako se
sjeme izlijeva slabo, ipak postoji nada
da se (uz uzajamnu ljubav) rodi
zdrava djevojica. Iz jakog sjemena,
ali kod nedostatka uzajamne ljubavi,
rodit e se navodno ogoreni djeak.
Kae se da usprkos ljubavi mukarca
i jakom izljevu sjemena, treba rau
nati sa slabanim djeakom ukoliko
ena ne voli dovoljno. Djevojica e
se navodno razviti i onda kad ili mu
ili ena nisu dovoljno voljeli i sjeme
se slabo izlijevalo.
ZAKLETVA > Krivokletstvo
ZALAZAK SUNCA Kad bi sunce
zalo, poinjalo je, prema proirenom
vjerovanju, opasno vrijeme demona i
drugih duhova, pa je zato do tada
trebalo zavriti sve radove, ako se nije
htjelo ugroziti svoju sreu. Tko bi, na
primjer, poslije zalaska sunca meo i
iznosio smee iz kue, odnosio bi
vlastitu sreu, dok se za enu koja je
u subotu naveer jo prela, govorilo
da prede konopac za svoje vjeanje.
> No.

ZAMORCI navodno na sebe navlae

sve bolesti. Zbog toga bi ljudi uzimali
zamorca u krevet i zavezali ga za
bolesno mjesto na tijelu. > Reumati
zam.
ZARAZNE BOLESTI izazivaju se,
prema vjerovanju, ako se stol ili klupa
pometu metlom. Ali, ako se uza se
nosio korijen mrazovca ili kravljaka,
nije moglo doi do zaraze. U starom
je vijeku i lovor djelovao kao zatitno
sredstvo. > Muhe.
ZARUNICI prema vjerovanju nisu
smjeli jedno drugome pokloniti au,
jer e se njihova veza inae raskinuti.
I darovi od njihove kose ili s njom, su
opasni, jer time navodno u kasniji
brak ulazi nemir. > Kumstvo.
ZATRUDNJENJE Brojna su sred
stva za koja se smatralo da stimuliraju
zatrudnjenje i time ispunjaju elju za
djecom. Medu njih spada korijen
mandragore, kao i miksture od maga
reeg mlijeka s krvi imia, ili divljeg
perina kuhanog u vinu, zatim voda s
malo krvi novoroeneta ili krvi po
steljice, ili s muevljevom pljuva
kom.
Veprova muda u prahu, medvjea
u, brezov sok, esta od matinjaka,
sjeme koprive, zeja krv, govea i
svinjska u s dodatkom meda - sve
se to takoer upotrebljavalo kao sred
stva za pospjeavanje zatrudnjenja,
koja je trebalo uzimati oralno. Osim
toga enama se savjetovalo da prije
spavanja pojedu meko kuhano jaje s
dodatkom mousa ili da pola sata
prije snoaja popiju mlijeko mlade
krave jo toplo od munje. > Trud
noa.
ZATVOR ili TVRDA STOLICA
Protiv toga je navodno pomagala

ostrugana jabuka koju je trebalo stru

gari od cvijeta u smjeru peteljke ( >
Proljev).
I > tirkiz se smatrao sredstvom
protiv zatvora. Kod djece se primje
njivao jo jedan recept: trebalo im je
strugati nokte na rukama i nogama
od vrhova do korijena, pa im onda
dati da pojedu strugotine. > Bazga.
ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA
Krv se navodno mogla zaustaviti ako
se u ruci dri jaspis. To se djelovanje
pripisivalo i karneolu i malahitu, a
isto tako i sardoniksu, kad bi se uzi
mao u smrvljenom obliku. Smatralo
se da pomau i vrhovi bikovih rogova
u prahu, koje treba uzeti s vodom.
Osim toga, vjerovalo se da se krv
moe zaustaviti ako se u ruci dri
lie pastirske torbice ili trputac; kad
se radilo o trpucu, ponekad je bilo
dovoljno samo ga pogledati pa da
krvarenje prestane. Takvo se djelova
nje oekivalo i od likovca, pauine
kao i od mahovine sa zida groblja. >
No, > Razliak.
ZAUNJACI su se, prema narodnom
vjerovanju, mogli izlijeiti ako se
crnoj kozi vee crna marama.
ZAVIST kao posljedicu navodno do
nosi urokljive oi. Ali se zavist, kako
se vjerovalo, moe prevladati pomou
safira.
ZDRAVLJE za cijelu godinu koja
dolazi pokuavao je stei onaj tko bi
u proljee progutao prva tri pupoljka
maslaka ili prve tri sase. Zdravlje i
snaga mogli su se navodno postii i s
brezovim sokom ako ga se pije u
svibnju, kao i s varivom od koprive
koje se dugo smatralo kultnim jelom.

Umrkivanjem heliotropa moglo se, navodno,

zaustaviti krvarenje iz nosa. Drvorez iz djela Hortus sanitatis, 1483.

Preskakivanje ivanjih kresova bilo je

za zdravlje navodno isto tako vano
kao i spavanje pod bazgovim grmom,
a i kihanjem se ovjek mogao oslobo
diti bolesti. Vrlo se ljekovitom sma
trala voda, prije svega oujska, us
krnja i svibanjska, kao i sva tekua.
Za tekuu se vodu mislilo da otplavljuje bolesti. Za zdravlje su bili vani
i odreeni postupci, na primjer na
Novu godinu i na Veliki etvrtak.
Openito se smatralo da e ovjek
ostati zdrav ako ne bude govorio o
zdravlju.
ZEC se u predkranska vremena dje
lomino smatrao svetom ivotinjom.
Simbolizirao je plodnost, mnotvo
djece i nije ga se smjelo jesti. Kasnije
i u drugim krajevima, na primjer kod
Rimljana, smatralo se da jelo od zeca

majke koje za vrijeme trudnoe budu

pile iz posude s razlupanim rubom.
ZELENA BOJA slovi kao boja nade,
biljki koje niu i ivota koji se raa.
Ali je to ujedno i boja otrova.
ZEMLJI se pripisivala velika snaga.
> Novoroenad, > Grudobolja, >
Krstobolja. U najnovije vrijeme ima
nogometaa koji prije utakmice po
ljube tloigralitada bi sebi osigurali
pobjedu. > Pogovor str. 214.
ZEMLJOTRES navodno prijeti onda
kad sunce ima kolutove.
ZEPSTI nikada nee (tako se vjerova
lo) ona djeca koju babica nakon prve
kupelji istrlja koprom.
A. Durer: Zec, akvarel, 1502. Zeja se apa
openito smatra sretnim znakom, jer se zec raa
otvorenih oiju pa se misli da je kadar izdaleka
vidjeti zlo.

nakon devet dana pokazuje uljepavajue djelovanje. Tokom vremena zeca

su ak poeli smatrati vjesnikom ne
srea. Vjetice i zli duhovi pojavljivali
su se u liku zeca. Kome bi zec pretr
ao preko puta, toga bi ekala nesre
a, osobito ako je zec doao s lijeve
strane. Nesrea se mogla odvratiti
samo ako se ovjek odmah tri puta
okrene ili ako ubije zeca. Prema jed
nom drugom vjerovanju, amulet s
okom zeca mogao je zatititi od onih
oboljenja i od sljepila. Vjerovalo se i
da zeja krv stimulira zaee, a da ga
zeji urin spreava. Takoer se vjero
valo da se moe osloboditi mokrenja
u krevet ako se nakon zalaska sunca
pojede kuhanu zeju glavu.
ZEJA USNICA Tvrdilo se da e
djecu sa zejom usnom roditi one

ZGLOB RUKE Bolova u zglobu

ruke ljudi su se pokuavali osloboditi
oblikujui krajem vunene niti tako
zvanu vraninu nogu i omatajui tom
niti naveer prije spavanja zglob.
ZIJEVANJE Ako mukarac i ena,
ili mladi i djevojka istovremeno zijevnu, oigledno su jedno drugom
simpatini. Zijevanje na Silvestrovo
smatralo se dobrim znakom za novu
godinu. Nasuprot tome, mislilo se da
je zijevanje opasno jer pri tome u usta
moe uletjeti avo u liku komarca, pa
zato kad se zijeva treba staviti ruku
pred usta ( > Pogovor str. 214).
ZIMA Otra, hladna zima oekivala
se kad bi godina poela subotom ili
kad bi naroito bogato cvao vrijes,
kad bi drvee, osobito breze, dugo
zadralo lie, kad bi glog i oskorua
imali mnogo plodova i kad bi bilo
puno oraha. Na hladnu je zimu ukazi
valo i obilje ljenjaka i iki bora,
mnogo muha i kopriva koja visoko

Mijo Kovai: Zima s velikim nebom, 1969.

raste. Blagoj su se zimi ljudi nadali i

kad bi lasice dugo zadrale svoje
smee krzno. > Mraz, > Hladnoa.
ZIMZELEN Tko uza se nosi zimze
len koji je ubran izmeu Velike gospe
(15.
08.)
i Male gospe (8. 09.)
taj je siguran da njime nee zavladati
avo. Zimzelen ubran u to vrijeme
titio je i protiv zlih duhova u kui,
ako bi ga se objesilo iznad kunih
vrata. Toj su biljici nai preci pripisi
vali veliku snagu protiv svih zlih aro
lija. Meutim, ako se zimzelen stavio

u jelo, vjerovalo se da e doi do

svae branih drugova - u drugim se
pak krajevima proricalo suprotno.
Ako se na Novu godinu zimzelen
stavio na tednjak ili na vruu lopatu
za ugljen, kovranje lia tumailo se
kao srea, a ako je lie izgorjelo,
vjerovalo se da e onaj tko pita uskoro
umrijeti. U novogodinjoj noi stav
ljali bi list zimzelena na tanjur napu
njen vodom: ako je tokom slijedee
noi ostao zelen, u novoj se godini
oekivalo zdravlje, a ako je dobio
mrlje, trebalo je oekivati bolest, dok
je crnilo lista znailo smrt. Ako se
eljelo da dijete paljivo ui i bude

pametno, objesilo bi mu se korijen

zimzelena u vreicu oko vrata.
ZLATNA KAPLJICA > Zlato.
ZLATO se dugo vremena smatralo
najboljim lijekom i sredstvom za jaa
nje s nepogreivim djelovanjem. Pro
tiv > urokljivih oiju u mnogim se
krajevima nosio zlatni obru oko vra
ta. Za lijeenje utice trebalo je oko
vrata objesiti zlatni prsten ili dukate
ili se ogledati u zlatni pehar. Protiv
unih bolesti, osobito gnojenja, nosile
su se zlatne naunice u ukama. Nau
nice su se nosile i da bi se sauvao
vid, a smatralo se da one, osim toga,
privlae na sebe sve to uzrokuje da
oi suze. Zlato se preporuivalo i
protiv sranih oboljenja, pa se tako
protiv nervoznog lupanja srca na pre
dio srca vezivao plosnati komad zlata.
Vjerovalo se da zlato djeluje i protiv
nesvjestice. Sve do u nae vrijeme
upotrebljavale su se takozvane zlatne
kapi (natrijev zlatni klorid) jer su se
ljudi pouzdavali u djelovanje zlata na
srce i krvotok. Zapravo su u tom
lijeku bila odluujua druga sredstva.
Bolesnike od srdobolje pokuavalo se
izlijeiti napitkom od kokoje juhe i
fino struganog zlata. Budui da se
mislilo da je zlato nastalo pomou
sunca i da je zato srodno suncu,
pripisivala mu se i mo da produljuje
ivot. ( > Pogovor str. 214). Kapetan
koji je htio privezati sreu za svoj
brod, stavljao bi zlatnik pod jarbol.
Ako sija dok sije nosi zlatni prsten,
sjetva e navodno biti osobito uspje
na i zatiena od tete. Sanjati zlato
donosi sreu. Ljekovite je trave tre
balo iskapati zlatnim ili srebrnim
predmetima, a operacije je trebalo

Slika 1: Nastajanje zlata iz ive u obliku krilatoga

sunca. Rukopis iz St. Gallena, 15. st.
Slika 2: Zlatne poluge koje su u ljevaonici teke
12,5 kg svaka.

izvoditi zlatnim instrumentima, pa

onda za pacijenta navodno nee biti
nikakve opasnosti. > Pauk.
ZLO priziva onaj tko turne prst u
au za pie ili udari viljukom po
stolu. I onaj tko lupka prstima po
stolu, navodno izaziva nevolju. Osim
toga, vjerovalo se da i kometi najav
ljuju zla vremena.
ZLOINCI poslije smrti navodno
pocrne kao gavranovi. > Smaknue.
ZLURADOST Vjerovalo se da ljudi
s izrazito kratkim rukama i akama

imaju izraenu sklonost prema zlura

dosti.
ZMAJEVE su ljudi zamiljali kao i
votinje sline zmijama ili guterima
koje bljuju vatru, a esto imaju krila
ili lavlju glavu. Protiv tog stvorenja,
koje je bilo neprijatelj ljudima i bogo
vima, borili su se junaci u mitovima na primjer Siegfried, Dietrich von
Bern i sv. Juraj - i slavili pobjedu nad
njima. Vjerovalo se da se zmajevi
razvijaju od crnih pijetlova, pa su
zato te ivotinje brzo ubijali.
ZMIJE Vjerovalo se da e onaj tko
bude jeo meso i pio krv zmija stei
dar razumijevanja ivotinjskog govo
ra. Isto se tako tvrdokorno odravalo
i vjerovanje da se zmije i korpione
moe ubiti ljudskom pljuvakom.
Osim toga vjerovalo se da se zmije i
druge odvratne ivotinje moe ubiti
ljeskovom ibom. Ljeskova grana slo
vila je od najstarijih vremena kao
najsigurnija zatita od zmija: oko
zmije je trebalo povui > krug jedno
godinjim prutom, pa bi onda zmija
postala nekodljiva. > Zmijski ujed,
> Pogovor str. 214.
ZMIJSKI OTROV se navodno mo
gao uiniti nekodljivim pomou ser
pentina. Trebalo je na ranu od ugriza
staviti zagrijani serpentin i istovre
meno ugrizenom dati da popije vina
iz pehara od serpentina u kojem je
prethodno leao komad tog kamena.
Mesu lasice u salamuri takoer se
pripisivala mo da zatiti od ujeda
zmije, a isto tako i > rutvici.
ZMIJSKI UJED Prema starom predanju od ujeda zmije bit e poteen
onaj tko kroz usta provue prva tri

cvatua klasa ita i proguta cvjetove

koji pritom otpadnu. Ljudi su vjero
vali da ih zmija nee ugristi i kad bi
sa sobom nosili granicu bijele topole
ili prije izlaska sunca pojeli jaje crne
kokoi. Obrambeno djelovanje pripi
sivalo se i enjaku koji je trebalo
pojesti na dan Pavlovog obraenja
(25. 01.), kao i ienju cipela na
Veliki petak. Za lijeenje rane od
ugriza upotrebljavalo se pivo u kojem
se kuhalo lie jasena ili oblog od
zmijskog mesa. Isto djelovanje pripi
sivalo se i praku napravljenom od
zmijske koe koju je trebalo oguliti
za mladog mjeseca i zatim osuiti. >
Hijacint.
ZNATIELJU prema starom vjero
vanju, kanjavaju duhovi. Tko je zna
tieljan, nee dugo ivjeti. ( > Pogo
vor str. 214.)
ZNOJ Voda koja se popije iz serpentinskog pehara navodno izaziva znojenje. Ako se bolesnikov znoj obrisao
komadom kruha, pa onda taj kruh
bacio psu, vjerovalo se da e bolesnik
ozdraviti ako pas pojede kruh, a
umrijeti ako kruh ostane nepojeden.
Takoer se vjerovalo da se moe uza
se privezati voljenu osobu ako joj se
u jelo umijea malo vlastitog znoja.
> Ospice.
ZUBI Ako su gornji sjekutii iroko
razmaknuti, govorilo se da e ta osoba
otii daleko od kue. Rupe u zubima
e navodno dobiti onaj tko bude jeo
kruh to ga je imao u depu za vri
jeme dok je zvonilo mrtvako zvono,
a zubi e pocrnjeti onome tko za to
vrijeme bude jeo. Zubi e ispasti
onome tko bude jeo za vrijeme oluje.

Ako se dorukovalo sa stolnjaka koji

je preko noi bio prostrt i s kojeg su
mievi jeli mrvice, mora se raunati s
tim da e zubi istrunuti. Vjerovalo se
da e lijepe zube imati djeca koja se
odvikavaju od majinog mlijeka dok
se mjesec puni. > Mrtvaki zubi
imali su razliito arobno djelovanje
ako ih se nosilo uza se, pa su tako
navodno titili od gamadi i uvali
sreu.
ZUBOBOLJU su pokuavali sprije
iti drei kod pranja desni, mokri
palac iza uha ili prelazei svakod
nevno prstenjakom preko zubi ili pe
rui se tim prstom i svjeom vodom
iza uha. Tvrdilo se da ovjeka cijelog
ivota nee boljeti zubi ako ga majka
prestane dojiti dok se mjesec puni ili
ako kod izdojavanja sjedne na zrno
ljunka. Od zubobolje je ovjeka ta
koer mogla obraniti prva kaa prire
ena s izdankom lipe, odrezanim na
Veliki petak dok je sat odbijao dva
naest sati ili srnee oko kao amulet.
Zatitu za cijelu godinu koja slijedi
moglo se navodno stei ako se prije
svih drugih ugleda rodu i zaeli joj
dobrodolicu ili ako se na Veliki petak
odreu nokti, a koristio je i post na
Veliki etvrtak.
Smatralo se da kod akutne zubobo
lje pomae mast od ruinog ulja i
uiju s lia kojom je trebalo namazati
vanjski sluni kanal, kao i sok s miri
som opijuma to ga buba mara u
sluaju opasnosti izluuje iz lea.
Smatralo se da djeluje i oblog od
zelenog sapuna i malo mljevene kave
koji se stavlja iza uha koje je nasuprot
bolnom mjestu. Kao pouzdano sred
stvo preporuivalo se da se poslije
pranja najprije obriu ruke pa tek

onda lice. Bolove su pokuavali ubla

iti i struganim hrenom koji se u
bijeloj krpici stavljao na zatiljak, kao
i toplim, plavim rupcem oko glave ili
crnom vrpcom oko vrata. U nadi da
e se bol ublaiti, desna ruka bole
snika trljana je vlastitom desnicom
sve dok se ruke nisu ugrijale, pa se
onda vlastitom rukom prelo tri puta
po obrazu pacijenta, u smjeru prema
dolje. Zubobolju su ljudi pokuali
lijeiti ak i time to bi poljubili
magarca. > Maslaak, > akalica,
> avli za lijes.
ZVECKANJE Kad god bi ljudi uli,
na prvi pogled neobjanjivo zveckanje
kovine ili stakla, vjerovali su u prisut
nost duhova ili ukletih ljudi.
ZVEKET koji se ini da dolazi od
prozora, lanaca ili slinog, ali se za
pravo ne moe objasniti, smatrao se
predznakom smrti ili potvrdom
smrtnog sluaja koji je upravo nastu
pio.
ZVIJEZDA PADALICA > elje.
ZVIDANJE Govorilo se da onaj
tko zvidi, privlai vjetar i oluju. A
tko zvidi prije spavanja, priziva a
vola. Uope se mislilo da zvidanje
nou donosi nesreu. Djevojke ne
smiju zvidati jer se onda navodno
avo smije.
ZVONO Strugotine sa zvona na
vodno su pomagale protiv raznih bo
lesti, a prvenstveno protiv epilepsije i
groznice. Kao sredstvo protiv probadanja sa strane preporuivalo se pra
nje u vodi u kojoj je prethodno bila
oprana zveka zvona. Vjerovalo se da
se ludilo moe izlijeiti ako se pije iz
zvona, a protiv bolova u uima tre-

balo je napisati svoje ime plavom

bojom na veliko zvono u crkvenom
zvoniku, slino kao i kod promuklosti. > Pogovor str. 214.
ZVONJAVI ZVONA pripisivali su
jo u starom vijeku razliita magina
djelovanja: da moe razbiti olujne
oblake i sauvati selo od udara munje;
i vjetice koje su jahale na lavinama
izgubile bi navodno od zvona svoju
mo. U mo crkvenih zvona vjerovalo
se i onda kad je prijetila opasnost da
slana uniti plodove na polju i voke.
Budui da su mrave smatrali zaara
nim bezbonicima, vjerovalo se da
zvona pomau i protiv najezde mravi.

Ako je za vrijeme zvonjave crkvenih

zvona otkucavao sat, smatralo se da
je to znak nesree; u nekim se kraje
vima ak mislilo da se tada radi o
smrtnom sluaju u rodbini ili meu
prijateljima.
ZVONJENJE U UIMA Ako zvoni
desno uho, predstoji neto dobro ili
netko dobro govori o onome kome
zvoni uho. Ako zvoni lijevo uho,
vjerovalo se u suprotno. Tada su se
ljudi ugrizali za jezik u uvjerenju da
e onaj tko ih ogovara time dobiti
mjehur na jeziku. Kad bi zvonjenje
naglo prestalo, vjerovalo se da se po
godilo ime onoga tko ogovara.


ABA U narodu se tvrdi da e onaj
tko u proljee ugleda prvu abu u
vodi mnogo plakati; veselit e se pak
onaj tko ugleda abu u travi. Zatitom
od promuklosti smatralo se glasno
kreketanje zajedno sa abama im ih
se u proljee prvi put uje. abama se
pripisivala ljekovita i arobna snaga u
razliitim sluajevima, i to kad ih se
ubije na ovaj ili onaj nain. Ubijena
aba navodno, izmeu ostalog, do
nosi i kiu. Onaj tko bude muio
abu, bit e prema narodnom vjerova
nju kanjen sljepoom. Sunane su
pjege ljudi pokuavali odstraniti ab
ljom ikrom koju je trebalo staviti na
lice na Ivandan (24. 06.) prije izla
ska sunca.

Ubiti abu donosi nesreu jer se vjeruje da je u nje

dua djeaka ili djevojice koji su rano umrli. aba
u kui donosi sreu. Male abe lijee bolesti i
potiu na ljubav.

ABNJAA ili LJUTI Pomou

ekstrakta te biljke mukarci su poku
avali ponovo stei izgubljenu poten
ciju.

ALOST Raznom se dragom kame

nju pripisivalo svojstvo da tite od
alosti ljude koji ga nose: > ametist,
> kalcedon, > granat, > opal, >
rubin i > safir. Vjerovalo se da su
ljudi s jakim, ekinastim obrvama
osobito skloni tuzi. > Melankolija.
DREBANJE Mnoge su se sporne i
problematine stvari rjeavale drebanjem, u ranijim vremenima uz pomo
sveenika. Ta je boja odluka poslije
toga bila za ljude obavezna. > Boji
sudovi.
E se navodno mogla utaiti po
mou ahata koji je trebalo drati pod
jezikom. U sluaju vruice trebalo je
na isti nain primijeniti krizolit. Tko
na Veliki petak.preko dana pije vodu,
bit e navodno sve do kraja godine
edan.
ELUANA BOL prijeti - kako se
vjeruje - onome tko jede jela promije
ana otrim noem. eludac e na
vodno boljeti i onoga tko mui abu
krastau. Dijete je mogao zaboljeti
eludac ako neki mukarac pije iz
puknute ae. Protiv boli u elucu
jelo se pljesnivi kruh. esto se kao
ljekovito sredstvo upotrebljavao i ku
min koji je trebalo sakupiti na Ivan
dan (24. 06.) prije izlaska sunca ili
za vrijeme podnevne zvonjave zvona.
Ublaavanje eluane boli oekivalo
se i od borovnica koje je trebalo
ubrati na Sv. Jakova (25. 07.) ili u
razdoblju od 15.
08.
do 8. 09.
i zatim ih osuiti. Narodna je medi
cina preporuivala prepeliju juhu
kao sredstvo za ienje. Osim toga
ljudima koje je bolio eludac prepo
ruivalo se da u petak obuku istu
koulju. > Napuhnutost.
ELUDAC navodno jaa amulet od
zelenog jaspisa, a tko na Veliki petak

pojede natate jabuku, nee ga do

kraja godine boljeti eludac. Smatralo
se da bolesnom i bolnom elucu kori
sti ne samo smrvljeni beril, nego i
strugotine eljeza i rijeni pijesak za
jedno s bunarskom vodom. Kod
akutnih tegoba davao se aj od bijelog
cvijeta hajduke trave. Osim toga sa
vjetovalo se da se ujutro i uvee nata
te pojede slanina pocrnjela od dimljenja. Protiv bolova u elucu poslije
jela pomagala je mljevena kava na
vrhu noa, dok su se kronina elu
ana oboljenja lijeila > ipkom koji
je trebalo jesti odreenih dana.
Akutni su se bolovi ublaavali i stav
ljanjem plave platnene krpe na elu
dac, a grevi stavljanjem crne maje
koe na prsa. I pivo se smatralo ljeko
vitim ako ga se prolilo preko naene,
zagrijane i usijane potkove i zatim jo
toplo popilo. eludac izmuen prolje
vom lijeio se vodom, mlijekom ili
vinom u kojem je prethodno bio uga
en komad uarenog eljeza. > Pro
bava.
ELJE Vjerovalo se da e se ispuniti
sve elje ako se u Ivanjoj noi (24.
07.)
objesi cvijet sedmogodinjeg
grma svibovine ili ako se uza se nosi
granat ili lastavije srce kuhano u
mlijeku ili kost abe koju su oglodali
mravi. Onome tko bi, dok je padala
zvijezda, brzo neto zaelio, elja e
se navodno ispuniti. A onaj kome
ispadne trepavica, treba da je poloi
na poleinu ruke i da neto zaeli;
ako dlaka zatim odleti kad se u nju
puhne, smatralo se da e se elja
ispuniti. Mladii su se nadali ispunje
nju svih svojih elja kod djevojaka
kad bi uza se nosili kravljak i valeri-

janu u crvenom vosku. > Kovani

novac.
ELJEZNICA U 19. stoljeu elje
znica je bila povezana s mnotvom
praznovjerja, protiv kojeg su povre
meno ak i sveenici propovijedali s
crkvenih propovijedaonica. Vjerovalo
se da e se pokvariti priroda, da je
prije trava mnogo bolje rasla i da na
svakoj stanici jednog putnika odnese
avo.

eljeznica je, premda relativno nov izum, pobudila

velik broj vjerovanja. Ako se, npr., proe ispod
nadvonjaka dok eljeznnica ide, ispunit e se
svaka elja.

ELJEZO je, kako se esto vjerovalo,

titilo od zlih duhova ( > Potkova,
> Pogovor str. 214). A onaj tko
prijee preko eljeznih avala koji
lee na podu, uskoro e umrijeti. >
Kovina.
ENE Kad je vie ena stajalo brblja
jui na okupu, smatralo se da e biti
kie. Ako se srelo enu koja neto
nosi, trebalo je oekivati sreu, a ako
nije nita nosila, ljudi su se bojali
nesree ( > Stare ene). U narodu se
govorilo: tamo gdje je ena gospodar
u kui, stolovi se klimaju, a noevi ne
reu. Ako se ena opirala da jede
kruh zainjen kuminom ili korijande-

rom, vjerovalo se da je vjetica. Govo

rilo se da e umrijeti mnoge ene ako
u sijenju ne bude snijega, ve pada
kia. > Plodnost, > Brak, > Menstruacija,> Blizanci.

ENSKE TRAVE Takvima su se

smatrali npr. timijan (majina duica),
uto ivanjsko cvijee i tratinica. Te
su biljke stavljali rodiljama u krevet
da bi ih zatitili od arolija.

ENIDBA/UDAJA U narodu se go
vorilo: ako mukarac nae jedan od
rijetkih cvjetova trbunice, dobit e
lijepu enu. Vjerovalo se da se vjenavati treba u vrijeme kad se mjesec
puni, pa e se onda u braku stei
imetak. Od dana se najpovoljnijim za
vjenanje smatrao utorak jer e onda
prva zajednika no pasti u petak dan koji je kod Germana bio posve
en boici ljepote i ljubavi, uzpretpostavku da mladi par bude suzdrljiv
prve tri noi nakon vjenanja. >
Vjenanje, > Sretni dani, > Pijenje.

ETVA Ve se na Novu godinu pu

calo preko polja i u voke u elji da
se u njima probudi plodnost. Lijep
dan na Novu godinu smatrao se zna
kom plodne godine. I ledene are na
prozorima u periodu od 25. 12.
do 6.
01.
navodno su najavljivale
dobru etvu. Isto se tvrdilo kad je u
proljee bilo vrlo mnogo maslaaka.
Ali, kad bi ljudi uli kukavicu poslije
Ivandana (24. 06.), zakljuivali su
da e etva biti loa. Sa etvenim
radovima nije trebalo poinjati u po
nedjeljak, ve u petak. Tvrdilo se da
Mirko Virius: etva, 1938.

e tada prinos biti bolji. > Borove dulji ljudski ivot. Ljudi su pokua
ike, > Mrazovac, > Voe, > Riba. vali pogoditi koliko e dugo ivjeti i
na temelju zova kukavice, pomou
GARAVICA e navodno prestati
bube mare, trpuca i mnogih drugih
ako se razgrize neparni broj zrna
medija. U starom vijeku smatrale su
kave i zatim proguta. Ako se iznad
se naroito opasnim slijedee godine
stola objesi kravljak, to e, kako se
ivota: 21, 42. i 84, a jo vie 49.
smatra, djelovati preventivno.
( = 7X7) i najvie 63 ( = 7x9). >
ITO Prva tri cvijeta penice koja se Ispadanje kose. > Vrelo mladosti. >
ugleda u proljee i ako ih se proguta Sol i > Pogovor str. 214.
prema narodnom vjerovanju, djeluju
preventivno protiv groznice i ugriza IVOTINJE S LJUDSKOM DU
OM Vjerovalo se da ljudska dua
zmije. > Kruh.
nakon smrti ulazi u neku, veinom
IVCI Smatralo se da ulje dobiveno malu ivotinju ( > Umiranje), pa su
od liinki hruta jaa ivce ako se se npr. ptice, leptiri, pauci i mievi
ovjek njime trlja.
smatrali takvim ivotinjama; zato ih
je trebalo posebno tedjeti. Takvim
IVANA GROZNICA se, prema
su se ivotinjama esto smatrali i ko
narodnom vjerovanju, mogla ublaiti
nji i rode.
mokrenjem na jetra neke ivotinje.
IVOT Po starom je vjerovanju > IVOTNI ELIKSIR > Pogovor str.
kosa bila centar ivota, a ljudi guste 214.
kose naroito su dugo ivjeli. Ranije
se vjerovalo da dugo ive i ljudi veli
kih uiju, dok prema novijem vjerova
nju velike ui ukazuju na kratak ivot.
Takoer se vjerovalo da e se dugo
ivjeti ako se bude jelo mnogo juhe ili
mnogo pljesnivog kruha.
Meu pravila koja su navodno produavala ivot spadaju i ova: treba
uvijek polako jesti i ne smije se biti
znatieljan; tko na Poklade popije
mnogo piva, dugo e ivjeti; nije se
smjelo hodati po prolivenoj vodi ni
po razasutim avlima jer je to znailo
ranu smrt; dugo e ivjeti onaj tko
bude pio rodinu krv, tko ima ravne
nokte na rukama ili mu na njegov
roendan dobro ispadne kola. Bu
dui da se smatralo da zlato nastaje
pomou sunca i da je srodno s njim,
pripisivala mu se sposobnost da pro

Aurum potabile

pitko zlato
Aurum foliatum
zlatni listii
Vjerovanje u ivotni eliksir od davnina je uvrijee
no. Simboli Aurum potabile i Aurum foliatum.

LICA Kad bi dvije osobe jele istom

licom, oekivala se svaa.
RTVA GRAEVINI Da bi se gra
evine (kue, nasipi, gradske zidine

itd.) sauvale od zlih demona i od

tete, ugraivali su se u njih predmeti,
ali i ivotinje, a u prijanjim vreme
nima i ljudi, najee djeca.
U Oboljeloj ui navodno pomae
uzimanje smrvljenog berila. Napro-

Proizvodnja zlatnoga napitka kao ivotnoga elik

sira predoena slikom drveta sa zlatnim i srebrnim
plodovima.

tiv, topaz u obliku amuleta umiruje

u i ljutnju koja proizlazi iz nje. >
ipak.

UNU su smatrali najavljivaicom

vremena - njezin je zov nagovjetavao
loe vrijeme, kiu, snijeg, hladnou,
oluju i tuu. Kad bi dola s desne
strane donosila je navodno sreu, a s
lijeve nesreu. Vjerovalo se da e se
snovi ostvariti ako se pod jastuk stavi
unino gnijezdo. Vjerovalo se dalje
da una ima sposobnost pronalaenja
biljki arobnog djelovanja. Ako se uz
gnijezdo crne une zakopalo ogledalo
u koje se prethodno pogledao pas,
vjerovalo se da e ogledalo pokazati
skrivene izvore. ari su se sa ovjeka
mogle skinuti tako da mu se za jelo
dade meso une.
UTA BOJA slovi kao boja otmje
nog i niskog. Ona simbolizira i zavist,
mrnju i ljubomoru. Toj se boji esto
pridavalo loe znaenje. Vjerovalo se
da uto cvijee na vjenanju donosi
nesreu, a osobama koje se voli nije
trebalo darivati nikakav predmet ute
boje. uta boja koe signalizira bolest
i smrt. S druge strane, uto je slovilo
i kao boja sree: kad bi se u proljee
ugledalo utog leptira, vjerovalo se
da predstoje krstitke.
UTICA Protiv utice preporuivana
su bezbrojna sredstva kod kojih je
veinom vanu ulogu igrao odnos
prema utoj boji. Vjerovalo se da se
utica moe sprijeiti ili i lijeiti ako
se nosi sumporau kao lijevu podvezi
cu. Vjerovalo se i u ljekovitu snagu
ute perunike i aja od utog nevena.
I rosopas ili zmijsko mlijeko smatrao
se zbog svojih utih cvjetova i utog
mlijenog soka sigurnim sredstvom
protiv utice. Lie i cvijet kaljunice,
kuhan u vinu koje je trebalo piti

nekoliko dana, smatrali su se isto

tako pouzdanim sredstvom kao i iz
dubljena uta repa u koju je trebalo
uliti malo bolesnikove mokrae. Tu
su repu zatim vjeali u dimnjak, a
izljeenje je trebalo nastupiti kad se
repa osui.
U nadi u ozdravljenje motala se
bolesniku oko prsa uta svilena vrpca
i nosio zlatni prsten ili dukat oko
vrata ili se bolesnik ogledavao u zlat
noj ai - sve sredstva kod kojih je
bez sumnje odlunu ulogu igrala uta
boja. Revnosno su se irili i ovakvi
recepti: umance je trebalo stui s
octom i tu mjeavinu piti tri dana
zaredom prije izlaska sunca, ili ujutro
natate tako dugo jesti klekinje dok
ne prisjednu, ili ispei i pojesti pala
inku s prakom puhare. Prijedlog da
se pojede jabuka sa afranom takoer
podsjea na ulogu ute boje.
Ljekovito djelovanje protiv utice
pripisivalo se i noenju raznih pred
meta uza se ili objeene oko vrata. To
je djelovanje navodno imao tirkiz, a i
devet zubaca enjaka koje je bolesnik
morao nositi oko vrata, u nadi da e
ozdraviti kad se enjak sasui. Tako
er se savjetovalo da se bijeli korijen
rabarbara pretvori u prah, pa se zatim
prah uspe u etverokutnu vreicu i
roku tri palca koju treba objesiti paci
jentu oko vrata, i to tako da dodiruje
golu kou u predjelu eluca. Pomo
se, na koncu, oekivala i od prepelijeg mozga, kao i od suhih ljiva u
koje je trebalo staviti dvije ive ui ili
sedam, pa onda sve zajedno pojesti.
UTI SEBOJ Kad je u vrtu naroito
lijepo cvao uti eboj, vjerovalo se da
je to predznak skore smrti.

POGOVOR

I.
Praznovjerje je dio ovjekova bia, pa se zato, ako ga elimo u
potpunosti potisnuti, zavlai u najudnije kutove i zakutke odakle
najednom opet izranja kada se osjeti dovoljno sigurnim.
J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E jedan j e o d malobrojnih
intelektualaca koji su tako bez ograivanja i na istaknutom mjestu - u
njegovim Maksimama i refleksijama - priznali da je praznovjerje bitna
crta ljudskog bia. Veina ljudi tei za tim da u potpunosti potisne
praznovjerje, pie G O E T H E koji je tom formulacijom anticipirao
nazore S I G M U N D A F R E U D A i psihoanalitiara.
Razumljivo je to se prvenstveno sve religije s najveim neprija
teljstvom bore protiv praznovjerja, budui da ono nesumnjivo umanjuje
utjecaj i kranskih crkava i svih ostalih religija.
Meutim, u sklopu empirijskih istraivanja u etnologiji prazno
vjerje zauzima prilino iroko podruje jer je - kao to je to ve
ustanovio G O E T H E - bitni dio ivota naroda i zato je uvelike utjecalo
na svakodnevicu naih predaka. Stoga bi to narodno vjerovanje, kao
to jedna frakcija etnologa naziva praznovjerje, moralo nailaziti na vee
zanimanje povjesniara; ono, naime, sadri nesumnjivo vie neiskorite
nog materijala o svakodnevnom ivotu takozvanih niih slojeva u
predindustrijskim vremenima, kojem se ve nekoliko desetljea posveuje
posebna panja. Pritom, meutim, dolazi do tekoa o kojima emo jo
govoriti.
N a p o k o n , praznovjerje na podruju medicine i prirodnih znano
sti ima prilino veliku ulogu, kao to pokazuje materijal iznesen u
leksikom dijelu ove knjige. Svaki nam lijenik moe posvjedoiti da su
se upravo na podruju zdravstva sauvale mnoge izriito praznovjerne
predodbe u koje se vjeruje i danas bez ikakve sumnje. A na podrujima
takozvane parapsihologije, telepatije, telekineze itd., psiholozi i fiziari
suoavaju se s ozbiljnim problemima kod kojih se ne radi samo o
objektivnom klasificiranju diferenciranih zbivanja i pojava.
Naoigled tako razliitih naina promatranja, polaznih pozicija i
aspekata praznovjerja, nije svrsishodno da se kao polazna toka uzme
jedna od brojnih postojeih definicija. ini se da vie uspjeha moemo

postii ako se najprije to nepristranije pozabavimo razliitim aspektima

praznovjerja, pa tek onda pokuamo odrediti pojam.
M A R T I N L U T H E R je nazivao u 16. stoljeu praznovjerje
krivom vjerom, a i danas se praznovjerje bez sumnje preteno shvaa
kao konkurencija kranskom ispravnom vjerovanju - to god se pod
tim podrazumijevalo. Rije praznovjerje prijevod je latinske rijei
superstitio, a ova opet dolazi od superstes, to znai preostao. U naem
se sluaju pod tim podrazumijevaju ostaci ranijih, pretkranskih vjero
vanja. T A C I T (Anali 15,44) je, dodue, kao superstitio oznaavao u
njegovo vrijeme jo sasvim mlado kranstvo. A P L A U T , u 2. stoljeu
pr. n.e., pod rijeju superstitiosus podrazumijeva vraa i profetu. Nasu
prot tome, grku rije
treba prevesti kao malovjerni strah
od boanskog i demonskog. Od kraja 4. stoljea n. e. krani u Rimu
zvali su jo nekranske, dakle poganski zaostale seljake pagani.
Od toga je nastao paganizam, naziv za stare oblike vjerovanja to se
osobito zadravaju na selu koje je blie prirodi. Ali kranskim dostojan
stvenicima, naravno, nije moglo biti svejedno ako se vjerovalo u
rudimente iz ranijih vjera koji su dovodili u pitanje vjerske postavke to
su ih oni propovijedali.
Jedan suvremenik M A R T I N A L U T H E R A , katoliki humanist i
opat J O H A N N E S T R I T H E M I U S (1462-1516) gorko se t u i o : Koliko
su danas krani, duhovnici i sveenici, a da i ne spominjemo vie
dostojanstvenike, utonuli u to praznovjerje! Meutim, sam T R I T H E
M I U S u prilinoj je mjeri doprinio praznovjerju svog vremena.
U 18. stoljeu moglo se proitati u leksikonu Groes vollstndiges
Universal-Lexicon aller Wissenschaften und Knste J O H A N N A H E I N R I C H A Z E D L E R A : Rije praznovjerje upotrebljava se u irokim
krugovima da se izrazi jedna zabluda, budui da se prirodnim i ljudskim
stvarima pripisuje boanska mo koju oni nemaju, pa se uslijed toga u
dui javlja nerazuman afekt. To, dakle, nanosi tetu cijeloj naoj dui, i
to se tie razuma i to se tie volje. Praznovjerje se sastoji u zabludi koja
stvarima pridaje neto boansko, ega u njima zapravo nema. I ovaj
tekst nepoznatog autora oigledno je inspiriran crkvenim stanovitem. A
u 19. stoljeu evangeliki teolog A D O L F W U T T K E , na crkvenom
saboru u H a m b u r g u 1858, gromoglasno je napadao tog protivnika
kranske vjere i zatim u svojoj knjizi ( > popis literature), koja je
doivjela nekoliko izdanja, napisao o tome sljedee: Meu duhovnim
snagama koje pokreu ivot naeg naroda i vladanju njime, praznovjerje
je jedna od najznaajnijih; ono je u mnogim krugovima vee od religije,

te je u nekim sluajevima p o t p u n o zauzelo njezino mjesto. Usmjereno u

jednakoj mjeri protiv znanosti i protiv religije koje se obje bore protiv
njega, ono pokazuje iznenaujue ilavu ustrajnost i neunitivu ivotnu
snagu ... Tako ne zauuje to se opet u 20. stoljeu jezuit P H I L I P P
S C H M I D T t u i : irok, visok i jak val praznovjerja iri se kroz kulturni
svijet. Broj onih koji itaju sudbinu iz zvijezda, iz ruke, iz karata, broj
vidovnjaka, tumaa snova i rukopisa, vraeva, proroka, zazivaa duhova,
izgonilaca vjetica i arobnjaka dosegao je veliinu legije. Osim tih oblika
mantike, otkrivanja tajna budunosti, postoje jo druge vrste maginog
djelovanja, direktne magije ili aranja, koje na zastraujui nain poka
zuju do kojih dubina due, i obrazovanih i neobrazovanih ljudi prodire
magijski nain miljenja. Prastari, vitalni misaoni krugovi i mitski
sadraji zadrali su se tokom stoljea u svijesti naroda u nesmanjenoj
mjeri i sa ilavom vrstoom, te jo i danas trajno utjeu na stvaranje
predodbi u najirim krugovima. Magija esto postaje svjetonazorom,
emocionalno-magijskim nadomjestkom za religiju.
Tube kranskih teologa zbog veoma rairenog praznovjerja
provlae se, dakle, kroz stoljea do u nae dane. Meutim, nemogue je
previdjeti da granice izmeu vjere i praznovjerja esto nisu previe jasne,
da dolazi do mijeanja i da Crkva uvijek ponovno mora poduzimati
mjere protiv svojih pristalica koji pod utjecajem praznovjerja izobliuju
njezine vlastite obrede. Dugo je vremena bilo nadaleko proireno
dokuivanje budue sudbine pomou citata iz nasumce otvorene Biblije:
u zatvorenu se Bibliju ubolo noem ili iglom, a rije ili reenica na koju
je pokazivao vrh igle ili noa uzimala se kao nadzemaljski odgovor na
zadano pitanje. Takvom se bibliomantikom bavio ak i veliki crkveni
uitelj A U G U S T I N , to je i opisao u svojim Ispovijestima (8/12). Ali to
treba promatrati iz njegova vremena i prema tome relativirati. Pojedine
stranice iz Svetog pisma nosile su se i kao amulet ili stavljale pod jastuk
bolesnika koji je na taj nain trebao ozdraviti. Da bi se ostvarila neka
elja, trebalo je izgovarati odreene molitve u propisano velikom broju
( > lijeenje molitvama). Vjerovalo se da se moljenjem > Oenaa
unatrag mogu ne samo potisnuti bolesti ve i usmrtiti omraeni ljudi.
Osobe koje je Crkva proglasila svecima nisu postale samo pokrovitelji
pojedinih grupa zanimanja - kao naprimjer sv. Ana za rudare nego i
zatitnici raznih domaih ivotinja, a prvenstveno je trebalo da pomau
u sluaju bolesti.
J A K O B G R I M M je ustanovio: U katolikom narodnom vjero
vanju kasnog srednjeg vijeka stvoren je formalni sistem prema kojem se

za odreene bolesti i tegobe gotovo svakog dijela tijela trebalo obratiti

odreenim svecima ili sveticama ( > sveci). U svrhu ozdravljenja
kupovale su se na odgovarajuim protenjima papirnate slike ( > slike
za gutanje) tih nadlenih svetaca i zatim gutale. Godine 1455. jedna je
sinoda u Brixenu pod kardinalom Nicolasom de Cuesom zabranila
sveenicima propovijedanje o razliitim svecima iz zbirke Legenda aurea
da se ne nanese teta crkvenom uenju.
Na protenjima su se prodavala i tzv. nebeska pisma s arobnim
formulama protiv uloga, udarca munje i drugih nevolja, kao i papirnate
vrpce u duljini Krista ili duljini Marije, na kojima su bile otisnute
molitve koje su trebale djelovati samom kupnjom papira, pa ih kupac
vie nije morao moliti (frapantna je paralela s molitvenim bubnjevima
lamaizma, ali u vezi s tim treba podsjetiti i na idovske molitvene remene
- filakterije - s odrescima Tore uzetim iz Knjige Postanka).
Razumljivo je da crkva uvijek iznova prosvjeduje protiv takve
zloupotrebe svog uenja. Takvi se fenomeni povremeno opisuju pojmom
paraliturgija. U svoje rano vrijeme kranstvo je nesumnjivo moralo
ponuditi stvarne, vidljive i opipljive mogunosti oboavanja da bi se
suprotstavilo prvobitnom vjerovanju u prirodu i demone, koje je esto
doputalo vrlo line odnose. Opisi ivota svetaca puni su takvih potpora
za kransku vjeru, a na to upuuju i tokom stoljea sve cjenjeniji osobni
aneli uvari. Dobro je poznato da je crkva s vremenom adoptirala i
adaptirala mnoge poganske vjerske predodbe ( A A R O N J. G U R E VIC). Meutim, anele uvare Crkva nije nikada oficijelno priznala.
Vjernici obino nisu svjesni toga da se obiajima koje crkva nije
potvrdila ogreuju o njezino uenje, ve naprotiv ive u dubokom
uvjerenju da osobito intenzivno potuju crkvene propise i da ih uklapaju
u svoju svakidanjicu. O n i smatraju da prakticiraju neku vrstu nadvjere,
pri emu pojam praznovjerje poprima znaenje osobito strogog oblika
izopenja iz vjerske zajednice. I zaista, tu se nerijetko neka praznovjerna
sentencija pojaava dodavanjem triju svetih imena da bi se poveala
vjerojatnost ispunjenja elja.
S druge strane, meutim, te aberacije kranske vjere pruaju
svima koji su inae skloni kritici vjerskih uenja, i koji sumnjaju u svaki
oblik transcendentnosti, jo jedan povod za proglaavanje crkvenih teza
praznovjerjem. U evangelikom priruniku Religion in Geschichte und
Gegenwart, u vezi s tim, kae se: Za racionalista je mnogo toga i iz
podruja religije i crkvenog uenja praznovjerje, pa ovisno o radikalnosti
stava - ak i ona sama.

Kako je teko povui granicu izmeu vjere i praznovjerja, vidi se

i po tome to kranske konfesije mnogo toga jedna drugoj uraunavaju
u praznovjerje: dok, primjerice, u rimokatolikoj vjeri istilite predstav
lja sigurnu vjersku istinu, za protestante to mjesto moralnog proiava
nja uope ne postoji, pa se prema tome smatra praznovjerjem. Na
tekoe razgraniavanja vjere od praznovjerja jo emo se vraati.
Zapravo bi se moglo pretpostaviti da se granica izmeu dalekoseno
dogmatizirane i pravno strukturirane rimokatolike crkve moe relativno
lako i tono fiksirati. Ali upravo katoliki Lexikon fur Theologie und
Kirche pie o zanimljivom mijeanju: Praznovjerje u uem smislu
nastaje zbog uzajamnih utjecaja magijskog i religijskog svjetonazora.
Tu se, dakle, u istaknutoj katolikoj publikaciji priznaje da religija
sudjeluje u nastajanju praznovjerja. Suvremena etnologija ide korak dalje
i ... danas ve jedva prihvaa razlikovanje magije od religije, nego u
tome prije vidi povijesno uvjetovan rezultat diferenciranja izmeu
kranstva i puke religije, pri kojem je ova posljednja diskriminirana
kao magija. (Der grofie Brockhaus 18. izd., 1977-1987, natuknica
Magie.)
Ve je u 18. stoljeu JUSTUS MOSER, jedan od pionira
etnologije predloio da se u ostacima praznovjerja prijanjih vremena
manje traga za priglupou naih predaka, a vie pokua ponovno otkriti
duh i smisao njihovog traenja spoznaja.
Etnologija i ne moe a da s praznovjerjem ne postupa krajnje
oprezno, budui da je ono nesumnjivo vrlo vaan dio obiaja i ivota
jednog naroda. To dolazi do izraaja i u ve spomenutoj rijei narodno
vjerovanje umjesto praznovjerje. Etnolozi ele pomou izraza na
rodno vjerovanje osloboditi praznovjerje, kako od nepomirljivog p r o tivnitva religije, tako i od ideolokih vrednovanja. Ipak se pojedine
sentencije ili pak itavi kompleksi ukorijenjeni u praznovjerju ve prema
subjektivnom stavu, ismijavaju kao besmisleni i odbacuju, a to meutim
ne odgovara etnolokim shvaanjima.
Pod narodnim vjerovanjem spomenuta frakcija etnologa podra
zumijeva sve ... to narod, osobito u vezi s izvanprirodnim ili
natprirodnim svijetom, smatra istinitim ( O . A. E R I C H i R. BEITL,
Worterbuch der deutschen Volkskunde, 3. izd., 1974). Ta teza, dakako,
provocira pitanje o razlici izmeu crkvenog uenja i narodnog vjerovanja
ili praznovjerja. I crkveno je uenje upueno na to da ga narod smatra
istinitim ako ne eli postati ezoteriki obred i konano propasti. Dodue,
ve smo vidjeli da se religiozni narodni obiaji djelomino znatno
razlikuju od oficijelnog crkvenog uenja.

Meutim, ovdje spomenuti smjer unutar etnologije ne pravi

nikakvu razliku izmeu praznovjerja ili narodnog vjerovanja i vjerovanja
u crkvenom smislu. Iza citirane definicije rjenik Worterbuch der
deutschen Volkskunde objanjava: Pritom je samo manje vana razlika
da li su takav transcendentni prizor ili objava proizali direktno iz naroda
i njegove kulture zajednitva, ili pak dolaze 'odozgo', iz odreenog
crkvenog ili filozofskog uenja, pa su se tek onda u narodu preoblikovan"
i prilagodili njegovom nainu miljenja i gledanja. Spomenuti rjenik
poziva se osim toga na izjave J O H A N N A W O L F G A N G A G O E T H E A i citira: Praktiki uzevi, vjera i praznovjerje se ne mogu
razlikovati. Kod vjere je od najvee vanosti da se vjeruje; to se vjeruje,
p o t p u n o je svejedno. Sa znanjem je upravo s u p r o t n o : uope nije vano
da se zna, ve to, kako dobro i koliko se zna. (Sloeni citat iz: Uber
Kunst und Altertum, sv. 3, 1821. i Aus meinem Leben - Dichtung und
Wahrheit, 14. knjiga, 1811-1814.)
Etnologija kao povijesno-empirijska znanost a priori se mora i
moe neutralno i objektivno postaviti prema praznovjerju i njegovim
sentencijama, dok svi crkveni sudovi o praznovjerju polaze, dakako, od
neprijateljskog stava. To jasno pokazuje jo jedna izjava ve citiranog
jezuita P H I L I P P A S C H M I D T A : Prema katolikom uenju bit prazno
vjerja je prenoenje Bojih osobina na stvorenje (to je u suprotnosti s
razumom i obeauje stvoritelja i gospodara svijeta); to je oboavanje
stvorenja i grijeh protiv kreposti potovanja Boga.
U evangelikom priruniku Religion in Geschichte und Gegenwart pie se neto odmjerenije: Jedna te ista molitva moe, dakle, ve
prema stavu onoga koji moli, biti izraz povjerenja i vjere ili pak
praznovjerno upotrijebljena arobna formula. O tome odluuje samo
unutranji stav religioznog ili praznovjernog ovjeka.
Na strani Crkve pojavljuju se moralne razlike kao odluujui
kriteriji za odreivanje religioznih ili praznovjernih ljudi: Praznovjeran
ovjek u pravilu trai prednosti za sama sebe: zatitu od nevolje, aroliju
koja kodi drugim ljudima, osiguranje za sama sebe; to znai da je
praznovjeran ovjek egocentrian i orijentiran na subjekt. U praznovjerju
dolazi do izraaja duboka ovjekova potreba za sigurnou, a veina se
praznovjernih radnji i shvaanja moe razumjeti kao pokuaj ovjeka da
se obrani od prijeteih opasnosti, straha i smrti. (Religion in Geschichte
und Gegenwart)
Postavlja se, dakako, pitanje da li vjernik, u kranskom smislu,
eli neto drugo nego obranu od nevolja, sigurnost za sebe i svoje

najblie, prevladavanje svih vrsta strahova, pa i straha od smrti. Ne moe

se ustanoviti bitna razlika izmeu ciljeva i elja ovjekove vjere i
njegovog praznovjerja: i u jednom i u drugom sluaju ljudi pokuavaju
prevladati svoje line nevolje.
Naziv narodno vjerovanje kao formula za ono to narod,
osobito u vezi s izvanprirodnim i natprirodnim svijetom, smatra istini
tim nipoto ne zadovoljava - on je neprikladno pojednostavnjenje, jer
je vjerovanje jednog naroda, dakle vee grupe ljudi, previe diferencirano,
dok izraz narodno vjerovanje sugerira jedinstvenost koja ustvari ne
postoji. Ne moe se, dakle, bez pojma praznovjerje, pa ga zato
moemo nai u svakom leksikonu. U djelu Lexikon des Mittelalters (1984
id.) u jednom se lanku o praznovjerju bez okolianja navodi da narodno
vjerovanje i praznovjerje nisu identini. Zato je najbolje upotrebljavati
svaki od ta dva naziva za njegovo specifino podruje.
Pojam narodno vjerovanje u domeni kranske Crkve pokriva
sva ona vea ili manja odstupanja i varijante do kojih kod kranskih
vjernika dolazi intuitivno, bez namjere da se suprotstavljaju kranskom
uenju. U to se, bar djelomino, ubrajaju i mnogi primjeri pretjerane
primjene kranskih obiaja i devocionalija koji dovode do njihovog
izobliavanja. Jasno je da se granica izmeu praznovjerja i narodnog
vjerovanja nikako ne moe precizno odrediti.
Nadleni katoliki Lexikon fur Theologie und Kirche u svom
lanku o praznovjerju medu ostalim navodi: ovjek je po najdubljoj
odreenosti svoga bia kultsko bie. On zato nema izbora da li da
oboava ili ne. Ali o njegovoj odluci ovisi da li e postati oboavatelj
pravog boga ili ,liturg' nekog otpadnikog asistenta na bojem prijesto
lju. I zaista, pripadnici kranske vjere esto pokazuju sklonost da se
otvore praznovjerju. Onaj tko uope ima nekog smisla za transcendentnost, za nadosjetilno i neobjanjivo, taj e u sluajevima nude potraiti
pomo nadzemaljskih sila. U narodu se ak kae: Gdje nema prazno
vjerja, nema ni vjere, pa se esto lako posumnja u religioznu ravnodu
nost ili vjerske averzije onoga tko se ruga praznovjericama.
Meutim, ako su protivnici crkvenog vjerovanja sluajno pomi
slili da e im, na temelju dosadanjih citata, moi posluiti J O H A N N
W O L F G A N G G O E T H E kao krunski svjedok praznovjerja, bit e
razoarani kad proitaju sljedee: Praznovjerje se moe usporediti s
arobnim konopcima koji se sve vie steu to im se vie opiremo. Od
njega nije sigurno ni najsvjetlije vrijeme; ali, ako se nae u mranom
stoljeu, zamagljena svijest jednog ovjeka ubrzo poinje teiti za

nemoguim, za djelovanjem na svijet duhova, na daljinu, na budunost;

stvara se udesno bogat svijet obavijen m u t n o m izmaglicom. Takve
magle pritiu itava stoljea i postaju sve gue i gue; mata se
raspaljuje nekontroliranom ulnou, za razbor se ini da se, poput
zvijezde, vratio svom boanskom prapoelu; razum oajava, jer mu ne
polazi za rukom da ostvari svoja prava. (Uber Kunst und Altertum; sv.
4, 1823)
G E O R G C H R I S T O P H L I C H T E N B E R G , koji je povremeno
razmjenjivao svoje publikacije s G O E T H E O M , ali nije previe drao do
pjesnika Werthera i drame Gotz von Berlichingen, objasnio je 1790. svoj
odnos prema praznovjerju: Ja sam veoma praznovjeran, ali se toga
uope ne stidim, kao to se ne stidim niti svog vjerovanja u to da zemlja
stoji... Jedna od najudnijih crta mog karaktera sigurno je neobino
praznovjerje kojim iz svake stvari izvlaim neko proroansko znaenje,
pa tako tokom jednog dana stotinu stvari proglasim proroanstvima...
Svako puzanje insekta slui mi za odgovore na pitanja o mojoj sudbini.
Nije li to udnovato za jednog profesora fizike? ... Uvijek sam
propovijedao protiv praznovjerja, a za sebe sam uvijek bio najgora vrsta
vraa.
Ima li izgleda da e prosvjeivanje moi efikasno umanjiti
praznovjerje, kad je jedan od najnepodmitljivijih duhova onog vremena
i najeih protivnika svakog praznovjerja dao tako problematinu
izjavu ?

II.
O n o to je duhovno srodno nema samo meusobne dodirne plohe, ve
se u mnogom pogledu tare i ukrtava. To se moe rei i o odnosu izmeu
crkvenog vjerovanja i praznovjerja. Najprije treba konstatirati da Biblija,
a prvenstveno Stari zavjet, predstavlja temelj i izvor mnogih praznovjer
nih sentencija. U to spada miljenje da je u ovjekovoj kosi sadrana
njegova ivotna snaga. To vjerovanje potjee iz Povijesti Sudaca u kojoj
je Samson objavio da bi se njegova nadljudska snaga mogla unititi kad
bi mu se odrezala kosa. A kad su ga u snu liili uvojaka, pobijedili su ga
neprijateljski Filistejci. U Levitskom zakoniku (19,27) nalazi se Boja
zabrana sisanja kose i brade. U Ponovljenom zakonu zapovijeda se,
meutim, ianje kose, rezanje nokata i oblaenje novog ruha kao
simbolina radnja za poetak novog ivota.
Za Rimljane je lijeva strana izraavala prednost, a za Grke desna.
Kranstvo se, pod utjecajem Biblije, odluilo za desnu stranu. Ve je u
Knjizi Postanka otac plemena Jakov poloio desnu ruku na glavu svog
unuka Efrajima i time elio istaknuti njegovo vee znaenje za daljnju
egzistenciju plemena u usporedbi s prvoroenim Manaeom. To davanje
prednosti desnoj strani postaje jo jasnije u N o v o m zavjetu, kada se u
Mateju (25,53 i d.) prorie da e Gospodin postaviti dobre na svoju
desnu a zle na svoju lijevu stranu. U Mateju (26,64) Isus je kod svog
presluavanja izjavio Visokom savjetu izmeu ostalog: Poslije ovoga
vidjet ete Sina ovjejega gdje sjedi s desnu Svemoguega... Osvrtanje
je vjerojatno postalo tako lo predznak na temelju prie u Knjizi
Postanka o Lotovoj eni. Ta ena, kao to je poznato, naputajui
Sodomu, okrenula se usprkos Bojoj zapovijedi, ne mogavi suspregnuti
svoju znatielju; na to se pretvorila u stup soli. Vjerojatno je ta pria i
porijeklo sentencije: Tko je znatieljan, ne ivi dugo. ene su za
vrijeme menstruacije vaile kao neiste (Levitski zakonik 15,19-30).
Svatko i sve to bi dodirnule takoer je postajalo neisto i moralo se
oistiti. Iz toga su se razvila daljnja miljenja o neienju i nesrei koju
izazivaju ene za vrijeme menstruacije.
N a s u p r o t inae preteno dobrom znamenju to se pripisuje
jutru, rumenilo zore u Bibliji esto predstavlja lo predznak: Lot je
morao napustiti Sodomu u rumenilu zore, pa je tu rumenilo zore na neki
nain znak za unitenje obaju gradova, Sodome i G o m o r e . A u
Evanelju po Mateju Bog je kod roenja Isusa Krista vie puta
najrazliitijim ljudima u snovima objavio svoju volju. Zato nije udno
to su se kod tumaenja snova pozivali na autoritet Svetog pisma, kad

god bi crkva napala proricanje sudbine iz snova, to se, kao to emo jo

pokazati, nerijetko dogaalo. Dodue, crkva je uvijek naglaavala i
naglaava da su biblijski interpretatori snova, Josip i Daniel, uvijek
ukazivali na Boga koji im je omoguio njihovo znanje (Knjiga Postanka
41,16 i Daniel 2,30). U novije vrijeme psiholozi, kao S I G M U N D
F R E U D i C A R L GUSTAV J U N G , iskoristili su tumaenje snova za
psihoterapiju, pri emu je Jung za interpretaciju snova koristio i
mitoloki i kulturnopovijesni materijal.
145. Starozavjetni kralj aul zahtijevao je od neke ene da prizove
Samuela iz mrtvih, kako bi ga aul mogao upitati za savjet to da radi. I
zaista se u prii Samuel pojavio pred aulom i nagovijestio mu poraz u
njegovoj borbi s Davidom (1. Knjiga o Samuelu). Ta se pria moe
smatrati biblijskim uzorom za kasnije esto pokuavano prizivanje
mrtvih i duhova, ali i praznovjernim vjerovanjem u > ustale iz groba. S
druge je strane prizivanje mrtvih u Starom zavjetu na nekoliko mjesta
zabranjeno (Levitski zakonik 20,6; 20,27). U N o v o m zavjetu (Luka
16,23 i d.), bogata koji je patio u p o d z e m n o m svijetu zaelio je da Lazar
ustane iz mrtvih i upozori njegovu brau; ali Abraham je striktno odbio
tu elju.
I biblijski propisi o jelu nali su svoj odraz u razvijanju prazno
vjerja. U Knjizi Izlaska zabranjuje se jedenje ivotinje razderane na
polju. U srednjem se vijeku taj verdikt ograniava na ivotinje koje su
razderali vukovi, a napokon se, da bi se osiguralo potovanje te zabrane,
prijetilo zanijemljenjem. U 18. stoljeu navodno je zapaeno da psi koji
su pojeli ovce razderane od vukova i sami postaju slini vukovima i
napadaju ovce. Mogue je da se tu radilo o bjesnoi.
U praznovjerju esto preporuan i tajnama ovijen > korijen
mandragore spomenuo je ve Aristotelov uenik Teofrast u 3. stoljeu
pr. n.e. kao osnovni sastavni dio ljubavnih napitaka. I u Knjizi Postanka
30,14 naglaena je izuzetna vrijednost mandragore: od dvije Jakovljeve
ene koje su bile ljubomorne jedna na drugu, Rahela je za nekoliko
mandragora pristala da njihov zajedniki mu provede jednu no kod
Lee. Toliko joj je vano bilo posjedovanje mandragore.
I gavran i golub imaju svoje mjesto u Starom zavjetu. N o a ih je,
nakon etrdesetodnevne vonje u Korablji, poslao kroz p o t o p da ispitaju
je li se ve spustila razina vode na zemljinoj povrini (Knjiga Postanka 8).
U praznovjerju ptice - a osobito gavrani i golubovi - esto igraju
ulogu sreonoa. Bez sumnje su tu djelovali i antiki utjecaji, a u

germanskoj su mitologiji boga Odina, pored ostalih, pratila i dva

gavrana. Da li je mogunost odbijanja svjetlosti pomou svijetle, ogledalu
sline > kovine bila uzrok vjerovanju u djelovanje kovine protiv nesree
i zlih arolija ? To ne znamo, ali se esto oponaala zatitnika funkcija
mjedene zmije u Knjizi Brojeva. Najprije je Bog Mojsiju zapovjedio da
napravi tu zmiju, a svatko koga ubudue ugrize zmija, ostat e iv ako
pogleda mjedenu zmiju. Rimski pjesnik V E R G I L I J E izvjetava da su svi
skakavci protjerani iz Napulja pomou mjedene imitacije te zmije, a
P L I N I J E STARIJI znao je za mogunost da se na taj nain otjeraju muhe.
Slino se pria za zmije, korpione i komarce. G R E G O R I U S
T U R O N I E N S I S pie u 6. stoljeu da je tako Pariz bio osoboen od
gamadi. Po jednom germanskom vjerovanju eljezo je umanjivalo snagu
duhova (> potkova, > krastavci, > igla). eljezo je navodno bilo
osobito djelotvorno protiv vodenih duhova.
Kranska je crkva i na drugi nain doprinijela praznovjerju.
Istaknuti je primjer pripovijest o tome kako je sv. Bonifacije 724. kod
Geismara oborio hrast starogermanskog boga Donara da bi dokazao
hesenskim seljacima kako je njihova vjera u Donarovu svemo krivovjerje
ili praznovjerje, budui da D o n a r nije nita uinio da sprijei obaranje
drveta. Prisutni su oigledno bili toliko zbunjeni da im nije palo ni na
pamet da izvre slian pokus s nekim kranskim simbolom.
Citirani primjeri biblijskog porijekla praznovjernih sentenca
nisu, dakako, potpuni. Meutim, kasnije je praznovjerje mnogo vie
elemenata preuzelo iz antike nego iz Biblije i germanske mitologije.
E D U A R D S T E M P L I N G E R je to vrlo impresivno dokazao .
Kranske sinode i koncili zabranjivali su brojne obiaje i navike
koji su se predajom sauvali iz pretkranskih vremena, a nisu bili spojivi
s kranskim vjerovanjem. Iz tog smo izvora relativno dobro informirani
o tadanjim praznovjernim obiajima i onome to se smatralo praznovjer
jem. Tako je jedna sinoda u maloazijskoj Laodiceji oko 360. godine
zabranila klericima da se bave arolijama, astrologijom (koja je tada jo
bila u velikoj mjeri identina s astronomijom) i matematikom. Klericima
je bilo najstroe zabranjeno i pravljenje amuleta, poznatih jo iz
pretkranskih vremena, a onoga tko je nosio takav amulet trebalo je ak
iskljuiti iz crkve.
U 5. stoljeu jedna bretonska sinoda okomila se na proricanje
sudbine iz Biblije. Jedan crkveni sabor, odran u Auxerreu 585. godine,
zabranio je darove za N o v u godinu, kao to uope crkva dugo nije

priznavala poganski poetak godine 1. sijenja. U Narbonneu je godine

589. jedna druga sinoda izdala verdikt protiv slavljenja germanskog dana
boga Donara, etvrtka (njem. Donnerstag). Sv. Bonifacije, apostol
Nijemaca, u 8. je stoljeu ponovo zabranio proricanje sudbine iz Biblije.
Karlo Veliki, koji se smatrao gospodarom franake crkve, izrekao je
godine 789. u Aachenu ponovno istu zabranu, a napao je i tumaenje
snova. Samo se po sebi razumije da taj pragmatini vladar nije priznavao
ni nebeska pisma, poznata jo iz antike - ali se u te, navodno na nebu
utvrene privilegije, uvijek pa i danas rado vjerovalo.
Budui da su se sveenicima pretkranskih religija veinom
pripisivale sposobnosti vidovitih ljudi, mantiara i arobnjaka, kranskoj
je crkvi teko bilo zatiivati svoje klerike od tolikih oekivanja. Mnoge
su sinode morale izrei odgovarajue zabrane dok se napokon nije
uvrstilo kransko stanovite. Jedna je sinoda u Paderbornu godine 785.
prijetila klericima ne samo smjenjivanjem, nego i zatvorom iza samostan
skih zidina, ako dopuste da im se gata. Ako su laici proricali budunost,
trebalo ih je predati crkvi kao robove. Ista je sinoda i praznovjerje da se
ene mogu pretvoriti u vjetice igosala kao utjecaj avola i prijetila
smrtnom kaznom za to pogansko vjerovanje. Meutim, ve je u
narednom, 9. stoljeu, crkva osuivala navodne vjetice na kaznu
zatvorom, a kasniji je svijet doivio masovne progone vjetica s tisuustrukim uasnim ubojstvima. Dodue, i pritom se moglo pozivati na
Bibliju gdje u Knjizi Izlaska (22,17) pie: Ne doputaj da vraarica
ivi! - pitanje je bilo samo tko je vraarica i tko o tome odluuje. Jedna
sinoda u Parizu napala je godine 829. ponovno ne samo gatanje,
tumaenje snova i amulete nego i ljubavne arolije, jer se time pokuava
iskljuiti volja nekog ovjeka da ga se prevari.
U Kolnu i Trieru sinode u 14. stoljeu izrekle su zabrane
vjerovanja u > sretne i > nesretne dane kao i u to da se po letu i kriku
ptica, kao i prema pogledu ivotinje moe zakljuiti o srei ili nesrei.
Crkva je ponovo poduzela korake i protiv prorokovanja po zvijezdama
i zabranila da se prema poloaju zvijezda kod roenja ovjeka donose
zakljuci o njegovim osobinama ili njegovoj sudbini. Posebno je nagla
eno da se ni kod > gradnje kue ni kod > enidbe ili udaje ne treba
ravnati prema zvijezdama. Nema dana ili vremenskih razdoblja koji bi
sami po sebi bili sretni ili nesretni, tako da bi tada trebalo neto poinjati
ili ne poinjati - takvim se izjavama Crkva pokuavala usprotiviti >
biranju dana. Kolnska se sinoda borila protiv oigledno estih pokuaja
da se neprijatelji ubiju molitvama, pri emu se nije primjenjivao samo

Oena nego i 108. i 109. psalam kao i pjesma Media vita sv. N o t k e r a
Balbulusa iz samostana St. Gallen. Time se pokuavalo pridobiti Boga za
svoju stvar - prvenstveno prije bitaka - jer sam Bog e zgaziti nae
dumane, kao to se kae u 108. psalmu te djeca njegova nek postanu
siroad i neka mu se zatre potomstvo, kako se pjevalo u 109. psalmu.
Jedna je sinoda u Ferrari godine 1612. zbog proirenog vjerovanja u
arobnu mo paprati i njezinog sjemena smatrala potrebnim da zabrani
skupljanje paprati u Ivanjoj noi (godinu dana prije toga bavarski je
vojvoda donio istu zabranu). Vjerovalo se prvenstveno u to da se
pomou tih trava moe uistinu protjerati avao i onemoguiti njegovo
tetno djelovanje, to, naravno, Crkvi nije ilo u prilog.
Stoljeima se odralo vjerovanje da nekrtena ili mrtvoroena
djeca ne mogu doi u nebo. Da bi se sprijeio njihov povratak na zemlju
gdje bi mogli prouzrokovati nesreu (> ustali iz groba), mala bi se tijela
esto probadala kolcem, kao to se navodi u pokornikoj knjizi BURC H A R D A iz W O R M S A (965-1025). D A N T E je u svojoj Boanstvenoj
komediji nekrtenoj novoroenadi namijenio mjesto na pragu pakla.
Kasnije su pokuavali toj mrtvoj djeci ponovo udahnuti ivot, da bi ih
mogli krstiti i tako im otvoriti pristup u nebo. U tu bi se svrhu mala
tjelesa polegla u blizinu svijea, pa je bilo dovoljno da od toga dobiju
rumene obraie da bi se na brzinu moglo obaviti krtenje. Na prijelazu
u 18. stoljee dopremljeno je u tu svrhu u vapsko sveto mjesto Ursberg
tokom trideset i etiri godine, djelomino i iz velike daljine, navodno
24000 djejih trupla.
Vatikan je morao dva puta zabraniti tu zloupotrebu s krtenjem
mrtve djece da bi prisilio samostan da obustavi takvu praksu. Krivo
vjerovanje ili praznovjerje koje je Crkva zabranjivala ne odraava se
samo u zabranama i odredbama crkvenih sinoda ve i u pokornikim
knjigama ili penitencijalima. Njih su tokom gotovo cijelog srednjeg
vijeka sastavljali brojni klerici (na primjer citirani biskup B U R C H A R D
iz W O R M S A , a sadravali su opirne zbirke pitanja o raznim grijesima
koja su se postavljala vjernicima na ispovijedi. Ti katalozi s pitanjima
sadravaju bez sumnje najee oblike nepotivanja crkvenih zapovijedi.
Iako odgovori ljudi koji su se ispovijedali nisu sauvani, te knjige
predstavljaju vane izvore za prouavanje praznovjernih obiaja odree
nog vremena.
Ali, nikakve se crkvene zabrane nisu mogle temeljito suprotstaviti
praznovjerju, o emu svjedoe citirane pritube teologa iz kasnijih
stoljea. Koliko je esto dolazilo ak i do zloupotrebe crkvenih rekvizita,
obiaja i praznika, pokazat e jo nekoliko primjera. Hostijama su se,

pored njihove prave namjene, izvan crkve pripisivala sva mogua

djelovanja: kada bi se razmrvljene rasule po poljima, poveavale su
navodno njihovu plodnost, kad bi se stavile u pelinjake, vjerovalo se da
e se dobiti vie meda, a kao amuleti oko vrata osiguravale su >
nevidljivost i otpornost na tane. Kad bi se uza se imala hostija, moglo
se, prema vjerovanju, poiniti nekanjeno ak i krivokletstvo. Stoga nije
udno to su se takve posveene hostije upotrebljavale i za ljubavne
arolije i to su se bolesnici, kad bi ih samo pogledali, nadali ne samo
ozdravljenju ve i zatiti od nagle smrti. Po jednoj zabrani F R I D R I K A
II V E L I K O G , ostalo je u sjeanju da je u njegovo vrijeme bilo
uobiajeno oguljene komadie draa hostija (ciborija) lijepiti na papirie
i davati ih u hrani bolesnim domaim ivotinjama, nadajui se njihovom
ozdravljenju. I vodi za krtenje pripisavalo se ljekovito djelovanje, kao i
snaga za pobjeivanje u raznim okrajima. Kod zvuka crkvenih zvona
nije se vjerovalo samo u njihov magini fluid protiv oluje, vjetica, mravi
i slane (jo u doba antike zvukovima i galamom pokuavali su odbiti
tetu i opasnosti), nego su se pijenje iz zvona ili njegovi ostrugani djelii
smatrali i sredstvima protiv razliitih bolesti. Vjerovanje u razne magine
sile i obiaje povezivalo se osobito s crkvenim praznicima (npr. s >
Velikim petkom, > Uskrsom). Pritom sigurno nije pogrena pretpo
stavka da je u poetku Crkva praznicima to ih je uvela pripisivala
specifina svojstva, koja su kasnije pojedini klerici ukraavali i proirivali,
da bi ih napokon narod ispunio magijskim predodbama.
Koliko je labilan odnos izmeu vjere i praznovjerja u crkvenoj
domeni, postaje jo jasnije ako se baci pogled na moralni mandat to ga
je 1530, na temelju Zwinglijeve reforme, izdalo Zuriko vijee. Tamo se
razliiti obiaji, koje je rimokatolika Crkva odobravala, proglaavaju
Bogu vrlo nemilim vjerovanjem u duhove i praznovjerjem. Mise,
oltari, slike, svijee, hodoaa smatrali su se praznovjernim napastima
i zabranjivali se uz prijetnju kaznom. Markantniji primjer za razliite
nazore o praznovjerju unutar katolike Crkve jedva da se moe nai.
Vjernici i praznovjerni jo i u nae vrijeme esto smatraju da se
Bog ili neke nadzemaljske sile mijeaju u njihove sudbine ili u ivotne
tokove drugih ljudi, bilo to pozitivno, u obliku sretnog dogaaja, ili
negativno, kao nesretni sluaj. U srednjem vijeku esto se govorilo o
Bojem sudu i podvrgavalo sumnjivce takvim ordalijama, vjerujui da se
tako moe saznati miljenje sveznajueg Boga, i tako u sluajevima lai
i prijevare omoguiti pravednu presudu. Predodba da neki Bog sam
sudjeluje u presuivanju moe se nai ve u doba antike, naprimjer u

S O F O K L O V O J Antigoni, gdje o sumnjienju nekih mukaraca pie:

Ali niti jednom se nita nije moglo dokazati.
Zato su bili spremni proi kroz vatru,
nosei u ruci uareno eljezo
da bi pokazali kako nijedan od njih nije kriv.
Takve su boje sudove kasnije odravali i Germani, a zatim su
preneseni i u kransko vrijeme. Meutim, te su ordalije nespojive s
kranskim vjerovanjem, te je stoga nekoliko papa poduzimalo protiv
njih energine korake, osobito I N O C E N T III s 4. Lateranskim koncilom
1215. Ali je i ovdje, kao i u drugim pokuajima borbe protiv ukorijenje
nih praznovjerica, uspjeh bio dosta ogranien.
U povijesti papa nailazimo na dovoljno primjera koji ukazuju na
to da se i sami pape nisu mogli odrvati praznovjerju. I V A N XXII
(1316-1334) cijelog se ivota bojao da netko od njegovih brojnih
protivnika ne bi napravio njegov lik od voska, probo ga iglama i na taj
ga nain usmrtio. To vjerovanje (rije je o aroliji analogije), o kojem je
pisao ve Ovidije na poetku nove ere, bilo je naroito rasprostranjeno
u visokom srednjem vijeku, kao to pokazuju pripovijesti u zbirci Gesta
Romanorum i u mnogim sagama. Za vrijeme pape I V A N A XXII tu
predodbu, meutim, treba smatrati praznovjerjem, barem kad se radi o
obrazovanijim ljudima, jer su mnogi vladari onog vremena, meu njima
i veliki kralj A L F O N S X od KASTILIJE koji je vladao u 13. stoljeu,
ve poduzimali korake protiv tog vjerovanja i strogo ga zabranjivali.
I papa I N O C E N T III bio je poetkom 13. stoljea upleten u
udnovatu praznovjernu aferu. Francuski kralj F I L I P II A U G U S T bio
je u drugom braku s jednom danskom princezom, ali se zbog neke druge
ene elio rastati. I N O C E N T III je odbio da mu dade svoju privolu za
sklapanje novog braka. F I L I P se zato pozivao na to da ga arolija
spreava u tome da ostvari brak s Dankinjom. To u ono vrijeme nije bila
ba rijetka predodba ili zavaravanje. Iako je i u Bibliji i preko koncila
aranje bilo strogo zabranjeno i time objavljen rat praznovjerju, papa je
prihvatio argumentaciju francuskog kralja. ak mu je i davao savjete
kako da postigne razvod od svoje ene i ponudio se da Francuzu utre
put do nove ene.
ak i ako smo spremni da povjerujemo u naivnost obojice papa,
I V A N A X X I I i I N O C E N T A III, u vezi s njihovom pasivnom ulogom
u ta dva sauvana izvjetaja, to nam u sluaju aktivnog proroanstva pape
G R G U R A VII nije nikako mogue. Taj protivnik njemakog cara
Henrika IV na uskrnji ponedjeljak 1080. objavio je s propovjedaonice

Crkve sv. Petra u Rimu propast svog oponenta do najdalje 1. kolovoza

iste godine. G R G U R VII je rekao vjernicima da mu vie nikada nita ne
povjeruju ako se njegovo proroanstvo ne ispuni. Iz predaje se dodue
zna da je papa bio vrsto uvjeren u to da e apostoli Petar i Pavao, koje
je pozvao u pomo, njegov nagovjetaj pretvoriti u djelo, ali je zacijelo
znao i to da je svakom kraninu zabranjeno izricati proroanstva.
Koncili su se kod svog verdikta mogli oslanjati na Bibliju gdje je za
proricanje bila odreena ak smrtna kazna (Levitski zakonik 20,27).
Papino proroanstvo nije se ispunilo jer je H E N R I K IV vladao jo do
prosinca 1105, a ivio do kolovoza 1106, dakle 26 godina nakon dana
njegove smrti koji je prorekao papa. Ali G R G U R VII je ipak i nakon 1.
kolovoza 1080. zahtijevao da mu se i dalje priznaje puni autoritet.
ak se za pet papa tvrdilo (s pravom ili ne) da se bave aranjem:
za SILVESTRA II (999-1003), I V A N A X I X (1024-1032), B E N E D I K T A IX (1032 - nakon protjerivanja i dva smjenjivanja - 1048),
G R G U R A VII (1073 - 1085) i A L E K S A N D R A VI (1492 - 1503). U
ono se vrijeme dodue mnogima dogaalo da budu optueni zbog
aranja i okrivljeni zbog veze s avlom, pogotovo ako su se odlikovali
natprosjenim znanjem, kao to pokazuju primjeri jednog njemakog i
jednog engleskog znanstvenika, A L B E R T A V E L I K O G (1193 - 1280) i
R O G E R A B A C O N A (1214 - 1294). Jo je u 16. stoljeu P A R A C E L S U S
ili T H E O P H R A S T U S BOMBASTUS postao objekt mnogih praznovjer
nih pria, kao naprimjer ove: Theophrastus, veliki nadrilijenik, koji je
putovao po cijelom svijetu, imao je avola u staklenki s ijom je pomoi
obavljao najvea djela. avao ga je upoznao sa svim travama i cvijeem
od kojih se mogu prireivati lijekovi. Tako je Theophrastus, kao Gospod
Isus Krist u evanelju, inio da slijepi progledaju, gluhi uju, kljasti
prohodaju i gubavci ozdrave - ali samo pomou crne magije. Koliko god
su ga bolesnici traili da bi ih izlijeio, toliko su ga se i bojali, jer je bio
povezan s duhovima pakla. Kod kraljeva i careva bio je u velikoj milosti
jer nije samo inio da ozdrave, ve im je i pomagao da odraavaju i brane
svoja carstva. Trebalo je da samo malo otvori svoju staklenku, pa da mu
avao odmah kae to mu je initi. Konano je ipak loe zavrio. Kad je
ve ostario i bojao se smrti, avao mu je savjetovao da se dade rasjei u
male komade i pokopati u konjskom izmetu, pa da e se nakon godine
dana vratiti na svijet kao mladi. Tako je, dakle, Theophrastus naredio
sluzi da ga rasjee i pokopa. Ali, ovaj je bio nestrpljiv i nije mogao
saekati odreeno vrijeme, nego je predzadnji dan znatieljno otvorio
jamu. U njoj je leao Theophrastus iv, kao lijepi mladi, samo mu jo
tjeme nije bilo sasvim sraslo. Tada mu je u mozak dospio zrak, pa je

morao umrijeti. Inae bi opet mogao ostarjeti i pomou avla uvijek se

iznova pomlaivati.
Pape koji su naredili okrutne progone navodnih vjetica, takoer
su bili krajnje praznovjerni. Ovdje treba spomenuti prvenstveno
G R G U R A IX (1227-1241), I N O C E N T A VIII (1484-1492) i G R G U R A
XIV (1621-1623). U zloglasnoj vjetijoj buli I N O C E N T A VIII od
prosinca 1484. papa je izmeu ostalog izjavio da vjetice ine ene i
mukarce neplodnima i impotentnima, da ubijaju potomstvo ljudi i
ivotinja, a kod ivotinja arolijom uzrokuju niz bolesti, te da unitavaju
polja i livade, vonjake i vinograde i plodove svake vrste. Te je zloine
papa proglasio injenicama u iju istinitost nipoto ne sumnja. Kako da
se onda od manje uglednih i manje prosvijeenih suvremenika oekuje
neki drugaiji sud o takvom praznovjerju ? Zbog papinog autoriteta
samo su se malobrojni ljudi, lieni predrasuda, odvaili da prue otpor
pobjenjelom progonjenju vjetica.
Jedan dokument iz bamberke biskupije izvjetava o nekom
procesu protiv vjetica godine 1659: Na to su kancelar i doktor H o r n ,
kancelarov sin, njegova ena i dvije keri, te mnoga otmjena gospoda i
vijenici koji su sjedili za stolom s biskupom, svi bili osueni i spaljeni
u pepeo i priznali su da ih se preko tisuu i dvjesta meusobno povezalo.
I da njihovo avolje umijee i arobnjatvo nije izbilo na svjetlo dana,
bili bi uinili da tokom etiri godine u cijeloj zemlji ne uspijeva ni loza
ni ito i da tako mnogo ljudi i stoke umre od gladi, i da ljudi moraju
jesti jedni druge...
Dalje je rije o stranim olujama koje su u svojoj zlobi izazvali
oni koji se razumiju u aranje, o kruhu koji su namazali vjetijom masti
i time ubili mnogo ljudi, o otrovanim bunarima ija je voda izazvala
kugu, ... te je u samostanu u Bambergu spaljeno preko est stotina
arobnica, od kojih se jo mnoge svakodnevno hapse i spaljuju.
Takva masovna opsjednutost i duboko ukorijenjeno praznovjerje
morali su na koncu dovesti do preokreta. Filozof i pravnik C H R I S T I A N
T H O M A S I U S iz Hallea izvjetava, istina, jo 1703: ovjek bi dodue
pomislio da su se ljudi poslije Lutherove reformacije, koja ih je inae
oslobodila od mnogog papinskog praznovjerja, rijeili i tog redovnikog
i popovskog brbljanja o savezu arobnjaka s avlom, ali do toga uope
nije dolo. To su, dakle, razlozi zbog kojih nisu samo pod papama i
nakon reformacije odravani toliki procesi protiv vjetica, ve i pod
protestantima u Evropi, a osobito se nastrano i okrutno s njima
postupalo pod luteranima.... Ali je njegovo zalaganje za vjersku toleran-

ciju i humanije kazne bitno doprinijelo prestanku progona vjetica u

Njemakoj, tako da je F R I D R I K II VELIKI, napokon mogao konstati
rati da ene opet mogu ostarjeti i umrijeti sigurne.
Kada se u isto vrijeme G O T T H O L D E P H R A I M LESSING
opirao tome da se kranska vjera prihvaa zbog Isusovih uda - koja on
nipoto nije poricao (Uber den Beweis des Geistes und der Kraft, 1777.)
- ve je bilo vie nego jasno izraeno odvraanje od vjerovanja u vjetice
i arobnjake i poetak vjere u razum. R E N E D E S C A R T E S , P I E R R E
BAYLE, V O L T A I R E , T H O M A S H O B B E S , D A V I D H U M E , C H A R
LES DE M O N T E S Q U I E U , C H R I S T I A N W O L F F i drugi omoguili
su razdoblje prosvjetiteljstva o kojem je I M M A N U E L K A N T 1784.
pisao: Prosvjetiteljstvo je izlazak ovjeka iz njegove maloljetnosti koju
je sam skrivio. Maloljetnost je nesposobnost da se sluimo svojim
razumom bez tueg vodstva. Ta je maloljetnost krivnja ovjeka, ako
njezin uzrok ne lei u nedostatku razuma, ve u nedostatku sposobnosti
odluivanja i odvanosti da se njime poslui bez tueg vodstva. Sapere
aude! Imaj hrabrosti da se slui vlastitim razumom - to je lozinka
prosvjetiteljstva.
Iako je ve poetkom 18. stoljea vrlo popularno djelo u etiri
toma Die gestrigelte Rockenphilosophie (Chemnitz 1718, 5. izdanje 1759)
odluno igosalo besmislenost nita manje nego est stotina praznovjer
nih sentenca, ipak je jedna fizikalna pojava u 2. polovici istog stoljea
dala praznovjerju novu h r a n u : nevidljiva a ipak tako djelotvorna elektri
ka. Tako se oigledno slutilo da se kod iscjeliteljskih uspjeha egzorcista
J O H A N N A J O S E P H A GASSNERA (1727-1779) moralo raditi o
djelovanju elektrine struje, budui da je jedna profesorska komisija
1775. godine ustanovila da to nipoto nije sluaj. Napredni car J O S I P II
zabranio je 1783. tradicionalnu zvonjavu crkvenih zvona za vrijeme
nevremena, obrazlaui zabranu time da zvuk zvona privlai elektricitet.
Usprkos tome, ili moda, upravo zbog toga autor jednog romana koji je
objavljen iste godine elio je dati skicu posljednjih konvulzivnih
kretanja umirueg praznovjerja.... Meutim, to je bio preuranjen
rekvijem za praznovjerje, jer ni 18. stoljee nije eljelo iskljuivu vlast
prepustiti razumu, ve je pored K A N T A , L E S S I N G A i V O L T A I R E A
proizvelo i takve pustolovne likove kao to su C H E V A L I E R DE
S E I N G A L T , G I A C O M O G I R O L A M O C A S A N O V A , prof. ALESS A N D R O DE C A G L I O S T R O i grof S A I N T - G E R M A I N , koji su sami
sebi dijelili plemenitake naslove. O n i , pored niza drugih alkemiara i
ostalih arlatana, snose odgovornost za to to su ljudi 18. stoljea i dalje

njegovali svoje vjerovanje u uda i razne druge praznovjerice, pronalazei

i proizvodei svakakve opsjenarske predmete, umjetno zlato, prekrasne
dragulje i tajanstvene eliksire za produljenje ivota. Ovdje treba spome
nuti i tajanstvene kure bekog lijenika F R A N Z A A N T O N A M E SMERA sa ivotinjskim magnetizmom, iako se Mesmerove aktivnosti
danas smatraju poetnim oblikom terapije hipnozom. Na jedan drugi
nain B A R O N M U N C H H A U S E N pobrinuo se za to da ljudi u ovom
vijeku razuma ne budu zakinuti u pogledu udesa i pustolovina.
G O E T H E je pokazao duh svog vremena kada je 1770-1775. pisao o
svom Faustu, koji se predao magiji, nakon to mu studij filozofije, prava,
medicine i, naalost, i teologije nije donio oekivane spoznaje. N a p o
sljetku mu je magija trebala pomoi u tome da spozna to je to to u
biti dri na okupu ovaj svijet.
W O L F G A N G A M A D E U S M O Z A R T u to je vrijeme uglazbio
arobnu frulu iji je autor E M A N U E L S C H I K A N E D E R , kao i
Mozart, bio lan masonske loe. U tom djelu vanu ulogu igra arobnjak
Sarastro, a vani su rekviziti, pored arobne frule, arobni prsten i
magina zvona. Nekoliko desetljea kasnije pojavile su se opere C A R L A
M A R I E W E B E R A Strijelac vilenjak i Oberon, u kojima crni lovac
Samiel daje da mu izliju metke koji uvijek pogaaju cilj, zrani i vodeni
duhovi plae i uasavaju ljude, a arobni rog pomae da njegovi vlasnici
savladaju sve opasnosti. To je bio poetak romantizma s njegovom
vjerom u bajke i magiju.

III.

Pod praznovjerjem se ne podrazumijeva cijeli sadraj poganskog

vjerovanja, nego zadravanje pojedinih poganskih obiaja i miljenja.
Obraeni je kranin odbacivao poganske bogove i zazirao od njih, ali
su se u njegovom srcu zadrale predodbe i navike koje se nisu otvoreno
odnosile na staro uenje, pa se tako nije ni inilo da su u neposrednoj
proturjenosti s novim. Tamo gdje je kranstvo ostavilo prazninu, gdje
njegov duh nije mogao odmah proeti grublju ljudsku prirodu, bujalo je
praznovjerje ili 'viak vjerovanja'. Ovo posljednje oznaava trajnu
upornost zadravanja u pojedinih ljudi nekih nazora od kojih je veina
razumno odustala.

Ovim, ovdje neto saetim rijeima zapoeo je J A K O B G R I M M

godine 1835, odlomak o praznovjerju u svom djelu Deutsche Mythologie.
U spomenuto staro, naputeno vjerovanje ubraja se svaka vrsta animizma
koji za dijelove prirode - ivotinje, biljke, kamenje - zamilja da imaju
duu (npr. > jezik ivotinja i sl.). Ali tome se moe pribrojiti i
vjerovanje u demone, vjetice i duhove, iako samo djelomino, budui
da i kransko vjerovanje poznaje demone i vjetice.
U zadnjoj reenici G R I M M O V O G teksta aludira se na sputanje
starijih kulturnih dobara u nie drutvene slojeve. Meutim, dananja
etnologija, bar jednim dijelom, odbacuje tezu o sputanju vjerskih uenja
iz viih u nie slojeve, jer time opet nastaju vrednovanja koja se smatraju
nepodobnima za ocjenjivanje praznovjerja. Ipak je izvan svake sumnje
da su se sentence, smatrane u ranijim vremenima istinitim i tonim,
relativizirale kasnijim spoznajama, a zatim se jo pojavljuju kao prazno
vjerje, ne ograniavajui se pritom na odreene krugove ili slojeve. Za to
nije potrebna slika o neemu to ide odozgo prema dolje, niti pojam
sputanja. Ipak, one koji ele da se vjera i praznovjerje razliito
promatraju nee zanimati koji se termin upotrebljava za to pomicanje
starog vjerovanja u kategoriju praznovjerja. U vezi s tim podsjeamo
na povjesniara umjetnosti GUSTAVA F R I E D R I C H A H A R T L A U B A
koji je - ne bez izvjesnog sarkazma - ukazao na to da e se za nekoga
tko eli izlijeiti neku bolest pomou praznovjernog recepta esto
smatrati kako je duevno poremeen, ali da etnologija isti postupak, kada
on u nekom dijelu zemlje nastupa kao narodni obiaj, prihvaa kao stvar
od velikog kulturnopovijesnog znaenja.
I ovdje se ponovno vidi nejednoznanost praznovjerja. Ne vre
se samo vjerske radnje molitve, postupak s hostijama i drugim crkvenim
predmetima na razliite i esto p o t p u n o suprotne naine, ve se i kod

obrane od bolesti i tete, kao i kod proroanstava, rituali mogu izvesti

tako da im se pridaje razliiti smisao.
J A K O B G R I M M razlikuje dvije vane vrste praznovjerja, tj.
aktivno i pasivno: Ako neka via ruka ovjeku bez njegovog nastojanja
dade upadljiv znak, on po tome zakljuuje o srei ili nesrei. Ali ako se
znak ne pojavi sam od sebe, ako ga ovjek sam neim izazove, radi se o
pozitivnom praznovjerju. Razumljivo je da je kranstvo lake moglo
upravljati pozitivnim praznovjerjem, pomijeanim s poganskim obiaji
ma, nego nedunim negativnim praznovjerjem koje je na ljudsku duu
djelovalo kao strah od sablasti.
Koliko se crkveno vjerovanje malo razlikuje od onoga to danas
zovemo praznovjerjem, postaje jasno i kada promotrimo tendenciju
straha pred iracionalnim, koja se pojavljuje i u jednoj i u drugoj domeni.
Vaan je dio pretkranskih vjerskih uenja da putem straha od bogova
i demona navedu ljude na moralno ponaanje. A kranstvo sa svojim
uenjem o istonom grijehu i svojim prijetnjama Bojim sudom i paklom
te propisivanjem ispovijedi i pokore tei za tim istim ciljem.
Etnologija istie meusobnu bliskost religije i praznovjerja i na
iroko razgranatom podruju magije. Tako u jednom novijem leksikonu
pod natuknicom magija nalazimo sljedeu reenicu: Teoretski se,
dodue, religija i magija mogu razgraniiti na taj nain to se unutar
religije ovjek podvrgava nekoj boanskoj sili koja odreuje njegovu
sudbinu, dok pomou magije eli sam, vlastitom snagom upravljati
svijetom i prirodom i utjecati na njih; zapravo, u veini religija izvode
se magijske radnje, ak i onda ako ih slubene vjerske institucije
zabranjuju ili intepretiraju kao nemagijske. (Meyers enzyklopedisches
Lexikon, 9. izdanje, 1971-1979)
Ako magiju definiramo kao sluenje nadnaravnim silama koje se
ne mogu shvatiti razumom, najpoznatijim primjerom u kranskoj crkvi
moe se smatrati preobraaj (transsupstancijacija) vina i kruha (hostije)
u krv i meso Isusa Krista. Katehizam za odrasle Der katholische
Erwachsenenkathechismus (1985, str. 350) o tome, izmeu ostalog, pie:
Uenje o preobraaju bitka kod euharistije ne eli biti racionalno
objanjenje tajne euharistije koja se moe shvatiti samo ako se vjeruje.
U domeni praznovjerja niz dogaaja moe se karakterizirati kao
magija: pretpostavljeno zraenje i djelovanje dragog kamenja, esto
citirane urokljive oi, snaga amuleta i talismana kojoj se praznovjerni
nadaju, manipulacije s tragovima stopala drugih ljudi, elja za nevidljivou, nepobjedivou i neranjivou. D o b a r primjer za rane magijske

predodbe daje > krug ili > prsten, kojem se pripisivala dvostruka
funkcija prema van i prema unutra koju asociramo u neprekidno
upotrebljavanoj formuli Krug se zatvara. Ve su Etruani i Rimljani
plugom opisivali krug oko nekog mjesta kojem su time eljeli osigurati
maginu zatitu. Koliko je taj obiaj bio iv jo u ranom srednjem vijeku,
pokazuje njegova zabrana od strane kranske sinode godine 743. U
knjizi Volksbuch vom Doktor Faust krajem 16. stoljea pria se o
glavnom junaku kako je iao u umu kraj Wittenberga: Na raskru
putova opisao je nekoliko krugova, dva mala u jednom velikom, prizvao
je dakle vraga nou izmeu devet i deset sati. Faust je stao u krug tako
da ga se vrag ne moe dokopati. - Primjeri magijskih aspekata u
praznovjerju vrlo su brojni, pa bismo ih mogli nabrojiti jo mnogo, a
paljiv e italac to uoiti u leksikom dijelu ove knjige.
Kao to se u crkvenom smislu vjernici od svog zamiljenog ali,
usprkos razliitim filozofskim dokazima o Bojem postojanju, nedo
kazivog Boga nadaju da e im u nevolji i kod raznih problema pruiti
pomo za koju mole, tako i praznovjerni oekuju potporu od drugih
nadnaravnih sila. G O E T H E je oito smatrao da je nadmoan kranima
kada je godine 1777. pisao J O H A N N U KASPARU L A V A T E R U :
Saalio si mi se zbog tvoje ei za Kristom. Tebi je gore nego nama
poganima, jer se nama u nevolji ipak pokazuju nai bogovi. Iako se
G O E T H E ovdje naziva poganinom, praznovjerni se ljudi zapravo ne
mogu smatrati areligioznima, ako se religiozan definira kao vjernik
ili onaj koji vjeruje u neku viu silu. Praznovjerje i teizam meusobno
se, dodue, iskljuuju, jer dok praznovjerje za svaku razliitu potrebu
poznaje posebne snage i sile (bogove, demone i duhove zatitnike),
teizam priznaje samo jednog boga.
Prosvijeeni Srednjoevropljanin moe se nadmono smjekati
kad proita da su Indijanci prije bitke uzimali sredstva za ienje da bi
u svom tijelu stvorili mjesto za boga rata koji e im dati hrabrosti. Ali
ni u Srednjoj Evropi nisu nekada bili previe daleko od takvog vjerovanja,
kada se mislilo da se povraanjem i pomou sredstava za ienje ovjek
moe rijeiti grijeha. O grijesima su u srednjem vijeku postojale sasvim
materijalen predodbe. Sveti R E M I G I J E , biskup u Reimsu u 6. stoljeu,
navodno je neku opsjednutu enu naveo na povraanje da bi tako iz nje
istjerao zlog duha. Korom s bazgove grane, oguljenom prema gore,
moglo se prema vjerovanju izazvati povraanje.
Danas jedva da e se nai ovjek koji zastupa iskljuivo prazno
vjerna shvaanja, jer su ona, kao to pokazuje leksiki dio ove knjige,

naprosto previe proturjena i suprotna naem suvremenom znanju i

spoznajama. Danas se kod praznovjerja moe raditi samo o vjeri u
pojedine sentencije i o pridravanju takvih sentencija. A tu su upravo
crkveni vjernici oni koji doputaju da na njih djeluje ili njima rukovodi
ova ili ona praznovjerna deviza. Ti crkveni vjernici, naime, imaju
sklonost da vjeruju i u one natprirodne sile koje Crkva ne sankcionira.
Iz takvog aspekta treba shvatiti esto vrlo estoku borbu klerika protiv
praznovjerja. Zaista religiozni ljudi ne vjeruju ni u neko boanstvo, ni u
demone ili druga iracionalna duhovna bia.
J A K O B G R I M M je na kraju izlaganja o praznovjerju ustanovio
da ono ivot naih predaka nije ispunjavalo samo strahom nego i
utjehom. Time se G R I M M pokazao vrlo objektivnim prema prazno
vjerju. Jer zapravo je cilj i zadatak religije da pomae ovjeku na
njegovom m u k o t r p n o m putu, da ga ohrabruje i tjei. A takvih je
elemenata koji pomau u praznovjerju vrlo mnogo, premda se to u
kranskim obrambenim reakcijama stalno porie. Jedan znanstvenik
novog vremena, psiholog C A R L GUSTAV J U N G , izjasnio se nepo
sredno prije svoje smrti (1961) vrlo odluno za prirodnu vjeru i njezino
pozitivno djelovanje na ovjeka: U istoj mjeri u kojoj je raslo nae
znanstveno poimanje, na je svijet postepeno dehumaniziran. ovjek se
u kozmosu osjea izoliranim jer vie nije povezan s prirodom i jer je
izgubio svoj emocionalni nesvjesni identitet' s prirodnim pojavama.
O n e su pomalo izgubile svoj simboliki sadraj. Grmljavina vie nije glas
ljutitog boga, a munja vie nije projektil kojim on kanjava ovjeka. U
nijednoj rijeci vie ne ivi neki duh, nijedno drvo nije ivotni princip
nekog ovjeka, nijedna brdska spilja stan nekog velikog demona. o
vjeku ne govore vie glasovi iz kamenja, biljki i ivotinja, a ni on vie ne
govori s njima u uvjerenju da ga razumiju. Njegov je kontakt s prirodom
izgubljen, a time i jaka emocionalna energija koja je djelovala na tu
simboliku povezanost.
Misaona ljepota i poetska dubina mnogih praznovjernih sentencija
jo ekaju da ih netko otkrije. C A R L GUSTAV J U N G je ve ukazao na
to, a isto tako i J A K O B G R I M M , kada je napisao: Jo jaa snaga negoli
u travi ili kamenu lei u rijei, i kod svih naroda iz nje proizlaze
blagoslov ili prokletstvo. Ali ako se eli da djeluju, potrebne su
povezane, sveano sastavljene rijei, pjesma i pjevanje; zato je sva snaga
govora kojim se slue sveenik, lijenik ili arobnjak povezana s oblicima
poezije. A kada W I L H E L M G R I M M pie o bajci: Svaka se istinska
poezija moe interpretirati na najrazliitije naine jer, budui da je izala

iz ivota, uvijek se iznova u nj vraa, onda se to moe primijeniti i na

mnoge sentencije praznovjerja. Kakve istanane elje dolaze do izraaja
kada se opisuje nadnaravna, duevna veza u dobru i u zlu izmeu raznog
dragog kamenja - primjerice smaragda ili berila - i njihovih nosilaca. I
kakva se irina mate pokazuje u vjerovanju da je zlato nastalo pomou
sunca, pa je zato najbolji lijek i sredstvo za jaanje s nepogreivim
djelovanjem. Nije li bila potrebna najljepa snaga mate da se jednostav
noj kitici svjeeg zelenila za Duhove pripie sposobnost da razbije svaku
aroliju? Pa iako ivotinje u staji, koje na Badnjak govore, pokazuju
oslanjanje na Bibliju, ipak i ovaj primjer, kao i sve arolije analogije,
dokazuje da se u praznovjerju esto javlja istinska poezija. Nae
praznovjerice sadre i mnoge slikovite metafore, kao to su lastavice
koje, vraajui se poslije zime, donose sreu, orao koji proizvodi vjetar,
te razne boje, svaka sa svojim znaenjem - bijela za nedunost, crvena
za ljubav i ivot, plava za vjernost, ustrajnost i udesnost. Tek je nas koji
ivimo u sadanjem vremenu zapalo da moemo spoznati ljepotu jezika
i slikovitost mnogih praznovjernih sentencija, jer imamo potrebnu
distancu prema sadrajima.

IV.
Praznovjerje je raslo p o t p u n o bez sistema, te i dalje buja na sve strane
(npr. > vozai automobila, > aj s limunom > svjei sir). Zbog
razliitih izvora nailazimo meu praznovjernim sentencijama na mnoge
velike i male proturjenosti koje regionalne razlike jo vie poveavaju.
Rjenik Handworterbuch des deutschen Aberglaubens djelomino infor
mira o tome. Ali, i u tom opirnom djelu izdavai su morali priznati da
porijeklo i znaenje sentencija nisu mogli uvijek biti tono objanjeni,
ve samo koliko nam je to danas mogue.
O n o to danas smatramo praznovjerjem nekada je bilo:
a) pravo vjerovanje (Grka, Rimljana, Germana),
b) praznovjerje (rimska religija za Grke, itd.)
c) pravila za ivot i ponaanje, itd.
Praznovjerje se esto kvalificiralo kao bez povijesti jer su
njegove osnovne karakteristike tokom svih vremena ostjale iste. Ali ipak
bi bio i zasluan i vjerojatno zanimljiv pothvat kad bi se istrailo koje
od refleksija klasificiranih danas kao praznovjerje potjeu iz vremena
ranog srednjeg vijeka, a koje su bile u optjecaju u kasnom srednjem
vijeku, pa su se tada i ozbiljno prakticirale.
Pritom bi se vjerojatno dolo do bitno proirenih spoznaja o
svakodnevnom ivotu prijanjih vremena. Trebalo bi, dakako, izbjegavati
tako neodreenu oznaku kao to je u srednjem vijeku, jer je srednji
vijek, po uobiajenoj podjeli, trajao ipak tisuu godina (po jednoj drugoj
verziji ak tisuu dvjesta), a nitko nee ustvrditi da u tom vremenskom
periodu nije dolazilo do promjena. Isto tako ne bi trebalo smatrati da se
taj zadatak moe rijeiti samim upuivanjem na neki knjievni izvor u
kojem se pojedina sentencija spominje manje ili vie sluajno: ona je
mogla biti rasprostranjena ve nekoliko stoljea ranije, a i nekoliko
stoljea kasnije, i u sasvim drugim krajevima, a ne samo u onom
spomenutom u tom izvoru. Moda bi bio od pomoi postupak slian
onom to ga primjenjuju paleontolozi sa svojim karakteristinim fosili
ma. U tom bi kontekstu trebalo naroito p o m n o istraivati obiaje oko
odravanja zdravlja i lijeenja bolesti. Leksiki dio ove knjige pokazuje
da su nevolje naih predaka bile brojne - od zubobolje, preko epilepsije,
do spolne nemoi - te da su mnogobrojni bili i njihovi pokuaji da ih se
rijee. Primjenjivana sredstva su esto slijedila simpatetiki princip da se
isto lijei istim - similia similibus curentur - to je ponekad ilo tako

daleko da su, primjerice, uticu pokuavali lijeiti svim moguim

sredstvima ute boje. esto slavljena simbolika boja prolih vremena u
takvim se sluajevima pokazala kao nesposobnost da se prodre dublje u
bit bolesti, zbog ega su se pokuaji lijeenja oslanjali na vanjsku boju.
U razliitim ljudskim izluivanjima - slini, znoju, krvi, izmetu,
mokrai, mukom sjemenu, menstrualnoj krvi, unoj masti - nasluivale
su se djelotvorne snage za ouvanje ivota, pa su se ona zato preporui
vala za lijeenje bolesti. Ve u pretkranskoj antici pljuvaki se pripisi
vala ljekovita i arobna snaga; Isus je prema Evanelju po Ivanu (9,6)
uinio pomou pljuvake da jedan slijepac progleda, pa se ovdje radi o
jednom od sluajeva da je antikno vjerovanje prelo u kransko. I
dijelovi leeva, npr. > mrtvaki zubi i > mrtvake ruke, takoer su se
smatrali ljekovitim, pogotovo ako su potjecali od ljudi poginulih nasil
nom smru, na primjer od objeenih.
Posebnom mogunosti za unitenje bolesti smatralo se prenoenje
bolesti na kamenje, vodu, ivotinje (npr. > reumatizam), ali i na druge
ljude. Jo kod PARACELSUSA nailazimo na takve upute. Treba
naglasiti kako pokuaji da se vlastita bolest prenese na nekog drugog,
zbog njihove proturjenosti s kranskom ljubavi prema blinjem, vae
kao naroito negativne manifestacije praznovjerja. P L I N I J E STARIJI
(23-79. godine n.e.) takoer je ve osuivao takve akcije. Meutim, ne
moe se iskljuiti da se vjera u prenosivost zla ne oslanja na Stari zavjet,
u kojem je Bog zapovjedio da se grijesi natovare jednom jarcu i da ga se
istjera u pustinju (Levitski zakonik 16,21 i d.). Ideja zamjene nalazi se u
Bibliji vrlo esto.
J A K O B G R I M M je ustanovio da je starije Ijekarstvo vrlo
mnogo radilo sa ivotinjskim tvarima, s masti odreenih ivotinja, s
raznim iznutricama, oima, srcima, jezicima i drugim ivotinjskim
tvarima koje su ovjeku trebale donijeti ozdravljenje. Nasuprot tome,
Ijekarstvo u G R I M M O V O vrijeme upotrebljavalo je preteno biljna i
mineralna sredstva. Jedno drugo opaanje J A K O B A G R I M M A - da
vjera u snage dragog kamenja nikada nije postala zaista popularna - moe
se vjerojatno objasniti time to je drago kamenje bilo stranog porijekla i
skupo. A L B E R T VELIKI ve se u 13. stoljeu vrlo opirno bavio
osobinama dragulja.
Recept da se epilepsija protjeruje ako se pojede kruh namazan
stjenicama bazira se, kao i sline upute koje izazivaju gaenje (npr. u
sluaju > suice), na vjerovanju da se takvim gadnim sredstvima mogu

poplaiti demoni bolesti. Slina, razmiljanja imaju korijene jo u vrijeme

antike, a dolazila su do izraaja i u spomenutoj primjeni ljudskog izmeta
kod lijeenja vanjskih i unutranjih bolesti.
E D U A R D S T E M P L I N G E R doveo je s time u vezu i ozloglaenu
apoteku izmeta u starom i srednjem vijeku. Nerijetko su se bolesti
protjerivale i smrdljivim sredstvima ili sredstvima s jakim mirisom (>
mirisi). Tako se u 17. stoljeu smatralo da se kuga moe, pored ostalog,
izlijeiti mirisanjem eau mirabilis, nekom vrstom pretee dananje
kolonjske vode.
Nai preci su mnogo intenzivnije od nas njegovali meusobne
veze izmeu ovjeka i prirode. Ljudi su se smatrali sastavnim dijelom
prirode, te su mislili da svojim sudjelovanjem moraju osigurati daljnji
tok, funkcioniranje prirode, pri emu su svoje djelovanje osjeali kao
potrebno prirodi, kao integrirajui proces zbivanja: polja ne bi
donosila plodove bez maginog blagoslova, domae su se ivotinje mogle
samo zazivanjem duhova obraniti od poasti, ak ni mjesec bez ljudskih
molitava ne bi postao opet okrugao i zdrav. Sve to nije bilo djelovanje
izvana, ve sudjelovanje koje je po miljenju ljudi bilo isto tako
neophodno potrebno kao sjaj sunca i kia.
Ta ocjena ponaanja naih predaka (Aaron J. Gurevi) dijame
tralno je suprotna osudi da su arolijama eljeli prisiliti prirodu i demone
da im budu skloni. Tu navodnu prisilu istie prvenstveno Crkva kao
izrazitu negativnost praznovjerja, dakle prijanjih vjerskih nazora. Ra
zumljivo je da vjera u korisnost sudjelovanja u razvoju prirode nije
mogla naii na odobravanje Crkve, jer je prema tom novom vjerovanju
samo Bog mogao odluivati o zbivanjima u prirodi.
S druge strane, vjerovalo se da se moe ne samo prenijeti bolest
ili nezgoda na razliite medije (> bradavice, > kurje oi, > sunane
pjege) nego i obratno, da se gutanjem cvjetova itarica ili prvog
proljetnog cvijea mogu stei njihove prirodne snage i svjeina i time
ojaati vlastito zdravlje. Zadravanje mladenake snage, pronalaenje
arobnog vrela pomlaivanja, jedna je od najintimnijih ljudskih enji,
na kojoj se bazira i elja za stoljeima traenim kamenom mudraca,
odnosno ivotnim eliksirom.
Kamen mudraca, lapis philosopborum, uznemirivao je mnoge
glave jo od doba kasne antike. U svakom razdoblju netko bi pomislio
da je naao taj veliki misterij iji samo mali djeli moe svaku
neplemenitu kovinu pretvoriti u zlato i srebro, ali i izlijeiti sve bolesti.

U doba antike vjerovalo se da se stapanjem pravih kovina moe

proizvesti umjetan ovjek - homunculus. Ako su u 8. stoljeu arapsko-perzijski lijenik D A B I R I B N H A I J A N (latinizirano ime: GEBER), a
kasnije A L B E R T VELIKI, R O G E R B A C O N i poetkom novog vijeka
PARACELSUS vjerovali u mogunost nalaenja takve kvintesencije,
onda je to odgovaralo tadanjoj razini prirodnih znanosti, a prije svega
vjerovanju da su sve zemaljske tvari nastale raznim mijeanjem od
alkemijskih pratvari soli, sumpora i ive. Stoljeima su ljudi teili za
fantomom, rtvovali su se imeci oekujui da e se dobiti jo mnogo vei
kada se bude u neogranienim koliinama moglo proizvoditi toliko
eljeno zlato. Leksikon J O H A N N A H E L N R I C H A 2 E D L E R A Grofies,
vollstdndiges Universal-Lexicon alter Wissenscbaften und Kiinste posve
tio je godine 1774. kamenu mudraca ipak jo jedanaest stranica, ali s
rezigniranim zavretkom. Meutim, ako je u 20. stoljeu GUSTAV
M E Y R I N K jo vjerovao da transmutacijom moe dobiti taj filozofski
kamen, to je sigurno praznovjerje. Iza sveg tog traenja bilo je uvijek
oekivanje da e se ovjek pomou rastopljenog kamena mudraca moi
pomladiti i tako produljiti svoj ivot.
Da li je kamen mudraca moda predstavljao nasluivanje antimaterije, koje je u najnovije vrijeme koncipirala teoretska fizika? Ta
obratno elektriki nabijena antimaterija, u susretu s naom zemaljskom
materijom, mogla bi osloboditi ogromne koliine energije, ali se jo
moraju pronai mogunosti da se njome ovlada. H o e li moda time
kamen mudraca u razdoblju svemirskih letova jednog dana postati
stvarnost, dodue u drugom smjeru nego to se prvobitno mislilo ?
U svojoj knjizi Weltbuch pisao je SEBASTIAN F R A N C K
godine 1534. o Francima: Na svetog bi Ivana zapalili vatru i tog bi dana
donijeli vijence spletene od pelina i sporia, a svatko je u ruci imao plavu
travu zvanu kokoti. Tko bi kroz nju gledao u vatru, cijele ga godine ne
bi boljele oi - tako su mislili u svom praznovjerju. Tko je elio otii od
vatre kui, bacio bi travu u vatru i rekao 'Neka s ovom travom ode i
izgori sva moja nesrea'.
U narednom je stoljeu slavni putujui propovjednik ABRA
H A M A S A N C T A C L A R A upozoravao svoje sluabce da po biblijskom
uzoru slijepac moe progledati pomou riblje ui. U apokrifnoj Knjizi
o Tobiji iz Starog zavjeta nalazi se odgovarajui izvjetaj s arhanelom
Rafaelom kao savjetnikom.
Razne ljudske izuzetnosti bile su, kao to je razumljivo, u
naroito velikoj mjeri objekti brojnih refleksija. U to se ubrajaju

crvenokosi i grbavci, trudnice i rodilje, ene za vrijeme menstruacije i

prostitutke, idovi i opsjednuti, smaknuti, samoubojice i ostali mrtvi.
Nemali broj magijskih radnji mogao se navodno pojaati ili uiniti
uspjenijima, ako ih ovjek obavlja natate, gol, utei ili prije izlaska
sunca, dakle, ako se onaj tko te radnje izvodi namjerno dovede u
iznimnu situaciju. Openito je rano drutvo - kao uostalom i sadanje samo rijetko podnosilo lanove koji se nisu pokoravali njegovim pravi
lima i osveivalo im se svim moguim sredstvima.
Vjerovanju da se pokazivanjem gole stranjice ili genitalija moe
sprijeiti neko zlo moe se pripisati i esta izreka Poljubi me u
stranjicu, kao i saga iz eke ume u kojoj je mrtvac uskrsnuo, a
njegova uvarica uzmaknula okrenuvi mu stranjicu, nadajui se da
joj tako ne moe nakoditi. Klju i porijeklo tog vjerovanja moda je
jedna epizoda iz grke mitologije: P L U T A R H pria da su, kad je
Posejdon sa svojim ljudima poao u boj protiv Likijaca da bi osvetio
Belerofonta, likijske ene krenule s podignutim suknjama ususret mu
karcima, koji su nato zbunjeno ustuknuli. Tako su Likijke bez prolije
vanja krvi odvratile opasnost od svoje zemlje. Prema T A C I T U Germanke bi ogoljele prsa da bi na taj nain potakle svoje mueve na daljnju
borbu i da bi sprijeile njihovo zarobljavanje. A M A R T I N L U T H E R je
prema G U S T A V U F R E Y T A G U esto namjerno leao u krevetu gole
stranjice jer je vjerovao da e time protjerati vraga. Zahtijevanje >
golotinje da bi se ispunile razne elje ve se pribliava nerjeivom
zadatku. Mnogi su se ljudi sigurno odrekli toga da ispunjenje neke elje
postignu time to bi javnosti razgolitili svoje tijelo. Ali u praznovjerju
susreemo i niz drugaijih nerjeivih zadataka, kao npr. kad ovjek u
vruici mora, da bi ozdravio, tako dugo ganjati crnu maku dok ne
ostane leati mrtva, ili kad se u tamnoj noi mora nai djetelina sa etiri
lista. Uzimanje raznih mikstura koje izazivaju gaenje, npr. sa stjenicama, uima, od konjskog ili svinjskog izmeta itd., za mnoge je ljude
takoer predstavljalo nerjeiv zadatak. Iz bajki su poznati nerjeivi
zadaci to su ih morale izvravati vjetice ili vrag da bi ih se tako
odvratilo od zlih namjera.
I u daljnjim je praznovjernim sentencijama pretpostavka iznimno
ponaanje. Tako se smatralo da se moe postii ostvarenje niza elja ako
se > koulja obue naopako. U suprotnosti s uobiajenom navikom,
bacali su se i razni predmeti natrag preko glave ili preko jednog ramena
(> unatrag). U drugim sluajevima neki odreeni predmet nije se smio
kupiti, ve ga se moralo > nai ako se eljelo da bude djelotvoran. Drugi

su se predmeti opet morali kupovati bez > cjenkanja, ili ih je trebalo

isprositi ili ukrasti (> vlasac). U svim tim sluajevima veliko znaenje
imalo je odstupanje od uobiajenih pravila.
Prirodne su vjere pripisivale veliku snagu zemlji. U ovom se
leksikonu spominje kako se novoroenad polagala na zemlju da bi
njezina snaga prela na dijete. Zemlja se stavljala i na bolesna mjesta na
tijelu, u nadi da e to pospjeiti njihovo ozdravljenje. Kada je trebalo
napraviti ugovor o kupovini ili najmu neke parcele, prazni bi se
pergament, kao i pribor za pisanje, stavljao na taj komad zemlje da bi
dokument magijskim djelovanjem postao nepovrediv.
U mnogim refleksijama vjerovanja prolih vremena koje danas
takoer smatramo praznovjerjem, odluujuu ulogu igra ve spomenuti
animizam, vjera u to da svaka stvar ima duu. Promatranja abljih
krakova koji su se trzali, to ih je godine 1780. vrio L U I G I G A L V A N I ,
mnogi su smatrali potvrdom animistikih predodbi. Pored izrazitih >
ivotinja s ljudskom duom, za koje se smatralo da nose duu umrlih, i
raznom se dragom kamenju pripisivalo svojstvo da suosjea sa svojim
vlasnicima, da ih upozorava na opasnosti za duu i tijelo i da ih titi.
Krastae i pauci privlaili su, prema vjerovanju, na sebe otrov i tako od
njega spaavali ljude, a ta se misao nalazi i u teozofskim izlaganjima
J A K O B A B O H M E A Secbs theosophische Punkte.
Animizam, koj je srodan fetiizmu, ne javlja se samo u vjerovanju
prijanjih ili primitivnih ljudi: mnogi dananji vozai automobila daju
svom vozilu ime od milja i time pokazuju moderni animizam. Istu
pojavu nalazimo i kod vlasnika pasa i maaka. Praznovjerje usko
povezano s prirodom prua mnotvo analogija i paralela. Moda je
najblii primjer mjesec koji raste ili se smanjuje kao simbol rasta i
bogatstva koje se poveava ili smanjuje. Simbolino znaenje ima i uputa
za ispravno guljenje jabuke da bi se pomoglo kod > zatvora. U optjecaju
su bile i analogije koje su upuivale na budunost, kao npr. u vezi s
branim krevetom, djejom velikodunou, operacijama i mnogim
drugim okolnostima.
Zanimljiva je analogija prema kojoj > vuna moe ljude oistiti
od grijeha, budui da apsorbira i konkretnu prljavtinu. U vezi s tim
treba spomenuti i imaginarnu slinost raznog korijenja s ljudskim likom,
prvenstveno kod tajanstvene mandragore. Za > kaun se smatralo da se
na njemu mogu raspoznati oblici slini ruci, pa se staro, pjegavo
gomoljikasto korijenje nazivalo avolje ruke, a mlado ruice sree.

Budunost, sudbina pojedinca, bila je previe vana a da bi se o

njoj pokuavalo neto saznati samo analogijama. Ve se na Novu godinu
i, naravno, na svaki roendan postavljalo pitanje o budunosti, a jo je
vee zanimanje vladalo za buduu sudbinu novoroeneta ili osobe koja
se eni ili udaje. O karakteru ljudi trebalo je da govore kosa, oi, obrve,
ui, nos, usta i ruke. Mjeseeve mijene i niz manipulacija s razliitim
biljkama (> zimzelen, > luk), kao i nain ponaanja kod ivotinja (>
pauci, > ptice, a konano i > arobni pruti), takoer su sluili kao
prorotva.
Ta izraena elja da se unaprijed sazna sve o budunosti dovela
je do pripisivanja vrstih osebujnosti odreenim danima i vremenima.
Vjerovalo se da svaki dan ima svoje osobitosti: mnogim - i kranskim
- praznicima pridavale su se posebne kvalifikacije, a ve su se u doba
antike sastavljale cijele tabele sretnih i nesretnih dana, esto na osnovi
astrolokih promatranja i spekulacija. Rimski car AUGUST odbijao je
da odreenih dana poduzme neto vano, npr. da poe na putovanje, o
emu pie njegov biograf SVETONIJE.
JAKOB GRIMM je ukazao na to da je > biranje dana bilo
uobiajeno kod idova, Grka i vjerojatno kod svih pogana, te rekao
dalje: Jedva da je ijedan drugi narod vie vjerovao u biranje dana od
krana u srednjem vijeku.
I panjolski jezuit BALTHASAR GRACIAN pisao je u prvoj
polovici 17. stoljea o nesretnim danima: Takvih ima; na te dane nita
ne polazi za rukom. Car HENRIK IV (11. stoljee) poinjao je sve
odlune bitke u utorak, dok se N A P O L E O N I silno bojao petka. Svo
to vjerovanje u stalne dobre i loe dane potjee od prastarih pokuaja
odreivanja i proricanja ljudskih sudbina iz zvijezda. Ve su Babilonci i
Asirci, Egipani, Kinezi, pa i Grci i Rimljani vrlo paljivo promatrali
mijenjanje zvijea i na tome bazirali svoje odluke. PLATON i ARI
STOTEL bijahu uvjereni da zvijezde imaju duu i da su boanske. Tako
se ne treba uditi to i u Bibliji, kod KRISTOVA roenja, vanu ulogu
igra zvijezda, dok je njegovu smrt na kriu, prema izjavi evangelista,
pratilo pomraenje sunca: to su za mnoge krane bila neosporiva
svjedoanstva korespondencije izmeu zemaljskih zbivanja i zvijezda.
KONSTANTIN VELIKI, TOMA AKVINSKI, ROGER BACON,
FRIDRIK II, DANTE, PARACELSUS, KOPERNIK, JOHANNES
KEPLER, PHILIPP M E L A N C H T H O N , ALBRECHT V O N WALLENSTEIN, TYCHO de BRAHE - svi su oni bili uvjereni u utjecaj
zvijezda na ljudsku sudbinu, za razliku od TACITA, SENEKE, PAVLA,

AUGUSTINA, BONAVENTURE, PICA DELLA MIRANDOLE i

M A R T I N A L U T H E R A - da navedemo samo nekolicinu protivnika
itanja sudbine iz zvijezda. Nemali je broj ljudi t o k o m vremena izgubio
ivot jer su ih se monici na temelju svojih horoskopa bojali. Tek je 18.
stoljee, doba prosvjetiteljstva, donijelo vei otklon od astrologije.
Usprkos tome G O E T H E je, u autobiografskom djelu Dichtung und
Wahrbeit, registrirao konstelaciju zvijezda kod svog roenja, a H O L D E R L I N je u svojoj pjesmi rijeci Rajni priznao da vjeruje u utjecaj
zvijezda na ljudski karakter:
Jer, kao to si poeo, takav e i ostati,
koliko god djelovala nevolja i odgoj;
najveu mo ima, naime, roenje
i zraka svjetla koja obasjava novoroene.
U leksikom dijelu ovog rjenika petak prua dobar primjer za
promjenu nazora od pretkranskog do kranskog vremena: dok je
prvobitno bio sretan dan, u kransko je doba postao nesretnim danom.
Promjena u shvaanju etvrtka nije tako jasno izraena, iako se Crkva
otro borila protiv tog dana boga Donara, budui da se regionalno
slavio jo do 17. stoljea. Nasuprot tome, u odnosu prema vodi moemo
konstatirati iznenaujuu podudarnost pretkranskih i kranskih shva
anja: kultsko ienje i posveivanje vode, prema starim religioznim
predodbama (npr. u kultu boice Izis i boga Mitre, kao i kod sjevernih
Germana) prelo je u kransko krtenje s posveenom vodom koja se,
pomijeana sa > solju koja daje ivot, upotrebljava u mnogim vjerskim
obredima katolike Crkve.
Prema ljekovitom bilju Crkva je primjenjivala opreznu taktiku:
ako se skupljalo uz molitve, nije imala nikakvih prigovora, ali ako su se
pri skupljanju mrmljale formule starih arolija, tvrdila je da ono ne moe
imati nikakvo djelovanje.
Vrijeme prije izlaska sunca, ali i nakon njegova zalaska, jutro,
podne i pono - svi su ti dijelovi dana imali osobite prednosti ili loe
strane za neki posao, za arolije ili za ljudsko zdravlje. I G O E T H E O V
Faust elio je da se ujutro pri p u n o m mjesecu rijei svakog dima znanja
i da ozdravi kupajui se u jutarnjoj rosi.
Poetak godine, mjeseca, tjedna i dana, takoer su imali vrlo
znaajnu ulogu (> poetak). Isto se tako vjerovalo da je prvi susret sa
starom enom, dimnjaarom ili crnom makom vaan za budunost, a
pogotovo za zdravlje. U vezi s tim treba spomenuti i vrlo proireno

miljenje da se pljuckanjem na prvi novac koji se primi moe osigurati

daljnji uspjeh u poslovima, pri emu igra ulogu i ve spomenuto
vjerovanje u magine snage ljudskih izluina.
Za saznavanje budunosti koristila su se i prizivanja mrtvih, to
se spominje u proroanstvu kralja aula u Starom zavjetu, ali i u 11.
pjevanju Homerove Odiseje. Nemali broj takvih spiritistikih prorotava
poznat je iz antike i kasnog rimskog carstva, npr. za careva N E R O N A ,
KARAKALE i dr. Ve citirani opat J O H A N N E S T R I T H E M I U S je
prema predaji godine 1482. vratio iz carstva mrtvih umrlu enu kasnijeg
cara M A K S I M I L I J A N A I! Nasluivalo se da je opat, koji je bio poznat
po znanju magije, pri svojim estim nekromantskim eksperimentima
manipulirao ogledalima. U knjizi Volksbuch vom Doktor Faust taj je
arobnjak po elji KARLA V prizvao iz mrtvih njegovu pokojnu enu
kao i A L E K S A N D R A V E L I K O G koji je bio mrtav ve tisuu osamsto
pedeset godina. Ali i u dananje vrijeme mnogi vidovnjaci tvrde da imaju
kontakt s onim svijetom i da mogu uspostaviti vezu s umrlima. Jedan je
sud u Aachenu godine 1985. ustanovio da danas mnogi ljudi vjeruju u
natprirodne sposobnosti, te je odbio postupak protiv neke vidovite
ene koju je dravno tuilatvo optuilo za prijevaru.
Zanimljiv indikator za promjene, nastale od antiknog do kran
skog svjetonazora, predstavlja odnos prema ogledalu. Kau da je SO
KRAT svojim uenicima preporuivao da se svakodnevno pogledaju u
ogledalo, elei tako upotpuniti njihovu samospoznaju. U doba antike
teilo se, naime, za skladom izmeu duha i ovjekove vanjtine (kalokagatija). Kranstvo je, meutim, smatralo ogledalo instrumentom tatine,
a J O H A N N E S T R I T H E M I U S bio je jedan od mnogih koji su ak
vjerovali u djelovanje demona u ogledalima.
U > demone, naime, nisu vjerovali samo Grci i Rimljani iz
pretkranskog vremena, ve isto tako snano i krani. O R I G E N ,
J E R O N I M i A U G U S T I N rani su primjeri takvog vjerovanja. Sveti
Augustin imao je vaan utjecaj na cijeli srednji vijek, a napisao je: Sve
bolesti krana dolaze od tih demona koji osobito mue tek pokrtene i
ak novoroenu djecu. Tako se mogu objasniti mnogi strahovi oko >
novoroenadi, ali i ve spomenuto vjerovanje da se bolesti mogu
izlijeiti protjerivanjem demona. U svom djelu Summa theologiae
T O M A AKVINSKI je napisao: Kiu i vjetar i svako nevrijeme
uzrokuju demoni. Dogma je da demoni svaljuju s neba vjetar, oluju i
vatru. A L B E R T VELIKI, uitelj T O M E A K V I N S K O G , vjerovao je da
vihori nastaju kad se u izvor baci posebni balzam, a jo trista godina

kasnije M A R T I N L U T H E R je vjerovao u sline u z r o k e : kad se u

odreenu movaru baci kamen, oslobaaju se ukleti vragovi i demoni,
pa izazivaju stranu oluju.
N i z praznovjernih sentencija danas navodi na miljenje da se
radilo o postizanju obinih pedagokih ciljeva kad bi se prijetilo irevima
onome tko bi sjeo na stol, ili vragom, kad se pri zijevanju ne bi stavila
ruka na usta, ili pak boleu, ako se pljune u rijeku. Meutim, uzrok su,
bar u poecima, bili mnogo dublji motivi nego to to moemo razabrati
na prvi pogled na temelju dananje situacije: stol je, isto kao i kuno
ognjite, smatran svetim, a sjedanje na stol sakrilegijem; za vraga se, kao
i za vjetice, mislilo da esto leti uokolo u obliku komarca, ulijee
ovjeku u usta i tako se domogne njegove due; pljuvaka je smatrana
vanim ivotnim sokom koji se nije smio izbacivati, ve ga je, po
mogunosti, trebalo zadrati u organizmu.
Dva prastara delikta koji se ve odavno smatraju praznovjerjem
su > urokljive oi i spominjanje osobina nekog ovjeka. Ve se u grkoj
mitologiji Gorgona optuivala da svojim pogledom pretvara svakoga u
kamen. I u Starom zavjetu Bog se ne odvraa od grenika nego upravlja
svoje lice prema njima (Levitski zakonik 20,6: 26,17). Starorimski
decemviri prijetili su oko 450. godina n.e. u svojim zakonima smru
svima koji prouzrokuju neku tetu urokljivim pogledom. P L U T A R H
je izvjetavao o stanovnicima uz C r n o more da su svojim pogledom
navodno mogli razboljeti i polako usmrtiti mukarce i djeake. U
srednjem je vijeku B U R C H A R D IZ W O R M S A pisao o enama koje
svojim pogledom mogu oparati i unititi guske, paunove, kokoi i
odojke. I zloglasni kodeks protiv vjetica Hexenhammer, koji je
postao stranim kaznenim zakonikom 16. i 17. stoljea, igosao je
djelovanje urokljivog pogleda. Rimljani su tvrdili da papa P I O IX
(1846-1878) ima urokljiv pogled, te su, da bi se u danoj prilici obranili
pruali mali prst ili kaiprst. Ali i u nae se vrijeme oku i pogledu
pripisuje magina snaga nad drugim ljudima, u dobrom kao i u loem
smislu: poznata je uzreica probosti oima. Kao to se esto plailo
urokljivog pogleda kiljavih i crvenokosih osoba, te ena za vrijeme
menstruacije, tako su se i ovjeku pred smaknuem vezivale oi da ne bi
koga urekao svojim pogledom. S. S E L I G M A N N opirno je prikazao
urokljiv pogled u 2 toma na oko 900 strana (> popis literature).
U starom se vijeku za itave narode u Africi tvrdilo da hvalospje
vima mogu uiniti da se drvee osui i djeca umru. Atenski zakonodavac
S O L O N navodno je oko 600. god. prije n.e. savjetovao: Treba se uvati

da se nekoga ne proglasi sretnim prije no to je umro (Herodot I, 32).

Spominjanje neke sretne okolnosti praznovjerni i danas smatraju opa
snim; da se srea zbog toga ne bi razbila a zdravlje pobjeglo - kao to
se smatra dijelom u ali a dijelom ozbiljno. U Faustu J O H A N N A
W O L F G A N G A G O E T H E A Wagner upozorava svoga gospodara:
Ne spominji dobro poznato jato
koje se iri i struji u maglenom krugu
i ovjeku sa svih strana
sprema tisuostruku opasnost!
Mogunost da ovjek postane nevidljiv, pa time neranjiv i nepobjediv,
takoer je poznata od starog vijeka do dananjih vremena. Prema prii
koju spominje H E R O D O T , lidijski kralj Kandaul u 7. stoljeu pr.n.e.,
pokazao je Gigu svoju lijepu suprugu neodjevenu. Uvrijeena kraljica
prisilila je Giga na borbu protiv kralja kojeg je - prema P L A T O N U pobijedio pomou prstena koji ga je inio nevidljivim. Ljudi su vjerovali
da se razliitim sredstvima i manipulacijama mogu uiniti > nevidljivima
i > neranjivima. U novije vrijeme, za pripadnike dinastije Hohenzollern
smatralo se da su otporni na metak i da ih moe raniti samo srebrni
metak. Godine 1724. u Pruskoj je ak zakonom bilo zabranjeno
postizanje neranjivosti putem magije, ali je ipak jo za vrijeme 1.
svjetskog rata popularni pruski feldmaral grof H A E S E L E R , grubi
Gottlieb, bio okruen aurom neranjivosti.
U dananjem praznovjerju s brojevima, tri i sedam obeavaju
sreu, a trinaest nesreu. Mistika i simbolika brojeva od samih su
poetaka zastupljeni kod svih naroda i religija. Moe se pretpostaviti da
je miljenje u brojanim simbolima poelo s brojem jedan kao znakom
jedinstva, te da je nastavljeno brojem dva kao simbolom dualizma i
polariteta, dok je broj tri smatran simbolom sinteze (naprimjer otac,
majka i dijete), a kod mnogih naroda i religija svetim brojem. Kransko
uenje o Svetom trojstvu nije nipoto bilo novo, ve je uzore i analogije
imalo u mnotvu boanskih trojstava u toku cijele antike. Promatranje
zvjezdanog neba dalo je povoda daljnjoj mistici brojeva, a sedmodnevni
mjeseevi periodi dali su osobitu teinu broju sedam kojem se pridavalo
i sveto znaenje (> brojevi i razne rijei koje izraavaju brojeve).

V.
Je li mogue znanstveno utvrditi razloge koji su doveli do praznovjerja?
Zato ljudi danas vjeruju u te esto nerazumljive i zdravom razumu
protivne sentencije veinom iz prastarih vremena ? Bez sumnje ih nerijetko
privlai upravo nerazumljivost i neobjanjivost pojedinih praznovjernih
refleksija. Tajanstvene pojave koje se ne mogu racionalno objasniti, esto
u ovjeku bude vjeru da bi mu ba to moglo pomoi. Tako praznovjerje
ide ukorak s ljudskim uivanjem u pustolovinama i spekulacijama.
Katkad se primjena praznovjernih sentencija ne smatra ozbiljnom, ve
samo razbibrigom. U praznovjerju ima mnogo proturjenosti jer mnoge
sentencije potjeu iz raznih vremena i regija, ali ono esto daje osjetimo
jednoznanije, stvarnije formule nego kranske dogme, ime se moe
objasniti i variranje tih dogmi u smjeru konkretnijih obiaja u narodnom
vjerovanju. Upotrebljiva religija uvijek je vrlo direktna i materijalistina, pisao je hamburki vjerski pedagog F U L B E R T STEFFENSKY.
Mnoge povremeno praznovjerne jamano privlai i povezanost s priro
dom koja dolazi do izraaja u velikom broju praznovjernih refleksija.
Uvrivanju praznovjerja nerijetko pomau sluajni dogaaji:
ini se da slijepa sudbinska mo sluaja potvruje vjeru u tajanstvene sile,
a ponekad i razotkrije do tada nepoznate konstelacije, te time potie
nove praznovjerne predodbe. Tako se u 17. stoljeu na taliru sv. Jurja,
to ga je neki oficir nosio na tijelu, zaustavio puani metak. Taj je sluaj
bio uzrokom vjerovanju da taliri sv. Jurja imaju mo da ovjeka uine
neranjivim. ini se da su za bujanje praznovjerja naroito povoljne neke
duhovne tendencije, npr. strujanja romantizma i mistike. Takva su
vremena u prolosti bila neobino prijemljiva za sve subjektivne manife
stacije, duhovna mnogostrukost nailazila je na plodno tlo, a spekulativno
razmiljanje nailazilo je na posebnu panju, pa je to povoljno utjecalo i
na vjeru u mnotvo zatitnikih duhova, genija i individualni anela. S
obzirom na to razumljivo je i vjerovanje u osobito veliku prijemljivost
ena, ne samo za religiozno vjerovanje nego i za praznovjerje, dodue,
nerijetko na ironian, zloban nain, kao kad npr. F R I E D R I C H N I C O LAI godine 1783. pie o teologiji preslice. Ali taj predvodnik berlin
skog prosvjetiteljstva s otrim jezikom ni sam nije bio imun protiv
praznovjerja, pa su ga javno ismijali kada je objavio da se stavljanjem
pijavica na stranjicu oslobodio halucinacija. G O E T H E je o tome u
svom Faustu podsmjeljivo napisao:
Kada se pijavice nauiju njegove stranjice,
bit e izlijeen od duhova i od duha.

Mitovi i bajke esto prenose praznovjerje, te postoje mnogo

brojne meusobne veze izmeu tih dviju manifestacija narodnog vjerova
nja i zabave. I jedna i druga esto bar kao pozadinu koriste istinske
dogaaje i stvarna iskustva. Pomou mitova i bajki, koji su veinom
odreeni vremenom i mjestom nastanka, mogu se poblie odrediti
mnoge praznovjerne sentencije. U Beu je godine 1814. bilo zabranjeno
izdavanje Grimmovih bajki, s obrazloenjem da sadre previe prazno
vjerja !
to je, dakle, to praznovjerje koje se pojavljuje u tako razliitim
oblicima? Je li ono samo protuoblik kranskog crkvenog vjerovanja,
kao to izgleda na osnovi mnogih citiranih izjava klerika? Ili su to
pretjerivanja koja prelaze autentino, slubeno crkveno vjerovanje ? Radi
li se kod praznovjerja o ostacima ranih vjerskih nazora, kao to proizlazi
iz semantike izvedenice latinskog naziva superstitio ? Ili te maksime
treba shvatiti kao protupoziciju prihvaenim prirodoznanstvenim i
medicinskim spoznajama? Nije lako praznovjerje, s njegovim mnogo
strukim pojavama i granama, obuhvatiti jednoznanom definicijom. Na
sva postavljena pitanja moe se pozitivno odgovoriti dijelovima materi
jala koji je u ovoj knjizi naveden abecednim redom. Ali, dakako, samo
jednim dijelom, dok veina materijala uvijek prelazi okvir pojedinih
pitanja.
U opirnom rjeniku Handworterbuch des deutschen Aberglaubens praznovjerje se opisuje kao vjera u djelovanje i percepciju
prirodoznanstveno neobjanjenih snaga, ukoliko one nisu zasnovane na
vjerskom uenju. Tu se, dakle, za razliku od ve citirane definicije u
rjeniku Worterbuch der deutschen Volkskunde (
str. 275 i d.)
praznovjerje jasno razgraniava od vjere, iako se u oba sluaja pretpostav
ljaju prirodoznanstveno neobjanjene snage. Ali ipak, ni ta definicija
ne moe obuhvatiti sve praznovjerne sentencije, kao to se vidi kad se u
leksikom dijelu knjige pogleda pod natuknicama > nevolja, > zvida
nje, > okruglice, > poetak. Ta definicija ne pokriva ni refleksije o
raznim brojevima. Kada se, primjerice, obeava bogatstvo svima koji na
Badnjak jedu okruglice, ili ako naknadno dimljenje ugaene svijee
nagovjetava skandal, uope se ne zahtijeva prirodoznanstveno objanje
nje, ve se tu radi o istim vjerskim dogmama, moda na temelju
viekratnih sluajnih iskustava.
Prema dananjem opem shvaanju, praznovjerje je u nunoj
suprotnosti s nekim drugim vjerovanjem koje veina priznaje i prakticira.
Taj se zahtjev ne potuje u definiciji leksikona Handworterbuch des

deutschen Aberglaubens. Kad u 12. stoljeu H I L D E G A R D V O N

B I N G E N smatra da se u zubima nalaze crvi, i kad vjeruje da je
hranjivost mesa ovisna o tome da li su ivotinje zaklane dok je mjesec
rastao ili se smanjivao, ili kad ciriki lijenik i fiziar K O N R A D
G E S N E R u 16. stoljeu za spreavanje krvarenja preporuuje prah od
vrhova bivoljih rogova s vodom, onda se u to vrijeme u sve to zajedno
moda i vjerovalo i prema tome postupalo, a tek je kasnije shvaeno kao
praznovjerje. Ali zato neemo svaku hipotezu, koja se naknadno poka
zala kao zabluda, smatrati praznovjerjem - tu, dakako, odluuje i
individualno stanovite. To vrijedi naprimjer zaflogiston za koji se u 17.
i 18. stoljeu pretpostavljalo da je sastavni dio svake gorive tvari, te da
navodno samo on omoguava gorenje. N a k o n otkria kisika, krajem 18.
stoljea, odbaena je teorija o flogistonu. Miljenje T O M E A K V I N S K O G : Sjeverni vjetar pomae za raanje muke djece, juni za raanje
enske moda je ve u 13. stoljeu nailo na praznovjernu skepsu,
barem danas to ne moemo drugaije zamisliti.
Do pomicanja vjerskih sadraja prema praznovjerju moe i danas
doi sasvim subjektivno, kada se naprimjer napusti kranska osnova, pa
se, recimo, liturgijski obred shvati samo jo kao radnja liena smisla.
Za racionaliste i pozitiviste vjera i praznovjerje imaju isto korijenje, za
njih je svaka vjera u bogove, demone, genije i ostala nadzemaljska bia
samo ovjekov pokuaj da se utjei zbog zagonetnosti svijeta i neobjanji
vog to nas okruuje, te da bolje svlada nepogodnosti ljudskog ivota.
Viestruko se pokazalo da postoje uske veze izmeu vjere i
praznovjerja i da lini stav pojedinca odluuje o tome kako e realizirati
ovu ili onu tezu. KARL P R U M M u svom priruniku Religionsgeschichtliches Handbuch dodue konstatira, osvrui se na antiku: im se volja
za nadvladavanjem boanstva nae na mjestu molbe pune poniznosti i
strahopotovanja, naputeno je podruje religioznog. im se mogu
ustanoviti nemoralne svrhe, npr. volja da se nateti blinjemu, nalazimo
se na tlu nereligioznosti, a esto i magije, budui da se nemoralne svrhe
ne podudaraju s religijom. Tu se treba zapitati na kojem stupnju
hitnosti - prema ovoj argumentaciji - molbe poprimaju karakter zahtjeva
upravljenih nadzemaljskoj sili. Podsjeamo na spomenuti 108. i 109.
psalam s njihovim molbama Bogu za unitenje neprijatelja i njihovog
potomstva. Prema citiranoj argumentaciji, ovdje se radi izrazito o
podruju nereligioznog.
Vidi se da nijedna od iznesenih definicija ne moe sasvim
obuhvatiti praznovjerje i razgraniiti ga od vjere veine. Zato bismo

ovdje eljeli staviti na diskusiju jedno novo odreivanje pojma: prazno

vjerje je subjektivno i nalazi se u suprotnosti sa znanjem svog vremena,
kao i s vjerovanjem koje zastupa veina, a poeci su mu preteno u
ostacima ranijih pravila vjerovanja i ponaanja.
Ta se definicija mora braniti u najmanju ruku zbog vjerovanja
koje zastupa veina. Dodue, paralelno govori i W I L H E L M H E H L M A N N u svom rjeniku Worterbucb der Psychologie (12. izdanje,
1974) navodei da praznovjerje ne odgovara religioznim ili ideolokim
predodbama koje vladaju u jednom drutvu, ali ako pogledamo
citirane izjave raznih teologa, posumnjat emo u to da li je kranska
vjera danas zaista vjerovanje koje zastupa veina. Ali koja bi to druga
vjera mogla biti? Praznovjerje sigurno ne, jer je previe diferencirano,
previe opirno i promjenljivo a da bi se moglo govoriti o nekom
odreenom praznovjerju. Ve je C I C E R O N u pretkranska vremena
morao doivjeti neuspjeh sa svojim zahtjevom da se unite sve klice
praznovjerja, a nakon velikog vremenskog skoka njemaki sociolog
M A X W E B E R je godine 1919. neto preuranjeno izrazio svoje aljenje
to se svijet sve vie liava arolija, budui da je, kao posljedica
intelektualizacije, nestala vjera u tajanstvene neuraunljive sile. J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E imao je, nasuprot tome, pravo sa
svojim miljenjem da praznovjerje spada u bitne osobine ovjeka, te da
e se zato - kao i njegov subjektivni antipod, vjera - zadrati sve dok
bude ljudi. O n o to se smatralo istinitim esto je vie promijenilo svijet
nego realnosti - a tako e i ostati. O vjeri ovisi svijet, rekao je
N O V A L I S , ali - vjera i predrasuda su ista stvar.